Ibn Qajjim el,Dewzi

KNJIGA O DUI
naslov izvornilw.: Z?)\
autor: Jl\ r\..l'l
izdanje: \\\" , _r.;ll_, ) )
N.I.D."NOVIKEVSER"
za Kimera
urednik: Ibrahim
urednik: Aida Mujezin
naslovna strana: "Bcmust", Elvira
wmpa: "BEMUST"
za wmpariju: Mustafa
CIP- Katalogu:acija u publtkactJI
Nncaonalna a unaver:nerska bablaotcb
Bosne 1Hercegovine, Sarajevo
297. 122
QAYYEM, lmam lbnul
KnJiga o dui /Ibn Qajjim ei-Oiewzi; priJevod
-Sarajevo: Nova Kcvscr, 2003. -
356 st r.; 20 cm
l:v. nasi. na arap. je:aku. - Uvodna /
Pri Mustafa: str. 5-1O. 1
druJlC btl)eke uz teksr
ISBN 9958-9329-2-X
l. Ibn Qnjjim, cl-Diewzi vidi Qayycm, Imam Ibnul
COBRISS/BH-10 11837190
IbnQajjim Dewzi
IKIJIGAI
lo nutl
l.dio
Prijevod ipodnone napomene:
Mustafa
DRUGO IZDANJE
Saraj evo, 2003
KNJIGA O DUI
Uvodna
Vama je dato mato znanja o dui
Pitanje due spada u red kur'anskih koja se odnose
na nadosjetilnog, nedostupnog ljudskom razumu,
svijetu gajba. Ujedno, to je i sutinsko pitanje religioznosti
kao takve koje jednu od esencijalnib supstanci svake
religije koju normalan ljudski um moe prihvatiti. To je onaj
elemenat koji zadobiva u jednom trenutku, sto
dvadeset dana od procesa nastajanja njegovog tijela',
kad se s tim njegovim dijelom sjedinjuje raj ' nebeski
dio', se u njemu uspostavlja kontakt i ostvaruje spoj
Zemlje i Neba.
Dua je, prema miljenj u muslimanske
teologije, kako to navodi na Mehmed "fino tijelo
koje se rasprostire po svim tijela kao sok
po svim dijelovima rue! "
1
da dua spada u kategoriju Boijeg emra ("Qulir-
ruhu min emri Rabbi " - El-Isra', 85), to je kategorija
koja se zbiva Boijom
V. h adis koji prenosi fbn Mcs'ud, u kojem stoji: "Vae stvaranje u urrobama
vaih majki odvija se tako ro dana budete sperma (nudah), zaci m
isto toliko vremena budete ('aleqah) i isto toliko komad mesa
(mudgnh). ?otom Allah ponljc mclcb da udahne duu ... "
Mehmed llmll-1-ke/nm, EI-Kalem 2.000.
1
str. r8.
5
Ibn Qajjim ci-Diew:i
'' Kun- Budi! ", a ne procesualno, kakav je kod
stvaranja gdje su prostor i vrijeme bitni elementi,
zapravo odlike tog stvaranja - to se jasno u so.
ajetu sure EI-Qamer: A Na emr je jedan- bude poput treptaja
oka!- i to do izraaja dolazi u ajetu: Isa je kod Allaha poput
Adema: stvorio ga je od zemlje a potom n-zu rekao: Budi!, i
on je bio!- te da se u suri El-E'araf, S4 ajet, kae: Njemu
pripada stvaranje (ha/q) i zapovijed (emr)!, proizlazi, kako
kae veliki savremeni komentator Kur'ana Muhammed
Husejn Tabatabai, "da se u svim stvarima koje su nastale
postupno, posredstvom kauzalnosti u prostoru
i vremenu, nalazi i jedan elemenat slobodan od te postupnosti,
izvan vremenske i prostorne proetosti; sve te stvari, s tog
stanovita, jesu Boija zapovijed, Njegov govor i Njegova

to se pak one njihove climenzije koju karakterizira
postupnost u nastajanju, koja je vezana za
kauzalnosti u vremenu i prostoru, to je onaj njezin dio koji
spada u kategoriju stvaranja (halq). Uzvieni kae: "Njemu
pripada stvaranje (halq) i zapovijed (emr)" .
3
da dua spada u ono u koje ne prodire
ljudsko znanje, koje je poznato samo onol iko koliko
mu je Bog to otkrio posredstvom svojih poslanika,
sve to se o njoj moe saznati svedeno je na ono to je o njoj
kazala Boija Objava i to se ljudima manifestiralo kroz
oblike njihove ivotne zbilje koju su pokatkad
ispunjavali oblici i predstave.
Muhammed Husejn Tnbnrabai, EI-Mizan fi tefsir ei-Qur'tin, Muessc1oer el -
E'alemi li el-matbu' ar, Bejrut, 1972.., izdanje, tom XU!, srr. 197
KN]lOA O DUI
"to se kur'anske konstatacije:", kae mufessir
Tabatabai se na Ss. ajet sure El-Isra', "A vama je
dato samo malo znanja!'- ona Znanje koje vi imate o
dui, a koje vam je Allah dao, samo je neznatan dio, jer dua
ima mjesto u egzistenciji, irna fascinira j
imanencije i djejsrva koja su van1a zaklonita!"
4
Jedan od velikih islamskih mislilaca 20. 'Abbas
Mahmud el-'Aqqad, od postavke da je ljudsko
jedno sloeno zdanje koje reguliraju tri sile- nefs, 'aql i nih-
za riih (dua) kae "Proishodi (na temelju onoga
kako je naveden u Knjizi Jasnoj) da je ruh (ona komponenta}
koja je najblia ivotu i koja je naj zakri tija ljudskim
To je ona komponenta o kojoj je Bog uzvieni znanje
zadrao za sebe, ne otkrivi ga ni svojim vjerovjesnicima,
da se radi o samoj biti koju
ljudski um nije kadar obuhvatiti i pojmiti, izuzev njemu
primjerenom aluzijom i aproksimacijom. Pitaju te o dui.
Reci: "Staje dua- samo Gospodar moj zna, a vama je dato
samo malo znanja!"' (El-Isra', 85)
to se pak uma (el-'aql) inefsa- u kur'anskom
- najprije bi moglo biti to da je nefs (komponenta) najblia
ovomsvijetu primjerenoj naravi, ivotnoj sili koja
i volju kao to i nagon, koja djeluje svjesno i koja
djeluje nesvjesno. Ona se na mnogim mjestima u Kur' anu
navodi kao sinonim za silu koju obuzima san, koju
neutralizira ubistvo, koja uitak i patnju, koja se moe
nadahnuti i koja biti pitana
za dobro i loe djelo koje uradi. To je, dakle, sila koja djeluje
EI-Mi4Jn, op. cit., str. 199
6 7
Ibn Q-JJJim el-D'..ew:li
i eli, koja postupa po nalogu urna ili koja se povodi za
nagonima naravi i strasti i kojoj na Sudnjem danu biti
postavljene ispravne terezije ... "
"Prema tome", Aqqad svoje razmatranje ovog
pitanja, se svojim umom uzdie nad svojim nefsom,
dok se nad svojim umom uzdie svojim ruhom. Tako je
nefsompovezan sa snagama ivotinjskih nagona i poticajima
tjelesnog ivota, dok je ruhom povezan sa svijetom
i sutinom trajnog bitisanja o znanje posjeduje samo
Bog. Pravo je razuma da iz svoje pojmi sve to
moe pojmiti. Pa ipak, on ne moe pojmiti svu realnost u
njezinoj apsolutnosti; to moe samo imanom i


se upravo ovom da je pravo
razuma da pojmi sve to se moe pojmiti, velikan
islamske misli Ibn Qajjim el-Dewzi (691-751 h. god.),
osoben i iznimno plodan mislilac, zagledan u dubine Boije
Objave u svoj njezinoj sloenosti, pokuao je rasvijetliti
fenomen due u mjeri u kojoj mu je tO bilo U tom
svom plemenitom nastojanju on se - pored
ostalog, dosegnuti ta se, zbilja, deava s s
njegovom duom "na izlasku s ovoga i ulasku u onaj svijet"
i dalje - posluio kur'anskim i hadiskim sadrajima,
miljenjima velikih autoriteta iz njegova vremena i vremena
koja su mu prethodila, te sakupio brojne iskaze i iskustva
ljudi koji su kazivali o pojavama,
koja su se i o konkretnim
'Abbas Mahmud ei-"Aqqnd, El-lnsdn fi ei Qur'an, Menurat d -mekrebah
cl-'asrijjo, Sa jda, Bejrut, bez godine izdanja, &tr. 3 2.
KNJIGA O DUI
posljedicama nekih takvih kako bi predstava o
onom "onostranom" to nosimo u sebi bila bar malo jasnija.
Jer to je, kako kae imam a'rani, obavijeno trima tminama.
je", kae a'rani, "da je due Allah uzvieni
stvorio u njima (tj. u potomstvu Ademovu kad ga je iz
njegove izveo) dok su jo bili u tminama oca njihova
6
,
da ih u njima stvara po drugi put dok se nalaze u tminama
stomaka njihovih majki i da ih i po put u njima stvoriti
dok se budu nalazili u tminama zemljinog stomaka; sve
stvaranje jedno za drugim, u trima tminama!.,
7
U ovom prvom dijelu knjige- takva podjela je stvar naeg
opredjeljenja- dato je esnaest veoma zanimljivih rasprava;
s mnogima od njih naih prostora se po prvi
put i sigurno je da im ove rasprave otkriti jedan
nepoznati svijet, skoro zanemaren u ovom naem vremenu
ali i pobuditi u njima razmiljanje o stvarima o kojima moda
nikada nisu razmiljali, te im potvrditi neka njihova vlastita
iskustva.
Ova knjiga, pitanje due, iz drugog plana
tretira i brojna druga pitanja i time doprinosi prije
svega vjerskom obrazovanju muslimana ovih prostora, ali i
obrazovanju ljudi naeg govornog bez obzira
na njihovu vjersku ili neku drugu pripadnost. Stoga smo,
da knjiga bude to upotrebljivija, da njezino
V. I 7l. a jer sure EI-E' ar:if: J kadjuGospodartvoiiz Ademovihsinova
itveo potomst10njihouo...
7
El-im;cm 'Abd cl -Wehhiib c! -Sa'riini, EI-Jawdqlttueeldiewtihir(i bejdn aqdid
e/-ektibtr,Serike wc marbe' a Musrafii el-Babi el-Halebi, Kairo, 1959godine,
l tom, srr. ri6.
8 9
Ibn QnJjim ei-Dtcw: i
razumijevanje bude to Jake, u podnonim napomenama
davali dodatna pojanjenja i informacije; drimo da time
ukupan sadraj knjige biti razumljiv i najirem
Preostali - uvjetno kazano drugi dio knjige, koji je jo
uvijek u fazi sastoji se od svega pet rasprava, no
one svojim obimom samo neznatno zaostaju za ovim prvim
dijelom. Autor u njima raspravlja o tome da Ji dua postoji
odvajkada ili je stvorena, da li su due stvorene prije tijela ili
poslije njih, ta je sutina "nefsa",
8
da li su "ruh" i "nefs"
jedno ili su to dva subjekta re da li je "nefs" jedan ili
ga ima tri vrste?
Bit zadovoljni ukoliko ova knjiga makar samo
podsjeti dananj eg da on u sebi nosi neto to je u nj
izravno udahnuo njegov Gospodar
Sarajevo, r. aprila 2003. godine Prevodilac
Nefs izraz koji u Kur' anu navodi u pored osmlib
i u due.
lO
KNJ IGA O DUI
RASPRAVA PRVA:
DA LI SU UMRLI SVJESNI POSJETE
MH I NJIHOVIH SEIAMA?
Ibn 'Abd el-Berr kae: "Od Poslanika se, vjerodostojnom
predajom, prenosi da je rekao: 'Nij edan musliman ne
pored kabura
1
svoga brata kojeg je poznavao na
i nazove mu selam, a da mu Allah ne povrati duu da mu
selam uzvrati! "
U sa hibima Buharije i Muslimal mnogobrojnim
predajama se prenosi da je Boij i Poslanik, s.a.w.s.,4 naredio
Kabur (ar. qabr, pl. qubur) - mczar, grob.
Dunjal uk (ar. dun-iti)- ovai svij et. Imenica 'dun-ja' izvedena je iz korijena
glagola 'dena-jednu', ro pribliiti se, biti blizu, uput' uje na
da je to svijer kojim se neposredno. izbliza suobva, koji Je ru na
dohvaru njegove ruke, za rnliku od onog svijera - ahircro - JC ime
izvedeno iz gl:tgola 'ehhare' to odloiri, odgoditi.
Uz ro, glagol iz koJeg je nastala imenica ' dun-ja' - deo ije-jedna jo i:
biti ni:t.nk, prost, bijedan, prezren ... , to sugerira Jn je o nesavrenom
svijetu u kojem ima mnogo bijede, jada, bola, parnje, brige i sl.
Buharija i Muslim- aurori dviju najpoznatijih zbirki Poslanik ovog verbalnog
nazvanih istim imenom: Sabib, to vjerodostojan. Smatra se da
ove zbtrke saJrie najvjerodostojnije predaje iskaza Boijeg poslanika
M uhamrneda, a.s. Poslije Kur'ana, uz jo zbirke, smatraju se
glavnim izvorima islamske teorije i legislative.
S.a.w.s. za: Sallallahu ' alejbi we seUem, Mir i blagoslovi
Boiji neka su na nj!- ovu, odnosno sinr.1gmu: alcjhtsselam (a.s.) muslimani
ll
Ibn Qajjtm ci-Dtew:t
da se poginuli na Bedru pokopaju u jedan mezar i da je zatim
stao iznad njih i ih dozivati po imenima: "Jeste li se
uvjerili da je istinito ono to vam je va Gospodar?!
Ono tO je meni ja sam naao istinitim!"
Na to mu je Omers -Bog njime bio zadovoljan!- rekao:
"Boiji kako to da se onima koji su
mrtvi?!"
"Tako mi Onoga koji me s Isrinorn posla", odgovorio
mu je Poslanik, "ovo to govorim vi nita bolje ne od
njih, samo to oni nisu u stanju odgovoriti! "
Od Poslanika se, (sabih) predajom,
prenosi hadis
6
u kojem se kae "da umrli bahat
onih koji su ga U, kada odlaze od njega".
Poslanik, s.a.w.s., je propisao svome ummetu da "kada
nazovu selam stanovnicima ka bura, to na na koji
se ivima; da reknu: Es-selamu 'alejkum, dare
qawmin mu'minin (Mir neka je na vas, naroda
kog! )."
Prema tome, radi se o nekome ko i
razumije govor. U protivnom, ono ne bi imalo smisla i bilo
bi nesuvislo, poput i
nei vom.
upotrebljavaju nakon spomena Boiijeg Mubammeda, a.s., bto im
je nal oeno sa mom Objavom. Ujedno, rime izraavaju i potivanje
Poslanikove
Omer (ibn ei-H:mab) - jedan od najist01knurijih i najzasluintjib saradnika
poslanika Muhammeda, a.s.; drugi vl:tdar (haliia) muslimanske drave poslije
Muhammeda, a.s., kojom je upravljao od 6)4644 god.; simbol pravednog
vladara.
Had is- iskaz/izjava Boijc11 poslnnika Muhammedn, a.s.
KNJIGA O DUI
Prvi muslimani se o ovom pitanju nisu razilazili. Brojne
su predaje od njih u kojima stoji da je umrli svjestan posjete
ivog, i da joj se obraduje.
Ebu el-Dunja, u svojoj knjizi Kitdb el-qubur- poglavlje
'Umrli su svjesni posjete ivil1'- kae: "Od 'Aie7 -Bog njome
bio zadovoljan! - prenosi se da je Boiji Poslanik, s.a.w.s.,
rekao: 'Nijedan ne posjeti mezar svojega brata i ne
posjedi kod njega, a da mu se ovaj ne obraduje i ne uzvrati
mu (selam, govor), sve dok ne ustane!"
Od Ebu Hurejre
8
se prenosi da je rekao: "Kada
pored kabura svog brata kojeg je poznavao i nazove
mu selam, ovaj mu selam uzvrati i prepozna ga. Ako pak
pored kabura nekog koga nije poznavao i selam mu
nazove, ovaj mu uzvrati na selam!"
nam je Muhammed ibn el-Husejn, se
na Jahju ibn Bistama el-Asgara, a ovaj na Musme'a, kojem
je iz porodice 'Asima el-Dahderija
"Usnio sam 'Asima el-Dahderija dvije godine nakon
njegove smrti.
'Zar ti nisi umro?!', upitao sam ga.
'Jesam, naravno!', odgovorio je.
'Pa gdje se sada nalazi?', pitao sam.
'Bogami, u jednom od dennetskih perivoja', kazao je.
'Moji prijatelji i ja se, svakog i petkom
Aia - supruga Boijeg Poslanika, s.a.w.s., 'majka vjernika', prvog
halife Ebu Bckra. Iznimno obrazovana ena. veliki poznavalac erij :mkih
propisa. Posredstvom nje prenosi se veliki broj Poslanikovih badisa.
Ebu Hurejre - koji prl!oosi broj bad1so. Imam El-Sujiiti u svom
djelu Tedrib el-rtiwi navodi da Ebu Hurejrc od Boijega Poslanika, s.a.w.s.,
prenosi ukupno 5374 badisa.
12
13
Ibn Qajjim ci-Dicwu
ujutro, sastajemo kod Bekra ibn 'Abdullaha el-Mezenija i n1
primamo vijesti o vama!'
'Vaa rijela ili vae due?', upitao sam.
'Da si ti iv i zdrav', kazao je on, 'tijela naa je jo davno
pojela truhle, sastaju se nae due!'
'A znate li za nae posjete vama?', pri upitao sam.
'Da, znamo', odgovorio je. 'Saznajemo za njih petkom
i subotom do izlaska Sunca!'
'Zato samo tada, a ne i ostalim danima?', pitao sam.
'Zbogodabranosti petka i njegova rekao je."
nam je Muhammed ibn ei-Husejn, se
na Bekra ibn Muhammeda, kojem je Hasan el-Qassab
ovo:
"Sa Muhammedom ibn Wasi'om svake sam subote u
rano jutro odlazio do El-Debbana, i tamo smo stajali nad
ka burima, nazivali im selam i za njih Allahu dove,
a zatim odlazili. Jedanput sam mu rekao:
'to subotu ne bi zamijenio za ponedjeljak?'
'Saznao sam', rekao mi je, 'da umrli znaju za svoje
posjetioce petkom, te dan prije i dan poslije toga".
mi je Muhammed, od 'Abd el-Aziza ibn
Ebbana koji mu je rekao: Sufjan el-Sewri nam je jedanput
kazivao: sam da je El-Dah hak rekao: 'Ko posjeti ka bur
subotom prije izlaska sunca, umrli znati za tu njegovu
posjetu!' Kad je upitan iz kojeg ro razloga, odgovorio je:
'Zbog koji ima petak".
nam je Halid ibn Hadda, se na
Da'fera ibn Sulejmana, a ovaj na Ebu cl-Tejjaba, koji je
EI-Dicbban- ime mczarluka.
KNJIGA O DUSI
rekao: "Mutrif je ranim jutrom kretao na put, dok bi petkom
putovao sam Ebu el-Tejjaha', kae D'afer, 'kada
je rekao: - Mi smo saznali da mu se pred njim osvjetljavao
put kojim je iao. Jedne je, na konju jednim
mezarlucima, ugledao stanovnike mezarova kako sjede na
svojim kaburovima.
"Eto Mutrifa, dolazi i ovog petka!", govorili su.
"Zar i vi znate da je petak?!", upitao je on.
"Znamo", rekli su. "l znamo ta u tom danu price
govore!"
"ta govore?!", upitao je. "Govore: selam, seJam!"
mi je Muhammed ibn el-Husejn, se na
Jahju ibn ebu Bekira, kome je El-FadlibnMuweffeq ibn Hal
Sufjan ibn 'Ujejne ''Kad mi je umro otac,
puno sam tugovao za njim. Svakoga dana sam iao na njegov
mezar, a onda sam neko vrijeme prestao. Kad sam mu potom
ponovo otiao, dok sam sjedio pored njegova ka bura savladao
me je san i ja sam zaspao. Usnio sam kao da se mezar mojega
oca otvorio a on kao da sjedi dolje u njemu, umotan u
izgleda. Vidjevi ga takvog, sam plakati.
'Sine', rekao mi je, 'ta te to da mi te tako dugo
nema?'
'Zar ti zna za moj dolazak?!', upitao sam.
'Znao sam za svaki rvoj dolazak', rekao mi je. 'Kad god
si mi doao, uvijek sam ti se obradovao i s tobom bio u
drutvu. Tvojoj dovi su se radovali i ovi oko mene!'
Nakon toga sam vrlo odlazio kod njega".
mi je Muhammed, kojem je Jahja ibn
Bistam, a njemu Osman ibn Sewda el-Tawafi; kae: "Njegova
14 15
Lbn QaJjim
majka je bila izrazito pobona ena, do te mjere da su je
zvali Kad je bila na samrti, podigla je glavu
prema nebu i rekla: 'O djela moja pohranjena - uzdanice
moja u ivotu i nakon smrti moje - nemojte me izdati u
smrti i nemojte me ostaviti samu u kaburu!'
Potom je umrla, a ja sam svakog petka odlazio kod nje,
za nju dovu, molio joj za oprost, njoj i ostalima u
mezarluku, a onda mi je jednom izila na san.
'Kako si, majko?', upitao sam je.
'Sine', kazala je, 'smrt sa sobom donosi golemu,
no ja se, Bogu hvala, nalazim u lijepom boravitu: miomirisom
se prekriva mo i na brokat i kadifu se naslanjamo - tako sve
do Dana u kojem proivljeni biti!'
'Treba li ti neto?', upirao sam je.
'Treba', rekJa je. 'Nemoj nas prestati i za nas
doveo jer se ja, doista, svakoga perka obradujem
tvome dolasku, kad god se pojavi otud od svojih. Meni tad
reknu: eto ti oper ide tvoj sin!, i ja se obveselim,
a obraduju se i svi ovi umrJj oko mene!"
mi je Muharnrned ibn 'Abd ei-'Aziz, od
Bira ibn Mensura: "U vrijeme kad je harala kuga, jedan
je EI-Debban i tu klanjao denaze
umrlima. Kada bi pala on bi se zaustavljao na ulazu u
mezarluke i govorio bi: 'Neka vam AlJah bude drug u vaoj
i neka se smiluje vaoj usamljenosti; neka
Dova (ar. d11'ti, pl. ed'iie)- Bogu, za sebe ili za Postoje
kur'anske dove, dove koje je poslanik Muhammed, a.s., dove koje su
muslimani zabiljeili od aurocitera i dove koje ljudi od sebe.
Poslanik, n.s., rekao je: "Dova je, usrvnri, i bader''.
KNJIGA O DUI
preko runih postupaka vaih i neka primi dobra djela vaa!',
i nikada nita vie nije dodavao na te
'Jedne sam', je taj 'bio zaao u te
sam se odmah zaputio svojoj ne otiavi do mezarluka
da im uputim dovu kako sam to Kad sam te
zaspao, u snu sam ugledao mnotvo ljudi -doli kod mene!
'Ko ste vi?!', upitao sam. 'ta trebate?'
'Mi smo iz onog ramo mezarluka!', rekli su. 'Navikao si
nas na poklon koji si nam darivao kad bi se svojima!'
'Koji poklon?!', upitao sam.
'Dove koje si za nas', kazali su.
'Onda ro nastaviti i dalje', kazao sam i to vie
nikad nisam prestao raditi! "
Muhammed mi je ono to je od
Ahmeda ibn Seh la, on od Ruda ibn Sa'ada, a ovaj od jednog
koji je Jezida ibn ebu Hubejba, da je Sulejm ibn
'Umejr prolazio pored nekog mezaduka, a izrazito ga je
potreba za malom nudom. Prijatelji su mu rekli: 'to
ne skrene u mezarluke i tamo ne obavi nudu u nekoj od
rupa! ', na ta je on zaplakao, rekavi: 'Subhanallah! Allaha
mi, stidim se mrtvih isto kao to se stidim i ivih!"
Dakle, da umrli nisu roga svjesni, on ib se ne bi stidio.
Povrh roga, umrli je upoznat s djelima svoje ive i

Abdullah ibn el-Mubarek kae: "Sewr ibn Jezid,
od Ibrahima, a ovaj od Ebu Ejjuba, kazao mi je
'Djela ivih se umrlima, pa kada
ugledaju dobro djelo, obvesele se i obraduju, a kada ugledaju
runo, reknu: 'Boe, povrati ga!"
16
17
Ehu el-Dunja spominje da je Ahmed ibn ebu el-Hawari
rekao: mi je moj brat Muhammed kako je 'Ubad ibn
'Ubad doao kod Ibrahima ibn Saliha.
'Reci mi neto!', rekao mu je. 'Posavjetuj me!'
da te posavjetujem, Bog te pomogao!', odgovorio
mu je ovaj. 'Saznao sam da se djela ivih
njihovim umrlim Sad, eto, pogledaj kakva su ti
djela koja se pokazuju Poslanik u, s.a. w .s.!'
Ibrahim se tada tako rasplakao da su mu suze kvasile
bradu!"
Ibn ehi el-Dunja kae: mi je Muhammed ibn el-
Husejn, od Halida ibn 'Amra el-Emewija, kojem
je Sadeqa ibn Sulejman el-Oa'feri 'Bio sam
izrazito sHan pa kada mi je umro otac povratio sam
se i pokajao, no jedanput sam napravio veliki prijestup. Utom
sam usnio oca.
'Sine', rekao mi je. 'Kako je moja radost bila golema
zbog tebe! su nam tvoja djela, pa smo ih mi
s djelima dobrih ljudi. Ovoga puta sam se,
veoma zastidio. Nemoj me sramotiti ovim
umrlim oko mene!'
On je bio moj susjed u KUfi i ja sam ga, nakon toga,
ponekad kako u rano jutro dovu: 'I molim Te za
pokajanje nakon kojeg povratka u grijeh vie biti, o Ti
koji popravlja dobre, koji zabludjele, koji si
najmilostiviji! ''
Ashabi '
1
su nam na ovu temu ostavili mnoge predaje.
Ashabi- prva generacija muqJimana; ljudi s koji ma je poslani k Muh:unmcd,
a .s., ivio i N::tkon Poslanikove smrti iza njega je, kako nnvodi
imam Sujuri u svom djelu Tcdrib el-rtirvi, osralo t .L4 hil jnda ashaba.
KNJ l GA O DUSI
Neke Ensarije,
11
'Abdullaha ibn Rewahe,' l
govorili su: "Boe, Ti se od onog djela koje me
osramotiti kod 'Abdullaha ibn Rewahe!"
Govorili su to nakon to je 'Abdull ah poginuo kao ehid.
*
Ovdje je dovoljna i sama da se onaj koji posjeti
umrloga zove ' posjetiJac' . Bilo bi, naravno, pogreno ovako
ga nazivati da nije svjestan njegove posjete.
se ne moe ' posjetio ga je', ukoliko ovaj ne zna za njegovu
posjetu. To je sasvim razumljivo kada je o
i je kod svih naroda.
Isti je i s pozdravljanjem umrlih. Pozdravljati
nekoga ko toga nije svjestan i koji ne prisustvo onoga
koji pozdravlja, je apsurdno. Poslanik, s.a.w.s., je
svoj ummet da, kada posjete kabure, reknu: "Selamun
'alejkum ehled-dij:ir mine-1-mu'minine we-1-muslimine we
inna ina'allah bikum lahiqiin. Jerhamullahu-1-mustaqdimine
miona we minkum we-1-mustc'hirine. Nes'elullabe lena we
lekumu-1-' afjjeh! " (Mir neka je na vas, o stanovnici ovih
kabura! I mi se, ako Bog da, vama Neka se
Ensiirit e - d osi.: domicil no stanovnitvo Medi ne koje je vrlo rano
primilo islam, stalo uz poslanika Muhammedn, ;:t.s., i svesrdno prihvatil o
izbjeglice- muhad.ire - i1 Mekkc: koji su raj grad morali napustiti usljed
represija koje su od tamosnjih drutvenih srrukrura rrpteli zbog svoje nove
vjere.
.,
' Abdullah ibn Rcwaha ashab Boijeg Poslanika, s.a.w.s., veliki borac.
poginuo u bici na M'uti, jednom selu u Siriji, osme godine po Hidiri,
zasravu Boiijeg Poslanikn.
18
19
---
Ibn QJJJtm ci-D:cw:l
Allah smiluje i naim i vaim precima, kao i potomcima!
Molimo Ga za oprost, i nama i vama!)
Ovaj selam, ovaj govor i se prisutnom,
koji govori, razumije i svejedno to ga ivi ne
moe Kada neko srupi u namaz u njihovoj blizini (u
blizini mrtvih, op. prev.), oni ga posmatraju, znaju za njegov
namaz i zavide mu na tome.
jezid ibn Harun kae: nam je Sulejman el-Tejmi,
od Ebu Osmana ei-Nehdija, da je Tbn Sas jedanput
iziao da isprati neku denazu, a na sebi je imao lahku
te se tako zaustavio kod nekog kabura.
'Tu sam', kae on, 'klanjao dva rekata namaza, a onda
se naslonio na mczar. Srce mi je, Allaha mi, bilo budno kad
sam iz kabura glas: 'Bjei od mene i ne uznemiravaj me!
Vi radite, ali nemate znanja, dok mi znamo, ali nismo u stanju
raditi. Volio bih ra tvoja dva rekata namaza, nego imati to i
to... !"
Znao je, dakle, da se naslonio na mezar i da je tu
obavio namaz!
Ibn ebi el-Dunja kae: mi je EI-Husejn ibn 'Ali
ei-'Adeli, sc na Muhammeda ibn el-Salta, a ovaj
na lsma'ila ibn 'Ajjaa, koji je kazivao ono to je od
Sabita ibn Selima, koji je rekao:
'Ebu Qilabe nam je - Iao sam od Sama prema
Basri, pa sam se tako zaustavio na jednom mjestu,
tu abdestio i klanjao dva rekata namaza, a potom
spustio glavu na jedan mezar, i zaspao. Zatim sam se
probudio, kad mi se onaj iz kabura stade aliti: Jo od
me bihuzuri!- Zatim dodade: Vi radite, ali nemate dovoljno
KNJIGA O DUI
znanja, no mi znamo, ali ne moemo nita uraditi ... ! Ona
dva rekata koja si klanjao bolja su od cijelog dunjaluka, sa
svim to je na njemu ... Neka Allah stanovnike dunjaluka
nagradi dobrim: nama od njihovih dova ulazi svjetlost, poput
planina golema! Prenesi im selame od nas!"
mi je El-Husejn ei-'Adeli, se na
'Abdullaha ibn Numejra, a on na Malika ibn Mogula, koji
prenosi od Mensiira, a ovaj od Zejda ibn Weheba, da je rekao:
"Otiao sam do EI-Debbane i ramo sjeo. Urom je bahnuo
neki otiao do jednog mezara i poravnao ga. Potom
se okrenuo prema meni, priao i sjeo.
je ono mezar?', upitao sam.
'Moga brata', kazao je.
'Tvoga brata!?'
'Da, moga brata po Bogu!', rekao je. 'Sanjao sam ga, pa
sam mu u snu rekao: - Lijepo si ivio, cl-hamdu lillahi rabbi-
1-'alemin. - Eto, ti tu zahvalu- kazao mi je on- a da ja
to mogu to bi mi bilo drae od cijeloga dunjaluka i
svega to se nalazi na njemu!. . .Ti si dakako, vidio gdje su me
ukopali- eto, tu je doao taj i taj i klanjao dva rckata namaza.
Kada bih ja bio u stanju klanjati, volio bih to nego cijeli
dunjaluk, sa svim to ima na njemu!"
mi je Ebu Bekr el-Tejmi, se na
'Abdullaha ibn Saliha, kojem je EI-Lejs ibn Sa'ad, a
njemu Hamid ei-Tawil, od Mutrifa ibn 'Abdullaha
el-Harija da je rekao: "Jedanput smo poli do EI-Rcbi'a,
dok je on jo postojao, pa smo u njega u petak,
da rada u njemu ima mnogo svijeta, a i stoga to nas
je put vodio pored mezarluka. Tako smo uli i ja sam, tamo
ZI
20
IbnQoJJ)Imcl-Dicv.n:i
u mezaducima, opazio nekudenazu. 'Dami ih je
pomisliosam, 'padajoj ijaprisustvujem! '
Potom samse izdvojio malo ustranu, u blizini jednog
kabura,ituklanjaodvakratkarekata,kojanisamupotpunio
zi krom.ZatimsammaJodremnuoanasanmi jeiziaoonaj
koji je leaou tomkaburu.
'Klanjao si dva rekata' , rekao mi je, 'a nisi ih htio
upotpuniti!?'
'Takoje!',odgovoriosam.
'Vi raditea nemate znanja' , rekao je, 'dokmi nismo u
stanjuraditi.Dasamja klanjaodvarekata,poputonihtvojih,
bilo bi mi to drae odcijelogduojaluka,sa svim njegovim
sadrajima!'
' Kosesve ovdjenalazi?', upiraosam.
'Svisumuslimani',rekaojeon,'isveihjesustiglosamo
dobro'.
' A ko je medu vama najbolji?' , upitaosam, i oo mije
pokazao na jedan kabur. Ja sam u sebi rekao: ' Boe moj,
Gospodaru na, izvedi mi ga da muse obratim!'- istom iz
togkabura izadejedan
'Tisinajbolji meduovimaovdje!?', upitaosamga.
'Takokau' ,odgovorioje.
si topostigao?',upitaosam,'jerja ti to,bogami,
potvojimgodinama,nevidim?! '
'Postigao sam dugim hadom i umrom, borbom na
Boijem putu i djelima svojim... Stavljan sam na kunju
velikim dodaoje,'pami je podarenostrpljenje
u njima- eto,timesamih nadmaio!"
22
KNJIGAODUSI
,.
* *
Svaova(sno)videnja- premdanisu,kaorakva,dovoljna
da poslue kao argument, da se sama po sebi uzmu kao
neoboriv dokaz - imaju svoju teinu zbog same svoje
brojnosti.Naime,samBogzna u kolikomse brojujavljaju,
usebi i, nerijetko, smisao.APoslanik
- mir i blagoslov Boiji neka su na nj! - rekao je: "Vidim
kako se vaa podudaraju u posljednjih deset
tj. u u kojima je Lejletu-1-qadr, jer kad se
vjernikapodudarajuuvezi tapodudarnost
biva poputonekadakazujuo i poputpodudarnosti
njihova stajalita spram to onismatraju pohvalnim
iJj pokudenim.
Uz to, mi nae tvrdnje netemeljimosamonasnovima,
navodimoidrugeargumenteiuporita.
Tako se u jednom vjerodostojnom (sahlh) haillsu
potv.rdujedaumrlaosoba sonimakojije
nakonnjenaukopa.
Muslim u svome Sahihu biljei hadis koji prenosi
'Abdurrahmanibnimasael-Mehri;on kae: "PosjeriJjsmo
'Amra ibn ei-' Asa
4
kada je bio na samrti. On je dugo
plakao,licem okrenutpremazidu.
' Zatotako upitaogajenjegovsin.- 'Zar
te Boiji Poslanik, neka su na nj miri blagoslovi Allahovi,
nijeobradovaotim itiml?'
Natose onokrenuo.
' 'Amr ibn el-'As - israknurn figura prve muslimanske generacije, slavni
EgpraiJerusalema.
lJ
'Najbolje na ta rekao je, 'jest
da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed
poslanik Boiji. Ja sam, eto, proao kroz tri faze. Najprije
sam bio takav da njko kao ja nije mrzio Poslanika, i jedino
to sam elio bilo je da ga se domognem i ubijem ga. Da sam
u takvom stanju umro, bio bih jedan od stanovnika Vatre.
kada je Allah u moje srce uveo islam, susreo
sam Poslanika i rekao mu:- Prui ruku, da ti dam prisegu
na vjernost! -, i on je pruio svoju desnicu. No, ja sam
povukao svoju ruku!
-ta ti je 'Amre?! -rekao je.
- Htio bih to usloviti - kazao sam.
-upitao je on.
- Da mi bude oproteno - rekao sam.
- Zar ne zna da islam ponitava ono to je bilo prije
njega, da hidra ponitava ono to je bilo prije nje, da had
ponitava ono to je bilo prije njega?! -upitao je.
U com trenutku niko mi nije bio drai od Boijega
Poslanika, niti je u mojim iko bio od
njega. Iz potovanja i divljenja prema njemu ne bijah u stanju
njime ispuniti svoje i da me je neko zamolio da mu ga
opiem, ja to ne bih mogao, jer ne mogoh tada njime napuniti
svoje Da sam u takvom stanju umro, ponadao bih se da
biti jedan od stanovnika Denneta.
Nakon roga, upali smo u neke stvari i ne znam kakvo mi
je stanje u njima. Zato, kada umrem, neka me ne prati ni
ni vatra, a kada me spustite u kabur, dobro me
zatrpaj te zemljom i kod mezara mi se zadrite onoliko koliko
se zadri kad se zakolje kurban i podijeli se njegovo meso -
------- ----------KNJIGA ODUSI
da toliko budem u vaem drutvu, dok ne vidim
uzvratiri izaslanicima Gospodara svoga!"
Ovo nedvosmisleno ukazuje na to da se umrli zdruuje s
prisutnima kod svoga kabura, da im se raduje.
Od jedne grupe iz prvih generacija muslimana zabiljeeno
je da su da im se, prilikom njihova ukopa, neto
iz Kur'ana na njihovim mezarovima.
'Abd el-Haqq kae: "Prenosi se da je 'Abdullah ibn
Omer
1
5 naredio da mu se, kod njegova kabura, sura
EI-Beqare".
16
Tog stanovita bio je i EI-Mu'alli ibn 'Abdel-Rahman,
dok je imam Ahmed
17
to najprije da za to
ni je nalazio potvrdu u Predaji, da bi kasnije taj svoj stav
revidirao.
EI-Hallal u svome Zbomilut {El-Dami'u), u poglavlju
'O kod kabura', kae: nam je EI-'Abbas ibn
Mubammed ei-Dewri, se na Jahju ibn Mu'ina a
on na Mubeira el-Halebija, kojem je 'Abdel-Rahman
ibn ei-'Ala' ibn ei-Ludlad, od svoga oca,
'Moj otac mi je rekao:'- kae on, "Kad umrem, spusti me u
"
'Abdull:ih ibn Omer - veoma autonrauvna lu:no\t iz prve generac1je
muslimana, po1.nata po svojo1 1 poboinosti; mnogih
Poslanikovih sin drugog hal1fe Omera 1bn ei-Hauaba.
Sura EI-Beqare (Krava) - druga po redu, najdua kur'nnska s ukupno
:z.86 njera. ZadnJa dva a1era ove i muslimani n:mh prostora na
mc:zarovima svojih umrlih, nakon nj1hova ukopa.
lmam Ahmed (1bn Hanbel) - roden u Iraku 164. h. godme, umro 2.4 t.; autor
haJiskc zbirke Musncd; jc:Jnt" od i\l:umkc prnvne kole, t"LV.
mezhcba, koji je pO nJC:IDU l Jobio woj n:lliV. Sljcdbcnu:i OVe kole, koja JC
danas u arabijskoj pokraj1ni Ncdi.J, zovu sc hnnbelije. Ovoj
koli pripadao je: i aUlor knj1ge.
24 25
IbnQajjimel-Dewzi
kabur i reci: Bismillahi we 'ala SLtnneri Resulillahi (u ime
Allaha iposunneru NjegovaPoslanika)- a zatim me dobro
zatrpaj zemljom i kod glave mi sure El-
Beqare,'
8
jersam da tako kaei'AbdullahibnOmer!"
'Abbasel-Dewrikae:"PitaosamAhmedaibnHanbela:
'Znali neto o na kaburu?'i onmi je rekao da ne
zna. Istosam upitao iJahju ibnMu'ioai onmi je
ovaj hadis".
El-Halla! kae: mi je El-Hasan ibn Ahmed ei-
Werraq,anjemu'AliibnMiisa kojijebiopoznat
po svojoj iskrenosti i istinoljubivosti; on kae: ' Bio sam s
Ahmedom ibn Hanbelom i Muhamrnedom ibnQudamom
ei-Dewherijem na jednoj denazi, pa kad je umrli bio
ukopan,jedanslijep jesjeoiporedkabura
(Kur'an}.
"Hej ti!",rekao mu je Ahmed, kod kaburaje
novotarijauvjeri!"
kad smoizali iz mezarluka Muhammed ibn
QudamejeupitaoAhmedaibnHanbela:
'Abdullahov,tatimislioMubeiruel-Halebiju?'
' Pouzdan odgovorioje Ahmed.
'Jesi litaodnjegazapisao?'
'Jesam' .
'Eto' , rekao je Qudame, 'taj Mubeir mije
od'Abdel-Rahmanaibnel-'Aiaaibnel-Ludlacla,
aovajodsvogaoca,dajeonostaviooporukudamusc,kad
budeukopao,kodglave sureEl-Beqareinjezin
'
8
loval sureEI-Beqarc,kodnaspoznatkao"Elif-Lam-Mim"rakoder
sei nn naim prostorima namezaruneromukopaneosobe.
KNJICAOnUl
zavretak!' samIbnOmerakadjeistoto
dodaoje.
Ahmed mu je tada rekao: 'Vratise i reci onome neka
nastavi
El-Hasan ibn el-Sabah el-Za'ferani kae: "Pitao sam
afiju
9
o kod kaburaionmijerekao:'Nemazapreke
(La be'sebiba)!"
El-Halla! takoder navodi i El-Sa'bija, koji kae:
''Ensarijesupraktikovaleda,kadnekoodnjih umre,odudo
njegova kaburai tamo Kur'an".
Ondalje kae: " EbuJahja ei-Naqid mi je rekao:
samEl-Hasanaibnei-Derwijakakokae:- Proaosampored
mezara svoje sestre i kod nje "Tebareke"1.0, zbog
sadrajakojegovasuranosi usebi.Nakonroga doao mi je
jedan irekaomi:"Sanjaosamtvojusestru.Reklami
je: 'Neka Allah Ebu ' Alija nagradi dobrim - lijepo sam se
okoristilaonimtojepro
El-Hasan ibn ei-Hejsem mi je sam Ebu
Bekraibn ei-Atrua ibn bintiEbi Nasraibnel-Tim:lrakako
kae:'Jedan jepetkomdolaziokodkaburasvojemajke
itu suruJasin.Jedanputje,nakon esure,rekao:
- Boemoj,akodijeli sevapodovesurekojusam
ondagapodijelisvima uovom mezarluku!"
petka mu je dola jednaenai upitala ga je li
ontajitaj.Kad jerekaodajest,rekla muje: 'Menijeumrla

:'ifija - jedneod sunnijskepravnekole kojn jei nazvana po
njemu,rodenu Gazi 150.,umrouEgipru104.hidircrskegodine;sljedbi!nici
ovekol ezovuseafijc.
jeo 67.kur'anskojsuri koja rijecju
26 27
lhnQn)Jim el-Diew:1
Izila mi je na san i jasam je vidjela kakosjedi na
ivici svoga mezara. Kad samje upitalazato tu sjedi, rekla
mi je: - Taj i taj jedoaoposjetitikabursvoje majke i tu je
Jasin. Sevap od toga je namijenio svima u naem
mezarluku,panasjesvezapahnuloodtoga- ili jerekla:- pa
namjeoproteno,ili neto tome!"
KodEl-Nesaija,u ijonekihdrugih,nalazimohadiskoji
prenosi Ma'qilibnJesarel-Mezeni u kojem Poslanik kae:
suruJasinkodvaihumrlih!"
je da se pod ovim podrazumijeva ove
surekodsamrtnikakojiumire,kaotojePoslanikjorekao:
"Navodite vae umrle da izgovore La ilahe illallah!", a
je idasepod tim misli na kod kabura.
Ovoprvojevjerovatnije,iz razloga:
I. zatotojeovajhadisistovrstansbadisom:"Navodite
vae a da izgovoreLa ilaheillalhih!";
2. zatotosesamrtnikdoistaokoritavaovomsurom,
jer se u njoj spominje jeclinost Boija (tewhid),
povratak svome Gospodaru (el-me'ad), radosna
vijest o Dennetu koji sljedbenike tewhida, te
tenjazatimdaseumreunjemu,tosesve nalaziu
Uzvienoga:Kamo da moj narod znade
zato je meni moj Gospodar oprostio i od
me (Jasin, 2.6)!
1
EI-Nesai- autorSunma, jedneod\estnajautoritativnijih zbirk1.
Uizvornikudos!. stoji:'mewt:ikum', vaicumrle.
.,
Prijevodtkur'anskiha1c:ta preuzeti odlksimaKorkuta,
lli SmqeinstvoIslamskezajedniceu Bosn11Hcrcego,ini,
Hrvatskoj iSloveni1i ,Snrnjcvo, 1984.
ll
28
- ---- -------- ----- KNJIGA O nUSI
Preko toga, naime, dua dobro, u njoj se
javlja nagovjetaj dobra iona
dragostzbogskorogsusreta s Allahom, pa
takoi Allah poelisusretsanjom! Ova suradoista
predstavlja srce Kur'ana i ima utjecaja u
njezinu kodsamrtnika.
Ebu Fered ibn ei-Dewzi kae: "Bili smo prisutni
kodnaegejhaEbuei-Waqta ' Abdel-Ewwelakad
je bio na samrti. Nai posljednji trenuci s njim
protekli su tako to je on pogledao u nebo i
nasmijeiose. "Kamo damojnarodznadezato
jemenimoj Gospodaroprostioiod me
rekaoje iizdahnuo";
3 praksa je ljudi i njihov kako ranije tako i
danas,da kodsamrtnika suruJasin;
4 dasuasbabiizPoslanikovih surujasin
kodvaih razumjelidasetoodnosina
njezino kod kabura, oni to sigurno ne bi
izostavljali i tO bi bilo neto poznato
njima;
5. samrtnikovo okoritenje sluanjem (poruka) sure
Jasini njegovasrcainjegovih mislina
to kod njezina u njegovim posljednjim
trenucima- tojeononatasealudiralo
uovom hadisu.
Stose JasinanakaburuUIDiloga, umrliza to
biti dasenagrada (sevap) postie ili
Dos!.: kodvaihmrtvih (' inde mcwr:ikum).
29
IbnQajjimci-Diewzi
ili sluanjem, a toobojespada u kategoriju djela -
dakle onoga to je za umrloga prestalo vaiti s trenutkom
njegovesmrti.
Hafiz Ebu Mubammed 'Abd ei-Haqq el-lbili, u
komentiranju ovoga pitanja kae: "Spominje se da umrli
pitajuzaiveidasuimpoznatenjihove i njihovadjela.
Ebu 'Omeribn 'Abd el-Berr navodi hadis koji prenosi Ibn
ukojem Poslanikkae:'Nematoga koprodepored
kaburasvogabratavjernikakojegajepoznavaoinazovemu
selam, a da ga ovaj neprepoznai ne uzvratimu na njegov
selam!'
Ovo se prenosi i hadisom koji koji se uzima od Ebu
Hurejre, a onizravnoodPoslanika,u kojemstoji: "Aako
munazoveselam,a nijegapoznavao,onmuselamuzvrati!"
Onjokae: "Anavodiseihadis 'Aie- Bognjomebio
zadovoljan!- koja kae:'BoijiPoslanik,nekasuna nj miri
blagosloviBoiji,rekaoje: Kojigod posjetimezarbrata
svoga i posjedi kod njega, bratnjegov radost zbog
njegovaprisustva,svedokonne odeodatle!"
Uovomodjeljku hafizEbuMuhammed kao argument
navodi hadisEbuHurejre,koji biljeiEbuDawudu svome
Sunemt, u kojemPoslanikkae: "Nematogakomeniselam
'' Ibn 'Abbas- Bo7.ijcg Poslanika, s.a.w.s., roden godineprije
Hidire, umro u Taifu, 68. godine. Jedan od znalaca iz prve
muslimanske generacije.Za njegajesamPoslanikBoguupuliodovu:"Boic,
ela razumijepravo vjere i ga Dotcmjere
bioje crpljcnju ovaiz Kur'anadajedobion:adimak"Tcrdiumiin
el-Kur'an" - prevodilac, Pn:nosiloc je velikog broja
Poslanikovih hadisa i cksplikator brojnih kur'anskih iskaz. Alijn ibn cbi
Talihjeza nj rekao: "Knodo u svijetonostranoggledo krozprozirniveo!"
KNJIGAODUSI
nazove,a dami Allahnepovrati duu kako bih mu mogao
naselam uzvratiti!"
On kae: "Sulejman ibn Nu'ajm kae: "Usnio sam
Boijega Poslanika, s.a.w.s., pa sam mu rekao: 'Boiji
razumijeliti onekojiti dolazei nazivajuti selam?'
' Razumijem',odgovoriojeon,'i imnaselame!"
'Aonih je', kae on, da, kada udu u mezarluke,
kau:Es-selamu'alejkumehled-dijar...'',itd.dokrajahadisa.
Ovonedvosrnislenoukazujenatodajeumrlisvjestanselama
onogakomutaj selam idoveonogakojizanj dovu

EbuMuhammedkae: "Navodese i El-Fadla ibn
ei-Muweffeqa:'Svakogadana samkabursvogoca,
a nekadasamto ivieputanadan.Jednogdanasam,u
tommezarluku,prisustvovaonekojdenazi i,kakosam bio
u velikojurbi,rogdanaganisamposjetio.Odmahte
iziaomije nasanirekaomi:
-Zatomi danasnedode,sine?!
- - upitao sam ga - zar ci zna da ja dolazim kod
tebe?!
-Ih,sine! -rekaoje.- Pajatebe,Allahami,gl.edam
setipojavi,tamoodmosta,pasvedok ne dodedo mene,
posjedi i ode! I gledam te sve dok oper tamo ne prijede
most!"
Ibn ebiel-Dunja kae: mi jeIbrahim ibn Bear
el-Kiifi; kae: mi je EI-Fadl ibn el-Muweffeq... -, i
naveogornji iskaz.
Pouzdano se zna da je 'Amr ibn Dinar rekao: "Svaka
umrla osoba zna ta se deava u njegovoj porodici nakon
JJ
30
IbnQajj101 -------- - - --------
njezine smrti. Oni ga gasule i umotavaju u a on ih
posmatra,gleda unjih!"
sepouzdanoznadajeMudahidrekao:
se, doista, u svome kaburu veseli ispravnosti svoga djeteta
kojeje ostalo iza njega!"
Na ovo i praksa ljudi od najstarijih
vremenapasvedodanas- naime,daum.rlome 'talqin'
6
nad njegovimkaburom. Da onto,dakle, ne i da nema
koristi od roga, 'talqin' ne bi imao nikakva smisla i bio bi
apsurdan.
Kad je imamAhmed upitan o 'talqinu',onse pohvalno
izarazioo njemu,a kaoargumentza tonaveoje da
je on praksa kod muslimana.
U vezi s 'talqinom'prenosisei jedanslabi (da'if) hadis
koji biljei Taberaru usvom Mu'diemu, a koji senavodiod
Ebu Umamc.Tustoji da je Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao:
"Kadanekoodvas umrei kadagazagrnetezemljom, neka
jedan od vasstane ponad njegoveglave ineka rekne: 'Oti,
sine te i te !', jer on doista samo to nije u stanju
odgovoriti,azatimnekatoistoponoviidrugiput- umrlise
tadauspravi ta u poloaj- inekaopetponovi:'0,sine
teite!'Umrlirad rekne:- Uputinas,Bogtisesmilovao!-no,
vi ne 'Sjeti se onogas sinapustio ovaj svijet!',
neka rekneonaj. 'Tojeehadetdanema drugogboga osim
;;- Talqin- do\1. 'navodenjenaizgovor'.Ovaspornapraksa- jedniJC u.:cnJaCe
priznaJU a druge O\poravaju- podr:u.umijeva nad kaburom nerom
ukopaneosobekojase,premavjerovanju,upravotadaispitujeodstranezo
rozaducmh meleka,t7v.sualdija,i navodenjcisteda nema
drugoga boga Allaha,dn je Muhammed njegovposlanik, rc do mu IC
v jer,, aslam.
32
________________:::.: KNJIGA o DUSi
AllahaidajeMuhammedNjegovposlanik;dasizadovoljan
sa Allahom kao Gospodarom, sa islamom kao svojom
vjerom,saMuhammedomkaoposlanikomisKur'anomkao
svojim TakoAllahiNjegovPoslaniknjemu budu
argumentpred njimadvojicom!7
Nekoje upitao: 'Boiji ta akose ne zna ko
mu je mati?!' se na njegovu pramajku Havu!',
odgovoriojePoslanik".
Premda vjerodostojnost ovog hadisa nije
njegova permanentnaprimjena,posvuda itokomvremena,
bezdovoljneosudenjegovaprakticiranja,tc j erucadaAllah
nikada nije dopustio - i dopustiti - da ummet koji je
najpotpunijiinajsavrenijirazumomikoji batininajrasko-
ni jespoznaje,budedovedenusituacijudase nekome
ko ne i ne da co jo smatra lijepim i
poeljnim,adatonikoiz njegovih redovane dase
taj zadravaiz generacijeugeneraciju,i dasepotonji
u tomepovodezaranijima,kaotakvoimasvojuteinu.
Naime, da onaj kome se to ne
ondabi to,svakako, bilo u ravni zemlji, drvetu,
kamenuili nema,tonepostoji,iakobi takvo
to neko odobrio,sva ulema bi, nesumnjivo, ustala protiv
toga,toosudila iproglasila nesuvislim.
EbuDawud,
18
usvomeSzmenu, biljei hadiss besprije-
kornim lancem prenosilaca, u kojem stoji "daje Poslanik,
Pred njima dvojicom - tj. pred dvojicom meleka, Munkerom i Nekirom
koji, pomuslimanskom vjerovanJU, pri,rupaJU ispitivanJU umrloga odmah
ponjegovu ukopu.
..
EbuDiiwud- autor"Sune11a, JedneodesrnnJpoznatejihinaJprizn:nijihzbirki
hadi sa.
33
IbnQaJimei-D:ewzi
s.a.w.s.,prisustvovaodenazijednog pakadjeovaj
ukopan,rekaoje:'Molitesvomebratupostojanost,jeronse
upravosadaispituje!"
Poslanikje,dakle,izvijestiodaje tada ispitivan.
Iztogaproizlazi- akoje ispitivanjeutoku- daumrli
i 'talqina'.
OdPoslanikasevjerodostojnompredajom prenosi "da
umrli bahat (onihkojisuga kadse
razilaziti(sa denaze)!"
'Abdel-Haqqnavodi jednogpobonjaka,kojikae:
"Umromije brat,pami je iziaonasan.Upitaosamga:
'Brate,tasedesilo kadsi poloenumezar?'
'Doaomi je jedan svatrenombuktinjom',rekaomi je
on,'idanekozamenenijeuputiodovu,biobih nastradao!"
ebibibnejba kae: "Mojamajkami je nasamrtiopo-
'Sine,kadme ukopa,staniporedmogamezaraireci:
- MajkoSebibova, izgovori La ilaheillallah!-, ija sam tako
postupio,resevratio Odmahre mi jeizila nasan.
'Sine', reklami je, 'zamalo nisamstradala,samo da me nije
sustigloLailaheillaiJah.Dakle,ispuniosimojuoporuku,sine!"
Ibn ehi el-Dunja prenosi Timadare bint Sehl,
suprugeEjjubaibn'Ujejne,koja kae: "SanjalasamSufjana
ibn'Ujejnu.'NekaAllahmogabrataEjjubaodmenenagradi
svakimdobrom!',rekaomi je.'Onmenepuno pa
etoidanasjebiokodmene!'
'Jesam!', rekao je na toEjjub.'Danassam,zbilja, biou
El-Debanuiposjetionjegov mezar!"
VjerodostojnompredajomseprenosiodHammadaibn
Seleme,onodSabitaaovajodihraibnHuiba,dasudvojica
34
KNJIGA O DUSI
ljudi:S'abibnDessamei'AwfibnMalikbili pobratimi,te
dajeS'abrekao 'Awfu:
"Pobratime,kojiodnasdvojiceprviumre,nekaseonom
drugomjaviprekosna!Moeli?!"
"Dogovoreno!",kazao je 'Awf. I -prvije umroS'ab,i
'Awfjedoistasanjaokaoda je ovajdoaokod njega.
"Eh,pobratime!"- rekaosam,kaeon.
"Da,evodoaosam!",kazaoje.
"taje stobom?",upitaosamga.
"Oprotenonamje",rekaoje,"nakonsvih
Nanjegovuvratuugledaosamcrnupjegu.
"tajeto,pobratime?",upitaosamga.
"To je deset dinara koje sam posudio od tog i tog
Jevrejina", rekao mi je. "Eno ih u mome rogu, pa mu ih
dadnite.Inekazna,pobratime,dasenakonmojesmrtinita
umojoj porodicinijedogodiloa dao tomenijestiglavijest
domene!Znam irodanamjeprijenekolikodanaumrla
Inekaznada mi za estdana umrijeti i
paeto,lijepopostupajtesanjom!"
Kad sam osvanuo, pomislio sam: Ovo je doista neki
znak!!!,tesamotiaodonjegovih.Onisumelijepo
"Dobrodoao,'Awfe!",reklisu. "Zartakopostupates
vaihpobratima?! Od kakonemaS'aba,tebevie
nikadak nama!"
Jasamsepravdao,kakoseto a onda
sam ugledao njegov rog, re samga odmah spustio dolje.
Istresaosamsveiznjega itu naaokesusdinarima,iodmah
hodnioonomJevrejinu.
"Jeli tiS'abostaonetoduan?!", upitaosamga.
35
IbnQajjimei-Di.ewri
"NekaseBogsmilujeS'abu",rekaojeon."Bijaejedan
odnajboljihashaba BoijegaPoslanika.Halalmu bilo!"
"Ali, morami l",insistiraosam.
"Uredu",odgovorio je. "Kazat ti: posudiosammu
deset dinara!"
Kad samih ja spustiopred njega, uzviknuo je: "Tosu,
Bogami,tidinari !"
'Jednose,eto,obistini!',pomisliosam.
"Imali tanovoganakonS'abovaodlaska?",pitaosam
njegove
"Ima",reklisu. "Desilonamsetoito,toito."
"Dalje,dalje!",govoriosam.
"Eto,prije nekolikodana umrla namje rekli
su.
'Toje drugo!',pomisliosam.
"Agdjeje mogapobratima upitaosam.
"Enojevani,igrase!",kazalisu.
KadsujedoveH,dohvatiosamjei osjetiodaje
hvatatigroznica: bijaesvavrela.
" Lijeposeophodite premanjoj !'',rekaosamim.estoga
danaje umrla!"
Ovojejedanodpokazateljaotrine'Awfovauma,Allah
neka mu sesmiluje - bio je ashab - jer je izvrio oporuku
S'abaibnDessfune,nakonnjegovesmrti,i naosnovujasnih
pokazateljanakoje ga je onnaputio - onihdesetdinara u
rogu,ispitivanjeJevrejinaipodudarnost njegovih sonim
toje usnuitd.- uvjerioseuistinitostnjegovih
Nakontose uvjeriouispravnostiskaza,Jevrejinu
jevratio njegove dinare.
36
KNJIGAODUSI
Ovdje se svakako radi o primjerenomsamo
unjega, znalcima- ashabimaBoijega
Poslanika,s.a.w.s.
Kasnijegeneracije ovo,najvjerovatnije,mahomosuditi
i Kakoje'AwfsmiouzetidinareizSa' bovezaostavtine,
kojajepripalanjegovoj inasljednicima,iodnijetiih
Jevrejinusamonaosnovujednogasna?
Mi, potvrdu ovoj vrsti fikha, koja je bila
svojstvenasamoashabima,mimoostalihljudi,nalazimoiu
SabitaibnQajsaibnemmasa.Njegov navodi
iEbu'Omeribn 'Abd el-Berrijoneki drugi.
Ebu 'Omer kae: nam je 'Abd el-Waris ibn
Sufjan, se na Qasima ibnAsbega, on na Ebu
Zinba'aRewhaibnel-Fereda,onnaSe'idaibn'Ufejrai'Abd
el-'AzizaibnJahjuel-Medenija,onnaMalikaibnEnesa,koji
prenosiodIbnihaba,onodIsma'ilaibnMuhammedaibn
Sabita el-Ensarija, a onodSabita ibnQajsaibnemmasa,
koji je rekaodajenjemu Boiji Poslanikrekao: 'Sabite,zar
neeli daivi zahvalno, dapoginekaoehid ida u
Dennet?!'
Malikkae: "Sabitjedoistapoginuokaoehid ubicina
Jemami!"
Ebu'Amrkae:"Hiamibn'Ammar prenosi Sadeqe
ibnHalidakojijerekao: namje'Abdel-Rahmanibn
JezidibnDabir;kae:- mi je'Ata' ei-Horasani;kae:
mi je SabitaibnQajsaibn.emrnasa: "Kadje
objavljen ajet: O vjernici, ne diite glasove svoje iznad
Fikh - terminoloki: naukn kojn se bavi erijatskoprnvnih
propisa. razumijevanje, poimaoje,pronicanjeu sutinustvari.
37
ll
ll
Ibn Qajjim el-Oiewzi
Vjerovjesnikova glasa! (El-Hudurat, 2), moj otac je uao u
i zatvorio se u nju. Dugo ga ne vidjevi, Poslanik je
poslao po njega da vidi ta se to zbilo sa njim.
'Ja imam iznimno prodoran glas, Boi ji rekao
mu je on, 'pa se bojim da su mi propala moja djela!'
'Nisi ti od tih', kazao mu je Poslanik. 'Naprotiv, ti
ivjeti kako treba i na lijep umrijeti!'
Potom je Allah objavio: Zaista, Allah hvalisavog i gordog
ne volil (Luqman, 18), i on se opet povukao u i
plakati, i opet je Poslanik poslao po njega da vidi ta je
posrijedi.
' Boiji rekao mu je on, 'ja stvarno volim
gizdavost i volim biti na svoga naroda!'
'Nisi ti od onih na koje se aludira u kur'anskom ajetu!',
kazao mu je Poslanik, ti ivjeti zahvalno,
kao ehid i u Dennet!'
"l doista, kad je bila bitka na El-Jemami", kae ona,
"krenuo je s Halidomibnel-Welidom na Musejlimu i kad su
se vojske sukobile i ovi pokazali slabost, Sabit i Salim,
Ehu Huzejfe, rekli su: 'Nismo se ovako borili s Boijim
Poslanikom!' Potom je svaki sebi iskopao mezar, ostali su
nepokolebljivi u borbi i borili se sve dok nisu poginuli.
U tom sukobu Sabit je nosio tit na kojem je bio utisnut
jedan dragulj i jedan je musliman, pored njega, uzeo
taj tit. Jedan drugi musliman je, usnio Sabita i on
mu je rekao: ti neto, a ti dobro pazi da ne
kae da je to san, pa da to ne izvri! Kad sam poginuo,
pored mene je proao jedan musliman i uzeo moj tit. Taj
ivi skroz tamo na kraju naselja. Pred njegovim
38
KNJIGA O DUI
atorom eno ima konj, svezan uetom, tamo-amo. Na
tit je prislonuo kameni i na njega stavio sedlo. do
Ha]jda i reci mu da nekog poalje po taj tit, a kada u
kod halife Boijega Poslanika - tj. kod Ehu Bekra
ei-Siddiqa - reci mu da sam duan toliko i to]jko, da tom i
tom mom robu dadne slobodu, da.. .'
je potom i otiao kod Halida i mu ta je
i kako sanjao. Halid je odmah poslao po onaj tit, i tit je
donesen kod njega, a kad je i Ehu Bekra upoznao sa svojim
i on je odobrio izvrenje oporuke!
Ne znamo da je ikome odobrena oporuka nakon njegove
smrti, osim Sabitu ibn Qajsu- Bog mu se smilovao!"
Kako vidimo, Halid i Ehu Bekr es-Siddiq, a s njim i drugi
asbabi, saglasili su se da se postupi po uputama iz sna, tj. da
se realizira oporuka izdiktirana putem sna i da se, na temelju
te oporuke, oduzme tit od onoga kod kojeg se bijae nalazio.
Posrijedi je fikh.
Ako znamo da Ehu Hanife, Ahmed i Malik uvaavaju
tvrdnju jednog od suprunika koja njemu ide u prilog u odnosu
na onog drugog na temelju indikatora njegove iskrenosti, onda
tim prije gornji zasluuje da bude
Ehu Hanife je, uvaio tvrdnju onoga koji je
tvrdio da jedan zid pripada njemu na temelju ostataka opeka
i uadi koji su se nalazili na njegovoj strani.
Allah je propisao da se izvri kazna nad
enom na temelju zakletvi njezinog mua, poduprtih nekim
indikatorom koji bi jasno na to da je ona, doista,
bludnu radnju, to bi imao biti i argument
istinitosti muevljeve izjave.
39
--------------------------------------
IbnOaJiimd-Ir...ewn
Jo izraenije od toga jest izricanje smrtne presude
osobi nakon sprovedenog zaklinjanja
(qasama)J
0
samo na temelju zakletvi tuitelja i pored
jasnogindikatora da njimapostojimrnja!
Uzvieni Allah legitimirao jeizjavu tuitelja u pogJedu
ostavtinenjihovog koji je preminuo na putovanju a
za kojeg su dvoji ca nemuslimana ustvrdila da je njima
diosvojeimovine. Onjezakonitim nasljednicima
otkrioiznevjeru dvojicezatraividaseionizakunu
Bogomdaspornaimovinapripadanjima,danjima pripada
pravo na nju. Tako je njihovim zakletvama dao prednost
nadzakJetvamaonihkojisusezaklinjalidajeumrliimovinu
oporukomostavionjima.
Ajeteo ovom uzvieniAllahobjavioje prikraju
sureEl-Ma'ida,tojeijednaodposljednjihObjavatakoda
to nije bilo dokinuto. Ponjemu je postupalai
prvamuslimanskageneracija.
Ovo je dokaz da se i u pogledu imovine moe
presudai poredevidentne mrnje. Akosemoe
dopustiti ismrtnapresudaiporedpostojanja
mrnje - kako smo to vidjeli kod ' qasamc' - tim je
prihvatljivijaiprimjerenija primjenatog uimovinskim
,.
Qasiima- posebna :taklinjnnJa,primjenji\<anau
Npr. kad bi u jednom mJe\tu b1o naden ubijen \e: ub1ca ne bi
mogaootkritisprovedenomi)tragom,ukolikobimjetanitog
dajeubijeniinvarog1 rogO::ov1eka, onibiu rom bili ponamdatu
svojurvrdnjuporvrde ukolikoneb11malinikakvogdrugogdokoa1.1 - SVOJim
zaklc:rvama. Ukoliko b1 om to njihova rvrdn1.1 'm.1trala bt
osnovanom i u kad bisc:znalodaizmedunjih 1
postojiuzajamnamnnja.Pola7ilobC odpretpostavkeJn tolika brojljudi,
ipak,ne bilanozakleo.
40
KNJIGA O DUSI
parnicama u kad ono indicira pravi
smisao.
Ovo primjenjivalisuidjeliteljipravde(wuhi t el-
'acll)kod ukradenihstvari izrukukradljivaca.Mnogi
od onih koji su im to osporavali i samisu traili primjenu
tog kadsusami bili pokradeni!
Uzvieni Allah kazuje o svjedoku koji je
izmeduJusufaiskrenogaivladareveene;pritom upravo
ru svjedok sud o Jusufovoj iskrenosti i
enmoj lai donosi na temelju indikatora,F to mu Allah
uzvieni ne samo ne osporava, mu, naprotiv- samim
pripovijedanjemo rome- topriznaje.
Vjerovjesnik,s.a.w.s., ovjerovjesnikuSulejmanu
ibn Dawudurekaoje dajeonu sporudviju ena kojesuse
sporiJe o djetetu, presudio u korist ene na temelju
indikatora koji mu se pokazao Naime, kad je on
rekao: "Dajtemi sablju, da vam dijetepodijelim popola!",
starijaenajerekla: "Uredu,slaemse!", je pokazala
pricajeno likovanje nad da ona druga tako
izgubitisvogasina.Drugaje pakrekla: "Ne to,dijete je
njezino! "
-
Aluzijanajedandetaljiz ajera u Akojekoulja 'Prijeda
"
r.11derana wjcdok,wondaonaistinugovori,aon ... ,
aakoJC kouljanJegova rardrrana,ondaonalae,aon
Ono,dakle, serukovodioWJcdok u izricanjusvogsudajct
daJe kouljaJusufovabila roje na toJajeon
naS!OJ30 od vladare\c une ko1a ga je vukla sebi ga
pnvol)c:ti na seksualni C:1n. kad on vidje da je koulja nJegova \traga
mzderana, 'To Je jedno od vath lukavstava", tj. vas 1.cna, "vaa
lukavstvasu,zaista,velikal"
41
Ibn Qajjim ei-Oiewzi
Sulejman je tada dijete dosudio ovoj drugoj na temelju
njezine milosti i brinosti koje je pokazala saglasivi
se i s tim da dijete bude dodijeljeno onoj drugoj samo da
bi ostalo ivo, da ga moe barem gledati.
Ovo je jedna od najljepih i presuda.
Islamski vjerozakon prihvata ovakvu praksu i njezinu
ispravnost. Zar prosudba na temelju jasnih tragova te
vezivanje za njih krajnjega s osloncem na indikatore
koji na nj -a koji su teko i zapreteni
-izraava drugi smisao doli taj?!
kazati da oni indikatori koji su se nali u snu
kojeg je sanjao 'Awf ibn Malik- vezano za Sabita ibn
Qajsa- ne zaostaju za mnogim tim indikatorima. Naprotiv,
oni su izraeniji od postojanja opeka i veznih uzlova,
pripadnosti posjeda tuitelju u odnosu na drugu stranu u
sporu suprunika i to je sasvim
vidljivo golim okom, ispravnost i
ljudska priroda i njihovi razumi.
A - je od Boga!
Na koncu, cilj je bio odgovoriti na postavljeno pitanje.
Dakle, ukoliko umrli zna sve one pojedinosti, ukoliko zna
sve detalje tih pojedinosti, on tim prije zna za posjetu ivoga,
za njegovo nazivanje selama i za dovu koju ivi za nj!
42
KNJIGA O DUI
RASPRAVA DRUGA:
DA LI SE DUE UMRLIH
SOBOM, JEDNE
DRUGE I EVOCIRAJU USPOMENE?
l ova rasprava je vrlo i mora joj se, stoga,
posvetiti duna panja.
Naime, postoje dvije vrste dua:
one koje trpe kaznu i
one koje uivaju nagradu.
Ove prve su zaokupljene patnjom u kojoj se nalaze i
time su da se sobom i
dok se one druge, -koje su slobodne i nesputane
i evociraju uspomene na ono kroz ta
su prolazile na dunjaluku, te razgovaraju o onome ta
ivi. Tako svaka dua biva sa svojom druicom s onom
.... .. '
CIJa su djela nalik njezinim, dok se dua naega poslanika
Muhammeda, s.a.w.s., nalazi u drutvu
dua.
Uzvieni Allah kae: OnikojisebudupokoravaliAllahu
i Poslanih-tbit sonimakojimajeAllahblagodatdarovao:
svjerovjesnicima,pravednicima,ehidimai dobrimljudima;
adivnolijetodrutvo! (El-Nisa', 69).
43
_lbnQaJ_'_ ic:... ___ _ _ Jimei D.:.: m.:.;. i________________
Ovo zajednitvo je kako na ovomesvijetu,
tako isto i u berzahu
1
\ re u nagradelkazne.n Prema
tome, uvijek bitisonimkogavoli,usvakomodta
triboravita.
Derir biljei od Mensfua, koji to prenosi od Ebu ei-
Duhaa, a on od Mesriiqa koji je rekao: "Muhammedovi
ashabi su rekli: 'Mi se ovdje, na ovome svijetu, nikako ne
bismo trebali odvajati od tebe, jer kad ti umre bir
uzdignutiznadnas,pate vidjeti!'NatojeAllah
objavio: "Oni koji se budu pokoravali Allahu i Poslaniku,
s onima kojima je Allah blagodat darovao: s
vjerovjesnicima, pravednicima,ehidima i dobrimljudima;
a divnoli jetodrutvo!"
EI-Sa'bi kae: "Jedan ensarija je doao kod
Boij egPoslanika,pagajeonupitaozbog 'Boiji
kazao mu je on, 'tako mi Allaha, osim kojeg
drugogboganema, tisi mi zbiljadraiiodmojeporodicei
odmojegaimetka!TakomiAllaha,osimkojegdrugogboga
nema,drai si mi i od mene samoga!Ja i moji te
spomenemopameuhvatitakvonekakvo i jamoram
datevidim! Ondasamsesjetioda obojicajednoga
dana umrijeti, pa sam shvatio da semogus tobom druiti
samo ovdje, na ovom svijetu, jerti biti uzdignut
vjerovjesnike a ja, ako i u Dennet, bit daleko
ispodtvojegapoloaja!'
.. Beruh- (nevidljiva)pregrada;netostorazdvaj3dvaentiteta;meduprostor.
Terminoloki:prostorukojemboravedueumrlihdo proivljcn1a
i iuicanjn sudaf.lo1ijeg; si nonimUt zagrobniivot.
'
1
Dar el-d7e7.3' - Kuca nagrade/kame, tj. na onom svijetu, u Diennetu ili
D.ichcnnemu.
44
KNJIGAODUSI
Poslanikmunatonitanijeodgovorio,aAllahjeporom
objavio:Oni koji se budu pokoravali Allahu i Poslaniku, bit
ce s onima ... , pado Dovoljno je to to Allah sve zna!
(EI-Nisa',70).
Uzvienijo kae: O smirena duo, vrati se Gospodaru
svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa udi medu
robove Moje i udi u Dennet Moj! (El-Fedr, 27), tj. udi u
njihovsastavi budis njima!
Tose kaedui u smrti.
Ukazivanjuoisra'-uH,kojeseodPoslanikaprenosipreko
'AbdullahaibnMes'uda,stoji: " Kada je Poslanik- neka su
nanjmir iblagosloviBoiji- uzdignutnanebo,camojesusreo
Ibrahima,Musaai 'lsaa,nekasuna svenjihmiriblagoslovi
Boiji. Tomprilikomspomenuli su Sudnji dan i prvosu o
njemuupitaliIbrahima,nokakoonnitanijeznaoo njemu,
upitalisu Musaa,ali ni on nita nije znao. Potomsuse svi
obratili 'Isau. ' Isa je rekao: ' Allah mi je povjerio znanje o
Smakusvijeta,iz uzevnjegovatropota' .u
Zatimjespomenuopojavu Dedala.J
6
'lja bitisputen na Zemlju', rekao je, 'i ubit ga.
Ljudi se potomvratiti u svoje krajeve, ali ih
Isra'- Poslanilcovo putovanje,u pramjimelekaDibrila,od
Mekkedojuusalema, dogod1loskorotaO:nogodmudanapriJeHidi:re.
Tj.dana kad nasrupiri.
Dedinl - varalica, prevannt; sinonim 1zviropcrcne inteligencije. Poslanik
Muhammed, . najavio Je njegovu poJavu bovclik1 predmak Smaka
svijeta,kad seproglasiti boanstvom u t:t kako navodenek1 v
1
erski
izvori, svij era i povjerovati. Bit kako je u jedno
oko",sukobir sesa VJernicima koje predvoditi Isa,a.s., i na
koncuodnjihdoivJeti poraz. Antihrist.
45
IbnQajjimel-Diewzi
Je'dudiMe'dud37 koji pristizatisasvihstrana.Oni
popitisvakuvodunakoju a unitit svepored
Ljudi odmenezatraitidaihzatitimodnjih,ija
Allahazamolitipa ih Onsveusmrtiti,aonda Zemlja
skrueno zamoliti Allaha da je zatiti odnjihovasmrada,i
ljudi mene preklinjati, a ja zamoliti Boga pa On
poslati oblake s kiom,i voda odnijeti njihova tjelesa i
bacitiihu more.Potom sesazemljomsravnitiplanine,a
Zemlja serastegnutipoputkoe. Allahmijepovj erioda
kadsetodesi,Smaksvijeta ljudima biti poputtrudnice
je dostiglasvoju i neznaj u
kad ihiznenaditisvoj im dali ili danju!"J
8
Medusobnikontaktidua
Uzvieni Allah zaehide je rekao dasuoniivii da su
opskrbljeni kod svoga Gospodara, da se raduju svome
potomstvu koj e im se jo nij e da se vesele
Allahovojblagodatiiukazanojim tosveskupastri
jasnadetaljaukazujenanjihove kontakte:
,, JediudiiMe'dudi- zagonema dvaplemenailidvanarodaokojima
nepostojepouzdane,precizneinformacije,premdaihspominjeisamKur'an.
ldoksuranijikomentatoribukvalnorazumijevaliovadvaiua.za,dotleneki
savremenici,unedostatkupouzdanogznanjaoJcdudiuiMe'diudu,nastoje
imdati smisao.MuhammedAsad,npr.,sklonijijemiljenjudn
sc ovim nazivima samo eli izraziti " niz drutvenih kMastrofa" koje se
dogoditipredsmaksvijeta.Ipakonotouvezi sjedudomiMcdudom
nije sporno- barem ne umusJjm;mskoj tradiciji- jestda seoni pojaviti
kaojedanodvelikih prcdznakaSmakasvijeta. Gogi Magog.
11
Hadisbiljei EI-Hiikim, EI-Bejheqi idr.
46
KNJIGAODUSI
r. da se oni nalaze kod svoga Gospodara, gdje su
opskrbljeni;prematome,akosu ivi, ondase i
sobom;
2.. oniseradujusvojoj zbognjihova dolaskakod
njih isusretanjas njima;
3 sintagma "raduju se" u smislu
podrazumijevadaonijednidrugeobraduju(nekom
neto poput izraza "tebaere" (jedan
drugomjavljati radosnuvijest) .
Brojnasu ovevrste.TakoSalihibnBeirkae:
"Usniosam'Ataa ei-Selemija nakonnjegovesmrti,pasam
murekao:
'Allahtisesmilovao,na dunjalukusidugo usebinosio
tugu!?'
'Jesam,bogami',odgovoriojeon, 'no nakontogadola
mijedugaradosti neprekidnozadovoljstvo!'
'Nakojimsestepenimanalazi?',upitaosam.
'S onimasam kojima je Allah blagodatsvoju ukazao',
kazaoje,'svjerovjesnicima,pravednicima,ehidimaidobrim
ljudima! "
Sahribn Raid kae: "Usnusamvidio 'Abdullahaibn
el-Mubareka,nakon njegove smrti.
'Zarti nisi umro?!',upitaosamga.
'Dakakoda jesam',kazaoje.
' Pataje Allah s tobom?'
'Oprostiomije takoda jeNjegovoprostobuhvatiosve
mojegrijehe!', kazaoje.
'ASufjanei-Sewri?'
47
Ibn Qajjim el-Diewzi
'Ih', rekao je. 'Taj je s onima kojima je Allah blagodat
svoju darovao: s vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i
dobrim ljudima - a kako su oni lijepo drutvo!"
Ibn ebi el-Dunja navodi kazivanje Hammada ibn Zejda,
koje on prenosi od Hiama ibn Hassana, a on odJaqze binti
Raid koja je rekla: "Merwan el-Mahlemi, kadija i istaknuti
erijatskog prava, bio je moj komija i kad je umro,
vidjela sam da je bio jako ozarena lica. Potom mi je izaao
na san i ja sam ga upitala:
'Ebu 'Abdullah, ta je tvoj Gospodar s cobom?'
'Uveo me je u Dennet', odgovorio je.
'A zatim?', pitala sam.
'Zatim sam uzdignut do onih na desnoj strani (ashab el-
. . )' 39
1emm .
'A onda?', pitala sam.
'Onda sam', rekao je, ' uzdignut do onih Allahu bliskih
( el-muqarrebun)'.
'Jesi li vidio nekog od svoje upitala sam.
'Jesam', rekao je. 'Vidio sam El-Hasana, Ibn Sirina
Mejmuna ibn Sijaha!"
Hammad kae: "Hiam ibn Hassan kae: mi je
'Abdullahova majka, koja je bila jedna od naj boljih ena
Basre: 'Sanjala sam kao da sam ula u jednu prelijepu
a onda u nekakvu - pa je detaljno opisivala ljepote
- 'tek: ugledah nekog oslonjena na zlatan
Ashab el-jemin- dos!.: oni koj i se nalaze na desnoj strani. To su "oni
-jedna od rei kategorije ljudi koliko ih bici onda "kada se Dogadaj dogodi",
tj. kad bude smak svijeta. Druga kategorija jesu "oni (asbab el-
imiil), dok kategoriju "oni Allahu bliski" (el-muqarrcbiin). Vie
o tim skupinama v. LVI kur'ansku suru (EI-Waqi'a).
KNJIGA O DUI
krevet, oko njega posluitelji s peharima u rukama. Bila sam
zbilja tim to sam vidjela, kad utom neko -
Ovo je Merwan ibn el-Mahlemi. -
On se na to trgnu i u svom krevetu se ispravi u
poloaj. Utom se ja probudih, kad - Merwanova denaza
upra vo prolazi pored moj ih vrata!"
Postoj i i ha dis u kojem se eksplicitno
susretanje dua i njihovo uzajamno
Ibn ebi el-Dunja kae: mi je Muhammed ibn
'Abdullah ibn Buzej', kojem je Fudajl ibn Sulejman
el-Numejri, njemu Jahja ibn 'Abdel-Rahman ibn ebi Lebiba
a njemu njegov djed, koji je rekao: 'Kad je umro Bir ibn el-
Berra' ibn Ma'rur, njegova majka ga je sanjala: bijae imao
veoma ozareno lice, pa se je obratila Poslaniku.
- Boiji - rekla mu je - ljudi iz plemena Benu
Selema jednako odlaze na onaj svijet, pa reci mi da li se umrli
prepoznaju sobom? Htjela bih, vidi, po njima Biru
poslati selam! -
-Majko Birova- kazao joj je Poslanik- tako mi Onoga
u je ruci moja dua, oni se poznaju sobom onako
kako se poznaju ptice na vrhovima -
Nakon toga, koji god bi iz Benu Seleme bio na
samrti, Birova majka je odlazila kod njega i nazivala mu
selam, a kad bi joj samrtnik uzvratio na selam, rekla bi mu:
'Prenesi moj selam Biru!"
Ibn ebi el-Dunja navodi Sufjanovo kazivanje koje on
prenosi od ' Amra ibn Dinara, a on od 'Ubejda ibn 'Umejra
koji je rekao: "Stanovnici ka bura vijesti i raspituju
se o njima. Tako, kada im novi umrli, oni ga pitaju:
48 49
IbnQajjmeiOitWll
'taraditaj itaj?',paimonkae:'Dobarje!'Takokaeiza
ovogaionoga,a ondase za nekogaiznenadi:
'Pazarjonije doaokodvas?!'
'Nije',odgovoreoni.
'Allahu pripadamo i Njemu se rekne on.
'Odvedenje, u drugompravcu!"
Salih el-Murri kae: "Saznaosamda kod smrti dolazi
dosusretanjaduaidadueranijeumrlihpitajuonukojaim
pristie:
'Kakvotijebiloboravite- jesilibilaudobromililoem
tijelu?'
Na to je tako zaplakao da ga bijae sasvim
savladao."
'Ubejd ibn 'Umejr kae: "Kad umre, njega
presretnudueiraspitujusekodnjegaonakokakoseraspituje
kodpristiglakonjanika:'taraditaji taj?',paakokae: 'Taj
je umro prije mene!' - a nije doao kod njih - oni reknu:
'Odvedenje, u vatrurasplarnsalu!"
Se'id ibn el-Musejjeb kae: "Kada umre, njega
njegovo dijete onakokakose neko ko je
dugoizbivao!"
'Ubejd ibn 'Umejr kae: "Kad bihsumnjao u to da
susrestioneizobiteljisvojekojisuranijeotilinaonajsvijet,
umrobihodsilnealosti!"
Mu'awijaibnJahjanavodi, se na'Abdullaha
ibnSelemukojemjeEbuRuhrnei-Musme'i dajenjemu
Ebu Ejjubei-Ensarirekaoda jeBoiji Poslanik- nekasu na
nj miriblagosloviBoiji- rekao:"Kadbudeuzetavjernikova
dua, nju oni koje je obuhvatila Allahova milost
50
KNJIGA O DUSI
na kako se donosilac radosne vijesti na
dunjaluku, i kau: 'Pripazite svojega brata, jer je on bio u
velikomjadu!' Ondaga sranu pitati: 'ta radi taj i taj? ta
radita i ta?Jeli seta ita udala?!'
Akoga upitajuza nekog ko je umro prije njega, on im
rekne: 'Pa,onjeumroprijemene!'Nato oni kau: 'Allahu
pripadamoiNjemuse odveden je, u vatru
rasplamsalu, a runo li je ona boravite; runa li je
odgajateljica!"
ranijesmonaveli kazivanjeJabjeibnBistanakojem
jeMusme'ibn'asimrekao:"Sanjaosam'asimael-Dahderija
dvijegodinenakonnjegovesmrti.
'Zarti nisi umro?!', upitaosamga.
'Jesam,naravno',odgovorioje.
'Pagdjesenalazi?'
'Ujednomoddennetskihperivoja',kazaoje.'Jaigrupa
mojih prijateljasvakese perkaipetkom ujutro,
sastajemokodBekraibn'Abdullahael-Mezenijairuprimamo
vijesti o vama!'
'Vaarijela ili vaedue?'
'Kakva tijela!', rekao je. 'Ona su davno istruhnula.
sedue".
51
KNJIGA O DUI
RASPRAVA
v v v
DALI SE DUSE ZIVIH I DUSE
UMRLIH SOBOM?
Potvrdan odgovor na ovo pitanje daju neizbrojivi
argumenti i broj jedini Bog zna, a opaanje
i stvarnost jesu najpouzdaniji svjedoci toga. Dakle, due ivih
se s duama umrlih isto onako kako se due ivih
medu sobom. Uzvieni kae: Allah uzima due u
vrijeme smrti njihove, pa zadrava one kojima smrt odredio
;e, a druge do roka Doista su u tome znaci
za ljude koji razmiljaju. (El-Zumer, 42).
Ebu 'Abdullah ibn Mendeh kae: nam je Ahmed
ibn Muhammed ibn Ibnihim, se na 'Abdullaha
ibn Husejna el-Harranija, on na svog djeda Ahmeda ibn
u'ajba, on na Musu ibn U'ajna, on na Mutrifa, on na
D'afera ibn ebu ei-Mugiru, on na Se'ida ibn Dubejra koji,
u vezi s ovim ajetom, prenosi Ibn 'Abbasove 'Doznao
sam da se due ivih i due umrlih u snu
i tota pitaju jedne druge. Onda due umrlih Allah zadri, a
due ivih pusti da se vrate u svoja tijela!"
Ibn ebi Hatirn u svom tefsiru kae: nam je
'Abdullah ibn Sulejman koji se pozivao na El-Husejna, on
oa 'Amira a on na Isbata koji prenosi Suddijev komentar
53
Ibn ei-Oicwzl ----------- - ------
Allahovih 'Aionekoje nisuumrleusnu njihovome';
onkae: ihusnunjihovom,pasetakoduaivoga
susretnesduomumrlog,terazgovarajuiupoznajuse.Potom
sedua ivoga vrati usvojetijelo u kojem boravi na ovom
svijetu, dok joj ne vrijeme njoj a i dua
umrlog se htjedne vratiti u svoje tijelo, no ona bude
zadrana!"
Ovo je jedno od dva razumijevanja spomenutog
kur'anskog ajeta. Prema njemu, onadua koja se zadrava
(el-mumseka) jestdua nekogakojeranijepreminuo, koje
umrosmrtnom (wefatel-rnewt),dokje duakojojse
doputa da sc vrati u svoje tijelo (el-rnursela) ona koja je
samosnom (wefatel-newm).To,premaovakvom
razumijevanju, daBoguzimaksebiduuonogakoji je
ranijepreminuo,pa jezadravainedoputajoj dasevratiu
svojetijeloprijeSudnjegadana,auzimaksebii duu
nonju putadascvratiusvojetijelodoisteka joj
vremenakad je drugom
Prema drugom razumijevanju spomenutog ajeta, obje
due kojesespominju u njemu- ionakojase zadrava (el-
mumseka)i onakojaseputa(el-mursela)- jesuonekojesu
snom Bogpotomonukojojjenjezinovrijemena
ovomsvijetuisteklozadravakodsebei ne jeunjezino
tijelo, a onu rok jo nije istekao opet u njezino
tijelodadopunivrijemenjoj namijenjeno.
Za ovaj stav opredijelio sei ejhu-l-islam.4 On kae:
"Na to i Kur'an i Sunnet. Naime, Uzvieni Allah
Sejhu-1-lslam- vrhtwni vjerskiaurorircrmuslimanskedrave.Ukonkretnom
mislise navcliktlnn islamskemisli,slavnogprnvnikn i1. VIIl
54
KNJIGA O DUI
ovdjespominjezadravanjeonihduakojejesnomusmrtio,
kojima jesmrtpropisao,dok kod due koju usmrti u
njezine smrti (tj. izvan sna, op. prev. ), ne spominje ni
zadravanjeni putanje, onaspada u kategoriju."
ipakjeprihvatljivije prvo razumijevanje, jer
Uzvieni Allahspominje dvije smrti: veliku ili smrtnusmrt
(wefatel-mewt)i maluilismrtusmislusna(wefarel-newm).
Tako je i due podijelio na dvije kategorije: one kojima je
ranije izrekao smrt, pa ih stoga zadrava kod sebe - one,
dakle, koje je usmrtio smrtnom - i one koj ima je
preostalo jovremena: njih Allah u njihova rijela da
ispunevrijemekojeimjejopreostalo.Nataj Uzvieni
Bog je 'zadravanje' i ' putanje' (dua) ponajprije
odrednicamatihdvijusmrti- gdjejednadua biva zadrana
(mumseka),adrugaputena(mursela).
Daljejerekao daoneduekoje'nisuumrle'jesuonekoje
susamosnom dajetukategoriju,tj.due
kojesusamosnom podijelio na dvije vrste - one
kojesepotomsmrtno ionekojese samo
snom- Onutom nebirekao:"Aionekojenisuumrle
usnunjihovome",jerkadsedueuzimaju,onetadaiumiru.
Bogje, rekaodaone'nisuumrle'. nebirekao
nakontoga: "Pazadravaonekojimasmrtodredioje"?
Onajkopodravaovajstavmoe i ovo:Boije
"Pazadrava onekojima smrtodredioje",nakontoih je
snomusmrtio, daihjeBognajprijetakousmrtio,atek
jenakontoganekei smrtnousmrtio.To daajettretira
hidretskog IbnTejmijju,koji ni dodanasnije presrao biti aktuelan
akoji jebiojedanod autorovih reljo.
55
Ibn Qajjim ei-Dewzi
obje ove kategorije, jer Bog i spominje dvije smrti- smrt snom
i smrtnu smrt - i navodi 'zadravanje' stvarno umrle due i
'putanje' one druge.
Zna se, da Bog Uzvieni zadrava duu svakog
umrlog, bilo da je umro u snu ili u budnom stanju, a da duu
onoga koji nije umro i dalje puta da se svom tijelu.
Prema tome, Boije "Allah uzima due u vrijeme smrti
njihove", podrazumijevaju i onog ko umre u budnom stanju
kao i onog ko umre u snu.
Na kontakt dua ivih i umrlih osoba ukazuje i
da ivi usnije umrloga pa ga upita za neto i umrli
ga izvijesti o to on nije znao, i to se potom
pokae sasvim istinitim. Isto tako moe da mu kae neto
to je bilo u prolosti, ali i da mu otkrije neto iz
da mu ukae na kakvo blago koje je umrli zakopao na nekom
mjestu za koje je samo on znao, ili da mu kae za dug koji je
ostao iza njega i da mu za to navede jasne pokazatelje i
argumente.
Jo izraajnije od toga jest da mu umrli spomene neto
to je on a to ba nikome nije rekao, ili jo i da
mu kae: "Ti na m tada i tada!", pa da i bude tako
kako je rekao. je i da mu kae neke stvari za koje je
ivi bio sasvim siguran da ih niko drugi osim njega nije znao.
Mi smo ranije naveli ono to se zbilo Sa'bu ibn Dessami
i kako je i ta rekao 'Awfu ibn Maliku, kao to smo naveli i
Sabita ibn Qajsa ibn emmasa koji je onome koji ga
je sanjao rekao za svoj tit i za dug koji je ostao iza njega.
Spomenuli smo, i Sadequ ibn Sulejmana el-
D'aferija koji je svog sina izvijestio o to je on
KNjlGAODUI
uradio poslije njegove smrti, te ebiba ibn ejbu i njegove
majke koju je on, nakon njezine smrti, navodio da izgovori
' La il:ihe illallah': "Neka te Allah za to nagradi dobrim!", i
detalj s El-Fadlom ibn el-Muweffeqom i njegovim sinom kojeg
je upoznao s tim da on zna za njegove posjete njemu.
Se'id ibn el-Musejjeb kae: "Susreli su se 'Abdullah ibn
Selam i Selman el-Farisi i jedan je od njih rekao onom drugom:
Ako ti umre prije mene, javi mi se i reci mi na ta si naiao
kod svoga Gospodara, a ako ja prvi umrem, ja to
'A zar se ivi i mrtvi mogu susresti?!', upitao je ona j drugi.
'Mogu', odgovorio je ovaj. 'Njihove due nalaze se u
Dennetu i idu kuda
Potom je jedan od njih umro, pa je iziao na san onome
drugom.
'Osloni se na Allaha i budi radostan', rekao mu je. 'Nisam
vidio da je ita tako vrijedno kao pouzdanje u Boga!"
El-'Abbas ibn 'Abd el-Muttalib kae: "Imao sam silnu
elju da usnijem Omera i to mi se desilo tek nakon skoro
godinu dana. Sanjao sam ga kako brie znoj sa svoga i
govori: 'Tek sad se mogu odmoriti. Moja i moj ugled
zamalo se ne izgubie - samo da ne susretoh Samilosnoga,
Milostivoga!"
Kada je erih ibn el-Simali bio na uao mu
je Gadif ibn el-Haris, a on bijae na izdisaju. "Ebu-1-
Hadad", rekao mu je, "ako nam mogne nakon smrti
pa nam kazati ta si sve tamo vidio, nam to!"
Kod islamskih pravnika (ehi el-fiqh) to je bilo prihvatljivo.
No, prolo je neko vrijeme a on mu se nije javljao. Onda
ga je vidio u snu.
56 57
IbnQajjimel-Diewzi
'Zarti nisi umro?!',upitaoga je.
'Jesam,naravno',odgovorioje.
'Pa,kakosi?'
'Gospodarnajepreaoprekonaihgrijeha',rekaoje,'i
nikood nasnijestradao,osim nitarija!'
'Akosunitarije?!', upitao jeon.
'Oni',kazaoje, 'nakojese u upireprstom!"
'AbdullahibnOmer ibn'Abdel-'Azizkae:"Nakonsmrti
mojegaocasanjaosamgakaodajeunekoj idajemeni
jabuke,pasamto kaodobitaksina.
'Kojasidjelanaaodasunajbolja?',upitaosamga.
sine',rekaomije".
Muslimaibn'Abdel-Melikjeusnio Omeraibn'Abdei-
'Aziza4z nakon njegovesmrti.
pravovjernih',upitaogaje,'damijeznatiukakvu
sestanjunalazisada,nakonsmrti?!'
'Ovojevrijememojegaodmora,Muslimo',rekaojeon.
'Jase,Allahami,nikaddosadanisamodmorio! '
'Pa,gdjesenalazi, pravovjernih?'
'SimamimasamkojisudoslovnoslijediliUputu',kazao
je. "Uedenskomsamperivoju".
Salihel-Bern1dkae: "UsniosamZiraruibnEwfanakon
njegovesmrti,pasammurekao:
"
..
Jsrigfiir- molba Boga zaoprostgrijeha.
'Omer ibn ' Abd ei-'Aziz- slavni i izuzemi halHn iz prve muslimanske
dinastije- dinastijeEmevija- kojijevladaokratko{8:r78:z.o),no
Svojom je na dvojicu prvih halifa,Ebu
BekraiOmera.Njegov pravednostibiojetakoizraenda je n:tredivao
naputanje nekihgradovakojeje muslimanskavojska bila nasilnozauzela.
Uspomena na ovog halifu i danasivi medu muslimnnima birom
svijeta.
58
KNJIGA O DUI
'tati je Bogti sesmilovao,itasi ti rekao?' , a
onseokrenuoodmene.
'Pa,taje Allah s tobom?'
'Daomijeizsvojevelikodunostiidareljivosti',kazaoje.
'A ta je s Ebu el-'Alaom ibn Jezidom, bratom
Mutrifovim?',upitaosam.
'Onjenanajviimstupnjevima',kazaoje.
'Kojasudjela kodvas najviecijenjena?',upitaosam.
'Oslanjanje na Allaha', kazao je, 'i
bogougodnihdjelazasutra!"
MalikibnDinarkae:"SanjaosamMuslimaibnjesara
nakon njegove smrti. Nazvao sam mu selam, ali mi nije
odgovorio.
'Zbog mi ne naselam?', upitaosamga.
'Ja sammrtav!',rekao je. 'Kakodati uzvratim?!'
'Natasi naiao nakonsmrti?', upitaosam.
'Naiao sam, bogami, na jezive strahote i strane
potrese!',rekaoje.
'l tasedesilonakontoga?'
'tamislidamoebiti odPlemenitoga?!Primiojenaa
dobra djela i preao preko runih postupaka naih, te nas
oslobodioodgovornosti'.
Malik je tada tako zaridao da se sruio onesvijeten.
Potomjenekolikodanabiobolestan,aondamujeprepuklo
srcei onjeumro".
Suhejl, bratHazmov, kae: "Nakon smrti Malika ibn
Dinarajasamgasanjaopasamga usnuupitao:
'Da mijesamo znati, EbuJahja, s si iziao pred
Allaha?!'
59
IbnQajjimei-Otewz1
'Iziao sams mnogim grijesima', rekaomi je. 'No,sve
mi ih jeizbrisalolijepomiljenjeoAllahuUzvienorne!"
Kad je umro Reda' ibn Hajweh sanjala ga je jedna
pobonaenaiupitalaga:"Gdjesizavrio,Ebuel-Miqdame?"
"Udobru",odgovoriojeon."Ali smosestranouplaili
za vas- misWismoda jenastupioSmaksvijeta!"
"Zato?",upitala jeona.
"El-DerrahinjegoviljudiulisuuDennetsasvimtova-
rimasvojim",rekaoje, senanjegovimvratima!"
DemilibnMurrehkae: "Mewreqel-'Adelijebiomoj
prijateljipobratim.Jednogdanasammurekao:'Kojiodnas
dvojice prvi umre, neka se javi onome drugom i neka mu
kaenataje doao!'
Mewreqje,eto,umroprvipagajeusnilamojaenakao
da jedoaokodnas,kakojeto iranije.Pokucaoje na
vrata,kakojeto 'ijasam',kaemojaena,'ustala
iotvorilamu,kaotosammuiranijeotvarala.
-Udi,Ebuel-Mu'temire- reklasammu,kaeona- na
vratasvogapobratima!
-Kakoda kadsmrtsamokusio?!- rekaoje.- Doao
sam samo da Demilu kaem taje Allah sa mnom.
Reci mudamejesvrstao oneNjemubliske!"
Kadaje umroMuhammedibnSirionjegovi prijateljisu
silnoaWizanjim.Jedanodnjihgajesanjaouvrlolijepom
stanju.
"Brate moj",rekao mu je, "vidim te u stanju koje me
punoraduje! No,tajesHasanom?"
43
Vjerovamo se misli no Hasnnn ei-Basrija, poboinjnka i7. Basre iz
drugemuslimanskegcncrneij c.
60
KNJIGAODUI
"Sedamdesetstepenijedignutiznadmene",odgovorio
je.
Zbog upitaoje."Pamismotebesmatraliboljim
odnjega?!"
"Tojezbogdugetugenjegove!",rekaoje".
Ibn'Ujejnekae: "SanjaosamSufjanael-Sewrija,pasam
gazamoliodamidanekisavjet.'Manjesedruisljudima!',
rekaomije".
'Ammar ibnSejfkae:"SanjaosamEl-HasanaibnSaliha,
pasammurekao:
'Takosamudioza timdatesretnem!Recitaimakod
tebe?!'
'Budi radostan!', kazao je. 'Nisam vidio da je ita
vrjednijeodlijepamiljenjaoBogu!"
Kadaje umroDujgumel-'Abid,sanjaogajejedannjegov
prijatelj i on ga je upitao: "Zarne da mi nisi klanjao
denazu?!" Kadmuseovaj i naveomu razlogkoji
ga je rekao mu je: "Da si je klanjao, postigao bi
svoj vrhunac!"
Kad je umrla, sanjala juje jedna njezina
prijateljica:nanjoj bijaehaljinaodkadifeiveoodbrokata,
premdajebilasahranjena u iveluodvune.
"ta je s onim ukoji samte ja umotala, i s
onimvelom odvune?", upitalajuje.
"Tomijeuzeto",reklaje,"izamijenjenoovimtovidi
nameni. Mojisu smotani inanjihje udaren a
Riibi' a(el-'Adewija)- poznatapobonjakinjaiz Basre,izdrugemuslimnnske
generacije.
61
IbnQajjimel-Oewzi
onda su dignuti u 'Illijjun
45
dami se nagrada za njih na
Sudnjemdanujoupotpuni!"
"Zatosiiradiladoksina dunjalukubila!",reklajojje.
"tajeovopremaonim kojesamvidjeladaje
Allahprirediosvojimmiljenicima!",kazalaje.
"Ataje uradila 'Abdabintebi Kilab?"
"Ih, pretekla nas je, bogami, i dospjela do najviih
visina!"
upitalaje, "kadsuljuditebesmatralipoboni-
jomodnje!?"
"Njojje,eto,bilosvejednoukakvoj situaciji
osvanutiili omrknuti'',reklaje.
"AtajesEbuMalikom,tj. Dujgumom?",upitalaje.
AllahaUzvienogakadgodtopoeli",rekla
"ABiribnMensiir?"
''Ih,ih!",reklaje. "Bogamimujedatopunovienegose
jenadao!"
" 'lllijjiin-entitetu najgornjoj sferi; izraznastaood " uluw' to
gornjosr, uzvienost, najgornji dio Hilal ibn .Jesaf kae: "Bio sam
pdsutan kad jeTbn 'Abbas upitaoK'abatajeSidin. 'Toje Sedmazemlja
(tj. najdonjasfera,op. prev.) u kojoj se nalaze due nevjernika!', rekaoje
K'ab.Zatimga jeupitaotaje' lllijjiini onmu je rekao:'TojeSedmonebo
(tj. najgornjasfera,op.prev.);u njemuse nalazeduevjernika!"
PoznatikomentatorKur'anaIbnKesirkae: jedajeizraz' lUijjiin'
nastaood "uluul- prematome,sveonotonadvisujeneto,svetoje
uzdignutije, time jesve i prostranije!" (Nav. prema: Ibn Kesir,
Tefsir el-Kur'an ei-Azim, Dem'ijjetihjii' el-tur asel-islami,Kuvajt,1996.,J
izdanje,fV svezak,Str. 624).
U LXXXlllkur'anskojsuri (EI-Mutaffifiin)stoji:A zna li ti ta je 'Jilijjun?
Knjiga ispisana! -nad njom bdiju oni Allahu bliski (r9-:u:).
KNJIGA O DUI
"Reci mi bih se ja mogla najvie pribliiti Bogu
Uzvienome!"
"MnogomislinaAllahai spominjiGa pa ubrzo
bitiponosnana tousvomekaburu!"
Kadajeumro'Abdel-'AzizibnSulejmanel-'Abid,jedan
ga jeprijateljsanjao uzelenoj savijencemod bisera
naglavi.
"Kako ti je bilo kad si otiao od nas?", upitao ga je.
"Kakavsinaaookussmrtiitasividiotamo?"
"tose smrti",rekaoje, "nepitaj onjenoj estinii
jedu!Ali,milostBoijajeprekrilasvenaemahaneiOnnas
jesamosblagodatisvojomprimio!"
SalihibnBirkae:"Sanjaosam'Ataaei-Sulemijanakon
njegove smrti,pasammurekao:
'Ebu Muhammede,zarti nisi udrutvumrtvih?!'
'Jesam,naravno',rekaoje.
'U tasi uaonakonsmrti?',upitaosamga.
'Bogami samuao u mnogo dobro', rekao je, 'i naao
zahvalnaGospodara,kojimnogoprata'.
'Tisi, bogami,nadunjalukudugobio u tuzi'.
Natoseonosmjehnuo.
'Allahami',rekaoje,'poslijetogamijedoaodugodmor
iradosttrajna!'
'Nakojimse stupnjevimanalazi?'
'S onimsam',rekao je, 'kojimajeAllah blagodatsvoju
darovao- svjerovjesnicima,pravednicima,ehidimaidobrim
robovimaBoijim.Kakojesamotodrutvolijepo!"
Kad je 'Asim el-Dahderi umro, usoio ga je jedan iz
njegovefamilije,pagaje upitaozarnijeumro.
62 63
IbnQaJiimcl-Dfcw: -------------------
"Naravnodajesam",rekaoje.
"Pagdjesi sada?",upitaoga je.
" Bogami,u jednomoddennetskihperivoja",rekaoje,
"sagrupomsvojihprijatelja.Svake petka,ipetkom
ujutro,sastajemosekodBekraibn'Abdullahael-Mezenija,i
tuprimamovijesti o vama".
"Vaatijela ili vaedue?!"
"Eh,tijela su istruhnula davno",rekao je. se
samodue".
JEI-Fudajlibn 'Ijadjeusnutnakonnjegovesmrti."Nita
boljeza nisamvidioodnjegovaGospodara!...",rekao
je.
Murrchel-Hemzanijeznaotakodugo biti naseddi da
bi mu zemlja izjedati Kadjepreminuo,sanjao
gajejedannjegov mjestokojimjepadaonaseddu
bijaemu poputzvijezdebljetave!
"Kakavjetotragkojividim natvomelicu?",upitaoga je.
kojim sam padao na seddu, a koje je izjedala
zemlja, mi jesvj edom",rekaoje.
" Kakvomjestozauzimanaahiretu?"4
6
" Prelijepa mjesto", rekao je. "Imam koju ne
naputajunjezini ikoji neumiru! "
Ebu Ja'qubel-Qari kae: "Sanjao sam nekog smedeg,
vrlo visoka za kojim je iao veliki broj ljudi. Kad
samupitaoko jetaj reklisu:Uwejsel-QareniY
:;;-- Ahirer - onoj svijet; ime izvedeno iz glagola 'ehhare'ro odloiiri,
odgodili, p3 bi doslovan prijevod bio: 'ono ro je odgodeno', 'to slijedi
poslijeovogasvijeta'.
U wc ei-Qnreni -jednn izJemenakojije ivio za vrijeme poslanika
Mulummedn,n.s., no kojisenijesusreos Poslanikom.Medurim, Poslanik,
64
KNJIGA O DUI
Ondasami japoaoza njim.
mineto,Bogtisesmilovao!",rekaosammu.
Onsenatonamrtio i zabuljiomi seulice.
"Traim uputu", rekao sam. "Uputi me, Bog ti se
smilovao!"
Onmi setadprimakao.
"TraiAllahovumilostkodbogougodnadjela i se
Njegoveosvete(kazne)kodneposluhaNjemu,a izmedutog
dvoganeprekidajsvoje Njemu! ",rekaoje,okrenuo
sei otiaoodmene".
Ibn el-Semmak kae: "Usnio sam Mis'ara, pa sam ga
upitao:
"Kojasidjelanaaodasunajbolja?"
"Skupovezikra",4
8
rekaoje".
El-Edlehkae:"SanjaosamSelemuibnKuhejla;upitao
samga:
"Kojasidjelanaao najboljim?"
" Bdijenje ;7 odgovorioje".
EbuBekribnebiMerjemkae: "Sanjaosam Wefaa ibn
Bi ra nakonnjegovesmrti,pasamga upitaotaje
a.s., jesvoje blie saradnike uputio 03 nj, rekav" 1m da Je to -
naZemlji,poznatstanovmcima koJem Bogdrag1 usliava
dovu.Onisugakasnije,kakob1ljcze neki i7vori, i prona\liizamoliligada
za njih Bogu uputidovu. da Je sam J>o.,l:mik, . najavio n1egovu
pojavu,muslimanski namjesnicinud1li muWOJU pomoc,noonje rodo
krajaivoraodbijaoprimiti.Umro1e u Iraku,veomasiromaan.
Uspomena na ovog ivi i danas diljem mu,Jimnnskog svJjera, (l:J
rakoikodnas.Uspomenunanj- naUvcjsa,odn. Karanija- uglavnom
odravajusufije, gakao primjer i
Zikr- dosl.: svakilegitimni molirvcniiuo7.,
Tj. vrijemeu molitvi.
65
Ibn Qajj1m ei-Diewz1
"Spasio sam se, nakon svog onog napora", rekao je.
"Koja ste djela nali da su najbolja?", upitao sam.
iz straha od Alla ba Uzvienoga", rekao je".
El-Lejs ibn Sa'ad kae: "Musa ibn Wirdan kae da je
sanjao 'Abdullaha ibn ebi Habibu, nakon to je preselio na
onaj svijet, i da mu je on rekao: su mi sva moja
dobra i loa djela; medu svojim dobrim djelima vidio sam
i bobice nara koje sam ubrao i pojeo, a medu loim sam
vidio i dvije svilene niti koje su mi se nalazile u kapi !"
Sunejd ibn Dawud kae: mi je moj
Duwejrija ibn Esma'; kae: ' Bili smo u 'Abadanuso kad nam
se pridruio jedan poboni iz K ufe. Tu je i preselio, u
danu s velikom vrelinom.
- Dajte da se najprije malo rashladimo -rekao sam -pa
ga onda opremiti. -
Utom sam zaspao i sanjao kao da sam u mezarl uci ma.
Istom, ugledah neko kubbe kako se presijava i svo svjetluca
draguljima iznimne ljepote. Ja zurili u nj kad -ono se raspoluti
i na njemu se pojavi mlada djevojka, tako lijepa da joj
ne vidjeh! Ona mi i 'Tako ti Boga, ne
nam ga sve do podneva!'
Utom sa m sc probudio, sav u strahu, i odmah ga stao
opremati. Iskopao sam mu mezar na mjestu gdje sam vidio
ono kubbe i tu ga ukopao!"
'Abd el-Melik ibn 'Utab el-Lejsi kae: "Usnio sam 'amira
ibn 'Abd Qajsa, pa sam ga upitao:
'Koja si djela naao da su najbolja?'
'Ab:ld:in - ime mj csm u Iro nu.
- -----------------...:.....:.. GA O DUSI KNJI....:..;_
'Ona kojima se eljelo Allahovo zadovoljstvo!',
rekao je".
Jezid ibn Harun kae: "Sanjao sam Ebu el-'Alaa Ejjuba
ibn Miskina;
'ta je tvoj Gospodar s tobom?', upitao sam ga.
'Oprostio mi je!', rekao je.

postu i namazu', kazao je.
'Jesi li moda vidio Mensura ibn Zazana?', upitao sam.
' Ih', kazao je, ' njegov se dvorac moe vidjeti izdaleka!"
Jezid ibn Ne'ama kae: "U epidemiji kuge nastradala je
i jedna djevojka pa ju je, nakon smrti, u snu vidio njezin otac
re je upitao:
'Reci mi neto o ahi retu,
rekla mu je, 'dol i smo u nezgodnu situaciju:
imamo znanje, ali nita nismo u stanju uraditi, dok vi radite
ali ne znate puno! Allaha mi, jedno ili dvoje 'subhanallah' ili
rekat-dva u registru mojih djela drai su mi od
dunjaluka, sa svim to je na njemu!"
Kesir ibn Murreh kae: "Sanjao sam kao da sam uao u
najvie dennetske sfere pa ih stao obilaziti i im se.
Odj ednom, se na jednoj strani medu enama
damijskim, te im i nazvah im selam.
ste zadobile ovaj stepen?', upitao sam ih, a one mi
rekoe: 'Seddama i tekbirima tt .
Muzahim, Omera ibn 'Abd el-'Aziza, kae:
"Fatima, 'Abd el-Melika, ena Omera ibn 'Abd ei-' Aziza,
je:
66 67
lbnQajjimci-Dicwzl
'Jedne seOmeribn'Abdel-'Azizprobudii da
jesanjao san.-Boenahajr- reklasammu-
mi ga!-
tigaujutro', kazaoje.
Ujutro je, u ranosvitanje,iziaoiklanjaosabah,iotud
sevratio usvoju rezidenciju.Jasammotrilatrenutak kada
ostatisam,pasamga tadaupitalazasan.
'Sanjaosam', rekao je, 'kao dasam uzdignut na neku
zelenu zemlju, jako prostranu, poputzelena tepiha. Tek,
ugledam ru nekakav bijeli dvorac, kao odsrebradaje,i iz
njega neki kolikoga grlo nosi: - Gdje je
Mubammed ibn 'Abdullah ibn 'Abd el-Muttalib? Gdje je
AllahovPoslanik?-
Utom BoijiPoslanik- nekasunanjmiriblagoslovi
Boiji !- i u dvorac. Potomiz dvorca jedan drugi
i pozvaEbuBekrael-Siddiqa. ion,paion
u dvorac. Onda i pozva Omera ibn el-
Hattaba,pa i Omer unutra.Takoisto bi is Osmanom
ibn 'Affanom i'AlijomibnebiTalibom.Zatim jedani
pozva: - Gdje je Omeribn'Abdel-'Aziz!? -, i jaustadoh i
udvorac.Takose kodBoijegPoslanika,s.a. w.s.,
a onisvi okonjega.
'Gdjedasjednem?',pomislih usebi i sjedoh uz Omera
ibn el-Hattaba.
Pogledah, kad - Ebu Bekr na desnoj strani Boijeg
Poslanika, s.a.w.s., a njih dvojice neki Kad
upitah ko je on, bi mi da je to 'Isa, sin Merjemin.
Utom nekoga koga ne bijah u stanju vidjeti usljed
svjetlosnogzastorakojibijae nas,govorimi:- Omer
ibn 'Abdel-'Aziz,drisetoga na si,i ustraj tako!-
KNJIGA ODUI
Zatim, kad mi bidoputeno da i kad iz
dvorca,okrenuhseizasebekad-izlaziiOsmanibn'Affan.
' HvalaAllahukojimepomoe!',veli. Istom,ukruguse
i'AlijaibnebiTalib, ionizdvorca i 'Hvala
Allahukojimi oprosti!"
Se'id ibn ebi 'Uriibekae: "Omer ibn 'Abd el-'Aziz je
rekao: 'SanjaosamBoijegaPoslanika - neka su nanj miri
blagoslovi Boiji! - a kod njega sjede Ebu Bekr i Omer.
Nazvaosamimselami sjeo,i doksamtakosjedio,dovedoe
'Aliju i Mu'awiju
5
':uvedoe ih unutra iza njima zatvorie
vrata. Ja sve toposmatram tek, samo kasnije,
'Alijai
'' Alija i Mu'awija-Alija, halifa (6s666r)
1
zeti pobratim poslanika
Muhammeda,a.s.,veliki junak,briljantangovornik,produhovljeni filozof,
jedanod znalacaislama,muPoslanikove Farime,vrlorano
primioislam.lbn'Abbas,EnesibnMolik,Selmanei-Fiirisi idr. rvrdeda
jeAlijabioiprvikojijeprimioislam.EbuJ' aln biljei Alijinuizjavu:
"Poslanstvoje BoijemPoslaniku,s.a.w.s., u ponedjeljaka jasam
usrijedu primioislam!" Nekiizvori navodedn je rada imaodcscr,neki
devet,neki osama nekii manjegodina. IbnSn'ad biljei iskazEI-
ibn Zejda; kae: "Zbog te svoje mladosti nikada nije oboavao
kipove".ImamSujuti u svom djelu Torih el-lmlefo' navodi da seod Alije
prenosi586 hadisaBoijegaPoslanika.
Muavija je sin Ibn Sufjana,jednog od glavnih Poslanikovib oponenata u
Mekki koji je na koncu ipak primio islam. Bio je jedan od Poslanikovih
pisaraazavrijemehilaferaOmeraibnei-Haniibaimenovanjenamjesnikom
Samagdje jeostaosvedosvojesmrti6o.godinepoHidiri,kadmuje bilo
78godina.1zavrijemeAlijineupraveMuavija jebionamjesnikSirijei prvi
jenamjesnikkojisepobunioprotivhalifinenaredbe.Stoga jeizmedunjega
i halifeAlije, 37godinepoHidri,doloi dooruanogasukoba. Bila je to
Birka naSiffinu,nazapadnoj obali rijeke Eufrat,u kojoj jeizginuo
veliki broj muslimana.Tojei prvi sukob,pa uspomena
naraj nemilidogadaj idanasivi.
Muavijajeiprvimuslimanskivladarkojijevlast nasljednom;
jedinastijeEmevija,odnosno
68
69
Ibn Qajjim el-lliewzi
'Namireno mi je, tako mi Gospodara Ka'be!'
Odmah za njim i Mu'awija.
'Oproteno mije, Gospodara miKa'be!', on".
Hamrnad ibn ebi Haim kae: "Omeru ibn 'Abd el-'Azizu
je doao neki i rekao mu: 'Sanjao sam Boi jeg
Poslanika, s.a.w.s. : s desne strane mu bijae Ebu Bekr, a s
lijeve Omer. Utom, dvojica se, a ti sjedi
pred Boijim Poslarnkom.
'Omere', t i Poslanik, 'kada bude radio, radi onako
kako su radila ova dvojica -tj. Ebu Bekr i Omer!"
Omer ga je zaklinjao Allahom da mu potvrdi da je zbi lja
tako sanjao, pa kad mu se on zakleo, Omer je zaplakao" .
'Abd el-Rahman ibn Ganem kae: "Sanjao sam Mu'aza
ibn Debela, tri godine nakon njegove smrti- jae na pjegavu
konju, a iza njega neki bijeli ljudi u zelenoj i oni jau
na pjegavim konjima. Mu'az je govorio:
'Kamo da mojnarod zato je menimoj
Gospodaroprostioi od me (Jasin, 26)
Potom se okrenuo na svoju desnu, pa na lijevu stranu.
'O Ibn Rewaha, o Ibn Ma'zun!', govorio je. 'HvalaAllahu
kojinamje Svoje ispunioJ iZemljunamu batinu
dao, i da seu Dennetugdjegod nastanimo!Divne
linagradeonimakojisusetrudili!' (El-Zumer, 74)
Zatim se rukovao sa mnom i nazvao mi selam!"
Qubejsa ibn 'Uqbe kae: "Sanjao samSufjana el-Sewrija
nakon njegove smrti, pa sam ga upitao: 'ta je Allah s
tobom?'
Odgovorio je:
KNJIGA O DUI
Izravnopogledahu Gospodarasvoga,
aOnmi PrijatnoneFtijeIbnSe(ide,
uMojemusizadovoljstvu,jer tibi
kad se ipoukutunomedade,
srcaalosnog:
evo ti, dajemsad- izaberisi dvoracpo volji
i posjetiMe -Jasam u tvojojblizini!
Suijan ibn 'Ujejne kae: "Sanjao sam Sufjana el-Sewrija,
nakon njegove smrti, kako leti u Dennetu s palme na drvo,
s drveta na palmu, i govori: 'Zanetonalik ovomenekJ se
trudbenicitrude!'(El-Saffat, 6I)
si uveden u Dennet?', upitao ga je
neko.
kazao je, 'suzdravanjem od nedoz-
voljenog'.
'A ta je s 'Alijom ibn 'Asimom?'
'Vidimo ga samo poput zvijezde!', kazao je" .
u'be ibn el-Hadad i Mis'ar ibn Kidam bili su hafizi,
vrlo cijenjeni. Ebu Ahmed el-Burejdi kae: "Sanjao sam ih
nakon njihove smrti, pa sam upitao:
'Ebu Bistame, ta je Allah s tobom?'
'Neka ti Allah pomogne da zapamti ovo to ti
rekao je:
MojmeGospodaru denneteuveo
da ostanemu njimaj
hiljaduvrataoniimaju
odsrebrai oddragogkamena.
miOn,Milostivi:
70
71
Ibn Qajjim el- Oewzi
- O u (be, ti koji duboko ode
u sabiranju znanja i nakupiga mnogo,
ui1'aj sad u Blizini
J a doista sam zadovoljan tobom -
robom Mojim koji bijafe
gorljivo bdio
Nekagorljivom dovoljno bude
da Men.i u posjetu
i da muJa Lice Svoje Plemenito otkriti
da pogleda u njega!
Tako Ja s onima koji ivjefe skromno
i u vremenu proflom
ne navikofe se nagrijeh!
Ahmed ibn Muhammed el-Lebedi kae: "U snu sam vidio
Ahmeda ibn Hanbela, pa sam ga upitao:
'Ebu ta je Allah s tobom?'
'Oprostio mi je', rekao je, 'a onda me upitao: - Zarad
Mene ti je udareno ezdeset -
'Jeste, Gospodaru', rekao sam.
'Evo sad Moga Lica', kazao mi je, 'doputa ti se- pogledaj
u njega!"
Ebu Bekr Ahmed ibn Muhammed ibn el-Hadad kae:
mi je jedan iz Tarsiisa; kae: 'Molio sam AJJaha
Uzvienoga da mi pokae stanovnike kabura - da ih upitam
ta je Allah s Ahmedom ibn Hanbelom. Nakon deset
godina sanjao sam kao da su stanovnici kabura ustali iz svojih
kaburova i prvi se meni obratili.
'Hej, koliko si samo molio Allaha Uzvienoga da nas
usnije', rekli su mi, 'samo da bi nas upitao za kojega
KNJ lG A O DUI
jo uvijek, otkako vas je napustio, ukraavaju meleki pod
drvetom 'tuba' ... !?"
Ebu Muhammed 'Abd el-Haqq kae: "Ove
stanovnika kabura ustvari odraavaju visok stepen Ahmeda
ibn Hanbela, njegovu zavidnu poziciju i mjesto. Oni,
zapravo, nisu bili kadri pravi izraz za stanje u kojem se
on nalazi i opisati kojima je obasut; mogli su to
iskazati samo na ovaj ili njemu
Ebu Da'fer el-Seqa' , bliski prijatelj Bira ibn el-Harisa,
kae: "Sanjao sam Bira el-Rafija i Ma'riifa el-Kurhija -
odnekud.
'Odakle?' , upitao sam ih.
'Iz denneti firdewsa' s'", kazali su. 'Bili smo u posjeti kod
Allahova sagovornika Musaa!"
'Asim el-Dezeri kae: "Sanjao sam kao da sam susreo
Bira ibn el-Harisa, pa sam ga upitao:
'Odakle dolazi, Ebu Nasre?'
'Iz 'lllijjiina', odgovorio je.
'A ta radi Ahmed ibn Hanbel?', pitao sam.
'Upravo sam se rastao s njim!', kazao je. 'Ostao je s 'Abd
el-Wehhabom el-Werraqom - jedu i piju pred Allahom
Uzvienim! '
'A ti', upitao sam, 'jesi li i ti s njima jeo i pio?!'
'Nisam' , rekao je. 'Allah zna da ja malo marim za
hranom, pa mi je dopustio da gledam u Njega!"
Ebu Da'fer el-Seqa' kae: "Usnio sam Bira el-Harisa
nakon njegove smrti, pa sam ga upitao:
1 Dennetu Firdevs- najbolji, centralni di ennetski predio.
72
73
Ibn Qajjim ci Dicwu
'Ebu Nasre, ta je Allah s tobom?'
' Blago je postupio sa mnom, i smilovao mi se', odgovorio
je. 'Rekao mi je: - Bire, da si mi na dunjaluku seddu
na samoj eravici, ni tako mi se ne bi mogao dovoljno zahvaliti
to sam srca Svojih robova toliko ispuruo tobom! -
Dopustio mi je pola Denneta i ja tu hodam kud
mi je da oprostiti svima koji su mi bili na denazi !'
'A ta radi Ebu Nasr el-Temmar?', upitao sam.
'Taj je iznad ostalih ljudi ', kazao je, svome
strpljenju u nevolji i neimatini ... "
'Abd ei-Haqq kae: "Moda je pod izrazom 'pola
Denneta' podrazumijevao polovicu njegovih uitaka, jer se
oni dijele na dva dijela: duhovni i tjelesni, i oni najprije uivaju
u onom duhovnom dijelu. Potom, kad due budu u
tijela, tim duhovnim uicima bit pridodati i oni tjelesni".
Drugi kau: "Denoetski uitak iz obima
kvaliteta znanja i djela, a kod Bira su prevagnula djela!"
Opet, Bog najbolje zna!
j edan poboni je kazivao: "Sanjao sam Ebu Bekra
el-iblija kao da sjedi u Rusafijskom na mjestu na
kojem je i sjedio. Istom, on, a na njemu lijepa
Ja ustadoh pred njim, pozdravili ga i sjedoh pred njega.
'Koji ti je od prijatelja najbliskiji?', upitah ga i on mi
'Onaj koji najvie misli na Allaha, koji najvie vodi
o Allahovom pravu i koji je najrevnosniji u onome
to Allaha zadovoljiti! "
Ebu 'Abdel-Rahman ei-Sahili kae: "Sanjao sam Mejseru
ibn Sulejma nakon njegove smrti; rekao sam mu:
n Rusiifo stnri grnd u Siriji.
KNJ IGA O DUI
' 0 kako dugo te nema!?'
'Ah, pur je dug!', kazao je on.
'Na ta si doao?', upitao sam.
' Data mije olakica', rekao je, 'jer sam i ja pri izdavanju
ferviH traio olakice!'
'ta bi mi imao rekao sam.
'Slijedi izvornu tradiciju muslimana', odgovorio je, 'i
drui se s dobrim ljudima - to dvoje spaava od vatre i
pribliava Silnome!"
Ebu Da'fer el-Darir kae: "Sanjao sam ' lsaa ibn Zazana
nakon njegove smrti, pa sam ga upitao:
'ta je Allah s tobom?'
On mi je odgovorio u stihovima:
Da samo vidi ljepotice 11 ivottt
tu oko mene, s peharima za
mrmolje Knjigom sve, bez izuzetka,
hode tl halji11ama optttenim!
Jedan Ibn Durejdov prijatelj je kazivao: "Sanjao sam
kao da sam doao u ove mezarluke, tu u Mekki, i vidim: nad
svakim mezarom razapet ator, a nad jednim: ator, pletena
koliba i lotosovo drvo. Ja tu i nazvah selam, kad -
Muslim ibn Halid el-Zindi! Poselamih ga pa ga upitah:
'Ebu Halide, ta je ovo - nad svim mezarovima samo
ator, a kod tebe ovako?!'
'Ja sam puno postio',
,. Fetva - crijatskopravno rjeenje konkretnog problemn koje moe donijeti
samo kompetentno lice. Fetva moe imari i lok:llni i
uvjetovana je konkretnom ivotnom siiUacijom, ro je vremenski

74 75
Ibn QaJiim ei Diewti
'Reci mi gdje se nalazi mezar Ibn Durejda?', upitah ja.
coruio sam se s njim, pa bih ga volio poselamiti'.
On odmahnu rukom, kaiprstom.
'Hm, gdje je mezar Ibn Durejdov?!', 'Pa njegov
registar je dignut u 'Illijjun!"
Hammad ibn Selema je sanjao jednog svog prijatelja, pa
ga je upitao:
"ta je Allah s tobom?"
"Gospodar moj mi je rekao:", kazao mu je on, "Dugo je
bilo tvoje na dunjaluku. Danas da ti
rahatluk bude dug- tebi i drugim umornim!"
Ovo je veoma iroko i, ako ti dua nije sklona
povjerovati u nj, pa rekne: To su samo snovi, a oni nisu
nepogrjeivi, onda ti podrobno razmisli o onom ko usnije
svoga prijatelja, rodaka ili nekog drugog, pa mu taj spomene
neto to je samo on( aj koji sanja) znao, ili mu pak
umrli) otkrije mjesto na kojem je zakopao svoje blago, ili ga
upozori na neto to da se zbije, ili ga obraduje to
predstoji - pa i bude tako kako je rekao, ilimu kae da za
toliko i toliko vremena, umrijeti on ili neko od njegove
- pa i bude tako, ili mu kae da godina biti plodna ili
suna, ili da se pojaviti neprijatelj, spustiti se kakva
bolest ili neto to se odnosi samo na onog koji sanja - pa se
ro sve i obistini ... !
Stvarnost je tako krcata tim pojavama da jedini Bog zna
njihov broj. Svi ljudi sudjeluju u tome, a i mi smo osobno, kao
i mnogi drugi, bili svjedoci brojnih
Nije u pravu onaj koji kae: "Sve su to znanja i ubjedenja
koja se nalaze u dui i ona se otkrivaju kroz san.
KNJIGAODU$1
u stanju kad se njegova dua odvoji od utjecaja tjelesnih
preokupacija".
To je neistina. Zapravo je to apsurdna tvrdnja,
da dua nije imala ba nikakvu predstavu, niti bilo
kakvo znanje, o onome o bi umrli kazivao, nije joj
takvo to padalo napamet, niti je imala kakav znak ili
sugestiju u bilo kakvoj formi, premda mi ne
da u nekim moe da bude zastupljen i
neki od tih elemenata.
Medu snovima doista ima onih koji su samo odraz
trenutnog duhovnog stanja, ili pak izraz ubjedenja.
tavie, mnoga snovidenja kod ljudi zapravo su samo odrazi
njihova ubjedenja, bez obzira jesu li ili nisu kompatibilna sa
nJrm.
Snovi se dijele na tri kategorije: oni koji su od Allaha,
koji su od ejtana ss i koji su odraz trenutnog stanja
due.
S druge strane, i medu istinitim snovima takoder ima
vie vrsta. Neki od njih jesu koje Uzvieni Bog
ubaci u srce to predstavlja vid govora kojim se
Gospodar Svome robu u snu, kako to tvrdi 'Ubade
ibn el-Samit i neki drugi.
Neki su primjer, ilinaputak, koji navodi melek
zaduen za snove.
Neki su susret due s duama umrlih, s nekim
od njegove porodice, familije, prijatelja i sl., kao to smo to
ranije spominjali.
fl ejtan- sotona; imenica izvedena iz glagol n 'ejtane' , ro biti buntovan,
ohol, uobraen.
76 77
Ibn Qajjlm eiDcw:zi
Neki su due do AJlaha Uzvienoga i
njezino Njemu.
Neki predstavljaju zalazak due u Dennet i
njegovo percipiranje istog itd.
Tako i susret due ivoga s duom umrloga spada
u jednu od kategorija istinitih snova koji su kuani od strane
ljudi, mnogo puta doivljeni i, prema tome, nesporni.
Ovo je tema o kojoj postoje miljenja. Jedni kau:
"Sve nauke, sva znanja, skrivena su u ljudskoj dui i nju samo
njezina okupiranost materijalnim svijetom i
prodiranje u njih, u njihov sadraj. No, kad se
ona svojim snom oslobodi tih stega, tada ugleda neto od
toga - prema svojoj pripravnosti - a kako je to njezino
jo potpunije i cjelovitije s njezinom onda
su i njezino znanje i spoznaja tamo potpuniji i
v ''
savrseruJL...
U ovom njihovom stavu ima i istine i neistine, pa ga ne
treba niti odbaciti niti prihvatiti u cijelosti, da to
doista dui otkriva neka znanja i spoznaje koje
se bez njega ne bi mogle
S druge strane, kad bi se dua i u cijelosti
oslobodila i rasteretila svega to je sputava, ona ni tada ne bi
bila u stanju proniknuti u Allahovo znanje, prema kojem je
On slao Svoje poslanike, niti bi bila u stanju doznati sve one
pojedinosti o prolim poslanicima i nestalim narodima o
kojima je On Svoje dao, kao to ne bi mogla saznati
ni pojedinosti vezane za Povrataks
6
, predznake Smaka svijeta,
Tj. ponovno vrabnjc Bogu; nnpumnjc ovoga svij eta.
78
KNJIGA O DUSI
detalje naredbi i zabrana, zatim imena, svojstava i itd.,-
dakle svega onoga to je saznati putem
Boije objave. due,
pomae joj u saznavanju toga. Tako je crpljenje s toga izvora
lake, dohvatnije i obilnije dui nego onoj
ogrezloj u tjelesnim porivima.
Drugi kau: "Sva ta ustvari su neka znanja
koja Bog u tom pohranjuje u duu, bez bilo kakva
uzroka".
Ovo je stav onih koji uzroke i snano to
je u nesuglasju s erijatom, zdravim razumom i nepatvorenom
naravi.
kau: su samo pouke koje Bog navodi
- prema njegovoj pripravnosti koju je -
posredstvom meleka zaduena za snove. Nekad to bude u
obliku pouke, dok se nekada i dogodi upravo ono to je
sanjao, pa se tako doslovno podudari sa onako
kako se znanje podudari sa istinskom spoznajom.
Ovaj stav jest blii i prihvatljiviji od dva prethodna, no
snovi se ipak ne iscrpljuju u tome. Oni imaju i druge
-kako smo to vidjeli- kao to je susretanje dua,
uzajamno obavjetavanje jednih druge, melekovo
onoga to se nosi u srcu i dui, duino
stvari izravno, bez ikakva posrednitva.
Hafiz Ebu 'Abdullah ibn Mendeh, u svojoj knjizi En-
Nefs wer-ruh, navodi hadis Muhammeda ibn Humejda u
kojem se kae: nam je 'Abdel- Rahman ibn Migra,
se na El-Ezhera ibn 'Abdullaha a on na svoga oca
koji je rekao:
79
Ibn Qajjim el-Dewzi
'Omer ibn el-Hattab je jedanput susreo 'Aliju ibn ebi
Taliba, pa mu je rekao: - Ebu el-Hasane, moda si ti bio
prisutan (pa si neto od Boijeg Poslanika) dok smo mi
bili odsutni, a je da je nekada bilo i obrnuto. Htio
bih te pitati za tri stvari- moda ti ima znanje o njima!'
'O je upitao je 'Alija ibn ebi Talib.
'Kako to', rekao je Omer, 'da voli a on
mu nikakva dobra nije dok opet drugi mrzi nekoga
premda mu taj nikakva zla nije uradio?!'
'Da', kazao je 'Alija. sam Boi jega Poslanika- neka
su na nj mir i blagoslovi Boiji! - kad je rekao: - Due su
mobilizirana vojska: susretnu se u zraku pa se s nepovjerenjem
postave jedne spram drugih. Potom se one koje se prepozna j u
zblie, a koje se ne prepoznaju- se!'
'To je prvo to sam te htio pitati', rekao je Omer. ' Drugo
je: govori neto i u momentu mu se izgubi misao. Tako
to potraje nekoliko trenutaka a onda mu to opet naurnpadne?'
'Da', kazao je 'Alija. sam Boijega Poslanika- neka
su na nj mir i blagoslovi Boiji! - kad je rekao: -
ljudskim srcima nema ni jednoga a da nema svoj oblak, ba
kao to je oblak: tako, mjesec bude svijetao i
iznenada ga prekrije oblak i on se pa kad se oblak
pomakne on opet svijetli. Isto je i sa srcem- zbori neto, pa
ga iznenada natkrili oblak i ono zaboravi; kad oblak
opet se sjeti!'
rekao je Omer, sanja, pa se neki snovi
pokau istinitim, a neki lanim?'
'Da', kazao je 'Alija. sam Boijega Poslanika- neka
su na nj mir i blagoslovi Boiji!- kad je rekao: 'Dua svakoga
KNJIGA O DUI
kojeg u cjelini obuzme san, uzdie se do Prijestolja
Boijega ('Ara). Onaj koji se ne probudi prije no to mu
dua dopre do tamo - njegovi su snovi istiniti; kod onoga
koji se probudi prije toga- snovi su lani!'
'Eto, to su te tri stvari za kojima sam tragao', rekao je
Omer, 'i zahvaljujem Bogu kad sam ih naao prije smrti !"
Beqijje ibn el-Welid kae: nam je Safwan ibn
'Amr, se na Sulejma ibn 'amira el-Hadremija koji
je rekao: 'Omer ibn el-Hattab je rekao:
'Meni su snovi vrlo - usnije neto to mu
nikad na pamet nije palo, pa i bude tako kako je sanjao- ba
kao da ga neko vodi za ruku- ali i usni je neto, pa od toga ne
bude nita!?'
pravovjernih', rekao mu je 'Alija ibn ebi Talib,
'Uzvieni Allah kae: Allah uzima due u vrijeme smrti
njihove, a i one koje nisu umrle u snu njihovom, pa zadrava
one kojima smrt odredio je, a druge do roka
(EI-Zumer, 42), a due se, u snu njihovome
uspinju, pa ako to vide dok su na Nebu - to biti istina.
No, dok se svojim tijelima njih u zraku
ejtan i i plasiraju im lai, pa ako dua na neto takvo-
to onda biti neistina!'
'Omer je', kae, 'bio zapanjen tim 'Alijinim
Ibn Mendeb kae: "Ovo je poznato predanje od Safwana
ibn 'Amra i nekih drugih, a prenosi se i od Ebu el-Derdaa" .
Taberani navodi hadis 'Alije ibn ebi Talhe u kojem stoji
da je 'Abdullah ibn 'Abbas rekao Omeru ibn el-Hattabu:
pravovjernih, htio bih te pitati o nekim stvarima".
"Pitaj o god rekao je Omer.
80 81
Ibn QaiJim cl -r>!cwzi
"Zato se pravovjernih", upitao
je, " i zato zaboravlja? Zato su mu neki snovi istiniti, a neki
nisu?"
"Na srcu ima jedna ploha", kazao mu je Omer, "onakva
kakav je Mjesec, i kada ona natkrili srce, zaboravi a
kada se pomakne, naumpadne ono to je bio
zaboravio! A to to su neki snovi istiniti a neki nisu, pa -
Bog Uzvieni kae: 'Allah uzima due u vrijeme smrti njihove,
a i one koje nisu umrle u snu njihovom', pa one od njih koje
u Carstvo nebesko, njihovi su snovi istiniti, a one koje
ostanu ispod Nebeskoga carstva, njihovi snovi su lani!"
Ibn Lehi'a prenosi od Ibn Osmana ibn Nua'jma ei-
Ru'ajnija, koji se poziva na Ebu Osmana el-Asbehija a on na
Ebu Derdaa koji je rekao: "Kad zaspi, njegova dua
uzdie se gore sve dok ne bude dovedena do 'A ra pa ako
bude bude joj doputeno da seddu a ako bude
(dunub), ne doputa joj se da seddu!"
D'afer ibn 'Awn prenosi od Ibrahima el-Hidrija, on od
Ebu Ahwesa a on od 'Abdullaha ibn Mes'uda "Due
su mobilizirana vojska - kad jedne na druge one se
primiriu onako kako to konji, pa one od njih koje se
prepoznaju te se zblie, a koje se ne prepoznaju se!"
Ljudima je to bilo poznato jo u starim vremenima, pa
tako i danas, i oni se u to svakodnevno uvjeravaju. Demil
ibn Mu'ammer el-'Uzri kae:
Cijelidrmpr011edem u ltJdojzaljttbljmosti
A kadpad11e mojasedusasnjenomsusretue!
11 Tj. ako ne zn spi prije nego sc okupa nakon polucije, odnosno spolnog odnosn,
koko to nnluic isl:1m.
82
KNJIGA O DUSI
Ako bi neko rekao: Onaj koji spava ponekad usnije ivog
koji mu u snu neto rekne ili a njima
moda bude i velika razdaljina- dok istovremeno onaj kojega
on sanja bude u budnom stanju, tj. njegova mu dua (riih) ne
bude izvan tijela: kako se u tom njihove due mogu
susresti?! - odgovor bi bio: Te koje bi sanjao
bile bi ili neka poruka koju mu melek snova, ili bi
bile izraz podsvijesti (hadisu nefs) koja mu se u
snu ponaa autonomno, kako kae Hubejb ibn Evs:
Sablasttiizpodsvijesti
aPsamotosugestijabude
psiheti tvoje!
Dvije due ponekad budu vrlo srodne a njihova
vezanost tako snana da svaka od njih, usljed te
velike vezanosti, dijelom ono to se onoj
drugoj, dok istovremeno ne tako i neto to se
drugima. Ljudi su u pogledu toga bili svjedoci mnogih
fascinantnih
naime, kazati da se due ivih ljudi u snu
sobom isro onako kako se i due ivih i umrlih.
Neki iz prvih muslimanskih generacija su govorili:
"Do susreta dua dolazi u zraku, i one se tu prepoznaju ili
ju jedne drugih, a melek zaduen za snove tu im otkrije
ta im se dogoditi- dobro ili loe!"
Oni jo kau: "Allah je za istinite snove zaduio jednog
meleka kojeg je upoznao i nadahnuo ga svakom pojedinom
duom - njezinim imenom, ponaanjem u pogledu vjere i
ivota, njezinom naravi i znanjem- tako da mu nijedna dua
nije nejasna, niti pravi greku u pogledu ijedne od njih. Tako
83
Ibn Qajjim ei-Dewzi
do tog meleka uzorak iz Glavne knjige5
8
, iz Boijeg
zaklonjenog znanja ('ilm gajbillah) s podacima o onome ta
dobro, a ta loe zadesiti u pogledu
njegove vjere i ivota pa mu on kroz san navede
primjer ili pokae neku formu - prema
sklonosti- i nekada ga obraduje nekim dobrom koje je
ili ga a nekad ga opomene na grijeh koji je
ili ga je namjeravao i upozori ga na neku neprijatnost
su se sve pretpostavke ispreplele kako bi ih
postupcima mogao rasplesti.
Isti je i sa svim mudrostima i koristima koje je Bog
dao u snovima kao svoj dar, izraz svoje milosti, dobrostivosti,
opomene i poduke, i za koje je kao jedan od da se do
njih predvidio i susretanje dua, njihovo
uzajamno i prepoznavanje.
Brojni su da seneka pokajao, popravio, uzdigao
iznad interesa ovoga svijeta i posvetio se onome svijetu samo
nekom snu, bilo da ga je on sanjao bilo da
Glavna knjiga (Urnm cl-kitab) - Dos!.: Majka knjige. Postoje
miljenja o tome ta se pod ovim izrazom podrazumijeva. U Kur'anu stoji:
Allah je dokidao to je htio, a ostavljao to je htio; u Njega je Glavna knjiga!
(El-R'ad, 39) Ono to skoro nije sporno jest da se tu misli na neto to
izgleda kao 'centralna baza podataka'. U svom ovoga ajeta Ibn
Kesir biljei izjavu Sunejda ibn Dawuda: "Kazivao mj je M'uremir,
se na svoga oca, on na Jesara koji kae da je Ibn 'Abbas upirao
K'aba: ta je to Glavna knjiga? 'To je Allahovo znanje', kazao je K'ab. 'Ono
sve ono to je On stvorio, i ono to su drugi napravili. Potom je
svom znanju rekao: - Budi knj igom!- i ono je postalo knjiga!"
Muhammed Asad pak izraz 'Um m cl-kitiib' prevodi kao: 'Izvor cijele Objave',
rako jedno od osnovnih etLmolokib 'umm'
(majka, ishodite, izvor), jednost izvora, ishodite
svih Boijib objava je upotpunjenje dolo s Kur'anom. (V. Asad ov prijevod
i komentar Kur'ana naslovljen sa Ouima koji razmiljaju).
KNJIGA O DUI
je neko drugi neto sanjao u vezi s njim. Isto tako, mnogi su
postali nekom skrivenom blagu koje im
je otkriveno posredstvom sna."
U knjizi El-Mudalesa Ebu Bekra Ahmeda ibn Merwana
el-Malikija stoji
"Prenosi se od Ibn Qutejbe koji se poziva na Ebu Hatima,
on na Asme'ija, on na Mu'temira ibn Sulejmana a on na
jednog koji mu je
'Jednom smo poli na put, nas trojica; jedan od nas je
zaspao i mi smo vidjeli kako iz njegova nosa neto poput
svjetiljke i u oblinju a potom se vrati i ponovo
mu ude u nos. Utom se on probudi, se po licu.
-Sanjao sam neto vrlo kazao nam je.- Sanjao
sam da ovdje, u ovoj ima to i to ... !-
Mi smo zatim uli u i tl njoj nali ostatak nekog
blaga koje se bijae tu nalazilo!"
Poznat je i 'Abdu-1-Muttaliba kojem je u snu
ukazano na mjesto gdje se nalazi Zemzem na kojem je
pronaao i blago koje se tu nalazilo.
Isto tako i 'Umejru ibn Wehbu neko je doao u san i
rekao mu: "Ustani i na tom i tom mjestu u kopaj-
tu blago svog oca!", a otac mu bijae zakopao blago i
ubrzo potom umro, nikome ne otkrivi to mjesto. Kad se
'Umejr probudio, odmah je pristupio kopanju na mjestu koje
mu je sugerirano i tu doista pronaao deset hiljada dirhema
i znatnu zlatne praine. Na taj podmirio je
sav svoj dug i materijalna situacija njega i njegove porodice
se popravila.
Kako je to bilo neposredno nakon to je primio islam,
njegova tom prilikom mu je rekla: "Babo,
84
85
Ibn Qajjim el-Dcwza
ovaj Bog koji nam je poklonio islam bolji je od Hubela i
1Jzzaas
9
- da nije, ne bi ti dao ovo blago! A, eto, samo si Ga
malo oboavao!"
snova 'Ali ibn ebi Talib el-Qajrewani o ovom
kae "To kako je 'Umejr posredstvom sna
doao do blaga nije nita od onog to se dogodilo
kod nas a smo mi bili svjedoci u naem gradu. Naime,
Ebu Muhammed 'Abdullah el-Beganui -jedan dobri
- bio je poznat po tome to je sanjao umrle i pitao ih o
nepoznatim stvarima a potom o tome obavjetavao njihove
i blinje. Tako se po tome i to
prakticirao. bi mu doao i poalio mu se kako mu je
neko blizak umro a da za sobom nije ostavio nikakvu
oporuku: oni znaju da je imao blaga no ne znaju gdje se
nalazi. On bi mu da to biti razjanjeno i bi
dragom Bogu uputio dovu i na san bi mu izila navedena
umrla osoba, te bi je on upitao o onom to se trai i ona bi
mu dala odgovor!
Jedan od njegovih posebno zanimljivih jest
Jedna dobra starica je umrla a jedna ena bijae kod
nje ostavila u zalog sedam dinara. Nakon smrti ta
ena dola je kod njega i poalila mu se na to, kazavi mu i
svoje ime i ime one starice. Kad mu je dana ponovo
dola, on joj je kazao:
ti je da izbroji grede pod krovom njezine
dinare pod sedmom gredom u jednoj vunenoj krpi!"
ena je otila do njezine i doista na opisanom mjestu
pronala svoje dinare!"
Hii bel i ' Uz:r.ii - imeno kumira kojima su se klanjali predislamski Arapi.
KNJIGA O DUI
On jo kae: "Jedan za kojeg ne mislim da je
laov, mi je 'Jedna ena, sklona ovome
svijetu, unajmila me je da joj poruim i da na tom mjestu
sagradim novu. Utvrdili smo cijenu za koju joj to uraditi,
ali kada sam s radom ona je, s jo nekim osobama,
stala i nije se odvajala od mene.
-ta je?- upitao sam. -Da moda neto nije u redu?
-Kazat Vam- rekla je ona.- Meni nije potrebno ruenje
ove Radi se o tome da je umro moj otac, dobro
a da mu mi nakon njegove smrti nismo nali mnogo
ostavtine. Pomislila sam da je on to moda negdje zakopao
pa sam ovu naumila poruiti ne bih li to pronala!
-Mogla si to rijeiti na jednostavniji kazao joj je
jedan od tu prisutnih.- kod i zamoli
g.a da posveti tom pitanju. Moda mu na san
tvoj otac pa ti sam rekne gdje se nalazi blago. Tako
utedjeti i trud i sredstva! -
ena je odmah otila tamo i kad se odatle vratila rekla
nam je da je zapisao njezino ime i ime njezinog
oca.
dana ja sam poranio na posao i ena je utom
dola od onog
- Kazao mi je - rekla je - da je moj otac rekao da se
blago nalazi u svodu!- i mi smo odmah kopati ispod
svoda, i s jedne i s druge strane, i preda mnom se ukazao
jedan otvor. Pogledali smo: u njemu se nalazilo blago! Uzeli
smo ga i stali se no ena nije bila zadovoljna onim to
smo nali.
-Moj otac je imao vie od ovog! - rekla je. -Stoga
ponovo onom -
86
87
------------------------------
Ibn Qajjlm c[. ()ewt i
Tako je po drugi put otila do njega i mu 0
se radi, te ga zamolila da pokua ponovo s njim stupiti
u kontakt. dana dola je i kazala nam da joj je
rekao kako joj je otac da kopa ispod jednog
kvadratnog korita koje se nalazilo u spremitu za ulje. Zatim
je otvorila spremite: u jednom uglu doista se nalazilo jedno
kvadratno korito! Mi smo ga pomaknuli i na tom mjestu
kopati i tu smo nali jedan veliki ena je uzela
a onda ju je pohlepa ponijela da ponovo ode do onog

ovoga puta, kad se vratila od njega, bila je
snudena.
-Rekao mi je - kazala nam je - da je usnio moga oca i
da mu je on rekao: 'Uzela je ono to je njoj bilo Na
ono to je preostalo sjeo je dinski demon kako bi ga
onome kome je
O zgodama postoje brojne i brojne pripovijesti.
Isto tako postoje brojni primjeri gdje su se neki ljudi uspjeli
lijeku koji im je sugerirao putem sna.
Meni su mnogi ljudi, koji ba i nisu bili skloni ejhu-1-
islamu Ibn T ej miji, kazivali kako su ga sanjali nakon njegove
smrti i kako su ga u snu pitali o nekim pitanjima iz nasljednog
prava koja su ima bila nejasna i kako im je on davao ispravna
rjeenja!
Ukratko, ovo moe negirati samo onaj koji nema nikakva
znanja o duama, njihovim naravima i principima na kojima

Neka je Bog na
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA CETVRTA:
DA LI I DUA UM1RE, ILI UMIRE
SAMO TIJELO?
O tome postoje stajalita. Jedni kau: I dua
wnire, i ona kua smrt da i ona potpada pod
subjektiviteta (nefs), a svaki subjektivitet smrt okusiti. Oni
kau: Postoje brojni argumenti koji da
nita nije izuzev Boga. Sam Bog o tome kae: Sve to
je na Zemlji prolazno je; ostaje samo lice Gospodara tvoga
plemenitog! (Er-Rahman, 27). kae: Sve osim
Njega, propasti! (El-Qasas, 88). Prema tome, kau oni, ako
umiru i sami meleki, tim prije smrt kuaju ljudske due! Bog
Uzvieni kae da stanovnici Vatre govoriti: Gospodaru
na, dva puta si nas usm.rtio i dva puta oivio! (Gafir, n).
Jedna smrt, dakle, jest ova koja se odnosi na tijelo i koje srno
mi svjedoci, dok je druga smrt smrt due.
Drugi kau: Due ne umiru; one su stvorene za
trajanje. Umiru samo tijela. Na to svi oni badisi koji
govore u uivanju dua i o njihovoj patnji nakon to se rastave
od tijela, sve dok ih Bog ponovo ne povrati u njihova tijela.
Prema tome, ako bi i due umirale onda ne bi mogle uivati
ili biti u patnji. Bog Uzvieni kae: Nikako ne
smatraj mrtvima one koji su na Allahovom putu izginuli!
88 89
Ibn Qajjim ei-Oiewzi
Ne, onisuivi, iu obiljusukodGospodara svoga,radosni
zbog onoga to im je Allah oddobrote Svoje dao i veseli
zbogonih kojiimse jonisu pridruili! (Alu Imran, r69).
Ovo je potvrda da su se njihove due rastavile
od tijela koja su okusila smrt.
Ispravno je kazati da se pod dua" podrazumijeva
njihovo rastavljanje od tijela, izlazak iz tijela. Ako se njeno
umiranje tako poima, u tom se i ona svrstava u red
svih onih koji "smrt okusiti". ako se misli na to
da ona prestaje postojati, da se gubi i pretvara u
nitavilo, ona rako ne umire, nakon to je jednom
stvorena odlazi u blagodat ili u patnju, o ako Bog
da, kasnije biti vie govora. Objava eksplicitno govori o tome
da je s duom stanje takvo sve dok je Bog ponovo ne vrati u
njeno tijelo. O tome je Ahmed ibn Husejn el-Kindi spjevao
stihove:
Prepiraese, r1-e mogofesesaglasit
osimdasm'rtiima,
daalostostavljazasobom.
ccslobodnaduapostade!,jednigovore.
J duastijelompropade!, drugiromore.
Ako bi neko rekao: Kada se u Rog puhne, da li due
tada ostadi ive, kakve i jesu, ili i one umrijeti, pa zatim
oivljene biti?, mi bismo na to kazali: Bog Uzvieni kae: I u
rog sepuhnuti,i oninanebesimaioninaZemlji,
samoonikojebudeAllahodabrao!(Zamer, 68) Kako
se vidi, Bog neke od onih na nebesima i od onih koji su na
Zemlji izuzeti od te smrti.
KNJIGA O DUI
Jedni smatraju da to biti ehidi i ovo miljenje
zastupaju Ebu Hurejre, Ibn Abbas i Se'id ibn Dubejr.
Drugi dre da se tu misli na Debraila, Mikaila, Israfila
i Meleka smrti, to je stav Muqatila i nekih drugih autoriteta.
misle da su od te smrti izuzeti oni koji su u Dennetu
- okate hurije i drugi - te oni koji su u Dehennemu -
dehennemski i oni koji budu izdra vali kaznu. Od
naih autoriteta ovo miljenje zastupa Ebu Ishaq ibn akilla.
Imam Ahmed tvrdi da okate hurije i
dennetski pri puhanju u rog umrijeti,
da je Bog Uzvieni kazao da stanovnici Denneta u njemu,
poslijeoneprvesmrti, smrtvie okusiti! (Duhan, 56),
to je nedvosmislena potvrda da oni kuati samo onu prvu
smrt. Ukoliko bi umirali i po drugi put, onda bismo imali
dvije smrti.
A to se stanovnika Vatre: "Gospodaru na, Ti
si nas dva puta usmrtio i dva puta oivio!", njih objanjava
ajet iz sure Beqare koji glasi: Kakomoetedanevjerujeteu
Allaha, vikojistebilinita, pavamje Onivotdao; On
zatim, i da pomretei poslije vasoiviti!(El-Beqare,
2..8). Bili su, dakle, mrtvi, sperma u svojih i
matericama svojih matera, pa ih je On potom oivio, pa ih
usmrtio i onda ih ponovo oiviti na Dan proivljenja.
U to, ne spada i njihovih dua
prije Sudnjega dana, jer bismo se u tom s tri
smrti. Pored toga, dua prilikom puhanja u
rog ne obavezno i njihovu smrt. U vjerodostojnom
(sahih) hadisu stoji: "U Danu ustajanja ljudi izgubiti svijest
i ja biti prvi koji se pribrati. Tada ugledati Musaa,
90 91
Ibn Qajjim ei-Diewzi
dri se za stub 'Ara, i mi biti jasno da li je to on doao
svijesti prije mene ili mu je ro bila nadoknada za onu njegovu
nesvijest na planini Tur! "6o
Radi se o gubljenju svijesti prilikom stajanja na Sudnjem
danu, kada Bog Uzvieni da izrekne presudu i kada
sva Zemlja biti obasjana Njegovom Tada sva
stvorenja izgubiti svijest. Uzvieni Bog kae: Zato ih pusti
dok se ne s danom u kome svijest izgubiti!
6
' (Tiir,
45). Prema tome, ukoliko bi taj gubitak svijesti smrt,
onda bi to bila druga smrt.
Ova nije promakla jednoj skupini eminentnih
Ebu 'Abdullah el-Qurmbi kae: "Iz ovog badisa
jasno se razumije da je taj gubitak svijesti samo
koje se desiti na Dan stajanja, a da se ne
radi o gubitku svijesti usljed smrti koja bi nastupila od
puhanja u rog. Na autoritet Ahmed ibn 'Amr kae: ' Ovaj
Poslanikov, s.a.w.s., badis na to da se taj gubitak
svijesti desiti nakon drugog puhanja, onog koje
oivljenje, dok kur'anski tekst nalae da se to
dogoditi nakon puhanja od kojeg se izgubiti svijest'.
Hadis prenosi Bubnrija u poglnvlju Er-Riqaq, br. 43, Muslim u poglnvlju EI-
Fnd:iil, br. r6o, Ahmed u svom Mus11edu, 2./2.64, dok o toj Musnovoj
..
nesvijesti na planini Tur govori i Kur'an u s uri EI-E'ara(, ajer f43
Korkut ovaj ajer prevodi ovako: "Zato ih pusti dok se ne s Danom u
kome pomrijeti!" Medutim, glagol koji je upotrijebljen u
navedenom kur'anskom ajeru primamo zagnnjeri, odjektvari, rret:Hi,
re: onesvijestiti se. '"Umrijeti " je rek njegovo posredno Za
postoje drugi, precizni izrazi (V. Arapsko-bosamki T.
EI-Kalern, Sarajevo 1997 goJim). Stoga smo se- slijedc:ti i kontekst
aurorova -opredijelili za ov:1kav prijevod rog glagola, rj. izgubiri
svi jest.
KNJIGA O DUSI
Poto je w tako, neki skloni su miljenju da bi
Miisa moga biti onaj iz reda poslanika koji nije umro. Taj
stav je, pogrean. El-Qadj '!jad kae: je da
se pod tim misli na gubljenje svijesti usljed uasnog straha
koji obuzeti ljude nakon proivljenja, kad se rascijepe nebesa
i Zemlja, pa suzato i hadisi i predaje o tome malobrojne!"
Ebu el-'Abbas el-Qurtubi mu na ovo odgovara: 'To
pobija sam Poslanikov iskaz, kako je naveden u
vjerodostojnom (sahih) hadisu, rj. da on kada iz svog
kabura ugledati Musaa kako se dri sa stub 'Ara. To biti
-kae on- kod puhanja koje veliki strah!"
Ebu 'Abdullah kae: "Na autoritet Ahmed ibn 'Amr
kae: 'Ono to ako Bog da, otkloniti ovu nedoumicu jest
da smrt nije nitavilo, transformacija iz
jednog stanja u drugo, na ta to da ehidi - nakon
to budu ubijeni i okuse smrt- ostaju ivi, u obilju kod svoga
Gospodara, da se tu vesele i raduju, to je svojstvo ivih na
ovome svijetu.
Ako je takav s ehidima, onda su tim prije takvi
vjerovjesnici. Od Vjerovjesnika, s.a.w.s., vjerodostojnom
predajom se prenosi da zemlja ne jede tijela vjerovjesnika,
kao i to da se on u israa sastao sa svim vjerovjesnicima
u Bejt el-Maqdisu, ali i na Nebu, s Musaom.
Poslanik je rekao da ru jedan musliman njemu
ne nazove selam a da mu Bog ne povrati duu kako bi
odgovorio na njegov selam.
Postoje i b.rojni drugi iskazi i iz njihove ukupnosti
proizilazi da se pod vjerovjesnika
podrazumijeva to da njih nestaje nama, u smislu da su
92 93
Ibn Qajjim ei-Dfcwl!
nam prestali biti premda su ivi i jednako egzistiraju.
To je poput stanja u kojem se nalaze meleki- oni su ivi, tu
su, a nije ih vidjeti.
Prema tome, ako postoji saglasnost da su oni ivi, to
da kod puhanja u rog- onog puhanja -
svi na nebesima i na Zemlji biti osim onih koje
Allah izuzme od toga. onih koji nisu
vjerovjesnici tako njihovu smrt, dok vjerovjesnici
po svoj prilici samo pasti u nesvijest, pa kad se puhne u rog
- se oivljenje - svi umrli oivjeti a oni
koji budu samo svijest izgubili, oni svijesti. Zato je
Poslanik, s.::t.w.s., u hadisu, u pogledu vjerodostojnosti
postoji puna saglasnost, kazao: 'Pa ja biti prvi koji sc
pribrati!' Tako na Vjerovjesnik biti prvi koji iz
svog kabura, prije svih ljudi, s izuzetkom Musaa. U vezi s
njim ostala mu je dilema da li se on prije njega prenuo iz
nesvijesti ili je ostao tako stajati kakav je bio prije
puhanja, tj. pri svijesti, jer mu je ona nesvijest na
planini Tiir. To je Musaova odlika, ali ona tako
ne da on ima i prednost nad naim
Vjerovjesnikom; jedna partikula ne i cjelinu!"
Ehu 'Abdullah el-Qurtubi kae: "Ako se iz predmemog
hadisa razumijeva svih stvorenja na Sudnjem
danu, onda tu nema nikakve dvojbe, a ako se razumijeva
gubitak svijesti u smislu umiranja kod puhanja u rog, u tom
radit se o Sudnjega dana. Tako bi badis
imao Kada se puhne u rog i time se
proivljenje, ja biti prvi koji glavu i utom
ugledati Musaa kako se dri za jedan stub 'Ara - ne znam
KNJIGA O DUSI
da li je prije mene doao svijesti, ili mu je ona
njegova nesvijest sa Tura!"
Postavljati hadisa na ovaj medutim, nije
osnovano da je Poslanik, s.a.w.s., izrazio dvojbu u to
da li se Miisa prije njega pribrao ili nije gubio svijest,
mu je to kompenzirano onom koju je doivio
na planini Tiir. Tako bi hadisa bilo 'Ne
znam da li je i on bio ili nije.' Ovojenje bi se
odnosilo na to da li je i Musa gubio svijest pa se od toga
pribrao prije njega, ili nije bio jer da se
mislilo na onaj prvi gubitak svijesti, tj. kod preseljenja s ovoga
svijeta (sa'iqatu-1-mewt), Poslanik bi to nedvojbeno potvrdio.
Tako bi se njegova dvojbenost odnosila na to ela li je Musa
umirao ili nije to je apsurdno s brojnih stanovita.
Prema tome, proizlazi da je tu o iz
straha a ne usljed smrti. Tako ajet ne bi na
to da kod prvog puhanja u rog sve due pomrijeti. On
dodue ukazuje na to da kod prvog pu han ja u rog nastupiti
smrt svih stvorenja, tj. da tada smrt okusiti svako stvorenje
koje je prije toga nije kualo, aH ne i na to da smrt ponovo
kuati oni koji su je jednom kuali, odnosno oni kojima
smrt nije ni zapisana.
Opet, Bog najbolje zna!
Ukoliko bi neko postavio piranje: A ta s Poslaniko-
vim iskazom: 'Ljudi na Danu stajanja izgubiti svijest i ja
biti prvi ponad kojeg se otvoriti zemlja pa
Musaa kako se dri za jedan stub 'Ara!'
6
, odgovorili
bismo na
'Ar- dos!.: prijesto, sjedite 'Prijestolju Boije' opominje sc i u Kur'anu
i u hndisima Boi jega Poslanika, n.s., i o njegovoj stvnrnoj naravi i funkciji
94
95
'l
Ibn QoiJim ei-Oew::i
Nema nikakve sumnje da je taj hadis prenesen upravo u
takvom obliku to i jest razlog njegove nejasnosti. Prenosi lac
je tu jedan had is umetnuo u drugi, uvezao ih i dobio to to je
dobio. Ta dva hadisa jesu
Prvi hadis: "Na Sudnjem danu svi ljudi izgubiti svijest
i ja biti prvi koji se prenu ti!"
Drugi had is: "Ja biti prvi ponad kojeg se na Sudnjem
danu zemlja otvoriti l"
Kod Tirmizija i nekih drugih autora zabiljeen je jedan
hadis kojeg prenosi Ebu Se'id el-Hudri. Tu stoji da je Boiji
Poslanik, s.a.w.s., rekao: 'Ja nije nikakva hvala - na
Sudnjem danu biti prvak Adernova potomstva: u mojoj ruci
bit bajrak zahvalnosti - nije nikakva hvala - i svi
vjerovjesnici, od Adema pa dalje, bit pod mojim bajrakom.
Ja biti i prvi ponad koga se zemlja otvoriti- nije nikakva
hvala!"
Tirmizi kae: "Ovo je dobar, vjerodostojan (hasen sahih)
hadis".
Prema tome, prenosilac gornjeg hadisa jedan hadis je
umetnuo u drugi, to je tvrdio i na autoritet Ebu el-Hadad
el-Hafiz.
6
3
Ako bi neko postavio pitanje: A ta s Poslanikovim
'Pa ne znam da li je prije mene doao svijesti, iJi je
bio od onih koje je Bog Uzvieni izuzeo od toga!'? Naime,
ne postoji jcdinsrve n v. l pak, dn je strogo islamsko da 'Bogu
nita nij e komentatori Kur'noa ovom izrazu uglavnom da ju
for u smislu da se ovim i7..razom izraava Boiija apsolutn3
nad svim to je srvorio.
Tj. Demaluddi.n cl-Mezzi, hadiski iz Sama, umro 642.. h. godine.
V. djelo Tezkiret ellmf(tiz.
96
KNJIGA O DUSI
oni koje je Allah izuzeo od toga, izuzeti su od one nesvijesti
koja nastupiti usljed puhanja u rog a ne od one koju
uzrokovati nastup Kijametskog dana, kako Allah uzvienj
kae: I u rog se puhnuti, i oni na nebesima i oni
na Zemlji, samo oni koje bude Allah odabrao! (Zumer,
68). Prema tome, niko biti izuzet od gubljenja svijesti
pri nastupanju Kijametskog dana -mi bismo kazali :
Neto takvo - a Bog najbolje zna! -nije u
mjerodavnim izvorima, se radi o fikciji nekih prenosilaca.
Ono, medutim, to jest to nedvojbeno
brojne, potpuno vjerodostojne predaje, jesu Poslanikove
'Pa ne znam da li je doao svijesti prije mene, ili mu je
ona njegova nesvijest s planine

Neki prenosioci su tako pomislili da je ovo
ustvari ono koje se desiti usljed puhanja u rog, te da Musa
potpada pod one koji biti izuzeti od toga, to je apsolutno
u koliziji s intencijom hadisa, da dolazak k svijesti
ovdje podrazumijeva budenje iz mrtvila, proivljenje. Zato
bi Poslanik rekao: 'Ne znam da li je oivljen prije mene,
ili mu je ro kompenzirano onom njegovom na
planini Tlir!'
Razmisli o tome!
Ovo je neto sasvim drugo od onog gubljenja svijesti koje
zadesiti sva stvorenja na Sudnjem danu, onda kad se pojavi
Bog uzvieni da ljudima izrekne presudu, kad im se pokae
Tada oni svi izgubiti svijest.
Kur'an, u kontekstu govora o rom kaie: A M1isa se
strovali/ (El-E'ar:if, r43).
97
Ibn Qajjirn ei-Dewzi
Sto se poslanika Musaa, ukoliko on zajedno s njima
ne izgubi svijest, to da mu biti ona njegova
nesvijest kad se njegov Gospodar pokazao brdu i tako ga
poravnao sa zemljom. Time mu ta nesvijest koju je doivio
usljed tog Boijeg brdu biti kompenzacija za
nesvijest koja zadesiti sve ljude kad se njima Gospodar
njihov pokae na Sudnjem danu.
Pogledaj samo tog smisla! Da je u
odgovoru samo raskriven ovaj hadis i da je objanjen samo
on, odgovor bi bio dostojan da ga se prihvati Sva
zahvala i priznanje za to pripadaju dragome Bogu. Samo On
daruje uspjenost.
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA PETA:
KADA DUE NAPUSTE TIJELA I
OSAMOSTALE SE, PO SE
RAZLIKUJU SOBOM?
(Kako se prepoznaju i Da li, nakon
!to se osamostale, i dalje zadravaju oblik i
.fizionomiju, tiJela tt lwjem su boravile? U
kakvom se, zapravo, stanju nalaze?)
Rijetko gdje da je neko raspravljao ovo pitanje i
stoga se u literaturi skoro nita ne moe o tome. To se
odnosi na one koji da je dua slobodna od
materije i njenih relacija, da se ne nalazi ni unutar ni izvan
svi jeta, te da nema ni svog oblika, ni mjere, ni osobnosti.
Prema tome, ovo je jedno od onih pitanja na koja oni ne
nalaze odgovora na temeljima svojih
Isti je i s onima koji da je dua samo jedna od
akcidentalija tijela, pa se tako jedna od druge i razlikuje po
tijelu kojeg opstoji, te da nakon smrti nema
to bi je moglo osobenom. Drugim - prema
njihovim - nakon smrti tijela i dua prestaje
postojati. S gubitkom tijela nestaje i dua i prestaju njene
98 99
IbnQJJjlmcl l'>tcW11
funkcijeonakokakoseprekidajuisvadrugasvojstvaivoga

Prema tome, odgovor napredmetnopitanje je
datisamona sljedbenikasunneta,naonim
koja podupiru kur'ansko-hadiski argumenti, razum,
respektabilna miljenja i brojni konkretni primjeri iz
muslimansketradicije.
Njihovstavjedaduaegzistiranezavisno,dase uspinje
isputa,dasespajairazdvaja,daizlazi,odlazi,dolazi,
seimiruje. Zatopostojiprekostotinuargumenata imismo
ih naveli unaojobimnojknjiziopoimanjudueiduhagdje
smoiznijeli neodrivost stajalita iz vie razloga,
te konstatirali dabi onajko bi imao miljenje time
pokazaodaon, ustvari, nepoznajesamogasebe.
Sam Bog uzvieni dui je pripisao ulaenje, izlaenje,
uzimanje, njeno uspinjanje na nebo,
otvaranjeodnosnozatvaranjevrataprednjomitd.TakoOn
kae: A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada
meleki ispme ruke svoje prema njima: 'Spasite se ako
moete!' (EI-En'am,93).
A ti, o duo smirena, vrati se Gospodaru svome
zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa udi medu robove
Moje, i u Dennet Moj! (El-Fedr,27-30)
Ovakose dui reknepri njezinomodvajanjuodtijela.
J due i Onog koji je stvori pa joj put dobra i put zla
shvatljivim (E-ura,8).
Ovdje Bog Uzvieni, kako vidjmo, jasno
da je Onstvorioduu,kaotonadrugom mjestu
kaeda jestvorio itijelo: Koji te je stvorio- pa da si
skladan i uspravan! (El-Infitar,7).
LOO
KNJIGA O DUSI
Prema tome, Bogjestvorio duu, kaotoje
stvorioinjegovotijelo.tavie,tijelomujestvoriokaokalup
njegovojdui.Takojestvaranjetijelaslijedilostvara njedue.
Onojojjepostavljenokaokalupkoji je u funkciji onogaza
taje postavljen.
Izovogaserazumijeda duaodsvogtijelapoprimaizgled
kojije oddrugih.Duajepodlonautjecajima
rijela i tijelo na njoj nalazisvoga odraza, kaoro je i tijelo
podutjecajemduei kaotoseonaodraavana njemu.Tijelo
takopoprimadobre iloeodlike oddobrih ili loih odlika
due,kaotoiduapoprimapozitivneinegativneelemente
tijela u kojem boravi. Nita nije tako snano vezano, tako
sraslo, proetoipodlonouzajamnimutjecajima
kaotoje sduomitijelom!Stogascdui, pri njezinom
odvajanjuodtijela,irekne:' Izidi,dobraduo,iz togdobrog
tijela! odvratnaduo, iztogodvratnog tijela!'
UzvieniBogkae:Allah uzima due u njihove smrti,
a i onih koji spavaju, pa zadrava one kojima je odredio da
umru, a ostavlja one druge do roka odredenog! (El-Zumer,
42).
Kakovidimo,dua je ovdjepredstavljenakaonetoto
se tosezadravaiputa,kaotoje predstavljena
ionomkojaulazi,izlazi, se,tekaoonakojajestvorena.
Vjerovjesnik,s.a.w.s.,rekao je: " Pogled prati
duukojamuseuzima!"
6
J jerekao"dameleksmrti
uzme duu pa je iz njegove ruke preuzmu drugi meleki, a
1 Hadis biljei Ahmed, Muslim i Ibn Mnde, posredstvom Umm Selemc,
Poslanikovesupruge.
101
Ibn Qnjj un cl-Dtcwzt
ona zamirie poput najljepeg mirisa kakvog ima na Zemlj i,
ili stane za udarati poput najodvratnije leine na Zemlji! "
66
Akcidentalije, medutim, nemaju nikakva mirisa, ne mogu
se prihvarati, niti uzimati iz jedne ruke u drugu.
Poslanik je kazao i ro " da se dua uzdie na nebo, da je
blagosilja svaki Boiji melek koji se nalazi izmedu nebesa i
Zemlje i da se pred njom otvaraju nebeska vrata. Dua se
rako uzdie sve s jednog neba na drugo dok ne dode do neba
u kojem je Allah Uzvieni. Tu, pred Njim, bude zaustavljena
i On naredi da joj se ime ubiljei u registar stanovnika
' TIIijjuna, ili u registar stanovnika Siddina.
6
7 Potom bude
ponovo na Zemlj u, a s duom nevjernika se snano
mlati. Iza toga dua zajedno s tijelom u kojem je bila ulazi u
svoj kabur da bude tu ispitana!"
68
Hndis biljei Ahmed u svom Musnedu, 'f/287.
.,
Siddiin- miljenja o tome ta se podrazumijeva pod ovim
iu:nom. Dri1mo da Je, 1pak, najbolje pojanjenje dao slavni komenr;uor
Kur'an:1 Ibn da je 'siddiin' imenzivirani oblik od
'sidi:n', znac1: zatvor, tjeskobno mjesto, on kae "Sve
su stvorenJa na nii oj ra7ini, sve su u stijenjenosti, i obratno: sve to su
na VIOJ rumi we su u komociji. Sedam nebesk1b svodova, npr. -
od nJih prosromiJi Je 1 na vioj je razini od onog koji se nala11 1spod
nJega. Isti Je i s donJim sferama: svaka od njih prosromija JC od one
koJa JC sh)ed1, sve dok se ne dode do najdonje do naJtJeskobmJeg
mjesta, do centra u sredinjici sedme zemljine sfere. Poto je
nevJernika Dehennem, koji je najdonje kako je ro rekao
Allah Zatim ga ll 11aJnakazlliii lik vratiti! (El-Tin, sl. rc kako
k:1ic na drugom mJestu: Umitru, ktrjiga grjetrika ie 11 Sidi.dihm, a :na f, 11
ita it S1did;m? (1:.1-MumHifiin, 7-8), to Siddin i donjosr 1
tjeskobnost, kako je to rekao Bog uzvieni: A kad budu tl tiJU, u
lfCSI/ac, veza11iiJ rttku, propast tamo prizivati! (EI-Furqan, TJ). (Nav.
pre mn: Ibn Kes ir, Te(s1r eiKur'ti11 el-'Azim, Dem'ijjet ihj:l' el-rur:is el-islami,
Kuvajt 1996., l izdanje, IV svezak, str. 62.4) .
"
Hadis hiljcii Ahmed u svom Mus11edu, 4/2.87.
102
KNJIGA O DUSI
Vjerovjesnik, s.a.w.s., jo je kazao da je vjernikov daak,
rj. njegova dua, ptica koja se hrani s dennetskog rastinja,
sve dok je Bog ponovo ne vrati njezinom tijelu!
Jo je rekao " da se due ehida nalaze u njedrima zelenih
ptica koje na dennetske r ijeke i hrane se
dennetskim plodovima!", te da " dua uiva ili pati u berzahu
sve do Sudnjega dana!"
Allah uzvieni nam je da se due faraonskog
naroda ujutro i izlau vatri i da to tako biti sve do
Sudnjega dana. Kazao nam je i to da su ehidi ivi, da su u
obilju kod svog Gospodara. je, razumije se, o ivotu
njihovih dua, o njihovoj lijepoj opskrbi, da su im se
tijela raspadnula.
Boi ji Poslanik, s.a.w.s., dao je pojanjenje tog
njihovog ivota. Kazao je "da se njihove due nalaze u
njedrima zelenih ptica, da imaju kandilje za 'Ar i
da se po Dennetu kud ele. Potom se sklanjaju u te
kandilje a njihov Gospodar ih paljivo pogleda i upita ih
imaju li jo kakvu elju.
'Sta jo moemo poeljeti?! ', reknu oni. se po
Dennetu kuda elimo! '
On ih rako triput upita i kada vide da biti ostavljeni
prije nego neto zatrae, reknu: 'elimo da nam due budu
ponovo u rijela i da po drugi put poginemo na Tvome
putu!"
Od Poslanika se vjerodostojnom predajom prenosi da se
due ehida nalaze u nekim zelenim pticama i da se hrane
dennetskim plodovima, tj. jedu ih obilno, onako kako se
jede na ispai.
JOJ
IbnQajjun
Ibn' Abbaskae:"BoijiPoslanik,s.a.w.s.,rekaoje:'Kad
su vaa izginula na Uhudu, Allah je njihove due
smjestiounjedrazelenihpticakoje nadennetskerijeke
ihranesedennetskimplodovima,kojesesklanjajuukandiljc
odzlata, usjenci 'Ara.Kadsutakonali lijepo jelo ipiloi
naili na rako lijep rekli su: - Da naa znaju
kakoje Allah postupios nama,ne bi setedjeli na Boijem
putu i ne bi zamor od borbe! - Na to im je Bog
Uzvieni rekao:- Ja imtoprenijetiodvas! -,pajesvome
Poslanikuobjavio:"Inikakonesmatrajmrtvimaonekojisu
na Boijem putu poginuli! Ne,onisuivi i u obilju su kod
svogaGospodara!"
Ovaj hadis biljei imamAhmedi u njemu jejasnonave-
denodaduejedui piju, se,premjetajuirazgovaraju,o
u nastavku,sBoijom bitiviegovora.
Prematome,akojeto takosduamaonda moemo
kazati da njihovo razlikovanje nakon to se
rastaveodtijela postajeizraenije,dajerazJika njima
odrazlike tijelima,tj. daduemanjenalikujujedna
drugoj nego rijela koj a, veoma nalikuju jedna
drugima. duamamnogojemanja.
Todobropojanjava daminpr.nevidimotijela
vjerovjesnika,ashabaiistaknutihimamaaoniseunaojviziji
veoma razlikuju.Tosvakako nije stogatosu njihova rijela
bila makar mi i posjedovali njihove opise i karak-
teristikenjihovevanjtine.Ta kojasepojavljujekod
nas,unaojviziji,rezultatjenaegpoznavanjairazumijevanja
osobina njihovih dua i onogtosu te due Razlika
kojomse jednadua-svojimsvojstvima- razlikujeoddruge
jeodrazlikekojomsetijela- svojimsvojstvima- razlikuju
104
KNJIGAO DUSI
rnedusobom.Pogledajsamokakotijelavjernikainevjernika
jedno na drugo, a kako su im due Istotako,
moe vidjeti kako dva brata izuzetno jedan na
drugog,doksu imduesasvim Kadsetedvijedue
oslobodesvojihtijela,razlika njima postaJejo
ti jo neto. Ako dobro osmotristanje due i
tijela,zapazit daonizapravo jednu cjelinu.Rijetko
kad vidjetinekorunotijelo,odbojnuspoljanjost,a da
ustanovitidajeidua tome. rijetko
kadopazitikakvumanjkavostnatijeluada ustanoviti
da njoj primjerenumanjkavost ima idua koj a je u njemu!
Stoga pronicljivi ljudi o stanju due na temelju
uvidaustanjeiizgledtijela,u scmalokadpogrijeiti.
U tompogleduo imamu afiji pripovijedaju se mnoge
stvari.
Istotako,rijetkokad vidjeti prijatan spoljnji izgled,
Lijepufizionomijuinjenu konstituciju,ada ustanoviti
da je takva i dua koja je s tim povezana. To je sve rako
ukolikosene s tosenadaje nego
to sutinski jeste a to moe biti rezultat navike,
vjebe ili obrazovanja.
ako se gornje due, tj. meleki, razlikuju
sobomi pored roga to ne posjeduju tijela koja biih
nosila- to je i sdinnima"-timprijese sobom
razlikujuLjudskedue.
., Dinni-nevidljiva,rnumna kojaparalelnoc:g1istiraju ovomesvijetu,
stvorena od elemenata vMre, onako kako su ljudi od elemenata
zemlje.TimimenomnazvanaJC iLXXII ukojojsepodrobnije
govorioovim broj stojinastanovitu
da je poslanik Muhammed, a.s., i dinskoj vrsri, jednako kao i
ljudskoj,to podrnumijcvnda je Ku1'on objavljen ijednima idrugima.
105
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA ESTA:
v
DA LI SE DUSA ZA VRIJEME
KABURSKOG ISPITIVANJA
DO UMRLOGA ILI NE?
Boiji Poslanik, s.a.w.s., dao nam je dovoljno informacija
o ovom pitanju tako da nemamo potrebe tragati za miljenjima
ljudi. On je jasno kazao da se dua umrlome.
El-Bemi' ibn 'Azib kae: "Bili smo na jednoj denazi u
Beqi'i el-Garqadu kad nam je priao Vjerovjesnik, s.a.w.s., i
sjeo, te smo i mi posjedali oko njega i bili dok se
onome kopao kabur.
'Boe, me kaburske patnje!', rekao je Poslanik i
to ponovio tri puta.
Zatim je dodao: 'Kad bude na prijelazu s ovoga
na onaj svijet dolaze mu meleki svijetJjh lica, poput Sunca, i
zaustavljaju se od njega tamo dokle mu oko see. Potom mu
melek smrti i sjedne pored njegove glave.
- O, dobra duo! - rekne on- u oprost Boiji i
zadovoljstvo Njegovo! -, i ona izlaziti, onako kako
kapljica curi iz otvora na mje.i:ni za vodu, i on je uzme. U
svojoj ruci ne zadri je ni koliko je jedan treptaj oka - od
107
Ibn Qajjim ei-Oiewzi
njega je odmah preuzmu drugi meleki i metnu je u one
i balzam7 a od nje se stane iriti miris poput naj ljepeg rniska
na Zemlji. Zatim se s njome uspinjati . Pored koje god
skupine meleka oni uzviknu: 'Kakav je ovo lijepi
miris?', i oni im odgovore: 'To je taj i taj, sin toga i toga .. .', i
spomenu ga po najljepim imenima kakvim su ga zvali na
ovome svijetu.
Tako se uspnu do najdonjeg neba i zamole da joj se
otvori, i bude joj otvoreno. Oni na svakom nebu, koji se
tu u blizini, sprovedu je do neba, sve dok ne
stignu do neba gdje je Allah Uzvieni, koji rekne: 'Upiite
Moga roba one u 'lllijjiinu i vratite ga na Zemlju, jer
Ja sam njih od nje stvorio, u nju ih ponovo vratiti i iz nje
ih po drugi put izvesti !'
Njegova dua potom bude u tijelo i tada mu
dolaze dva meleka i postavljaju ga u poloaj.
'Ko ri je Gospodar?', postavljaju mu pitanje, a on
odgovara: 'Moj Gospodar je Allah!'
'Koja ti je vjera?', pitaju dalje, a on odgovara: 'Vjera mi
je islami'
'A ko je koji vam je poslat?'
'On je Boiji poslanik!'
'Odakle to zna?', pitaju oni, a on odgovori: sam
Kur'an i vjerovao i ono to je u njemu!'
Tad se sa neba glas: 'Moj rob govori istinu, pa
namjestite ga prema Dennetu i otvorite mu jedan otvor
prema njemu!'
,.
i balzam- oprema za umrloga.
KNJIGA O DUSI
Tako do njega dopre dio dennetskog mirisa i ljepote, a
kabur mu se proiri dokle mu pogled see. Utom mu dolazi
jedan lijepoga lica i sav miriljav.
'Veseli se onom to te rekne mu. 'Ovo je
onaj dan koji ti je
'A ko si ti?!', upira on. 'Lice ri je kao kod onog koji
dolazi s dobrim!?'
'Ja sam tvoje dobro djelo!', odgovori mu onaj, i on rekne:
'Gospodaru, daj da nastupi Sudnji dan, pa da se vratim svojoj
i svom imetku!'
A kad nevjernik bude na prijelazu s ovoga na onaj svijet,
njemu sa neba dolaze meleki crnih lica tkaninu od
kostrijeti pa zastaju na krajnjoj dokle mu oko see, a
zatim mu prilazi melek smrti i sjeda kod njegove glave.
'0, pokvarena duo!', rekne on. 'Izlazi u srdbu Boiju i
bijes!'
Ona se tad raspe po njegovom tijelu a on je
snano, onako kako se drnda?' iz nakvaene
vune, pa kad je uzme ne zadri je u ruci ni koliko za treptaj
oka a oni drugi je preuzmu i metnu je u onu tkaninu od
kostrijeti. Od nje zaudarati kao od najgore leine koja
postoji na Zemlji, i oni se s njome stanu uzdizati. Ne
ni pored jedne skupine meleka a da oni ne reknu: 'Kakav je
ovo runi smrad?' 'To je taj i taj!', odgovore ovi i spomenu
ga po najrunijim imenima kojima je nazivan na ovome
svijetu.
Kad stignu do najdonjeg neba, oni zamole da joj se orvori,
ali joj ne bude otvoreno. - Tu je Boiji Poslanik, s.a.w.s.,
71
Drnda (ar. sef(tid) - alatkn kojom se vuna; vrsta za vunu.
108
109
l l
Ibn QaJJtm ei-D:cwzt
Kapije nebeske im se otvoriti, i prije debelo
ue kroz iglene ui nego to oni u Dennet (EI-
Ea'raf, 40).- Tada Bog Uzvieni rekne: 'Upiite ga medu one
u Siddinu, u najdonjoj zemlji!' i njegova dua bude snano
Zatim je A onaj ko bude smatrao da Allahu
ima iko ravan - bit kao onaj koji je s neba pao i koga su
ptice razgrabi/e, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio
odnio! (EI-Hadd, 3 r).
Tako mu dua bude u tijelo i utom mu dolaze
dva meleka i pitaju ga ko je njegov Gospodar.
'Ah, ah, ne znam!', odgovara on, a oni ga dalje pitaju:
'A ko je koji vam je poslat?'
'Ah, ah, ne znam!', odgovara on i tad sa neba stigne
glas: 'Lae Moj rob, stoga ga namjestite prema vatri i otvorite
mu jedan otvor prema njoj!'
Tako do njega dopre dio dehennemske vreline i zapahe
a kabur mu se tako stijesni da mu se rebra pomijeaju. Onda
mu dode jedan smrdljiv runoga lica i i rekne
mu: 'Raduj se onome to te okahariti, ovo ti je onaj dan
koji ti je
'Ko si ti?', upita on. 'Lice ti je kao kod onog ko dolazi sa
runim!?'
'Ja sam tvoje runo djelo!', odgovori mu on, i on rekne:
'Gospodaru, nemoj da ikad Sudnji dan!"
Ovaj hadis biljei imam Ahmed, Ehu Davud, Nesai i -
samo njegov prvi dio- Ibn Made, a nalazi se i u "Sahihu"
Ebu 'Avane el-Esferainija.
Svi autoriteti iz sunnetskih i hadiskih nauka, iz svih
pravnih kola, stoje na stanovitu da se ovaj hadis mora uzeti
kao argument.
IlO
KNJIGA O DUSI

Ehu Muhammed ibn Hazm u svojoj knjizi El-Mile/ we
el-nihal kae
"Nisu u pravu oni koji misle da umrli ivi u svome kaburu
do Sudnjega dana. Takvo neto ne doputaju ajeti koje smo
naveli, tj. ajeti: Gospodaru na"- oni- "dva puta si
nas usmrtio i dva puta si nas oivio! (El-Mu'min, I I) i: Kako
moete da ne vjerujete u Allaha, vi koji ste bili nita, pa vam
je On ivot dao?! (EJ-Beqare, 28), jer da umrli ivi u svom
ka buru, u tom Bog Uzvieni bi nas tri puta
i tri puta oivljavao, to je i u nesuglasju s Kur'anom.
Izuzetak od toga neko koga Bog uzvieni oivi zato
da bude potpora nekom od Njegovih vjerovjesnika, poput
oni h koji su u velikom broju izili iz svojih iz straha od
smrti, pa im je Allah rekao: 'Pomrite!', a onda ih ponovo
oivio; ili poput onoga koji je naiao na jedno naselje koje
bijae potpuno pusto, svo ruevno, i drugi primjeri koje
Objava navodi.
Isto tako i kur'anski ajet: Allah uzima due u njihove
smrti, a i onih koji spavaju, pa zadrava one koji111a je odredio
da umrt-t, a ostavlja o11e druge do roka odredenog! (El-Zumer,
42), jasno na to da se due svih onih koje smo
spomenuli ne u tijela sve do roka odredenog, tj. do
Sudnjega dana.
Boiji Poslanik, s.a.w.s., takoder nam je kazao da je u
svoga kod najdonjeg neba vidio, s desne strane
Ademove, due sretnika a s njegove lijeve strane due
nesretnika. Uz to, nakon Bitke na Bedru, kad se obratio
poginulima, kazao je da oni njegove premda jo
nisu imali svoje kabure. On pritom nije negirao primjedbu
Ill
lli
IbnQajjimci-Deml
svojihashaba daseti poginulinalazeufazi raspadanja,
ihjeupoznaos daoni,i poredtoga, njegove

Prema tome, i to i nesumnjivo se
odnosina njihovedue,doksusamatijelabezikakva
Boguzvieni kae: A ti ne moe one u grobovima dozvati!
(Fatir, 20) i time onome to je u kaburu, tj. tijelima,
nesumnjivo jenja.Muslimannesumnja
u to da je ono je Bog uzvieni odrekao
posigurno neto drugo od onoga je Boiji
Poslanik,s.a.w.s.,topotvrdio."
Ondaljekae:"Ne postojinitijedanvjerodostojanhadis
ukojem Boiji Poslanik,s.a.w.s.,govorio tomeda sedue
umrlihprilikomkaburskogispitivanja unjihovatijela,
a dapostoji imi bismo bili togastajalita. Ovaj dodatak u
predmetnom hadisu, koji govorio dua u tijela u
kaburovima,prenosi samojedan Minhalibn'Amr,
koji nije jakprenosilaci kojegu'be i nekidrugi autoriteti
jednostavnoodbacuju.MugireibnMuqassimei-Dabbi,jedan
odimama,za njegakae:'OnotoprenosiMinhalibn'Amr
apsolutnose ne moekoristitizanekupotvrduuislamu,jer
susve druge,provjerenepredajestimu nesuglasju!"
On jo kae: "Ovo to mi zastupamo, to se
vjerodostojnompredajomprenosiiodashaba!"
Zatim,prekoIbn'UjejneiMensfrra,sinaSafijjina,navodi
izjavuSafijje, ejbine:"Omerovsinjeuaou
damijuitu ugledaoIbnZubejra,onako prijenego
biti pokopan. Utom mu je rekao dase tu nalazi Esma,
EbuBekra ei-Siddiqa, i onjoj jepriao i izrazio joj

ll2
KNJIGA O DUI
'Ova tjelesa nisu nita', kazao joj je, 'a due su kod
Allaha!'
'A ta me drugo i dri', odgovorila mu je majka Ibn
Zubejrova, to to znam da je i glava poslanikaJahje,
sinaZekerijaova,nadardatajednoj jevrejskoj prostitutki!"
U ovome to navodi Ebu Muhammed ima i istine i
neistine.tose njegoveizjavedagrijeionajkojimislida
umrliivi usvomekaburu,onaje istinita utolikoukolikose
mislinaivotu smislute tj.naoblikivota
kad su tijelo i duasastavljeni, kad dua ravna i
tijeloikadonoimapotrebuzahranom, i odijevanjem.
Takvoneto,zbilja,nestojiinirazumni ganeprihvataju,
kaotoga iObjava.
ukolikosemislinajedan ivot,
odovosvjetskog,utom nemasumnje- duase
tijelu umrloga, na od onog na
ovomesvijetu,kakobiurnrlibioispitivan ipolagao u
svomekaburu.Ovojeistinaipogrenojujenijekati.Nanju
i nedvosmislen vjerski izvor - naime,
Poslanikove "Panjegovaduabude utijelo".
Mi uz Boiju navesti i na odgovor na
svrstavanjeovoghadisa ukategorijuslabih(da'if)predaja.
tose njegovogargumentiranjakur'anskimajetom:
"Gospodaru nas"'' - oni - "dva puta si nas usmrtio i
dva puta si nas oivio!" (El-Mu'min, rr), ovo ne
kratkotrajanpovratakdue utijelo, kaotoseni
kratkotrajan ivot onogubijenog iz Benu Israila
7
" kojeg je
'' BenuIsriiil- dosl.:sinoviIsrailovi;stariJcvrClji; sint:agmo kojasevrlo
koristi u Kur'anu. Ovdjesealudira na dogacbj kojisezbio
113
Ibn Qajjim el-Dewzi
Bog, nakon to je bio ubijen, oivio pa ga potom
usmrtio, ipak ne uzima u obzir kao zaseban vid ivota,
da je on samo kratko poivio, tek toliko koliko je mogao
'Ubio me je taj i taj !', nakon je ponovo pao mrtav.
Isto tako, Poslanikove "Pa njegova dua bude
u tijelo" ne ukazuju na to da iza toga slijedi takav
postojan ivot, govore samo o tome da ona ponovo dolazi
do tijela u kojem je boravila, da se vee za njega. Dua, naime,
ostaje vezana za tijelo i nakon to se ono raspadne i istruhne.
O je ustvari
Dua ima pet raznovrsnih vrsta vezanosti za
tijelo. Najprije se za nj vee u utrobi dok je tijelo jo
samo zametak, potom se vee za nj nakon to na svjetlo
dana, zatim u stanju sna - tada je s jedne strane s njim spojena,
a s druge strane razdvojena; vid vezanosti jest onaj u
berzahu: naime, i poredtoga to je ona tu rastavljena od njega,
to ga se potpuno oslobodila, ona tijelo nije potpuno i ostavila
u smislu da se na njega vie nikako ne
Mi smo na naeg odgovora naveli vie hadisa i
predaja koje na to da se dua tijelu u trenutku
medu Benu kojeg Kur'an evocira u 71.. i 73 ajctu sure EI-
"Beqare: l kad ste jed11og 11bili, pa se oko njega prepirati -
Allah je dao da izjde na svjetlo 0110 to ste bili sakrili-, Mi smo rekli: "Udarite
ga jednim lljezi11im dijelom!"- i eto tako Allah mrtve H ivot i pnti.a
vam dokaze svoje cU:r biste slwatili!
[bn Kesir o ovome kae: "Tj. udarite ga dijelom krave, se postiglo
desilo se ono natprirodno tu u konkretnoj zbilji. A da u pojedinostima
toga ima ikakve koristi za nas, u vjerskom ili svjetovnom pogledu, Allah
uzvieni bi nam naveo vie pojedinosti o tome. On je ro, ostavio
tako, bez dodatnog pojanjenja. O ovom se ni od 'onoga koji je
od grijeha' (tj . od Poslanika) takoder ne prenosi nita vjerodostojno. "
KNJiGA O DUI
kad tu neko nazove selam. Ovo njeno je
i ono ne za sobom i oivljavanje tijela prije Sudnjega
dana.
Peti vid vezanosti jest onaj koji se zbiti na Dan
oivljavanja tijela, to je i najpotpuniji oblik njezine vezanosti
za tijelo, kakav nije ni jedan od prethodnih oblika. Nakon
njega, njih dvoje dalje ostaju kao cjelina- vie umirati,
zapadati u stanje sna ili bivati izloeni kvarenju!
to se kur'anskog ajeta: Allah uzima due u
njihove smrti, a i onih koji spavaju, pa zadrava one kojima
je odredio da umru, a ostavlja one druge do roka odredenog!
(Ez-Zumer, 42), to Boije zadravanje onih dua kojima je
odredio da umru ni na koji ne kolidira s privremenim
due u njezino mrtvo tijelo u nekom vremenu,
niti rezultira i ivota tome tijelu na na koji
smo mi svikli na ovome svijetu.
Kako godse kod osobe koja spava dua nalazi u njezinom
tijelu pa, premda je osoba iva, njezin ivot se ipak
razlikuje od ivota budne osobe- a san je brat smrti!- tako
je i s umrl om osobom kojoj dua bude u tijelo. Stanje
u kojem se ona tada nalazi je onoga koji
je iv i onog umrlog kojem dua nije u tijelo, kao to
sei nalazi u ivoga i umrloga.
Dobro razmisli o ovome, to ti otkloniti mnoge dileme!
Kad je posrijedi Vjerovjesnikova izjava da je u svoga
vidio sve vjerovjesnike, treba kazati da neki hadiski
tvrde da je on tada vidio i njihove obrise i due.
"Oni su ivi i kod svoga su Gospodara!", kau oni.
"Tako je Vjerovjesnik vidio Ibrahima kako je
114 115
IbnQaJirm
naslonjen na Bejti ma'mur73, vidio jeMusaa kako
klanja u svom kaburo... On ih je i opisao onako kako se
opisuje neko se likvidi: Musaaje vidio
suhonjavai visoka,poputljudiizplemenaenua,aIsaakako
mu s kose padaju kapljice kao da je tek iziao iz banje; za
Ibrahimajerekaoda nanjega...!''
Drugi im se u pogledu roga suprotStavljaju. Oni kau:
Totoje Vjerovjesnikradavidio,bilesusamonjihovedue
a ne i tijela. Njihova tijela su, nesumnj ivo, uzemlji i bit
oivljenaondakadtijelabuduoivljavana,neprijetoga.Kad
bi bilaoivljavanaprijerogautom bisezemljaiznad
njihotvaralaprijeSudnjegadana.Takobi onikodpuhanja
u rogponovosmrtkuali,tobi bilo kuanjesmrti.To
je, bezikakvaosnova.Potom,kad biim i tijelaiz
kaburova bila oivljena, Bog ih vie ne bi ni ramo,
bi onabila uDennetu.
No,odVjerovjesnika,s.a.w.s.,vjerodostojnompredajom
se prenosi da je Bog Dennet nedostupnim drugim
vjerovjesnicima svedok on ne u nj; on prviotvoriti
dennerskavrataibitiapsolutnoprviponadkoga sezemJ ja
rastvoriti;prijenjegasenikom drugom rastvoriti !
?)
Bejt el-ma'mur- Dosl.:naseljena nebeska K'aba, prototipzemaljske
K'abc: kojase nalnzi u Mekki. Spominje: se u mnogim predajama, osobiro
onimvezanimzaPoslanikovo nanebo.lmamAhmedo romdogadoju
bilje7J iscrpnu prednju u kojoj, pored ostalog,stoji: "Zatimsmo uzdignuti
naSedmonebo.D iibriJ jezatraiodaseotvori,pajeupitaJl:koje? 'Dibril',
kazaoje.'Akojes robom?'' Muhammcd',rekaoje.'Zarmuje
poslanstvo?!''Da, muje',kazaoje.Tadnamje otvoreno,kadramo:
lbr:l him (a.s. ) naslonj en na Bejc el-ma'miu, u koji svakodnevno ulazi
scdnmdeserhiljada meleka, koji vie odadeneizlaze!"
KNJIGA O DUSI
PoznatojedasetijelonaegPoslanika,s.a.w.s.,uzemlji
nalazinetaknuto,kakvomujebiloizaivota.Njegoviashabi
soga jedanputupitali kako se njemupokazivati njihovi
blagoslovikoje donositinanj,nataimjeonporedostalog
rekao:"Allahjezemlji zabranjenimjestirijelaBoijih
poslanika!"
Prematome,danjegovotijelo bitiunjegovukaburu,
onnebi takoodgovorio.
Postojiivjerodostojnapredajaod njega u kojoj se kae
daceAllahzanjegovkaburzaduitinekemelekekoji mu
prenositiselameodnjegova urnmeta.
Ujednomvjerodostojnomhadisugovoriseotomekako
jePoslanikjednomstaoizmeduEbuBekraiOmerai rekao:
Ovako biti iproivljeni!"
Stvar je takvai poredneupitne da njegova
doa biti u najgornjem drutvu, u samomvrhu 'Illijjl!na, s
duama ostalihBoijibvjerovjesnika.
OdPoslanikasevjedostojnompredajomprenosi "da je
u (Lejlerel-isra') vidio Musaa kako
klanja u svome kaburu, kao ro ga je vidio i na estom,
odnosnosedmom nebu".Prema tome,goreje bilanjegova
duakoja je naneki bil a uvezi snjegovim kaburom,
natkriljivalagaizanj bilavezanatakodajeonmogaoklanjati
u kaburu i naselame koji muse dokse
dua istovremenonalazilaunajgornjemdrutvu.
Izmedu tog dvoga ne postoji nikakva konfrontacija.
Situacija s duama je od ones tijelima. Tako
ustanovitidadvijekompatibilne,srodneduemogubitimedu
sobom krajnje intimne i bliske a da medu njima razdaljina
116
117
ll,
Ibn Qajjim ei-Dicwzi
bude koliko je izmedu dva istoka; i obrnuto: da dvije
nepodudarne, medu sobom netrpeljive due mogu biti
iznimno udaljene jedna od druge dok su im tijela vrlo bliska,
priljubljena jedno uz drugo!
Duino uspinjanje, njezina blizina i daljina nisu one vrste
kakva je primjerena tijelu. Dua se uspinje sve gore do iznad
nebesa i potom se ponovo sputa na Zemlju samo za ono
vrijeme od kada je uzme melek smrti pa dok umrli ne bude
poloen u svoj kabur. To je vrlo kratak vremenski period u
kojem se tijelo ne bi moglo uspeti i spustiti. Isti je i s
njezinim uspinjanjem i u tijelo u snu i u budnom
stanju. Stoga neki duu sa Suncem i njegovim
zrakama: dok se ono nalazi gore na nebu, njegove zrake su
dolje, na Zemlji.
Na kae: Ovaj primjer nije adekvatan. Naime,
samo Sunce se ne sputa s neba, dok zrake koje se nalaze na
Zemlji nisu i samo Sunce niti imaju njegovo svojstvo. One su
samo jedna njegova akcidentalija koja se zbiva kad se
nasuprot Sunca nade odredeno nebesko tijelo. Medutim, sama
dua se uspinje i sputa.
to se pak pitanja koje su ashabi postavili
Vjerovjesniku, s.a.w.s., u vezi s poginulima na Bedru: 'Kako
se moe onima koji su postali gnjili?!' i njegova
odgovora njima da njegove to ne
da su tada njihove due bile u tijela na
koji im je da njegov govor, dok su
istovremeno tijela gnjiti. Uostalom, se i jest
odnosilo na due koje su bile u vezi s tim tijelima koja su se
nalazila u fazi raspadanja!
118
KNJIGA O DUI
to se Boijih A ti ne moe onti u grobovima
dozvati! (Fatir, 22), pa sam kontekst ajeta na to da
se njime eli kazati da ti onoga koji ne vjeruje, je srce
mrtvo, nisi u stanju dozvati tako da bi se on time mogao
okoristiti, kao to ni one u kaburovima ne moe dozvati i
im neto od bi oni mogli imati koristi.
No, uzvieni Bog ovim nije htio kazati da oni u
kaburovima nita i ne Kako, kad je Vjerovjesnik,
s.a.w.s., kazao da oni bahat onih koji prate
denazu i kad je kazao da poginuli na Bedru njegov
govor, njegovo njima?! Isto tako, on je naredio da
se umrlima naziva selam u formi onome ko je tu
prisutan i ko nas je obavijestio da, onome ko
svome bratu vjerniku nazove selam, selam uzvrati!
Ovaj ajet jest poput Boijih Ti ne moe mrtve
dozvati niti gluhe dovi kati kada se okrenu. (El-Neml,
8o)
Neki kau: Odricanje dovikanja gluhoga
paralelno s odricanjem dozvan ja mrtvoga sugerira da ni jedan
ni drugi nisusposobni da nije doprijeti do onih
ljudi su srca mrtva i gluha, te da je njima ravno
mrtvome i gluhome.
To je no to ne da se due, u
smislu njihova korenja i osude, u nekom vremenu -
posredstvom njihove vezanosti za tijela - ne mogu dozvati,
to ne spada u ono osporeno dozvanje.
Opet, Bog najbolje zna!
Pravi smisao jest Ti ne moe dozvati onoga koga
Bog da dozove, jer ti si samo tj. Bog je tebi
1l9
ll
Ibn Qajjim cl-l)ew:l
ostavio samo opominjan ja koju ti je stavio u dunost,
a ne i da dozove onoga koga On da bude dozvan!
ro se Ibn Hazmovih 'Haclis nije vjerodostojan,
da ga prenosi jedino Minhal ibn 'Amr koji nije jak
prenosilac', roje jedna od njegovih brzopletosti, Bog mu se
smilovao! Hadis je, naime, potpuno vjerodostojan, bez imalo
sumnje. Mimo Zazana prenosi ga broj aurora od Bemia
ibn 'aziba, kojima su i 'Aclijj ibn Sabit, Muhammed
ibn 'Uqbe i Mudahid.
Hafiz Ebu 'Abdu11ah ibn Mendeh u svojoj knjizi <El-Ruh
ve el-nefs' kae "Kazivao nam je Muhammed ibn
J'aqub ibn ]tisuf, se na Muharnmeda ibn Ishaqa
on na Nadra Haima ibn el-Qasima, on na Isaa
ibn el-Musejjeba, on na 'Adijja ibn Sabita a on na Berdia ibn
'Aziba
'Mi smo s Boi jim Poslanikom, s.a.w.s., otili na denazu
jednom ensariji i tako doli do mjesta gdje biri ukopan.
Dok se njemu kopao kabur mi smo posjedali, a sjeo je i Boi ji
Poslanik. Bili smo potiteni i sjedili smo On je
malo poutio a potom digao glavu i rekao:
-Kad vjernik bude na prijelazu s ovoga na onaj svijer, i
kad mu melek smrti, kod njega dolaze meleki s
dennetskim i balzamom. Oni se zaustavljaju od
njega tamo na granici njegova pogleda a onda mu prilazi
melek smni i sjeda kod njegove glave. Tad rekne: o
smirena duo! u Boiju milost i zadovoljstvo!' i njegova
dua iscuri, onako kako iscuri kapljica iz mjeine za vodu.
Tako, kad mu dua nju blagosiljaju svi oni koji su
izmedu nebesa i Zemlje, osim ljudi i dinna.
120
KNJIGA O DUSI
Potom se s njom uspinje do neba i nebo se pred njom
otvori i svi oni koji se tu u blizini prate je do drugoga
neba, pa do do do petoga, estoga i
sedmoga- sve do 'Ara- prate je oni bliski sa svakog neba.
Kad kod 'Ara, tu bude upisana u registar onih iz
'lllijjuna i Gospodar uzvieni rekne: 'Vratite roba Moga u
njegovu jer Ja sam im rekao da sam ih od zemlje
stvorio, da ih ponovo vratiti u zemlju i da ih iz zemlje
i po drugi put izvesti!'
Potom bude do umrloga, pa tu
Munker i Nekir74 zubima zemlju i je svojim
krznima, i posade ga u poloaj.
- Ko je tvog Bog? - bude upitan i on odgovori:- Moj
bog je Allah! -
-Pravo govori!- reknu mu oni i upitaju ga:- A koja ti
je vjera?-
- Vjera mi je islam!- odgovori on i oni mu opet reknu
da govori pravo.
Zatim ga upitaju:
- Ko ti je poslanik? -
- Muhammed, Boiji vjerovjesnik!- odgovori on i oni
mu potvrde da govori pravo.
Zatim mu se kabur proiri do tamo dokle mu dopire
vid a onda mu lijepoga lica, ugodna mirisa
i lijepe i rekne mu:
Munker (Munkir) i Nekir- imena dvojice meleka koji, prema mjerodavnim
vjerskim izvorima, dolaze umrlomc odmJb po njegovu ukopu i postavljaju
mu pitanj a koja se navod.: u tekstu.
121
i
Ibn Qajjun ei-Diew:i
'Bog te nagradio dobrim! A, Boga mi, ti nisi znao onda
kad si, zbilja, bio pobitan u pokoravanju Bogu a spor u
neposluhu prema Njemu!'
'A ti, Bog te nagradio dobrim', upita on. 'Ko si ti?'
'Ja sam tvoje dobro djelo', rekne onaj.
Zatim mu se otvori jedan otvor prema Dennetu i on u
njemu ugleda svoje mjesto i svoj poloaj; tako sve do Sudnjega
dana.
A kada nevjernik naputa ovaj a ulazi u drugi svijet, kad
mu smrt njemu sa neba dolaze meleki s debennemskim
i balzamom i zaustavljaju se od njega na granici
njegovog pogleda. Onda mu prilazi melek smrti i sjeda
kod njegove glave, te rekne: 'Izlazi, odvratna duo! Izlazi u
srdbu i bijes Boiji !', a njegova dua se u njegovu tijelu sva
prepadne, da kad to vidi i se sa tim. On
je onda onako kako se drnda iz natopljene vune,
pa kad tako stanu je proklinjati svi oni izmedu nebesa
i Zemlje, osim dinna i ljudi.
Zatim se s njom uspinje do neba, no ono se pred njom
zatvori a Gospodar uzvieni rekne: 'Vratite Mog roba do
njegove jer Ja sam njima rekao da sam ih od zemlje
stvorio, da ih ponovo u zemlju vratiti i da ih po drugi
put iz zemlje izvesti!'
Potom dua bude do umrloga, pa joj
Munker i Nekir zemlju svojim zubima i
je svojim krznima- glasovi im poput grmljavine a
pogledi im poput munje bljetave - te ga posade u
poLoaj.
KNJIGA O DUI
-Ko ti je bog?- upitaju ga i on odgovori: -Ne znam!,
nata mu se s jedne strane kabura vikne: - Nisi to ni ranije
znao!
Zatim ga udare jednom eljeznom ipkom- da se sakupe
svi oni s istoka i sa zapada, ne bi je mogli podignuti! -
ka bur njegov ga pritisne tako da mu se rebra Utom
mu jedan runoga lica, rune i runog
zapaha i rekne mu:
'Bog te runim nagradio! A, Boga mi, ti nisi znao onda
kad si, zbilja, bio spor u pokoravanju Bogu a pohitao u
neposluhu prema Njemu!'
'A ko si ti?!', upita on i onaj mu rekne: 'Ja sam tvoje
runo djelo!'
Zatim mu se jedan otvor u pravcu Dehennema i
tako on gleda svoje mjesto tamo sve do Sudnjega dana!"
(Hadis biljee: Imam Ahmed, Mahmud ibn Gilani drugi
od Ebu Nadra).
Kako se vidi, ovdje se nedvojbeno govori o tome da se
dua kaburu, da dva meleka umrloga postavljaju u
poloaj i da ga ispituju.
Ibn Mendeh ovo biljei i posredstvom Muhammeda ibn
Seleme, Hasifa el-Dezerija i Mudahida koji od Berraa ibn
'aziba prenosi "Bili smo na denazi jednom ensariji,
a s nama bijae i Boiji Poslanik, s.a.v.s. Tako kod
kabura koji jo ne bijae iskopan, pa je denaza sputena na
tle; Boiji Poslanik, s.a.w.s., tad sjede i stade govoriti:
'Kad vjernik bude na samrti, njemu melek s.mrti u
veoma lijepom obliku, divno i sjedne kod njega kako
bi mu uzeo duu. Jo dodu i dva meleka s balzamom iz
Denneta i s dennetskim i stanu podaleko od njega.
122
123
Ibn ei-Dfewzt
Tako mu melek smrti duu izvadi na da ona iscuri
1 se kod njega odmah je preuzmu ona dva meleka i
stave je u balzam dcnnetslci i u dennetske a onda se
s njom stanu uspinjati prema Dennetu. Pred njom se otvaraju
sve jedna po jedna nebeska vrata i meleki joj iskazuju radost.
li je ova dobra dua', pitaju, 'pred kojom se otvaraju
vrata nebeska?!', i ona bude nazvana najljepim imenima
kojima je bila zva ta na dunjaluku; bude 'Ovo je dua
toga i roga .. .'
Kad se s njom uspne na jedno nebo, oni tu bliski meleki
prate je do neba i tako sve dokne bude zaustavljena
pred Allahom, kod Prijestolja Boijeg. Tu iz 'Illijjuna bude
uzeta knjiga njegovih djela i Bog uzvieni rekne Melekima
Bliskim: 'Budite svjedoci da sam oprostio onome ko je ova
djela
Zatim se udari na tu njegovu knjigu i ona opet
bude u 'lllijjun.
'Vratite duu moga roba na Zemlju', rekne Bog uzvieni,
'jer, Ja sam njima da ih ponovo vratiti u nju!'
Zatim je Boiji Poslanik, s.a.w.s., Od zemlje
vas stvaramo i u nju vas i iz nje vas po drugi
put izvesti! (Ta Ha, 5 5 ).
Kad vjernik bude postavljen u svom kaburu, njemu se
kod nogu otvori jedan otvor u pravcu Denneta i bude mu
'Gledaj kakvu ti je nagradu Allah pripremio!', a onda
mu - kod glave mu - bude jedan otvor u pravcu
Dehennema i rekne mu se: 'Gledaj kakve te je pacnje Allah

Zatim mu sc rekne: 'Sad spavaj spokojno!' i njemu ne
ostane nita drae od nastupa Sudnjega dana."
KNJIGA O DUSI
Boiji Poslanik, s.a.w.s., jo je rekao: "Kad vjernik bude
poloen u svoj kabur, njemu zemlja rekne: sam
voljela dok si jo bio na meni a kako je tek velika moJa ljubav
prema tebi danas, kad si uao u mene! Vidi ta ti
Tako mu se u njegovom kaburu prostor za
onoliko koliko mu oko moe dosegnuti!"
Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao je: "Kad nevjernik bude
poloen u svoj kabur, mu Munker i Nekir i stave ga u
poloaj.
'Ko ti je Gospodar?', upitaju ga i on rekne: 'Ne znam!'
'Nisi ni znao!'reknu oni i tako ga snano udare da on
postane prah. Zatim ponovo poprimi svoje i sjedne,
a oni ga upitaju: Sra kae o ovome
'O kojem upita on i oni mu reknu: 'O
Muhammedu!'
'Ljudi su', odgovori on, 'govorili da je on Boiji poslanik!',
i oni ga rako snano udare da se on pretvori u prainu!"
Ovo je iscrpao, poznat hadis vjerodostojnosti.
Jedna skupina najeminenrnijih (huffaz) uvrtava
ga u kategoriju potpuno vjerodostojnih (sahih) predaja i nije
nam poznato da ijedan hadiski autoritet ima ikakvu
primjedbu u pogledu njega; tavie, biljee ga _u
zbirkama i dre ga prihvatljivim, te ga - kad Je nJeC o
kaburskoj patnji ili uivanju, ispitivanju umrloga od strane
Munkera i Nekira, uzimanju dua, njihovu uspinjanju do
pred samoga Boga i ponovnom u ka bur - tretiraju
jednim od vjerskih
Ebu Mubammedov stav da ga ne prenosi niko drugi doli
Zazan samo je njegova fikcija, da hadis od El-Berraa
124
125
Ibn Qajjim ei-Diewzi
takoder prenose i drugi, kao to su npr. 'Addi ibn Sabit,
Mudahid ibn Dubejr, Muhammed ibn 'Uqba j dr. EI-
Darequtni je sve njegove lance prenosilaca sabrao u zasebnom
djelu, a i sam Zaza n spada u sasvim pouzdane prenosioce- on
hadise prenosi i od najistaknutijih ashaba, kakav je npr. Omer.
Njegove predaje biljei i Muslim u svome Sahihu. Jahja ibn
Mu'in za njega kae: "Potpuno pouzdan (siqah)". Upitan za
njega, Humejd ibn Bilal je rekao: "On je potpuno pouzdan.
Ne pitaj o takvima!", dok je Ibn 'Ad di za njega kazao: "Njegovi
hadisi nisu upitni, ukoliko ih prenosi od pouzdanih ljudi!"
to se pak njegove izjave da ovaj dodatak- tj.
"Potom njegova dua bude ponovno u tijelo!"- ne
prenosi niko drugi doli Minhat ibn 'Amr, kojega on svrstava
u red slabih prenosilaca, treba kazati da je Minhal jedan od
neprijepornih, potpuno pouzdanih osoba. Ibn Mu'in kae:
"Minhal je potpuno pouzdan!"; Idili je za njega rekao:
"Kufijac, sasvim pouzdan!"
zamjerka koja je na njegov jest
da se iz njegove muzika, to medutim ne moe biti
razlogom da se ne prihvati njegovo prenoenje hadisa i da se
izraava sumnja u vjerodostojnost hadisa koje prenosi.
To to ga Ibn Hazm svrstava u red slabih prenosilaca ne
nita da on pritom ne navodi i razlog zbog kojeg
ga smatra takvim izuzev da on jedini prenosi
predmetni hadis, odnosno dio hadisa- "Potom njegova dua
bude ponovno u tijelo! "
Mi smo, medutim, pojasnili da on i nije jedini koji prenosi
te tavie, u nekim predajama navodi se neto jo
ili barem jednako tome; u nekim verzijama ovoga
KNJIGA O DUI
hadisa kae se: "Pa mu ponovo bude njegova dua!";
zatim: "Pa ona stigne do njegova kabura i on se uspravi u
poloaj!"; zatim: "Pa ga njih dvojica postave u
poloaj!", te: "Pa on sjedne u svome kaburu!"
Svi ovi hadisi potpuno su vjerodostojni (sihah) i pri sebi
nemaju nikakva nedostatka.
Neki drugi autori kao razlog za svoje
ba disa navode to da ga Zazan nije od Berraa, to medutim
nije osnovano. Naime, 'Avana ei-Isfiraini ga u svome Sahihu
biljei lanac njegovih prenosilaca. On kae:
"Prenosi se od Ebu 'Amra Zazana el-Kindija koji je rekao:
sam Berraa ibn 'Aziba .. .'
Hafiz Ebu 'Abdullah ibn Mendeh kae: "To je poznat,
nepretrgnut lanac (muttesil), koji biljei autora - od
Bernia".
i ako bismo ovaj Berraov hadis ostavili po strani, svi
drugi vjerodostojni hadisi nedvosmisleno kazuju isto, kakav
je primjerice hadis koji se biljei od Ibn ebi Zi'ba; on kae:
"Prenosi se od Muhammeda ibn 'Amra ibn 'Ataa, on od Se'ida
ibnjesara a on od Ebu Hurejre, da je Boiji Poslanik, s.a.w.s.,
rekao: dolaze meleki, pa ako je bio dobar
oni reknu: - O dobra duo u dobrom tijelu, zahvalna i
raduj se ljepoti i miomirisu, i Gospodaru koji nije srdit!'
Tako govori melek smrti sve dok dua ne a potom
se s njom uzdie do neba gdje se zatrai da joj se otvori.
'Ko je?', bude upitano otud, i meleki reknu: 'Taj i taj!'
'Dobro nam dola dobra dua koja u dobrom tijelu bijae.
Udi zahvalna i veseli se ljepoti i miomirisu, i Gospodaru koji
srdit nije!'
126
127
--------------------------------------
Ibn QaJjam cl ()!cw:i
Tako joj se govori sve dok ne stigne do neba na kojem je
Allah uzvieni.
Ako pak bude lo melek smrti rekne:
prezrena duo iz prezrena rijela! !zidi prijekorna i raduj se
vatrenoj estini i runu zapahu, i drugom rome
Tako meleki govore sve dok dua ne a zatim se s
njom uspinju do neba, gdje zatrae da joj se otvori.
'Ko je?', bude upitano otud, i oni reknu: 'Taj i taj!'
'Nije dobro dola prezrena dua koja bijae u tij elu
prezrenu! Vrati se prijekorna, jer tebi vrata nebeska biti
otvorena!'
Tako bude ostavljena izmedu nebesa i Zemlje, pa
do kabura.
Dobri u svome kaburu sjedne bez straha i bez
zadrke. Potom mu bude 'ta si govorio o islamu, ko
je ovaj i on odgovori: ' Muhammed, Boiji poslanik.
Doao nam je s jasnim dokazima od Allaha, pa smo mi
vjerovali i ono to je on govorio drali istinitim!"
Dalje je naveo i preostali dio hadisa.
Hafiz Ebu Nu'ajm kae: "Postoji jedinstven stav da su
svi prenosioci ovog hadisa pravedni i ispravni ljudi. Oba
velikana - 1 Muhammed ibn Isma'il el-Buhari i Muslim ibn
ei-Hadad - jedinstveni su u ocjeni da su Ibn ebi Ziab,
Muhammed ibn 'Amr ibn Ata' i Se'id ibn Jesar sasvim
pouzdani prenosioci prema kriterijumima koje su oni
ustanovili. Uz to, ovaj hadis su- od Ibn ebi Zi'ba- prihvatali
i raniji velikani, poput Ibn ebi Fudejka i 'Abdel-Rahima ibn
Ibrahima".
Hadis, tavie, od Ibn ebi Zi'ba prenose mnogi aurori.
128
KNJIGA O DUSI
Ebu 'Abdullah ibn Mendeh due tijelu
argumentira na "Kazivao nam je Muhammed
ibn ei-Husejn ibn el-Hasan koji se pozivao na Muhammeda
ibn jezida Nejsaburija, on na Hammada ibn Qinita, on na
Mubammeda ibn ei-Fadla, on najezida ibn 'Abdel-Rahmana
el-Saiga ei-Belhija, on na Dahbaka ibn Muzahima a on na
Ibn 'Abbasa koji je rekao: 'Jedanput je Boiji Poslanik,
s.a.w.s., sjedio i ajet: A da ti je vidjeti nevjernike u
smrtnim mukama kad meleki ispme ruke svoje prema
niitna ... ! (EJ-En'am, 93), a onda rekao:
'Tako mi Onoga u je ruci Muhammedova dua,
nijedna dua ne napusti ovaj svijet a da prethodno ne ugleda
svoje mjesto - u Dennetu ili u Dchenncmu!
Kad bude taj trenutak se ukau dva niza
meleka, sve od istoka do zapada, a lica im kao da su Sunce,
i on se zagleda u njih i nikog drugog ne vidi iako se vama
da on gleda u vas. Svaki od tih meleka uza se ima
i balzam, pa ako je dennetlija oni ga obraduju
D ennetom; reknu mu: dobra duo u zadovoljstvo
Boije i Dennet N jegov! Bog je tebi pripremio koja
je bolja od sveg dunjaluka! '
Tako mu neprestano radosti i okruuju ga i
prema njemu se ophode blae i njenije od majke prema
svome djetetu. Zatim mu stanu duu ispod svakoga
nokta i svakog zgloba i ono jedno za drugim umirati.
I, premda ga vi vidite u muci, njemu to ne bude teko, sve
dok dua ne do grla - odatle joj je gore napustiti tijelo
no to je bebi iz materice! Potom se meleki sjate - koji
je od njih uzeti?!- no, uzme je melek smrti !'
129
fbn Qajjim el-Dewzi
Boiji Poslanik je tada Reci: "Melek smrti, koji
vam je za to odreden, due vam uzeti, a poslije se
Gospodaru svome vratiti!" (El-Sedda, II)
Uzme je u bijele i pri vi je uza se, i briniji je prema
njoj no to je ena prema svom Na to se od
nje oslobodi miris ljepi od miska i oni stanu udisati njezin
miris i radovati joj se.
'Dobro nam dola, dobra duo i mirisu lijepi!', govore.
'Gospodaru na, blagoslov Svoj spusti na nju, i na tijelo iz
kojega je izila!'
Potom se s njom uspinjati.
Bog Uzvieni u zraku ima stvorenja broj zna samo
On, pa njih od due zapahne miris ljepi od miska i oni je
stanu blagosiljati i veseliti joj se; i otvore im se vrata nebeska
i svaki melek pored kojeg na svakom nebu, blagosilja
je, sve dok s njom ne stignu pred Vladara Silnog. On rekne:
'Dobro dola, dobra duo! Dobrodolica neka je i tijelu iz
kojeg si izila!'
Tako, kad Gospodar uzvieni poeli dobrodo-
licu, tome sve poeli dobrodolicu i od njega ode svaka
tjeskobnost. Zatim za tu dobru duu bude
'Uvedite je u Dennet i pokaite joj njezino mjesto tamo!
I neka vidi sve i ljepote koje su joj pripremljene, a
potom je ponovo odvedite na Zemlju, jer Ja sam odredio: od
nje sam ih stvorio i u nju ih opet vratiti, a zatim ih po
drugi put iz nje izvesti!'
I, tako mi Onoga u je ruci Muhammedova dua,
dui tada bude tee odatle no to joj je bilo teko napustiti
tijelo!
KNJ IGA O DUI
'Zato me opet vodite tijelu u kojem sam jednom
bila?!', upita ona i oni joj reknu: 'Tako nam je
Mora ti tako biti!' I s njom se ponovo spuste - za vrijeme
dok se umrli kupa (gusl) i oprema - i metnu je tijela
i njegovih
Hadis na to da se dua i smjeta
tijela i Ovaj vid nije jednak onoj vrsti
suodnosa nje i tijela kakav je bio na ovome svijetu.
To je poseban vid, i od one relacije nje i tijela
kakva postoji u stanju sna, kao i od one kad se dua nalazi u
svome prebivalitu (meqarr). Radi se o posebnon vidu
tijelu koji se zarad ispitivanja.
ejhu-1-islarn kae: "Svi vjerodostojni hadisi, preneseni
potpuno pouzdanom predajom (mutevatir), kazuju o tome
da se dua tijelu u vrijeme ispitivanja. Jedna skupina je
stava da se vri ispitivanje tijela bez due, to
odbacuje. Drugi opet zauzimaju stav i tvrde da se
ispitivanje odnosi samo na duu, bez tijela, kako to tvrdi Ibn
Murre i Ibn Hazm, ni jedan od ova dva stava nije
dovoljno odmiljen- pobijaju ihvjerodostojni (sahih) hadisi.
J er, da se to odnosi samo na duu, u tom kabur ne bi
imao nikakva dosluha s duom!"
Ovo se dalje pojanjava u odgovoru na postavljeno
pitanje koje glasi: Da li kaburska patnja podrazumijeva i duu
i tijelo ili samo duu, odnosno samo tijelo, i da li tijelo zajedno
s duom sudjeluje u kuanju nagrade i kazne ili ne?
Ovo je pitanje postavljeno ejhu-1-islamu i mi ovdje
navesti njegov odgovor. On kae: "Kazna i nagrada se proteu
na oboje, i na duu i na tijelo, i u tom pogledu postoji
130 131
IbnQl1Jjim ei Dewd
konsenzuskod muslimanaglavnestrujeislama (Ehli sunnet
ve el-dermi'ac). Dua kua nagraduili kaznu odvojeno od
tijela, i co isto kua spojenas njim, kad je i tijelo s njom
spojeno.Utom nagradaili kaznaproimanjihoboje
kaotoproima iduuodvojenoodtijela.
No,daJj ikadanagradaili kazna samotijelo, bez
due?
O tome postoje dva poznata stava medu
hadisa, sunneta i apologetike ('ilm el-kehim), a o istom
predmetu postoje iizdvojenamiljenja kojanisui miljenja
sljedbenika i prakseBoijegPoslanika.
Jednoodtakvihmiljenjajedasenagradaikaznaodnose
na duu a da samo tijelo nitikua nagradu niti
kaznu. Ovaj stav zastupaju filozofi koji ponovno
stvaranje tijela, no oni nisu vjernici, u su muslimani
jednoglasni. tog su stanovita i mnogi teolozi
mu'tezilijske orijentacije/s te neki drugi, koji prihvataju
da tijelaponovobitistvorena,nokauda
takvog nema u 'berzahu', da se to dogoditi tek kod
ustajanja iz kabura. Oni, tijelu samo u berzahu
kuanjekazneitvrdedautakvomstanjunagraduili
kaznukuasamodua,dok zajedno,iduaitijelo,kaznu
kuati teknaSudnjem danu. Ovomiljenjezastupaju neke
muslimanske teoloke skupine iz reda teologa,
hadisaidr.,toprihvatajui IbnHazmi IbnMurre.
Ovo miljenje, ne potpada pod ona tri
izdvojenamiljenja, sesvrstavauredonihmiljenjakoja
" M'urczilije- izrazito kolamjljenja unutarislama.
KNJIGAODUI
kaburskupatnjui priznaju iponovno
dua itijela. Medutim, upogledu kaburskepatnje
oniimajutri stava:
r.
daseonaodnosisamona duu,
2
daseodnosinaduuaposredstvom njei na tijelo i
3
. daseodnosisamonatijelo,stimdabi setumogao
svrstati i drugi stav ovih kojih priznaju kabursku
patnju,ikojiduusmatrajusamimivotom.
Ovdje biizdvojenomiljenje (azz) bilo miljenje onih
kojiucijelostinegirajukanjavanje rijela, te koji ucijelosti
negiraju kanjavanje due. Tako, ako konstatiramo da
izdvojenihmiljenjaimatri,utom bidrugoizdvojeno
minjenje bilo ono pokojem sama dua niti kua nagradu
niti kaznu,tj. dajeduazapravosamivot.
Ovostajalitezauzimaju inekeskupineteologa iz reda
mu'tezilijai e'arija7
6
, poputEl-QadijaebuBekra,naprimjer.
Onine priznaju da dua nastavlja egzistirati nakontose
odvojiodtijela,tojesasvimneutemeljeno v
Sasvim stavzauzimaEhuel-Me' ahel-DzuweJru
i drugi autoriteti a, k tome, Kur'an, Sunnet i konsenzus
ummeta eksplicitno se izraavaju o tome da dua
nastavljasamostalnoegzistiratii nakonnaputanjatijela,te
dakuanagraduili kaznu.Topriznajui teozofi,stimdaoni
negirajuponovnostvaranjetijela.Ovi, prihvataju
da tijelaponovobitistvorenaali da to
bitiisamadua,da onakuatinagraduili kaznubeztljela.
1 E'arije - kola miljenja koja je stajala nasuprot
m'urezilijskograzumijevanjavjerskihteksr.ova.
132
133


Ibn Qnjjim ci Dtewzi
Oba stava su, medutim, pogrena i predstavljaju zabludu,
s tim da je stav kojeg zastupaju filozofi u tom pogledu mnogo
gori od stavova onih koji su unutar islama, premda ima i
onih koji se slau s njima a koji tvrde da se dre islama ili,
tavie, koji vjeruju da spadaju u red gnostika, sufija, onih
koji su istinu, teologa.
izdvojeno miljenje jest miljenje onih koji kau
da u ' berzahu' nema ni nagrade ni kazne, i da nagrada i
kazna uslijediti tek nakon Sudnjega dana. Ovo stajalite
zastupaju neke mu'tezile i njima koji negiraju kabursku
patnju i nagradu svoj stav na postavki da i dua
prestaje trajati nakon to se odvoji od tijela, te da samo tijelo
niti moe kuati nagradu niti kaznu.
Sve ove skupine su, medutim, u zabludi u pogledu
'berzaha', premda su bolje od filozofa da priznaju
Sudnji dan.

Sada, kad si se upoznao s ovim neutemeljenim stavovima,
znaj da su prve generacije ovoga ummera i njihovi velikani
zauzimali stanovite da kad umre, bude u nekoj
nagradi ili kazni i da se to i njegove due i tijela, te da
dua, nakon svog odvajanja od tijela, ostaje u nekoj nagradi
ili kazni i da se povremeno spaja s tijelom kojom prilikom se
ta nagrada, odnosno kazna protegnu i na nj. Potom, kad
nastupi Smak svijeta, due biti ponovo u rijela
koja se tada iz kaburova i stati pred Gospodara svih
svjetova.
KNJIGA O DUSI
U pogledu ponovnog stvaranja rijela saglasni su i
muslimani, i jevreji, i

Ovo to smo naveli mi i argumentirati.
to se hadisa koji govore o kaburskoj patnJl 1
ispitivanju od strane Munkera i Nekira, oni su mnogobrojni
i od Vjerovjesnika, s.a. w .s., su preneseni potpuno
vjerodostojnom predajom (mutevatir), kakva je ona koju
prenosi Ibn 'Abbas "da je Vjerovjesnik, s.a.w.s., prolazio
pored dva kabura, pa je rekao: 'Ova dvojica trpe kaznu, a ni
za kakav veliki grijeh- jedan sc nije brisao poslije mokrenja
a drugi je spletkario!'
Zatim je zatraio da mu daju sirovu palminu granu, pa
ju je prelomio.
'Moda im patnja biti ublaena dok se ove grane ne
osue', rekao je!"
U Muslimovom Sahihu stoji: "Od Zejda ibn Sabita
prenosi se
'Boiji Poslanik, s.a.w.s., bio je u imanju Benu Nedara
na svojoj mazgi- a i mi smo bili s njim- kad se mazga
uznemirila i zamalo ga zbacila sa sebe. Istom, otkrismo da tu
ima est, pet ili kabura i on upita: ' Zna li neko su
ovo kaburovi?'
'Znam ja!', jedan i on upira: ' Kad su pomrli?'
'Umrli su u mnogobotvu', kazao je onaj.
'I ovaj ummet, zbilja, biti dovoden u iskuenje u svojim
kaburovima', kazao je Poslanik. 'l da se ne plaim da
134
135
Ibn Qajjim el-DeW2i
jedni druge prestati zakopavali, ja bih zamolio Boga da vam
kabursku patnju, onu koju ja
Zatim se licem okrenuo prema nama.
'Zatraite kod Boga od ka burske patnje!', rekao
je i svi su rekli: se Bogu od kaburske patnje!'
'Zatraite kod Boga od svih smutnji, onih
vidljivih i onih nevidljivih!', rekao je i svi su rekli:
se Bogtl od svih smutnji, vidljivih i nevidljivih!'
'Zatraite kod Boga od Dedalove smutnje!', rekao
je i oni su kazali: se Bogu od Dedalove smutnje!"
U Muslimovom Sahihu stoji: "Sve hadiske zbirke biljee
predaju koju od Vjerovjesnika, s.a.w.s., prenosi Ebu Hurejre;
tu se kae: 'Kad neko od vas zavri sa zadnjim sjedenjem u
namazu, neka od Boga zatrai od stvari: od
dehennemske patnje, od kaburske patnje, od smutnje ivota
i smrti i od smutnje Dedala-varalice!"
je u Muslimovom Sahihu - ali i kod drugih
autora- zabiljeena predaja Ibn 'Abbasa u kojoj se kae "da
je njih Vjerovjesnik, s.a.w.s., ovoj dovi onako
kako ih je suri iz Kur'ana: 'Allahumme
inili e'uzu bike min azabi Dehenneme ve e'iizu bike min
azabi'J-kabri ve e'uzu bike min fitneti'l-mahja ve memat ve
e'nzu bike min fitneti'l -Mesihi'l-Deddal!' (Gospodaru moj,
Ti se od patnje dehennemske, Ti se od patnje
kaburske, Ti se od smutnje ivota i smrti i
Ti se od smutnje Dedala-varalice!)."
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima od Ebu Ejjuba
se biljei "Vjerovjesnik, s.a.w.s., jedanput je iziao
napolje kad je upravo bilo zalo Sunce, pa je neki glas.
KNJIGA O DUI
'Jevreji', rekao je. 'Kuaju patnju u svojim kaburovima!"
u njihovima zbirkama zabiljeena je predaja od
'aie- Bog njome bio zadovoljan; tu ona kae: "Kod mene je
jedanput dola jedna medinska starica, jevrejka, pa mi je
rekla:
'Oni u kaburovima doista kuaju patnju!'
Ja joj, nisam vjerovala; nisam bila sklona
vjerovati njezinim Kad je ona otila, i kad je kod
mene doao Boiji Poslanik, s.a.w.s., ja sam murekla: ':Boiji
jedna ovdanja starica, jevrejka, bila je kod mene
- tvrdi da oni u kaburovima kuaju patnju!?'
'Istinu je rekla!', kazao je on. 'Oni doista kuaju patnju
koju sve ivotinje
'Nakon toga', kae Aia, 'ja ga vie nikada vie nisam
vidjela da je klanjao a da pritom kod Bog nije traio zatitu
od kaburske patnje!"
U Ibn Hibbanovom Sahihu zabiljeena je izjava
UmmMubeir: "Kod mene je doao Boiji Poslanik, s.a.w.s.
'Molite Boga da vas zatiti od kaburske patnje!'
'A zar, Boiji upitala sam ja, 'ima patnje u
kaburu?!'
'Oni u kaburovima doista kuaju patnju', kazao je on, 'i
to sve ivotinje
Neki ljudi kau: Iz tog razloga neki ljudi, kad im
njihove ivotinje, pranjavu travu dobiju u
stomaku, s njima odlaze na jevrejska i groblja,
kao i na groblja licemjera - ismailita, nasirija, karamita iz
plemena Benu 'Ubejd i drugih skupina koie postoje u Egiptu
i amu- ; s konjima odlaze tamo isto onako kako odlaze na
136 137
Ibn Qajjm cf. [)fcwzi
jevrejska i groblja. Tako, kad konji kabursku
pa mj u to ih prepadne i u njima inicira to ih

Abd ei-Haqq el-lbUi kae: "Veliki erijatski pravnik Ebu
el-Ha kem ibn Burhan- od znanja i djelanja- kazivao
mi je kako su oni jedanput u svome mjestu, na ibilijskoj
visoravni, ukopali jednog umrlog pa kad su s tim
zavrili sjeli su na jednoj strani i razgovarali, dok su im
ivotinje pasle tu pored njih. Odjednom je jedna ivotinja
hitro prila tom ka buru i ui, kao da oslukuje. Zatim
se okrenula i dala se u bijeg, a onda se ponovo vratila tamo
i opet lila ui kao da oslukuje; porom se ponovo dala u
bijeg. Tako je to uzastopno."
Ebu ei-Hakem kae: "Ja sam se tada sjetio kaburske
patnje i Poslanikovih da oni u kaburovima kuaju patnju
koju ivotinje
On nam je ovo kad smo mi kod njega sluali
hadisa iz Muslimove zbirke, kad je onaj koji je
Vjerovjesnikove, s.a.w.s., 'Oni kuaju patnju
koju sve ivotinje
To to se jesu glasovi onih koji se izlau kazni.
Hennad ibn Sirri u svojoj knjizi Zuhd biljei
"Kazivao nam je Weki', od E'amea, on od Seqiqa
a on od 'Aic- Bog njome bio zadovoljan!- 'Kod
mene je bila jedna jevrej ka i spomenula mi kabursku patnju,
ali joj ja nisam vjerovala. Kad je kod mene doao
Vjerovjesnik, s.a.w.s., ja sam mu to i on mi je rekao:
'Tako mi Onoga u je ruci moja dua, oni u kaburovima
doista kuaju takvu patnju da im ivotinje glasove!"
l38
KNJIGA O DUI
Postoji veliki broj hadisa koji govore o kaburskom
ispitivanju, kakav je i hadis koji se nalazi u zbirkama Buharije
j Muslima, te kod autora "sunena"; prenosi ga El-Berra ibn
Azib od Boijega Poslanika, s.a.w.s., koji kae: "Kad
musliman bude ispitivan u kaburu, pa da nema
boga osim Allaha i da je Muhammed Boiji poslanik - to je
ono na ta se odnose kur'anske 'Allah vjernike
postojanom i na ovome i na onome svijetu!"
(Ibrahim, 27).
Druga verzija ovog hadisa glasi: "Ajet je objavljen u vezi
s kaburskom patnjom. Umrli bude upitan: 'Ko je tvoj
Gospodar?' i on odgovori: 'Moj Gospodar je Allah, a
vjerovjesnik mi je Muhammed.' Na to kur'anske
'Allah vjernike postojanom i na
ovome i na onome svijetu!"
Ovaj hadis, kako smo to ranije autori "sunena"
i "musneda" navode u proirenom obliku i u njemu se jasno
navodi povratak due tijelu i premetanje rebara, to je
nesporna potvrda da patnja obuzima zajedno i duu i tijelo.
O uzimanju due, kaburskom ispitivanju, te kaburskoj
nagradi ili kazni, hadis ovome prenosi i Ebu Hurejre,
a za biljee n je u Musnedu i Sahihu E bu Hatimovom. T u stoji
da je Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao: "Kad umrli bude sputen
u svoj kabur, on doista bahat koraka onih koji odlaze
od njega. Ako je bio vjernik tad se kod njegove glave
namaz, s njegove desne strane post, sa lijeve strane zekat,
dok mu kod nogu budu njegova dobra djela: sadaka,
rodbinska veza, ...
Tako mu se od glave, no namaz rekne: 'S moje
strane prolaza nema!', zatim sc s njegove desne strane,
139
Ibn Qajjim ei -Oiewzi
a post rekne: 'S moje strane prolaza nema!', onda mu se
s Lijeve strane, no zekat rekne: 'S moje strane prolaza nema!',
potom mu se odande gdje su noge a tu njegovi dobri
- sadaka, rodbinska veza, ... -
progovore: 'S moje strane prolaza nema!'
Zatim mu se rekne: 'Sjedi!' i on sjedne, i njemu se ukae
Sunce na zalasku!
'Ovaj koji je bio vama- ta kae za nj?',
bude upitan. 'l to
'Pustite me da klanjam!', rekne on.
'Klanjat kau oni. 'No, najprije nam odgovori na
nae pitanje! Pokazali smo ti onog koji je bio
vama: ta kae za nj i to
'To je Muhammed', odgovori on. da je on
Boiji poslanik koji je doao s Istinom, poslan od Boga!'
'Na toj osnovi si ivio', kau mu oni, 'na njoj si umro i
na njoj ako Bog da, biti i proivljen!'
Zatim mu se jedan otvor prema Dennetu i rekne
mu se: 'Eno, ono je tvoje mjesto, ono ti je Allah pripremio!'
Njemu to jo vie udnju i radost, a zatim mu se
prostor njegova kabura za sedamdeset lakata i to mu
se obasja a tijelo se stane onome od je
i srvoreno, dok mu dua ode dobre due; te su due
ptice koje se hrane s dennerskih stabala. Eto, na to se odnose
Boije: Allah vjernike postojanom i
na ovome i na onome svijetu! (Ibnihim, 2 7)
Za nevjernika je rekao suprotno od ovoga kazavi na
kraju: "Zatim on bude pritijenjen u svome kaburu tako da
mu se rebra To je eto onaj teki ivot kojeg Allah
KNJIGA O DUI
uzvieni spominje: Taj tekim ivotom ivjeti i na Sudnjem
da11u ga slijepim oiviti! (Ta Ha, 124)
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima zabiljeen je
hadis kojeg prenosi Qarade od Enesa, u kojem se kae da je
Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao: "Kada umrli bude sputen u
svoj kabur i kad se oni koji su ga sahranjivali stanu razilaziti,
on doista bahat njihove Utom mu dva
meleka i stave ga u poloaj; upiraju ga: 'ta si govorio
o ovom o Muhammedu?'
Vjernik odgovori: da je on Boiji rob i Njegov
poslanik!'
'Pogledaj svoje mjesto u Dehennemu!', reknu mu oni.
'Allah ti ga je zamijenio za ono u Dennetul'
'Tako on vidi i jedno i drugo mjesto!', kae Poslanik."
Qatade kae: "Jo nam je rekao da mu se i kabur proiri
za sedamdeset laktova i da mu se sav taj prostor ispuni
zelenilom, sve do Dana kad proivi jeni biti".
Zatim se ponovo vratio hadisu kojeg prenosi Enes: "to
se nevjernika i Licemjera, njega upitaju: ' ta si ti govorio
za ovog i on rekne: 'Ne znam, govorio sam ono to
su govorili i drugi!'
'Nisi ni znao, niti si ga sli jedio!,, reknu njih dvojica.
Zatim on bude udaren jednom eljeznom ipkom
uiju pa krikne tako snano da to sva iva osim
lj udi i dina!"
U Ebu H atimovom Sahihu nalazi se Ebu
Hurejrina predaja: "Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao je: 'Kad
neko od vas- ili je rekao: neki bude sputen u ka bur
njemu dva plavo-crna meleka: jedan se zove Munker a
140 141
Ibn QaJjam el-D!ewza
drugi Nekir, pa ga upitaju: 'ta si ti govorio o ovom
Muhammedu?', i on im rekne ta je govorio; ako je vjernik,
rekne: 'On je Boiji rob i Njegov poslanik. da nema
drugoga boga osim Allaha, i da je Muhammed Njegov rob i
Njegov poslanik!' 'Mi smo, svakako, i znali da si ti tako
govorio!', reknu oni a zatim mu kabur bude proiren za
sedamdeset laktova uzdu i poprijeko i taj mu se prostor
obasja 'Sad spavaj!', reknu mu i on upita: 'Mogu
li svojoj svojoj da ih obavijestim o ovome?'
'Spavaj snom mladoenje', reknu mu oni, 'kojeg budi samo
najdrae mu sve dok te Bog ne proivi iz te
Ako je bio licemjer, on odgovori: 'Ne znam.
sam kako ljudi neto govore, pa sam to i ja govorio!' 'Mi
smo znali da si ti tako govorio!', reknu mu oni. Zatim zemlji
bude 'Stisni ga !' i ona ga tako stisne da mu se rebra
Tako on jednako kua kaznu, sve dok ga Allah
ne proivi iz te njegove
Sve su ovo nedvosmislene potvrde da kaznu kua i tijelo.
Od Ebu Hurejre se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.w.s.,
rekao: "Kad vjernik bude na samrti njemu dolaze meleki sa
bijelom svilom. ' Jzidi, dobra duo!', govore joj, 'zadovoljna;
i tobom se je zadovoljno. u lagodnost i miomiris,
Gospodaru koji nije srdit na te!'
Ona tako poput najugodnijeg mirisa miska i oni je
jedni drugima stanu predavati dok tako s njom ne dodu do
vrata nebeskih. Oni koji tu budu, upitaju: 'Kakav je to divan
miris s kojim stiete sa zemlje?!' Oni je potom dovedu do
dua i oni se njoj vie obraduju no to se neki od
vas obraduje dolasku nekog svog bliskog koji je odsutan bio;
142
KNJIGA O DUI
je ispitivati: 'ta radi taj i taj?!', ali bude im
'Pustite je da se odmori, jer bila je u teretu
Ako pak, kad je upitaju za nekoga, rekne: 'Pa, on je otiao k
vama !', oni reknu: odveden je u provaliju!'
A kad nevjernik na samrti bude, njemu dolaze meleki
patnje s tkaninom od kostrijeti i govore joj: 'Izlazi,
omraenice; hajde kazni Boi joj!', i ona izide poput
najogavnijeg zapaha leine i oni je odvedu do vrata
zemaljskib.n Oni koji su tu, reknu: '0, kako ogavan zapah?'
Potom je odvedu medu due".
Ovaj hadis, u obliku, biljee i El-Nesai, El-
Bezzar i Muslim.
Biljei ga i Ebu Harim u svom Sahihu. U njegovoj verzij i
hadis glasi ovako:
"Kad se vjerniku primakne smr t, njemu dolaze meleki
milosti i kad mu uzmu duu smjeste je u bijelu svilu i s njom
odu do vrata nebeskih. Oni tamo reknu: 'Nismo vidjeli miris
ljepi od ovog!' i onda stanu zapitkivati: 'ta radi taj i taj?
ta radi ta i ta?' 'Pustite je da se odmori!', bude 'Ona
je bila u teretu
A kad se nevjerniku uzme dua, ona bude odnesena u
zemlju i zemlje reknu: 'Nismo vidjeli zapaha ogavnijeg
od ovog!' Potom je odvedu u najdonju zemlju!"
El-Nesai u svom Sunem-t biljei hadis kojeg od
Vjerovjesnika, s.a.w.s., prenosi 'Abdullah ibn Omer - Bog
njime bio zadovoljan. Poslanik tu kae: "Ovo je onaj kome
se je Prijesto Boiji ('Ar) pokrenuo, kojem su otvorena vrata
11 Tj. do donjih sfera.
143
Ibn Qajjim ei-Diew:.i
nebeska i kome je svjedokom bilo sedamdeset hiljada meleka!
Bio je jako pritijenjen, pa je re stiske!"
EI-Nesai kae: "Misli se na Sa'ada ibn Mu'aza".
Od 'Aie- Bog njome bio zadovoljan!- prenosi se
"Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao je: 'Kabur ima svoj stisak i
da ga je iko mogao izbjegao bi ga Sa'ad ibn Mo'az!"
Hadis se biljei posredstvom u'beta.
Hennad ibn Sirri kae: "Kazivao nam je Muhammed ibn
Fudajl, se na svoga oca a on na Ibn ebi Mulejku,
eNiko nije od kaburskog stiska, ni Sa'ad
ibn Mu'az je jedan jedini rubac bolji od dunjaluka
sa svim to je na njemu!"
On jo kae: "Kazivao nam je 'Abeda, se na
'Ubejdullaha ibn Omera a on na Nafi'a, koji je rekao:
sam da je denazi Sa'ada ibn Mu'aza prisustvovalo
sedamdeset hiljada meleka koji se nikad ranije nisu bili spustili
na zemlju. sam da je Boiji Poslanik, s.a.w.s.,
tom prilikom rekao: 'Umrli je upravo stisnut u svom kaburu!"
'AJi ibn Ma'bed kae: "Kazivao nam je 'Ubejdullah,
se na Zejda ibn ebi Eoisu, on na Dabira a on na
Nafi'a koji je rekao: 'Kod nas je dola Safijja, Ebu
'Ubejdova i ena 'Abdullaha ibn Omera, sva prestraena, pa
kad smo je upitali ta joj je, rekla je: 'Dolazim od jedne
Vjerovjesnikove, s.a.w.s., ene; mi je da je Boiji
Poslanik, s.a.w.s., rekao:- Da iko biti kaburskog
stiska, mislim da bi ga bi.o Sa'ad ibn Mu'az, ali- i
on je iskusio taj stisak!"
Mervan ibn Mu'avija kae, se na 'Alaa ibn ei-
Musejjeba, on na Mu'aviju ei-'Absija a on na Zazana koji je
144
KNJIGA O DUSI
od Ibn 'Amra prenosio "Kad je Boiji Poslanik,
s.a.w.s., zakopao svoju i sjeo kod njezinog kabura,
lice mu je bilo a potom se razvedrilo. Kad su ga
njegovi drugovi upitali ta je posrijedi, rekao je: 'Sjetio sam
sc njezine krhkosti i kaburske patnje, pa sam Bogu uputio
dovu te je Tako mi Allaha, tako je bila stisnuta
da su je mogli svi, od istoka do zapada!"
u'ajb nam je kazivao, se na Ibn Dinara, on
na Ibrahima ei-Gaoevija a on na jednog koji je rekao:
'Bio sam kod 'Aie - Bog njome bio zadovoljan; utom je
ruda naila denaza malog djeteta, nata je ona stala plakati.
'Zato majko pravovjernih?', upitao sam je; rekla
je: zbog ovog malehnog; ao mi to i njega ka bur
stisnu ti!"
Jasno je da se sve ovo odnosi na tijelo, posredstvom due.
*
Sve ovo o smo prethodno govorili utemeljeno je
na Poslanikovoj praksi i o tome postoji puna
saglasnost znalcima te prakse. Mervezi kae: "Ebu
Abdullah kae: 'Kaburska patnja je istina; nju negira samo
onaj zabludjeli, koji i druge odvodi u zabludu!'
Hanbel kae: "Ebu 'Abdullaha sam upitao za kabursku
patnj u i on mi je rekao: 'To su vjerodostojni badisi i mi u
njih vjerujemo i prihvatamo ih. Mi prihvatarno sve ono to
nam je od Vjerovjesnika, s.a.w.s., stiglo dobrom predajom
(isnad dejjid). Ako ne bismo prihvatili ono s je doao
Boiji Poslanik, s.a.w.s., ako bismo to odbacili, vratili i
145
IbnQajjimel-Dew;oi
prenebregnuli,tabismoutom skur'anskimajetom:
OnotovamPoslanikdadne, touzmite!?(El-Har,7)
'Ajeli kaburskapatnjaistina?', upitaosam.
'Istina je!',rekaoje. 'Kuajupatnju ukaburovima!"
Onjo kae: sam Ebu'Abdullaha kako
kae:'M.i vjerujemoukaburskukaznu,uMunkeraiNekira,
u to da se umrli ispituje usvomkaburu. 'Allah vjernike
postojanom i na ovomi na onomsvijetu',
(Ibrahim, 27) tj. ukaburu!"
Ahmed ibnKasim kae: "Upitaosam: 'Ebu 'Abdutlah,
vjerujeli dapostojeMunkeriNekir,dajedoistasveonako
kakoseprenosiupogledukaburskepatnje?'
'Subhanallah!', kazao je on. 'Naravno da vjerujem; i
tvrdimdajetako!'
'Dali barekne:MunkeriNekir,ilikae:dvameleka?',
upitaosam.
'MunkeriNekir',rekaoje.
'Kauda seuhadisunenavodenjihovaimena:Munker
iNekir?',kazaosam.
'Tojetako',rekao jeon. ' MunkeriNekir!"
tose pak novatora u vjeri, te onihkojisu otiliu
zabludu, tuje stvar TakoEbuel-HuzejliMurejsi
kau:"Ko izimana{vjerovanja),on kuatikaznuu
onom vremenu koje biti dva puhanja u rog.
Ispitivanjeu kaburuvrit se utomvremenu!"
El-Dibaii njegovsinBelhipriznajudapostojikaburska
patnja,ali da jekuatiivjernici.Onitvrdeda tu
patnjukuatisamonevjerniciirazvratnicikojisuilinjihovim
putem,koji boravitiuvatri.
KNJIGAODUI
Mnogem'utezile kau: Neprihvatljivo je melekeBoije
nazivati Munkerom i Nekirom. Munker je zamuckivanje
u.mrlogkadmu se postavipitanje a Nekir je uznemirenost
kojumu dvojica meleka!7
8
Salihi iSalihFejhkau: "Kaburska patnja ostvarujese
nadvjernikombez duetijelu. jedaumrli
bol, da njegova mogu funkcionirati i da moe
bitisvjestanibezdue!"
Ovajstavzastupajednagrupa karamitaJ.9
Neke mu'tezilekau: "Bog uzvieni umrle kanjava u
njihovim kaburovima tako to u njima inicira bolove koje
oni ne Te bolove osjetiti tek kada budu
proivljeni!"
Onidaljekau:"Takavvid kanjavanjaumrlih je
kanjavanju pijanogili - oni ne
bolkadihseudara;bol tekkadim seponovo
vratirazum!"
Jednaskupinanjihpotpunonegirapostojanjekaburske
patnje,kakavjenpr.Diraribn 'Amr i JahjaibnKamil,toje
1 Naime, oba ova izraza, rj. Munker i Nekir, izvedena su iz osnoveglagola
'nekure/jenkeru/nekir',to ne znati,ne poznavati, odbijati. Stogasu
ove skupineovimizrazimaradepridavale smisao,
u smislu da se njima izraava stanje i umrloga pri susretu s
nepoz.natim gostima(tj. dvojicommeleka) kojiga a ne imena tiJ1
gostiju.
79 Karamiti- ogranak rafidija; jedna od brojnih i:tumrHh sekti;pojavilaseu
Iraku krajem hidretskog Tvrdili su da je poslanik
Mohammed, a.s., odredio Aliju ibn ebi Taliba za svog nasljednika, da je
Alija odrediosvogsina Hasanaitd.svedo MohammedaibnIsmaila kojeg
smatrajusedmim imarnom.Tvrdilisu daonjednakoiviida ivjeti sve
dok ne zavlada svijetom.Vjerovali su da je on Mehdija
(Vjeroobnovitelj)kojisenavodi u nekimvjerskim izvorima.
146 147
i Murejsijcv stav. Sve su to, stajalita nesretnika
zabludjelih.
*
Treba znati da je kaburska patnja ustvari pamja u
berzahu, i svako ko umre a bude zasluio kaznu, ono to je
zasluio ga bio pokopan ili ne. Bilo da ga pojedu
zvijeri, ili izgori rako da postane pepeo, ili bude raspren u
zrak, ili ili utopljen u vodi- u svakom rom
do njegove due i tijela isra onakva kazna kakva takve
sustie u kaburovima.
U Buharijevom Sahihtt stoji: "Od Semre ibn Dunduba
se prenosi 'Vjerovjesnik, s.a.w.s., je da se
poslije namaza okrene prema nama i upita nas da li je neko
neto prethodne sanjao, pa ako bi bilo takvih, oni bi
svoj san i Poslanik bi to
Tako nas je jedanput isto to upitao- tj. "Da li je neko
od vas neto sanjao?"- pa kad smo rekli da niko nita
nije sanjao, on je rekao: "Ja sam, sanjao neku
dvojicu, dodoe i uzee me za ruke i odvedoe u Svetu Zemlju.
Kad tamo: sjedi jedan a drugi stoji i u ruci dri metalnu
ipku i onome je kroz jedan obraz, sve do potiljka, a
onda to isto uradi i s drugim obrazom, a utom onaj prvi
obraz zaraste. Zatim se vrati i to ponavlja.
'ta je ovo?', upitah ja i ona dvojica mi rekoe: "Idi dalje!"
Tako dalje i do jednog koji
leae na potiljku dok drugi stajae ponad njegove glave s
komadom stijene - ili oblutkom - i time mu razmrskavae
glavu. Kad god ga udari kamen se otkotrlja i on ode po njega,
148
KNJIGA O DUSI
i prije nego se vrati onome zaraste tako kao da nita
nije ni bilo, i onaj ga opet stane udaratt.
'ta je ovo?', upitah ja i ona dvojica mi rekoe: "Idi dalje!"
I mi dalje i do jedne iskopi ne koja- bijae
poput kamina- gore uska a dolje iroka- ispod koje
vatra, kad ru goli mukarci i ene: ispod njih im dolazt
buktinja, pa kad im se primakne oni se podignu i samo to
ne a kad buktinja utrne, oni se ponovo vrate dolje.
'ta ';e ovo?', upitah ja i ona dvojica mi rekoe: "Idi
Tako dalje i do jedne rijeke od krv; u
njoj stoji jedan a nasred rijeke i
njim kamenje. Onaj koji bijae u rijeci 1 kad hqede zc
onaj s kamenjem pogodi ga u usta i vrati ga nazad. I. kad
onaj pokua bijae kamenom u usta 1 vracase
se na staro mjesto.
'ta je ovo?', upitah ja i ona dvojica mi rekoe: :'!di
Tako i do jedne zelene basce u koJOJ
stajae jedno ogromno drvo u deblu bijahu jedan starac
i djeca. U blizini tog drveta bijae i jedan koji pred
sobom raspirivae vatru. Ona dvojica me ispee na ono drvo
i uvedoe me u jednu - ljepe od nje nikad ranije ne
vidjeh- u kojoj bijahu starci i Zarim me ispee navie
i uvedoe me u jednu drugu jo ljepu i jo bolju ..
'Vi me svukud provedosre', rekoh im ja, 'pa haJde,
objasnite mi ono to vidjeh!' . . . . .
rekoe oni. 'OnaJ ko1eg st vtdto da mu se deru
obrazi, raj je veliki laac; izmiljao je lai _su se
dalje prenosile i tako se irile posvuda -s npm ce onako bttl
sve do Sudnjega dana!
149
ll
Ibn QaJiim eJ. J)!cwzl
Onaj kojeg si vidio da mu se razmrskava glava, to je
kojeg je Bog Kur'anu a on je spavao ne
na nj a danju nije postupao po njemu - s njim
onako biti sve do Sudnjega dana!
Ono to si vidio u onoj iskopini, to su bludnici, a onaj
to bijae u onoj rijeci, taj je jeo kamatu. Onaj starac u deblu
onog drveta, to je Ibrahim a ona djeca oko njega, to su ljudska
djeca. Onaj koji potpaljivae vatru, to je Malik,
Dehennema. Ona prva je vjernika a ona
druga - ehida. Sto se nas dvojice ja sam Debrail
a ovo je Mikail! Pogledaj sada gore!'
Ja podigoh glavu, kad: dvorac poput oblaka!
'To je tvoj dom!', rekoe njih dvojica i ja zatrai h: ' Pustite
me da udem u svoj dom!'
'Ostalo ti je jo ivota' rekoe oni, 'a da si ga upotpunio,
sad bi uao u nj!"
Ovo je argument za kaznu u berzahu, jer i snovidcnja
vjerovjesnika jesu objava koja je u cijelosti sukladna stvarnosti
stvari.
Tahavi biljei izjavu Ibn Mes'uda koji prenosi
Vjerovjesnikovu, s.a.w.s., izjavu: "Za jednog bilo je
naredeno da mu se udari stotinu i on neprekidno
moljae Boga i dove mu sve dok ta stotina ne bi
svedena na samo jedan udarac. Paromse njegov ka bur ispuni
vatrom pa kad ona bijae dignura on ustade i upita:
'A zato me
'Zato to si klanjao bez abdesta', kazae mu, 'i zato to
si prolazio pored onoga nad kim je vreno nasilje a nisi mu
pri tekao u
150
KNJIGAODUI
Bejheqi navodi hadis koji prenosi Rebi' ibn Enes od Ehu
el-'Alije a on od Ehu Hurejre koji od Vjerovjesnika, s.a.w.s.,
u vezi s kur'anskim ajetom: Hvaljen neka je Om1j koji je je u.
jednom preveo Svoga roba ... (Isra', 1) prenosi da
je njemu doveden konj na kojeg je stavljen, se korak
zavravao tamo dokle je dosezao pogled. Tako je putovao a
s njim i Dibril, i naiao na neke ljude koji su u jednom danu
sijali i u jednom danu njeU, a kad bi god ponjeli ono bi se
opet kakvo je i bilo.
'Ko su ovi, Dibrile?', upirao je ion mu je rekao: 'To su
borci na Boijem putu; njima se dobro djelo i do
sedamstotina puta: to god vi udijelite, On to nadoknaditi,
On najbolje opskrbljuje! (Sebe', 39).
Zati m je naiao na ljude se glave stijenom razbijaju i
kad god budu razbijene ponovo sc vrate u svoj prvobitni
oblik; tako im se to radi neprekidno, bez ublaenja.
'Ko su ovi Dibrile?', upitao je i on mu je rekao: 'To su
oni su glave bile nevoljne na namaz!'
Zatim je naiao na neke ljude koji su i sprijeda i orpozada
imali krpice - idu poput stoke po bodljastom rastinju,
zeqqumu i uarenom dehennemskom kamenju.
'Ko su ovi, Dibrile?', upitao je i on mu je rekao: 'To se
oni koji nisu izdvajali zekar iz svoga imetka; nikakvo im Bog
nasilje nije On nije nepravedan prema robovima
Svojim!'
Zatim je doao do nekih ljudi pred kojima bijae jedan
lonac skuhanog mesa i jedan s pokvarenim mesom- bijahu
jeli iz onog s pokvarenim mesom, skuhano,
ukusno meso.
151
Ibn Qajjim ei-Diew:i
'Ko su ovi, Dibrile?', upitao je i on mu je rekao: 'To su
oni koji su kod sebe imali svoje halal, ene, no koji su
odlazili pokvarenim enama i s njima provodili s njima
jutra!'
Zatim je doao do jedne grede na putu: ta god bi prolo
pored nje, ona bi nahrnuJa na nj. Bog uzvieni kae: J ne
postavljajte zasjede na ispravnom putu! {Araf, 86). Zatim je
naiao na jednog koji bijae skupio ogroman naramak
koji nije bio u stanju ponijeti, no on pokazivae elju da ga
jo
'Ko je ovaj, Dibrile?', upitao je i on mu je rekao: 'To je
jedan iz tvoga ummeta - na sebi je imao emanet kojeg nije
bio u stanju izvriti, no on je na nj jo tovario!'
Zatim je doao do jednih ljudi se usne rezae eljeznjm
klijetima i kad god bijahu odrezane ponovo se u
prvobitno stanje; tako neprestano.
'Ko su ovi, Dibrile?', upitao je i on mu je rekao: 'To su
govornici smutnje!'
Zatim je doao do jednog malog kamena iz kojeg izlazie
velika svjetlost koja se potom nastojae vratiti tamo odakle
bijae izila, no u rome ne uspijevae. 'ta je ovo, Dibrile?',
upitao je i on mu je rekao: 'To je koji neto izusti, pa
se pokaje za ro to je rekao- rado bi vratio ali ne
moe ... "
Bejheqi navodi jo jedan hadis vezan za Isra', u verziji
koju od Vjerovjesnika, s.a.w.s., prenosi Ebu Se'id ei-Hudri;
tu stoji: "Pa se Dibril i ja uspesmo gore, i Dibri1 zatrai da
nam se otvori. Istom, ugledasmo Adema onakvog kakvog ga
je Bog stvorio na Svoju priliku - pokazivahu mu se due
152
KNJIGA O DUSI
njegovih potomaka a on govorae: 'Dobra dua,
lijep miris! Smjestite je u 'Ulijjun!'
Potom mu se pokazivahu due njegovih potomaka
pokvarenjaka a on govorae: 'Odvratna dua, odvratan miris!
Smjestite je u Sidin!'
Potom malo dalje i se kod jedne tepsije na
kojoj stajae lijepo izrezano meso i gdje ne bijae nikoga.
Kad, ugledah i drugu tepsiju: meso na njoj bijae gnjilo i
odatle dopirae neugodan zapah; tu bijahu neki ljudi koji
jedoe sa nje.
'Ko su ovi, Dibrile?', upitah ja i on mi 'To su oni
koji su ostavljali halal a prilazili haramu!'
Zatim odmakoh malo dalje i ugledah ljude trbusi
bijahu poput kad god se koji pridigne, odmah se srui.
'Boe, daj da ne bude Sudnjega dana!', rekne pritom. Oni
bijahu na putu kojim prolazi faraonova svita, pa kad njihovi
prolaznici tuda nailazae, gazie po ovima i oni vritae.
'Ko su ovi, Dibrile?', upitah ja i on mi To su oni
"koji se kamatom bave - se kao to se onaj
koga je dodirom ejtan izbezumio ". (El-Beqare, 2.75)
Zatim odoh malo dalje kad - se pred jednim
ljudima gubice bijahu poput onih kod deva: otvarae
usta i gutae eravice koje im potom izlazie na stranji dio,
i ja ih kako vrite.
'Ko su ovi, Dibrile?', upitah ja i on mi 'To su oni
koji su nepravedno jeli imovinu
Ja odoh malo dalje, kad- tamo ene objeene za dojke i
ja kako vrite.
'Ko su ove?', upitah Dibrila i on mi 'To su bludnice'.
153
IbnQajjimel-Diewzi
Potom nastavih dalje i donekih ljudi s se
bokova trgae meso i onoimse davae komad pokomad:
'Jedisad,onakokakosi jeomesobratasvojega!'
'Ko su ovi, Dibrile?', upitah ja i on mi 'To su
klevetniciizrvoga ummeta!"
Zatimjehadisnaveodokraja,unjegovojcjelini.
USut"tenu EbuDawudazabiljeenjehadiskojiseprenosi
odEnesaibnMalika,koji kae: "Boi jiPoslanik,s.a.w.s.,je
rekao:'KadsambionaMi'radu
8
o proaosamporedjednih
ljudi nokti bijahu od bakrai koji tim noktima grebae
svoja licaiprsasvoja.
'Kosuovi, Dibrile?', upitaosami onmi jerekao: 'To
suonikojisujeliljudskomeso
8
' ikojisuljudima udaralina
obraz!"
Ehu Dawudel-Tajalisi usvomMusnedu kae
"Kazivao nam je u'be, se na E'amea, on na
Mudahida a on na Ibn 'Abbasa, da je Boiji Poslanik,
s.a.w.s.,naiananekadvakaburairekao:'Ovadvojicadoista
kuaju kaznu, no ne za neto veliko- jedan jejeo ljudsko
mesoa drugijebioklevetnik!'
Zatim je zatraio palminu granupaju je prepolovio i
jedannjezindiozabioujedanadrugiudrugikabur.'Nadati
M'ir:id- Poslanikovo naNebokadsumupokazanamnoga
znamenja. Tom prilikom propisan mu je i namaz (molitva) koji se ima
obavljati pet puta nadan. To je i jedini propis koji je propisan gore 'na
Nebu'.Odatlesesmatradanamazu sebisadriinebeskihelemenata,
se njegov iznimnosnaanefekatna vjernika.
'Kojisujeliljudskomeso'- izrazzaogovaranjeljudi;aluzijann
t 2.. ajer sure El-Hudu.riir: l tiC uhodite jedni druge i ne ogovara;te ;edni
druge/ Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga!
KNJIGAODUI
sejeda impatnja biti ublaena svedok ovegrane budu
sirove!',kazaoje."
Postoje miljenja o tome da li su ova dvojica
bili vjerruci ili nevjernici.Prema jednima,bila su todvojica
nevjernika to sugeriraju Poslanikove da oni rusu u
patnjizbog golemog,tj. onozbog suupatnjinije
tako veliko kad se uporedi s njihovim nevjerstvom i
mnogobotvom.Nanetotakvo i dapatnja
bitiodnjihotklonjena samoublaena,itosamoza
onolikovremenakoliko granaostatisirova.
Sdrugestrane,dase radiloo dvojicivjernika, on bise
kodBogazauzeozanjih,Bogubiuputiodovudaihoslobodi
patnjeionibi natemeljutoga biti izbavljeni.
Uzto,unekimverzijamaovepredajejasnose
dasutobiladvojicanevjernika ida je ovapatnjabilasamo
dodatak patnji koju su kuali za svoje nevjerstvo i svoje
grijehe.Tojeidokazda nevjernikbitikanjavannesamo
zasvojenevjerstvo, izagrijehekojeje tojeistav
zakojiseopredijelioiEbuel-Hakem ibnBurhan.
Podrugima,radiloseodvojicimuslimanatosugeriraju
Poslanikove daoninekuajunikakvudrugukaznudoli
onuizdvanavedenarazloga.UprilogromeideiPoslanikova
napomena da se oni ne kanjavaju za neto golemo dok
nevjerstvo i mnogobotvo spadaju u apsolutno
grijehe.K tome, ne da se Vjerovjesnik,s.a.w.s., treba
kodBogazauzimatizasvakogmuslimanakojiukaburukua
patnju zbog nekog svog zlog djela. Tako nas je Poslanik
izvijestiodajedan kojijeukraokomadplatna,akoji
jepoginuo sena Boijemputu- koji je, dakJe, bioi
154 155
Ibn Qajjim
musliman i borac na Boijem putu!- da mu taj komad platna
kabur ispunjava vatrom.
Verzija predaje u kojoj se jasno da su to bila
nevj.ernika - nije poznata, a ako zbilja postoji,
Je da se radi o dodatku koji je sam prenosilac. Opet,
Bog najbolje zna!
Ovo miljenje zastupa Ebu 'Abdullah ei-Qurtubi.
156
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA SEDMA:
ODGOVOR PORICATELJIMA.
(ta kazati ateistima i otpadnicima koji
kabursktt patnju.
1
firi-rJ.u i tjeskobnost
kabttrsktt
1
te da je kabur ili dehenne11-1slza
rttpa iti demutska

da um1li ne
zauzima poloaj u svome kaburtt.?)
Kau: Kada otkoparno kabur u njemu na nalazimo gluhe
i slijepe meleke kako umrle udaraju gvozdenim kao
to ne nalazimo ni ove ili one zmije, niti razbuktalu vatru.
Isto ta ko, ako ga otkopamo i pogledamo u kakvom se stan j u
nalazi, u bilo kojem vremenu, vidjet da se tu u tom
pogledu nita nije promijenilo. Ako umrlome na stavimo
ivu a na prsa goruicu kasnije to opet u stanju u
kakvom smo ga i ostavili. ni jedan
kabtLr da se proirio za doseg pogleda ili pak da je
umrloga stijesnio; kabur uvijek nalaziti onakvim
kakvim je i bio: njegove dimenzije uvijek biti onakve kakve
smo i iskopali, nisu se ni niti smanjile. Kako onda
ta uska raka moe biti dovoljno prostrana da u nju moe
Naslov redakcijski.
157
IbnQaJjamei-D'..ewza
statiiumrli,imelekiisavonajambijentkojimusepredstavi
prijatnim ili neprijatnim?
Njihova sljedbenicinovotarijai zablude,kau:
Svaki hadis koji je u konfrontaciji s razumom i osjetilom
mora - apsolutno - biti a onaj koga govori mora
biti u krivu. Mi, naprimjer, dugo gledamo nekoga ko je
razapetnadrvetuinevidimodaganekoispituje,daonneto
odgovara,dase ili da njegovo tijelo vatra!
Istotakoonaj kojegasurastrgalezvijeriiiskljuvalegaprice
pase u inaaoseuutrobamazvijeriivoljkama
ptica,usromacimariba iukovidacimavjetra- kakoje,dakle,
da ti njega budu ispitivani?! Kakose moe i
zamislitidanekogkose utakvomstanjuispitujudvojica
meleka? I kakose u tom kaburmoetransformirati
ujednuoddennetskih ilidehennemskihjama?Ikako
ga kaburmoestisnutitakodamuserebra
Mi na ovo navesti neke detalje iz kojih se
odgovorsam nazrijeti.
Prvo: Trebaznati da poslanici- miri blagoslovi Boiji
nekasunanjih!- nisukazalinitatobiljudskiumsmatrao
izatanebi imaonimalodvojbedaje
Onoo su kazivaliposlanicijestdvovrsno:
a) onoto iljudskiumi nepatvorenapriroda
i
b) onotoljudskium,samposebi,nijeustanju
kakvasuposla oelementimaberzaha,
Kijarnetskoga dana, i kanjavanja...
Ovakvanjihova ljudskomumuu nisu
neprihvatljiva; svako za koje
158
KNJIGA O DUSI
se dridaje razumu neprihvatljivomorapotpadati
podjednood dvoje:iliimjelano
ili je umdeformiran,kadsejavljauobrazilja
koju potomdrizdravim rezonom.
Boguzvienikae:Oni kojima je dato znanje dobro znaju
da je ono to ti seobjavljuje od Gospodara tvoga istina i da
vodi na put Silnoga i Hvaljenoga! (Sebe',6).Jokae: Zar je
onaj koji ZIUl da je istina ono to ti se objavljuje od Gospodara
tvoga kao onaj koji je slijep?! (Ra'd,19)Neki od onih kojima
smo dali Knjigu raduju se svemu to objavljujemo tebi, ali
neki protivnici ne priznaju neto od Objave! (Ra'd, 36)
Ljudiseneraduju tonije Boguzvieni
kae:"0,ljudi, vamjestiglaporukaodGospodaravaeg
ilijekzavaasrcaiuputstvoimilostvjernicima.Reci:crNeka
se zato Allahovoj blagodati raduju ... " Qiinus, 57)
Ono pakto nije ne moe biti ni lijek niti se
njime moe uputaniti milost;ni radovatiseromene
moe. To moe biti samos onim u sesrcu ne
zadravanekodobroikojiodislamanemanita; najbolje
stanjejestzbunjenostisumnja.
Drugo: DaseodPoslanika- miriblagosloviBoij ineka
su na nj! - pravilno razumije ono to je on kazao, bez
dodavanja ili oduzimanja nekih elemenata, ili stavljanja
njegovih u pogrean kontekst, njegov iskazbiva
reduciran a time i objanjenje i uputa koji su se time htjeli
SamBogznakolikose nataj otiloodisprav-
nosti i odvelo u zabludu! Stavie, pogreno razumijevanje
Boijih i Poslanikovih uzrok je svake novotarije i
zastranjenostikojesu ponikle muslimanima.To
159
lli
IbnQnjjimcl-D!ew:l
je i osnova svake pogreke bilo u primarnim, bilo u
sekundarnim vjerskim pitanjima, kad ih uz to prati
jo i loa namjera. Kunja za vjeru i vjernike osobito je golema
onda kad se kod onoga koji se slijedi, uz njegovu dobru
namjeru, nade pogreno razumijevanje nekih pitanja, s jedne
strane i, s druge strane, loa namjera onoga koji slijedi. Tada
samo Bog moe
Sea je drugo doli pogreno razumijevanje Boijih i
Poslanikovih odvelo u stranputicu kaderije, murdie,
haridije, mu'tezile, dehrnije, rafidije i sve druge
sljedbe (ehl el-bide'i) tako da je kod ljudi vjera
s tim njihovim Ono to su iz Boijih
i Posla nikovih razumjeli Poslanikovi savremenici (saba be)
i oni koji su doli iza njih naputeno je. Ovi se na to i ne obaziru,
nimalo tome ne panju. Usljed silnoga mnotva
takvih primjera navoditi niti jednoga od njih; ukoliko
bismo ih sve pobrojali, bilo bi ih vie od deset hiljada. Moe,
zbilja, i na takvu knjigu koj u od do
kraja a da u njoj niti jedno mjesto na kojem su
ispravno kur'anske iliPoslanikove
Ovo je jako dobro poznato onome ko je upoznat s ljudskim
miljevinama i ko te rniljevine vrednuje ih pod
onoga s je doao Poslanik. bespredmetno
je razgovarati s onim koji se ponaa upravo suprotno- koji
ono s je doao Poslanik podvodi pod svojega
uvjerenja, ili pod onoga za kim se povodi, o kome ima
pozitivno miljenje. Takvoga, itakvo njegovo uvjerenje, treba
ostaviti po strani - neka sam nosi svoje breme - i izraziti
zahvalnost Onome koji je nas potedio takve kunje.
160
KNJIGA ODUSI
Bog uzvieni je odredio tri stanita: ovaj svijet,
berzah i stanite u kojem se trajno ostati (Dar el-qarar), i
za svako od tih stanita uspostavio je njemu primjerene
zakonitosti. je sazdao od tijela i due i propise i
odredbe na ovome svijetu vezao je za tijela, stavivi due u
drugi plan. Stoga je i erijatske propise uredio tako da oni
akceptiraju samo ono to je izgovorio jezik, ili to je
neki organ, makar to bilo i suprotno s onim to su due u
sebi tajile.
S druge strane, zakonitosti koje vladaju u berzahu
primarno akceptiraju due, dok su rijela u drugom planu. I
upravo onako kako u ovozemaljskim uredbama due slijede
tijela i usljed boli koju ta tijela trpe i same pate i
uitak kad i tijela budu u lagodnosti i tako i same sudjeluju u
kuanju radosti i patnje, isto tako i tijela slijede due u
njihovoj radosti i patnji, premda su u ovom due te
koje su izravno izloene kazni ili nagradi.
Ovdje, na ovome svijetu, tijela su vidljiva a due
nevidljive; ona su duama poput njihovih kaburova. Tamo
su, medutim, due a tijela nevidljiva u svojim
kaburovima. Propisi berzahski se dua i one na svoja
tijela prenose ugodnost ili patnju, upravo onako kako se
propisi ovoga svijeta tijela koja svoju ugodnost ili
patnju prenose na svoje due! Ovlada j ovim detaljem svojim
znanjem i dobro ga razvidi- to ti odagnati svaku dilemu
koja bi ti mogla iznutra ili s vana!
Uzvieni Allah nam je, svojom uputom, i
panjom primjere toga pokazao i na ovome svijetu - kroz
stanje u kojem se nalazi onaj koji spava. ili patnja
161
------
Ibn QaJJim ei-Diew:
koje doivljava u svome snu u korespondira s
njegovom duom; tijelo jeru u drugom planu, ono samoslijedi
duu. Prijenos rog ponekad zna biti tako snaan da
na tijelu ostavi vidljiv trag. Tako moe sanjati da ga
neko i, kad se probudi, na svome tijelu opaziti tragove
udaraca! Isto tako, moe sanjari da neto jede ili pije pa kad
se probudi u svojim ustima okus te hrane iJi te
odsustvo gladi i
Jo od toga: moe vidjeti kako se die
iz postelje, udara, i brani se ba kao da je budan,
premda je u dubokom snu, potpuno nesvjestan tih svojih
postupaka. Do toga dolazi stoga to se takvo neto odigrava
s duom pa se ona tu potpomae izvana, tijelom. Kad bi ti
uspio prodrijeti unutra, on bi se probudio i
(vanjski svijet).
Ako, dakle, dua bol i uitak, koji se posredstvom
nje dijelom prenose i na njezino tijelo, to isto se i u
berzahu -tavie, u njemu je to jo izraenije, da je
tamo dua u i potpunijoj mjeri samosvojna, premda i
dalje ostaje biti vezana za svoje tijelo, ne prekidaj u cijelosti
svoju vezu sa njim. Onda kad tijela ponovo budu sakupljena,
i kad se ljudi dignu iz svojih mezarova, tad i uitak i patnja
podjednako proimari i due i tijela, i to se manifestirati
jasno i
Ako ovome posveti panju koju zasluuje, pokazat ti
se jasnim da su Poslan ikovi iskazi u pogledu ka burske pa mje
ili nagrade, kaburske tjeskobe, irine, stiska, da je kabur ili
jedna od dehennemskih jama ili jedna od dennetskih
potpuno saglasni s razumom, da su nedvojbeno istiniti. To
l62
_____ _ _ __________KNJIGA O DUSI
ostati nejasnim samo onome ko pogreno razumijeva i
je znanje nedostatno; onako kako se kae:
Koliko je sam.o ma1tjkavih koji isprav1te
zbore!
Manjkavost njihova jest tt pogrefnom
poimanju njihovu!
Jo od svega toga jest da moe dvojicu
u jednoj postelji: dua jednoga kua slast i kad se
probudi tragove te slasti nalazi na svome tijelu, dok dua
onog drugog trpi bol i kad sc probudi, tragove te boli nalazi
i na svom tijelu! Uz to, ni jedan od njih nije svjestan u kakvom
stanju se nalazi onaj drugi.
Eto, berzah je jo od toga.
Bog uzvieni je onaj svijet i sve to je vezano za
njega nespoznatljivim (gajb), zakrivenim
obavezanih na ovome svijetu, to je izraz savrenstva
Njegove mudrosti, te da bi se oni koji vjeruju u 'gajb'h razli-
kovali od onih drugih.
Prvi primjer toga jest sputanje meleka kod
osobe: oni sjedaju pored njega i on njih vidi
razgovaraju kod nje i balzam - dennetske ili
dehennemske- i aminaju na dove, ma kakve bile, koje za
samrtnika tu prisumi ljudi; ponekad i sami
nazivaju selam i on im na to: nekad jezikom, nekad
iarerom a nekad, kad nema snage ni za jedno ni za drugo,
samo svojim srcem!
.. Gajb -sve ono to je: 1zvan dosegn ljudskoga uma, o sc znnnjn crpe
iz Objave.
163
Ibn QajJim el-rY..ewzi
Neke samrtni ke su jasno kako govore: Hodite! Dobro
mi doli!
Moj mi je kazivao- ne znam da li je on bio
svjedokom toga, ili mu je to neko drugi da je jedan
kako govori: Mir neka je i na tebe - sjedi evo
ovdje! Mir neka je i na tebe- sjedi evo ovdje!
je poznato ono to se zbilo s Haj rom Nessadom
- Bog mu se smilovao; on je, naime, na samrti rekao: "Strpi
se, Bog te jer ono to je tebi a
ono to je meni - Zatim je zatraio da
mu se donese voda, uzeo abdest i klanjao; potom je rekao:
"Sada ono to ti je i- umro!
Ibn ebi Dunja navodi kako je Omer ibn 'Abd el-Aziz u
posljednjim trenucima svoga ivota rekao: "Stavite me u
poloaj !" i kad su ga tako namjestili, rekao je: ''Ja
sam onaj kome si Ti zapovjedio pa sam podbacio, kome si
zabranio pa sam se ogluio!"- ponovio je to tri puta-"Ali,
nema drugoga boga osim Allaha!"
Zatim je podigao glavu i zorno se zagledao.
pravovjernih", primijetio je neko od prisutnih,
"pogled ti je otar?!"
"Vidim neka kazao je, "nisu ni ljudi ni dinni!"
Tako je izdahnuo.
Muslima ibn 'Abd ei-Melik kae: "Ja sam bio pod
kubbetom kod Omera ibn 'Abdel-Aziza kad je bio na samrti
i on nam je znakom pokazao da Mi smo tako izili
i posjedali oko kubbeta, a s njim unutra ostao je samo
posluitelj. Odatle smo kako ajet: Taj drugi svijet
onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered
KNJIGA O DUI
a one koji se Allaha boje kraj! (El-Qasas,
83) Bogami, niste ni ljudska niti dinni?!" Utom je
posluitelj iziao i pokazao nam da i kad smo unili,
on bijae izdahnuo!"
Fudale ibn Dinar kae: "Doao sam kod Mubammeda
ibn Vasi'a neposredno prije nego izdahnuti; govorio je:
"Dobrodolica melekima Gospodara moga! Vela bavle ve
la quvveteilla billa bi! {Nema snage ni osim sa Bogom!)"
Ja sam tada osjetio takav miris kakvoga nikada ranije
nisam mirisao. On je potom svoj pogled i umro".
predaje su isuvie brojne da bi ih se moglo sve
pobrojati.
O tome, ipak, govore Allaha uzvienoga,
koje su u ovom pogledu i dovoljne: A zato vi kad dua do
gue dopre, i kad vi budete tada gledali, -a Mi smo mu blii
od vas, ali vi ne vidite ... (El-Waqi'a, 83-8 5) Tj. Mi smo njemu
blii s Naim melekima, s Naim izaslanicima, ali vi njih ne
vidite.
To je toga to mi ne vidimo, to njje a
to se pojavljivati ovdje na ovome svijetu.
Potom melek prua svoju ruku prema dui, uzima je i
govori joj, a prisutni ga niti vide niti zatim dua izlazi
iz tijela i od nje se svjetlost poput zraka, i
miris ljepi od mirisa m iska, to isto tako prisutni niti vide,
niti taj miris.
Potom se meleki stanu uspinjati, sve u redovima, a
prisutni ih opet ne vide.
Zatim dua ponovo i posmatra kupanje tijela,
njegovo umotavanje u i noenje, pri govori:
164
165
Ibn QaJJm el-Die"-
"Pourite! Pourite!" ili: "Gdje mero vodite?!", to
ljudi ne Potom, kad umrli bude poloen u kabur i kad
se iznad njega zemlja poravna - zemlja nije prepreka
melekima da do njega! i ako bi mu se isklesao
kamen i umrli bio u njega poloen, i ako bi mu otvor olovom
bio zatvoren, ni to ne bi bilo preprekom melekima da
do njega, jer ta zgusnuta tijela nisu prepreka duhovnim
da kroz njih. tavie, ta rijela nisu brana ni dinima.
Bog uzvieni je kamenje i zemljane tlo melekima
onako kako je zrak pticama. Isto rako, proirivanje
kabura i njegovo komodiranje primamo se odnosi na duu,
pri je tijelo u drugom planu. Tijelo moe biti poloeno
u ka bur tjenji od lakta a da ka bur u stvari bude proiren za
vidokrug, slijedom postupka prema dui.
to se teine kaburske od koje se neki
dijelovi umrloga, to ne odbacuju ni ni razum, ni
nepatvorena narav Ako bismo, npr. pretposraviJi
da neko umrloga i da pri tome ne vidi da su mu se
rebra ispremetala, to opet da su se
ona, nakon pritiska, ponovo vratila u prvobitno stanje.
Krivovjerci i nevjernici, samo ele Poslaniku
pripisati la!
Jedan dobri je kazivao kako je jedanput iskopao
tri kabura, pa kad je s tim zavrio legao je da se odmori.
Urom je usnio kako se spustie dva meleka i zaustavie se
nad jednim od ta tri kabura; jedan od njih "Ubiljei:
jedan ferseh
8
J, uzdu i poprijeko!" Zatim zastade nad drugim
..
Ferseb- duinn mrcra: tri milje, odnosno 2.2.50 metara. Po drugtma, redao
ferseb duinu od 7 8 kilometara.
KNJIGA O DUSt
kaburom i "Ubi ljei: jedna milja, uzdu i poprijeko!"
Zatim stade nad kaburom i "Ubiljei: jedan fitr
8
\
uzdu i poprijeko!"
Potom se ovaj probudio i tu ubrzo bijae donesen neki
stranac na kojeg niko ne b.ij ae panju, tc ga ukopae
u onaj prvi kabur. Zatim bijae donesen jedan drugi i
njega ukopae u drugi ka bur. Potom donesoe denazu jedne
bogataice, suprugu jednog od uglednika tog mjesta; oko nje
bijae mnogo ljudi, te je ukopae u onaj tijesni kabur, onaj
za kojeg je onoga da govori: "Po jedan fitr, uzdu i
poprijeko!"
A fitr- to je samo jedan pedalj!
Peto: Ni vatra ni zelenilo kabursko nisu od ovoga svijeta
da bi ih mogao vidjeti svaki onaj ko vidi i ovosvjetsku vatru
i zelenilo. Radi se o onosvjetskoj vatri i zelenilu. Ta vatra
mnogo je od ovosvjetske i sroga je stanovnici ovoga
svijeta ne mogu osjetiti. Bog uzvieni ono zemJjano de i
kamenje koje se nalaze oko umrloga veoma
rako da ono bude mnogo vrelije od ovosvjetske eravice, pa
ipak, ako bi ih neko s ovoga svijeta dotaknuo, nita ne bi
osjetio! Jo dvojica ljudi budu ukopani jedan pored
drugoga, pa jedan od njih bude u vatrenoj jami a nimalo te
vreli ne ne dopre do onoga koji je tu uz njega; s druge
taj drugi bude u jednoj od dennetskih i nita od tih
uitaka i ljepote ne dospije do njegovog susjeda!
Gospodara uzvienog je i od
On nam jo ovdje, na ovome svijetu, pokazuje znakove SVOJe
1 Firr- pedalj; mjera od 18 centimetara.
166
167
Ibn Qajjam ei-Oiewtl
koji su viestruko od toga, aJi mnogi su ljudi
veoma skloni poricanju svega onoga to oni nisu uspjeli
ovladati svojim znanjem, a to je Bog nekima otkrio i zatitio
ih takvoga postupka.
Tako se nevjerniku podastiru dvije vatrene koje mu
njegov kabur razbukre vatrom onako kako plane. Bog
uzvieni, kad to otkrije i pokae nekim svojim robovima
a od drugih to zakloni rim. Kad bi to svi ljudi mogli vidjeti,
tada bi zahtjev za izvravanjem vjerskih propisa (reklif) i
vjerovanje u onostrano (gajb) izgubili svoj smisao. Uz to, ljudi
bi prestaH jedni druge sahranjivati, kako se ro sugerira u hadisu
kojeg biljee Buharija i Muslim: "I da se ne bojim da
jedni druge prestati ukopava ti, zamolio bih Boga da i vi
dio kabtLrske patnje, onako kako ja to
da se ova mudrost ne ivotinja, one tu patnju
mogu ona im je dostupna, kako je to pokazala mazga
Boijega Poslanika, s.a.v.s., kad se, pored onoga
koji je kuao patnju u svome kaburu, uznemirila i zamalo ga
zbacila sa sebe.
Na prijatelj Ebu 'Abdullah Muhammed ibn ei-Ruzejz
ei-Harrani mi je kazivao da je jedanput poslije ikindije iziao
iz i otiao u svoju "Kad je bilo negdje pred zalazak
Sunca", kae on, "prolazio sam kroz mezarluke kad ugledah
-jedan kabur bijae vatrena eravica, poput staklena
umrli usred njega! Ja stadoh trljati svoje jesam li budan
ili sanjam?! - te se okrenuh prema medinskim zidinama.
'Bogami, ne sanjam!', rekoh. Tako nastavih prema svojoj
sav zaprepaten, i oni preda me iznesoe hranu, no ja
ne mogoh jesti, u grad da se raspitam je ono
168
KNJIGA O DUSI

ramo kabur. Tako saznadoh da je nekog poreznika koji tog
dana bijae umro!"
ove vatre u kaburu, prema rome, jest poput
meleka i dinna koje se ponekad deava onima kojima
Allah to otkriti.
Ibn ehi Dunja u svojoj knjizi Kitab el-qubiir navodi
'abija koji je kazivao o jednom koji je Vjerovjesniku,
s.a.w.s, "Prolazio sam pored Bedra kad sam
vidio kako iz zemlje neki kojega drugi udarae
kukom tako da se on ponovo izgubi u zemlji. Tako se
pojavljivae vie puta i vie puta se gubijae u zemlji?!"
"Bio je to Ehu Dehl ibn Hiam",ss rekao mu je Poslanik.
Tako kuati patnju sve do Sudnjega dana !"
Ibn ehi Dunja takoder navodi i iskaz Hammada ibn
Seleme, koji se pozivao na 'Amra ibn Dinara, on na Salima
ibn 'Abdullaha a on na svoga oca koji je
"Na svojoj devi sam iao od Mekke prema Medini,
uzase vode, i tako naiao pored nekih mezarluka.
Istom- iz jednog ka bura i zide vatrom,
lanac koji mu bijae svezan za vrat. '0, 'Abdullah', stade se
meni, 'vode mi daj, vode! O,' Abdullah, vode, vode!'
Ne znam da li me bijae prepoznao pa me stoga oslovi
po imenu ili govorae onako kako govore i drugi
16
, tek za
njim drugi i stade govoriti: '0, 'Abdullah, ne daj
mu vode! O, 'Abdullah ne daj mu vode!'
;;- Ebu Dehl ibn ei-Hiiim- jedon od velikih prorivn1ka poslanika Muhammcda,
a.s., poginuo u poznatoj Bici na Bedru l.. godine po Hadtra.
'Abdullah- d osi.: rob Boi ji, U arapskom jeziku upotrebi, n va se i u
tom a ne s:uno kno vlnsrito ime.
169
Ibn eJ.J)fcwzf
Zatim onaj lanac i onoga u kabur!"
Ibn ebi Dunja kae: mi je moj otac,
se na Musu ibn Dawuda, on na Hammada ibn Selemu, on
na Hiama ibn 'Urweta a on na svoga oca koji je
'Jedan je iao iz Mekke prema Medini pa kad
je prolazio pored mezarluka vidio je kako iz jednog kabura
izlazi vatrom, u bukagijama.
'0, 'Abdullah- vode! O, 'Abdullah- vode!', govorio je.
'Utom je', kae onaj 'za njim iziao jedan drugi
'0, 'Abdullah - ne daj mu vode! O,
'Abdullah -ne daj mu vode!'
je od toga pao u nesvijest i njegova deva ga je tako
odnijela u 'Ard .
8
7 Kad se u j utro probudio bio je potpuno
sijed. O tome je obavijeten i Osman, pa je zabranio da neko
putuje sam!"
On navodi i Sufjanov iskaz; on se pozivao na
Dawuda ibn Sabura a on na Ebu Quz'u koji je
"Prolazili smo pored nekih voda koje su bile
nas i Basre kad smo njakanje magarca. Ljude iz rog mjesta
upitali smo ta je to; rekli su: 'To je jedan ovdanji
kad god mu je mati neto rekla, uvijek joj je odgovarao:
Od kada je umro, iz njegova kabura se svake
ovakvo njakanje!"
Ibn e bi Dunja navodi i iskaz 'Amra ibn Dinara, koji kae:
"Jedan Med inja nin je imao sestru koja je ivjela na periferiji
grada, pa kad se razboljela on ju je iao Kad je umrla
i on se s njezine denaze, sjetio se da mu je neto
17
EI-'Anl - pustinjsko mjesto u Arabiji, na Tihame.
170
KNJIGA O DUI
ostalo u kaburu pa je zamolio jednog svog prijatelja da se
vrate do tamo.
'Tako smo', kae on, 'otkopali kabur i ja sam tu naao
ono to mi je ostalo. Zatim sam onome rekao da se izmakne
kako bih vidio u kakvom je stanju moja sestra. Skinuo sam
onaj pokrov sa rake kad - kabur sav bukti vatrom! Ja sam
brzo sve vratio kako je i bilo, i otiao do svoje majke.
'Majko, reci mi kakva je bila moja sestra?', upitao sam
je i ona je rekla: 'Ne pitaj nita sad kad je mrtva! '
'Molim te, reci mi!', zahtijevao sam i ona mi je kazala:
je namaz do isteka namaskog vremena a mislim
da je klanjala i bez abdesta. Prilazila je komijskim vratima i
prislukivala njihov govor a onda to iznosila u svijet!"
On navodi i Husajna cl-Esedija koji kae:
sam Merseda ibn Huiba kad je 'Sjedio sam kod Jusufa
ibn Omera a pored njega je bio neki je jedna strana
lica bila poput metalne
Mersedu ono to si vidio!', rekao mu je Jusuf i
on mi je Kad sam bio sam
one razvratne srvari pa kad se pojavila kuga, rekao sam:
'Izdvojit se u neki od oblinjih klanaca' a potom sam
nadoao na to da kopam mezarove. Tako sam se jedne
akama i jacije, nakon to sam bio iskopao mezar,
naslonio na zemlju drugog mezara kad - donesoe
denazu, ukopae je u onaj mezar i poravnae zemlju. Utom
sa zapadne strane dvije bijele ptice - bijahu poput
deva- i jedna se spusti kod glave umrloga a druga kod nogu
a onda ga stadoe rovati. Jedna od njih se zatim spusti u
kabur a druga ostade na njegovu rubu.
171
'l
l
IbnQajj1mei-D!ewzl
Tadase ija primakob isjedohna rub kabura-abijah
tada koji u svojim prsimanita ne i
kako onaj govori: 'Zar nisi svojoj tazbini iao u dvjema
ihpozemljigordo, hodom
oholim?!''Igorisamodtoga!',odgovoriovajionajgatako
udaridaseispunisavkabur,teonpostadepunvodeimasti.
Zatimseponovo vrati kakav jei bio iovaj ponovi pitanje
dok gatriputtako ne udari, a onsvakiputodgovori isto i
svakiputkaburseispunivodomi
Zatim podie glavu i pogleda premameni. 'Gle njega
gdjesjedi,Bog mupametzavrtio!' i udari me po ovoj
stranilica.Jase od toga sruihi tuostadoh sve
do jutra.Kad sam ustao, staosam razgledatikabur, ali on
bijae kakavi jestkabur!"
Voda imastkoje je ovaj vidioza umrloga su
vatra, kako je to Vjerovjesnik,s.a.w.s.,rekaoza Dedala-
da snjim vodai vatra;da vatra biti hladnavoda a
voda vatra.
fbn ebi Dunja navodikakojejedan upitaoEbu
!shaqael-Fezarijada li i mezarovaima
pokajanja."Ima",kazaoje on,"ukolikomu jenijetiskren,
akoAllahvidi dajeonutomeiskren!"
"Ja sam eto mezarove", rekao je "i
pritomsamnailazionaone licanisubilaokrenutaprema
kibli!"
88
..
Kibla - pravac okretanja u namazu; pravac prema K'abi u Mekki. Utom
pravcumuslimani i svojeumrle,tj. njihovudesnustranurijela,i tako
ihsputajuumczarove.
172
KNJiGAODUI
KakoEl-Fezariotomenijeimaopouzdanogznanja,pisao
jeotomeEvza'ijuiovajmujeodgovoriodajetevba
prihvatljivaukoliko muje nijetispravan,ukoliko iz
srca. "Atose njegove izjaveda jenailazioinaone
lica nisu bilaokrenutapremakibli",pisaoje Evza'i, "tosu
onikojisuumrline posunnetu Boijega
IbnebiDunjakae: "Kazivaomije'Abdel-Mu'minibn
'Isa ei-Qajsi da je jedan mezarova - koji se bijae
pokajao zbog toga - upitan ta je bilo s se
susreoutojsvojojraboti.'Kadsamjednoga kazao
je,'vidiosamgasva okovanaekserima,ajedanvelikiekser
bijaemuuglaviijopojedanunogama!"
Jedan drugi mezarova upitan je ta je on
vidio,pajerekao:'Vidiosam lobanju
punu olova!'
upitan je o uzroku njegova pokajanja;
rekaoje: onihkojesam nalaziosamokrenute
odkible!"
Meni jemoj dobriprijatelj Ebu 'AbdullahMuhamrned
ibn Mus'ab el-Selami, jedan od najboljih robova Boijih,
poznatposvojojiskrenostiiistinitugovoru,
"Jedan jedoaoubagdadski trgitu prodao
neto kojisuimali podvijeglave.Kupioihjejedan
medutimkolikogodih je zagrijavaoonisenisudali
kovati; jednako su ostajali Odustavi od daljnjeg
pokuaja,potraiojeonogaodkojegihbijaekupio,tegaje
upitaoodaklemuoniekseri. 'Naaosamih!', kazao muje
ovaj.Nanjegovoinsistiranjedamu kaeodakletiekseri
kod njega,rekao mu je daih je naao u jednomotvorenom
173
Ibn Qajjim ei-Dewd
kaburu, u kostima mrtvaca koji je tu leao. 'Pokuao sam ih
kazao je, 'ali nisam mogao pa sam uzeo kamen,
njime istucao kosti i tako ih pokupio!'
'I ja sam vidio te eksere!', rekao mi je Ebu 'Abdullah. Na
moje pitanje kako izgledaju, kazao je: 'Ekseri. Imaju dvije
glave!"
Ibn ebi Dunja kae: "Moj otac, se na Ebu el-
Hureja a on na svoju majku, mi je 'Kad je
ukopan Ebu D'afer H andeq el-Kufi ljudj su premjestili svoje
umrle i mi smo vidjeli jednoga - koji bijae medu
premjetenima - na njegovoj ruci jasno se razaznavahu
tragovi ugriza!"
On biljei i iskaz Semmaka ibn Harba:
"Ebu Derda' je jednom prolazio kroz mezarluke pa je rekao:
'Kako samo s vana izgledate spokojno a kako ste iznutra
teki!"
Sabit el-Bennani kae: Jedanput bijah prolazio kroz
jedne mezarluke kad iza sebe glas: 'Sabite, neka te ne
zavede spokoj koji gleda - da samo znade koliko tu irna
nesretnika!' Ja se okrenuh, no iza mene ne bijae nikoga!"
Hasan je, pored nekih mezarluka, rekao: "Kako
su samo brojni, kako odiu spokojem, a koliko njima
ima nesre truk a l "
Ibn ebi Dunja biljei da je Omer ibn 'Abdel-Aziz upitao
Muslimu ibn 'Abd ei-Meliku: "Muslima, ko je ukopao tvoga
oca?"
"Taj i taj, gospodaru!?", kazao je.
"A ko je ukopao Velida?", upitao je i on mu je rekao:
Taj i taj.
174
KNJIGA O DUSI
"Eto, kazat ti ta rci je taj rekao je Omer.
"Rekao mi je da je, kad je tvoga ova i Velida spustio u
kaburove, pa kad je otiao da sa njih skine pokrove, naao
da su im lica bila okrenuta na potiljak! Stoga, Muslimo, kada
ja umrem pogledaj gdje biti okrenuto moje lice; vidi,
li se i sa mnom zbiti ono to se zbilo sa njima, ili ja biti
toga
Muslima kae: "Tako sam, kad je Omer umro i kad sam
ga spustio u kabur, pogledao gdje mu se naJazi lice, kad:
bijae na svome mjestu!"
Ibn ebi Dunja navodi i iskaz jednoga iz reda prvih
muslimana; on kae: "Umrla mi je i ja sam je spustio
u ka bur. Potom sam otiao da popravimciglu na tom kaburu
kad- ona bijae okrenuta od kible i tom mi je u srce uvuklo
Iza toga sam je sanjao. rekla mi je u snu. 'Mnogo
te okaharilo ono to si vidio pa - ovih pored mene
je okrenuta od kible!'
Kao da je mislila na one koji su umrli ustrajno
velike grijehe!"
'Amr ibn Mejmiin kae: sam Omera ibn 'Abdel-
Aziza kad je rekao: 'Bio sam medu onima koji su spustili u
kabur Velida ibn 'Abd el-Melika pa sam vidio kako su mu se
koljena splela oko vrata. Na to je njegov sin uzviknuo: 'Oivje
moj otac, Gospodara mi Kabel'
'Na tvog oca ubrzano se kazna, Gospodara mi
Kabel', kazao sam ja".
T o to se zbilo s V elidom Omer kasnije nije o s uma.
Kad je Omer ibn 'Abd el-Aziz za namjesnika Iraka
postavljao Jezida ibn Muhelleba rekao mu je: "Boj se Allaha,
175
lbn Qajj im el Dewzi
Jezide, jer kad sam ja Velida spustio u kabur on je onako u
zamlatarao svojim nogama!"
Jezid ibn Harun kae: "Kazivao nam je Hiam ibn
Hassan, se na Ebu 'Ujejnijevog slugu Vasila, on
na Omera ibn Zehdema a on na 'Abd el-Humejda ibn
Mahmuda, koji je 'Sjedio sam kod Ibn
'Abbasa kad su kod njega doli neki ljudi i rekli mu: 'Poli
smo na had a s nama je bio i na prijatelj, kod kojeg
smo tamo odsjedali. On nam je evo umro i mi smo ga opremili
te se dali na kopanje rake, da ga ukopamo. Kad smo s tim
bili gotovi, tu se pojavi velika crna zmijurina i sobom ispuni
raku. Mi iskopasmo drugu, ali se zmija pojavi i tamo!
Iskopasmo i raku- i nju ispuni zmija!?'
'To je okov kojim biti okovani', rekao im je Ibn
'Abbas. 'Idite i ukopajte ga u jednu od tih raka koje ste
iskopali, jer tako mi Onoga u je ruci moja dua, kad
biste zemlju prekopali, na svakom mjestu biste naili
na tu zmiju!'
Mi smo tako otili i poloili ga u jednuraku, pa kad smo
se vratili njegovoj smo porodici odnijeli njegove stvari. 'ta
je tvoj mu radio?', upitali smo njegovu suprugu i ona je
rekla: 'Prodavao je hranu i odatle svakoga dana uzimao
dnevnu potrebu svoje Potom je isto toliko dobivao-
to je, naime, bila njegova zarada - i ono to bi (kradom)
uzimao mijeao je sa tim!"
Ibn ebi Dunja kae: "Mohammed ibn el-Husejn mi je
'Ebu Ishaq, autor ata, kazivao mi je kako
je bio pozvan da opremi jednog umrlog, 'pa kad sam mu
otkrio lice', kae on, 'vidio sam mu oko vrata zmiju; bijae
L76
KNJ IGA O DUI
strana, pa sam otiao odatle ne okupavi ga. Rekli su mi da
je psovao ashabe - Bog njima bio zadovoljan!"
Ibn ebi Dunja navodi Se'ida ibn Halida ibn Jezida el-
Ens;irija koji je prenosio iskaz jednog grobara iz Basre:
"Jednoga dana sam", kae on, "kopao mezar, pa sam tu uz
njega malo prilegao. Sanjao sam kako mi dodoe dvije ene
i jedna od njih mi 'Robe Boiji, preklinjem te Bogom da
nas potedi prisustva ove ene, da je ne ostavlja u naoj
bUzini!' Ja se utom probudih sav prestraen kad- tu bijae
donesena denaza neke ene. 'Mezar je tamo iza vas!', rekao
sam im i tako ih odvratio od tog mezara.
Kad je pala na san su mi opet izile one dvije ene i
jedna od njih mi je rekla: 'Bog ti dao svako dobro, otkloni.o
si od nas dugotrajno zlo!'
'Zato tvoja drugarica uti?', upitao sam je. 'Zato mi se
i ona ne tako kao ti?!'
'Ona je umrla ne ostavivi iza sebe testament. Onaj koji
tako umre i jest zasluio da ne govori sve do Sudnjega dana!',
kazala je."
Ova i brojna druga koja se ne bi mogla smjestiti
ni u knjigu, samo su jedan od na koji Bog
uzvieni nekim ljudima da se izravno s
dijelom kaburske patnje i nagrade.
Ako bismo pak navodili sva ona koja se
toga mogli bismo broj knjiga, pa ko eli da se s
tim podrobnije upozna neka se obrati na knjigu Ibn ebi
Dunjaa Kitab el-mendmdt (Knjiga na
Qajrevanijevu knjigu Kitab el-bustdn te na druge
knjige koje se bave tim pitanjem. Bezvjerci i krivovjerci,
177
Ibn Qnjjim ci-Dewzi
medutim, samo ono to svojim znanjem ne uspijevaju

Sedmo
89
: Bog uzvieni jo na ovome svijetu pokazuje
nam neto to je jo od toga. Eto, naprimjer, bijae
se Dibril sputao do Vjerovjesnika, s.a.w.s., mu
se u liku bijae mu govorio tako da ga je Vjerovjesnik
dok onaj koji bi bio uz samoga Vjerovjesnika, niti bi ga
vidio, niti to je bio i sa svim drugim
vjerovjesnicima. Ponekad mu je Objava dolazila u obliku
zvonjave a niko od tu prisutnih to ne bi Isto tako, dini
razgovaraju i govore povienim tonovima tu medu nruna, a
mi ih ne Bilo je kad su meleki udarali
nevjernike tukli ih po vratovima njihovim i vikali
na njih a tu prisutni muslimani niti su ih vidjeli, niti su
njihov govor. Bog uzvieni je ljudima zakritim mnotvo
onoga to se na Zemlji, tu njima. Tako je, npr.
Dibril presluavao Vjerovjesnika, s.a.w.s., i pojanjavao mu
Kur'an a prisutni nita nisu
Kako neko ko poznaje Boga uzvienoga i ko priznaje
Njegovu moe poricati da On moe da se
zbivanja zaklon.ito od nekih Njegovih
stvorova- to je izraz Njegove mudrosti i milosti prema njima
- da oni ne mogu podnijeti i toga.
je isuvie slab stvor u pogledu i da bi
mogao ostati postojan pri s kaburskom patnjom.
Mnogi od onih kojima je Allah to pokazao presvisnuli su ili
.,
Scsti stavak ne nalazi sc u tampanim primjercima, pa je da sc radi
o greci u oumcraciji.
178
KNJIGA O DUl
su pali u nesvijest i dugo vremena iza roga nita nisu imali od
svoga ivota. Nekima je skinuta koprena sa srca pa su umrli.
Prema rome, kako je Boanskoj Mudrosti odricati
sputanje koprene, stavljanje zastora ljudi i dina i
toga tako da, kada bi taj zastor bio sklonjen, oni bi
to svojim mogli vidjeti i biti toga svjedoci.
Zatim, i je u stanju skinuti ivu i goruicu s
i prsa umrloga i to ponovo vratiti natrag, pa kako
to ne bi mogao melek? Kako to ne bi mogao
Onaj ko je sve Kako Njegova to ne bi
mogla zadrati u i na prsima umrloga tako da odatle
ne padnu? Uostalom, zar se ono to se odnosi na berzah moe
podvoditi pod analogiju onoga to je ljudima vidljivo i
opipljivo ovdje na ovome svijetu; zar to onda nije
neznanje, zabludjelost i nepovjerenje prema onome koji
najistinitije zbori; zar nije dranje Gospodara svih
svjetova?! To je vrhunac neznanja i nepravednosti!
Ako neki od nas kabur moe proiriti za deset ili
stotinu lakata, pa i vie od wga- uzdu i poprijeko i u dubinu
-i to zakriti od pogleda ljudi i pokazati samo onome kome
on kako da takvo neto ne moe Gospodar svih
svjetova - kome i koliko - i to zaklonitim
ljudskim tako da oni kabur vide tijesnim a da je on
ustvari veoma prostran, iznimno lijepog mirisa, obasjan
snanom to njihove ne mogu dosegnuti?
Sutina problema jest u tome to ta prostranost,
tjeskobnost, osvijetljenost, zelenilo ili vatra nisu od
vrste na ovome svijetu. Bog uzvieni je ovdje
vidljivim samo ono to je od ovoga svijeta, te ono to
179
ll
Ibn QoiJim ci-D!tiYll
od njega. Na ono to spada u onaj svijet On je spustio pokrov,
ga zaklonitim, kako bi vjerovanje u njega, njegovo
bilo uzrokom njihove Tako, kad im se
taj pokrov podigne, ono to je on pokrivao postane im
vidljivo,
i ako bi umrla osoba bila poloena ivim
ljudima, to ne bi bila zapreka da joj dodu meleki i sranu je
ispitivati a da oni to ne osjete; da ona odgovara na njihova
pitanja a da oni ne njezin odgovor; da je oni udaraju a
da to prisutni ne vide ... Isto tako neko od nas moe spavati
pored svoga prijatelja, pa u snu svome biti na muci, udaran
i bol trpjeti, a da njegov budni prijatelj ba nita ne zna o
tome, premda se tragovi udaraca i boli mogu odraavati
i na tijelu!
]o je i neznanje meleku odricati
prolaska kroz zemlju i kroz kamen- ta, Bog uzvieni
je da oni njemu budu ono to je pticama zrak. to
predstavlja prepreku gustim tijelima ne da je to isto i
prepreka suptilnim duhovima. Bila bi co sasvim pogrena
analogija, a upravo takvom analogijom u la su utjerivani
Boiji poslanici- neka su na njih mir i blagoslovi Boiji!
Osmo: Dua moe biti do razapete osobe, do
utopljenika ili spaljenoga a da mi to ne osjetimo, da
se tu radi o jednom drugom vidu od onog
na kojeg smo svikli. Eto, tako mi gledamo
gledamo onog od kapi ili smetenog, koji
su jo u ivotu, u kojima se jo nalaze njihove due, pa ipak
ne njihov ivot. Isti je i s onim je tijelo
rastrgano- Onaj koji nad svime ima duu moe dovesti
180
KNJIGA O DUI
u vezu sa svakim dijelom, bez obzira na njihovu
blizinu ili udaljenost, pa da co u svakom pojedinom dijelu
pobudi uitka ili bola.
Bog uzvieni je i neivim tvarima podario odredeni
i svijest kojima oni slavu svome Gospodaru.
tome, kamenje pada iz skruenosti pred Bogom
i seddu Mu brda i trava, Ga kamenje sitno, voda
i biljke. Uzvieni kae: I ne postoji nita to Ga ne
Ga; ali, vi ne razumijete njihovo! (El-Isra',
44) Da se ovdje pod misli samo na to da oni
samim tim to postoje na svoga Tvorca, u tom
ne bi bilo "ali vi ne razumijete njihovo",
da je svakom razumnom jasno da samo
njihovo postojanje na Onoga ko ih je stvorio .
Uzvieni jo kae: Mi smo brda da zajedno s njim
hvale Allaha prije nego to Su11ce i poslije poto grane!
(Sad, 18) Brda, medutim, svojim prisustvom na
Onoga koji ih je stvorio i izvan ova dva vremena!
Uzvieni Bog jo kae: O brda, ponavljajte zajedno s niim
ht,alu ... ! (Sebe', Io) Prema rome, samo na Tvorca
ostvaruje se i bez njihova sudjelovanja u sa njim (rj.
s poslanikom Davudom, op. prev.).
O Bogu izmiljaju lai oni koji kau: Izricanje hvale
Allahu od strane brda jest ustvari je to eho koji
se odatle -jer, ona uzvratiti ehom na sve to bude
izgovoreno! Bog uzvieni jo kae: Zar ne zna da se i oni na
nebesima i oni na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec,
i zvijezde, i planine, i i ivotiltje, i mnogi ljudi ... (El-
Had, r8) Samo na Tvorco ne spccifizira "i mnoge
ljude". On jo kae: Zar ne zna da Allaha hvale svi koji su
181
Ibn Qajjimei-Oewzi
na nebesima i na Zemlji a i ptice irenjem krila svojih; svi
znaju kako Mu se moliti i kako ga hvaliti! (En-N ur, 4I)
Ovo "moljenje" i ovo "hvaljenje" jesu stvarni; oni su realnost,
poznata Bogu, svejedno to je oni koji izmiljaju lai,
znanje nije dostatno.
Uzvieni Bog kae da i neko kamenje sa svoga
mjesta i pada iz straha od Njega, i kae da su i Zemlja i
nebesa pokorni Njemu. Oni to eksplicitno tj.
odgovaraju Mu na Njegove On im se, dakle, obratio,
i oni su ta im je kazao, i na najljepi su mu
odgovorili. Rekao im je: ''Pojavite se milom ili silom!" -
"Pojavljujemo se drage volje!", odgovorili su. (Fussilet, II)
Neki ashabi su kako hrana koju su upravo jeli slavi
dragoga Boga i kako suh u damiji jeca! Dakle- ako
i u tim tijelima postoji i svijest, onda se oni tim
prije nalaze tamo gdje je bila dua, gdje se desio ivot!
Bog uzvieni jo je na ovome svijetu ljudima demonstrirao
cjelovito ivota u tijelo kojeg dua bijae napustila,
tako da ono stade govoriti, hodati, jesti, piti, eniti se i
potomstvo radari, poput onih koji su iz straha od smrti iz
zemlje svoje pobjegli- a bijae ih na hiljade. Allah im je rekao:
"Pomrite!" - a poslije ih je oivio! (El-Beqare, 243 ); Ili poput
onoga koji je pored jednog do temelja poruenog
grada, povikao: "Kako Allah oiviti ove to su pomrli?",
i Allah te on umre i tako ostade stotinu godina, a onda
ga oivi i zapita: "Koliko si ostao?"- Dan ili dio dana"-
odgovori. (El-Beqare, 259)
Takav je i s onim izmed' Benu koji bijae
ubijen, kao i s onima koji su Musau rekli: "O Musa, mi ti
182
KNJIGA O DUSI
vjerovati dok Allaha ne vidimo l,,, paihje Allah usmrtio
a nakon toga ponovo ih oivio. Isto je bilo i sa Stanovnicima
i s Tbrahimove ptice. Kada je, dakle, u ta tijela,
nakon to se bijahu sasvim ohladila, ponovo vratio
potpunivot, kako onda Njegova ne bi
u njih, nakon smrti, povratiti neki vid nestalnog ivota kOJI b1
tu sprovodio namijenjenu mu svrhu, koji bi tim tijelima davao
sposobnost govora i, prema djelima koja su u njima
pobudivao uitak ili bol! Poricati to samo je puko nijekanje,
tvrdoglavost i poricanje, a uspjeha nema bez Boije
Deveto: Treba znati da je kaburska kazna ili nagrada
ustvari samo drugo ime za berzahsku kaznu ili nagradu, tj.
to je ono to se odvija izmedu ovoga i svijeta. Bog
uzvieni kae: Pred njima prepreka (berzah) biti sve do
Dana kada oivljeni biti./<)o (El-Mu'miniin, 100) Oni koji
su u berzahu imaju odreden uvid i u ovaj i u onaj svijet. Za
kabursku kaznu ili nagradu je da je kabur ili
dennerska ili varrena jama, da ljudi
biva sahranjena u kabur. Medutim, i onaj ko bude razapet
na kriu, spaljen, utopljen, koga pojedu zvijeri ili ptice- i
oni imati njima udio kazne ili nagrade
berzahske- ovisno o djelima koja su i pored toga to
su oblici i kanjavanja i nagradivanja raznovrsni.
Jedan iz naroda drevnih pomislio je da ako
mu tijelo njegovo bude spaljeno i pretvoreno u pepeo a potom
Prevodi oci izraz berzah koji se navodi u ovom a jeru prevode
ga, npr. prevodi ovako: "lwniih pregrada biti..." mislimo da
je ovaj izraz najbolje osr3viti u njegovom izvornom obi_ ku, ovom
mjestu, da sam autor pojanj:IV3 ta on pod npm podrazum11cva.
183
lhn QnjJim el -l1!cwz1
taj pepeo bude prosur dijelom u more a dijelom po kopnu
kad vrijeme bude vjetrovito, biti spaen berzahskog iskuenja,
pa je svojoj djeci da tako i urade sa njim. Allah je,
medutim, naredio moru da sakupi sve to je palo u njega, i
kopnu da sakupi ono to se rasprilo po njemu, i onda rekao:
"Ustani!", kad- on pred dragim Bogom! "ta re je navelo
da onako postupi?", upitao ga je i on je rekao: "Strah od
Tebe, Gospodaru; Ti najbolje zna da je rako!", na ra mu je
Bog dragi uzvratio svojom
Ni one prake, dakle, nisu mogle berzahsku kaznu
ili nagradu. ako bi umrli bio svezan za vrhove
preputen olujnom vjetru, i tada bi njegovo tijelo dohvatila
ona berzahska kazna koja ga sijeduje! Isto tako, ako bi dobar
bio ukopan u vatreno njegovo bi tijelo stigla
nagrada berzahska, a njegovu duu ono to njoj pripada.
Bog bi njemu vatru hladnom i spasonosnom, dok bi
onome drugome zrak vatrom i jarom.
Svi elementi i sve tvari na svijetu poslune su svome
Gospodaru, svome Tvorcu i Stvoritelju, i On njima upravlja
kako On One djeluju po Njegovoj volji, u cijelosti
pokorne Njegovom htijenju, sasvim i podatne
Njegovoj Ko to taj Gospodara svih
svjetova, ne vjeruje u Nj i negira Njegovu boanstvenost.
Deseto: Smrt je povratak i prvo proivi jen je. Bog uzvieni
je, naime, ljudskoj vrsti odredio dva povratka i dva
proivljenja; u njima oni koji su loa djela bivaju
kanjeni za ono to su radili, a oni koji su dobro bivaju
nagrndeni lijepom nagradom.
KNJIGA O DUI
Prvo proivljenje jest ono kad dua napusti tijelo i dospije
u boravite prvog
Drugo proivljenje bir onda kad Bog povrati due u
njihova tijela i digne ih iz mezarova pa ih smjesti u Dennet
ili Dehennem, to je ujedno i drugo sabiranje ljudi. Stoga se
u jednom vjerodostojnom hadisu i kae: "l da vjeruje u drugo
proivljenje", jer ovo prvo proivi jen je niko i ne
premda mnogi da tu biti izrica ne bilo kakve nagrade
ili kazne.
Ta dva malo i veliko- Bog uzvieni spominje
u suri El-Mu'minun, zatim u suri EI-Waqi'a, EI-Qijameh, El-
Mutaffifun, EI-Fedr i u nekim drugim surama. Njegova
pravednost i mudrost nalau da budu dva stanita u kojima
i kuaju nagradu, odnsono kaznu.
puna mjera te nagrade ili kazne bit postignuta
tek pri drugom povratku, tamo gdje biti stalno boravite,
kako to kae Bog uzvieni: Svako ivo smrt okusiti! l
samo na Sudnjem danu u potpunosti vae!
(Alu 'Imran, I85)
Boija pravednost, Njegova lijepa imena i sveto
savrenstvo iziskuju i nalau da nagrada zahvati i tijela i due
Njegovih miljenika i da kaznu iskuse i tijela i due Njegovih
neprijatelja. Stoga je nuno da i tijelo i dua onoga ko Mu je
bio pokoran okusi njemu primjeren ugodaj i slast, da i tijelo
i dua nevjernika, koji Mu je neposluan bio, okuse kaznu i
bol koje je zasluio. To je zahtjev Njegove pravednosti,
mudrosti i svete savrenosti, medutim da je ovaj svijet
mjesto gdje se daju nalozi, gdje se on stavlja na
kunju, na njemu se to ne vidi. Berzah je pak prvo stanite u
184 185
Ibn QaiJim ci Dtew: t
kojem se dodjeljuje nagrada, pa u njoj dolazi do izraaja ono
to je njemu primjereno, pojavljivanje nalae mudrost.
Na Dan velikog i oni pokorni i oni nepokorni dobit
punu mjeru onoga to su zasluili- nagradu ili kaznu i za
tijelo i za duu!
Nagrada i kazna berzahska samo je stadij,
ahiretske nagrade ili kazne, tj. izvedena je iz nje.
Ona ona iz berzaha nastaviti pratiti i tamo. Na to
i Kur'an i vjerodostojan, nedvosmislen badis na vie mjesta,
s nesumnjivo jasnom porukom. Boiji Poslanik, s.a.w.s., je
npr. rekao: " Pa mu se otvori jedan otvor prema Dennetu i
do njega dopre dio dennetskog i ljepote!" Za
nevjernika je kazao: "Pa mu se otvori jedan otvor prema
Dehennem u, pa do njega dopre dio njegove vreJjne i
Pouzdano se zna da upravo preko tog otvora tijelo uzima
svoje sljedovanje, kao to svoje sljedovanje uzima i dua. Kroz
taj otvor na Dan u svoje mjesto u
koje treba Kroz te otvore do njega i na ovome svijetu
dopire slabani impuls zaklonjen brigama, nujnostima i
povremenim duhovnimsranjima koja mnogi ljudi
no kojima ne nalaze razlona uzroka i koja ne umiju
izraziti. Medutim, da raj impuls postoji
jest jedno, dok je i izraavanje njega neto sasvim
drugo. Tako, kad umre taj impuls koji dopire kroz ta
dva otvora postaje i intenzivniji, a kada bude ponovo
proivljen tada do njega stizati u cijelosti. Mudrost
Gospodara uzvienoga, u ovom pogledu, u sva tri navedena
stanita sprovodi se u savrenom redu.
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA OSMA:
v
KUR'ANSKA SUTNJA.
(Zato kabttrska patnja spomemua i
Kur)amt i pored toga to je veoma da
se zna i vjeruje tt njH kako bi ljttdi biti oprezni
i nastojali se od nje?)
Odgovor na ovo pitanje moe se dati saeto i iscrpno.
Saeto bi se moglo kazati da je Bog uzvieni svom
Poslaniku dao dvije objave i ljudima stavio u obavezu da
vjeruju i u jednu i u drugu i da postupaju po onome to nalaze
u njima; to su: Knjiga i Mudrost. Bog uzvieni kae: Tebi
Allah objavljuje Knjigu i mudrost! (En-Nisa', I I 3); i kae:
On je neukima poslao Poslanika, jedttog njih, da im
ajete Njegove kazuje i da ih i da ih Knjizi i mudrosti
(El-Dumu'a, 2); i kae: I parntite Allahove ajete i
mudrost, koji se kazuju u domovima vaim! (EI-Ahzab, 34).
Knjiga - to je Kur'an, dok je mudrost, po saglasnosti
svih ranijih generacija, Poslanikov sunnet. Sve ono to je
Poslanik prenio od Allaha obavezno sc ima smatrati istinitim
i vjerovati u to, doslovno onako kako je to Gospodar
uzvieni jezikom svoga Poslanika. To je koje
Naslov redakcijski.
186
187
Ibn Qnjjim ci-Dtcw:t
svi pripadnici islama; ne ga samo oni
koji nisu od njih. Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao je: "Meni je
data Knjiga i uz nju jo neto njoj!"ll'
Iscrpan odgovor bio bi
Berzahska nagrada i kazna ustvari su spomenuti u
Kur'anu na vie mjesta. Bog uzvieni npr. kae: A da ti je
vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu
ispruili ruke svoje prema njima: "Spasite se ako n10ete!9
1
Od sada neizdrljivom kaznom biti kanjeni zato to ste
na Allaha ono to nije istina iznosili i to ste se prema
dokazima Njegovim oholo ponaali!" (El-En'am, 93)
Njima sc ovako rekne u trenucima njihova umiranja -
meleki, koji uvijek govore istinu, im da oni
kuati jczivu patnju! Da se tim misli na patnju s kojom sc
oni tek nakon Smaka svijeta, u tom ne bi im
bilo "Od sada ... ".
Isti je i s kur'anskim ajerom: I Allah ga je
nevolje koju su mu oni snovali, a faraonove ljude zla kob
zadesi. Oni se ujutro i u vatri priti, a kada nastupi
Cas: 'Uvedite faraonove ljude u patnju najteu! (El-Mu'min,
45-46)
Ovdje se potpuno jasno navodi patnja u oba ta stanita;
tavie, ajet se ne moe ni razumjeti
I ajet govori o istom: Zato ih pusti dok se ne
s Danom u kome pomrijeti, Danom kada im
lukavstva njihova nimalo koristiti i kada itn niko
Hnt.li o biljei Ebu Dovuu i Ahmed u svom Musnedu (45lr31).
Dosi()V011 prijuvod ovog uijcln ajeta glasi: hvaditelhbadte StiOjl' due!
KNJIGA O DUI
A za sue nasilnike i druga kazna priie one biti, ali
njih ne zna! (El-Tur, 45-47)
Istina, ovo se moe i tako da se pod tom drugom
kaznom misli na njihovo ubijanje i sl. ovdje na ovome svijetu,
ali i tako da se tu misfj na patnju u berzahu, to je pretenije
da mnogi od njih umiru a da prethodno nisu bili
kanjeni. Ima miljenja da se tu misli i na jedno i na
drugo, tj. da oni koji su ranije umrli biti kanjeni u berzahu
a da ostali na ovome svijetu biti ubijeni i sl.; tako im, po
ovima, sljeduje kazna - ili ovdje, ili u berzahu.
Na istom tragu je i kur'anski ajet: I Mi da
blau kaznu iskuse, prije one ne bi li se poka;ali!
(El-Sedda, 2 1 ) Jedna grupa kojima je i
'Abdullah ibn 'Abbas, ovo navode kao dokaz za kabursku
patnju premda bi se tu i moglo imati zadrke i ovo shvatiti u
smislu neke ovosvjetske sankcije kojom bi se oni odvratili
od nevjerstva. To, svakako ne bi promaklo
znalcu ovoga ummeta, Kur'ana"lll, koji
je upravo svom izvanrednom razumijevanju
Kur'ana i svojom ovaj ajet razumio rako da se
on odnosi na kabursku patnju. Bog uzvieni tako
da njih sljeduju dvije kazne - manja i te da dati da
iskuse dio one manje ne bi li se povratili vjeri. To da im
jo predstoji te manje kazne i da se s njome nakon
ove ovosvjetske. Stoga je i "neto od blae kazne", a
'' Misli se na upravo spomenutog Ibn 'Abbiiso koji je medu prvom generacijom
muslimana rako superiorno kur'anskc iskaze dn je dobio nadimak
'Terduman ei-Kur':in', tj. prevodilac Kur'ana.
188 189
Ibn Qajj1m ei-D!ewz1
ne: TMi zbilja da iskuse svu blau kaznu!ll\ na
ta svakako treba svratiti panju.
To je jednako Vjerovjesnikovom, s.a.w.s., iskazu: "Pa
mu se otvori jedan otvor prema Dehennem u i do njega dopre
dio (min) njegove vreline i jare!" On nije rekao: Pa do njega
dopre njegova vrelina i jara, te se iz toga razumije da je ono
to stigne do njega samo jedan dio toga, a da mu dio tek
predstoji. Isto tako, ono to Allahovi neprijatelji iskusiti
na ovome svijetu samo je dio kazne, dok im dio te kazne
tek predstoji poslije smrti!
govori i ajet: "A zato vi kad dt.ta do gue
dopre, i kad vi budete tada gledali, - a Mi smo mu blii od
vas, ali vi ne vidite -, zato je onda kad niste u tudoj vlasti ne
povratite, ako istinu govorite? I ako bude jedan od onih koji
su Allahu bliski - udobnost i opskrba lijepa i dennetske
blagodati njemu! A ako bude jedan od onih koji su -
pa, pozdrav tebi od onih koji su A ako bude jedan od
onih koji su poricali i u zabludi ostali, pa, vodom
i u ognju prenjem. Sama je istina, zbilja, sve
ovo, - zato hvali ime Gospodara svoga (El-
Waqi'a, 83-96)
Uzvieni Allah ovdj e navodi kategorije dua kod
umiranja, dok je na sure naveo njezine kategorije
na Dan povratka Njemu. To je prvo navedeno, tj.
najprije je istaknuta kako bi se panja usmjerila
Korkut upravo tako prevodi ovaj ajet, tj.: TMi da blaiu kavw
iskuse!, medutim u izvornom rckstu Objave upotrijebljena je min
koja sugerira p:ucijalnosr, izuzimanje dijela cjeline, na
autor ovdje insistira.
190
KNJIGA O DUSI
na nju, je ona i vanija i tim prioritetnija da bude
spomenuta. Tako je i kod smrti due svrstao u tri kategorije,
u onoliko kategorija koliko ih ima i na ahiretu.
Na tom tragu je i ovaj ajet: A ti, o duo smirena, vrati se
Gospodaru svome zadovoljna a i On tobom zadovoljan, pa
udi medu robove Moje, i udi u dennet Moj! (El-Fedr, 27-
30). Raniji nisu saglasni u tome kada se dui tako
rekne. Jedni kau da joj tako bude u smrti, to
sugeri ra i sam ovaj iskaz, da se, te
dui koja se liila tijela, koja ga je napustila, to
objanjava i sam Vjerovjesnik, s.a.w.s., u had isu kojeg prenosi
El-Berra' i neki drugi prenosioci, gdje se kae: " Pa joj bude
zadovoljna, i tobom se je zadovoljno! " O ovome
ako Bog da, biti dodatnog obrazloenja u raspravi u kojoj
govoriti o boravitu dua u berzahu.
koje se navode u ajetu: "Pa udi medu robove
Moje", podudarne su s Poslanikovi m, s.a.w.s.,
"Najodabranije drutvo, Gospodaru!"fls
Ako bolje pogleda hadise koji govore o kaburskoj
nagradi i kazni vidjet da oni samo pruaju dodatne
informacije i pojanjavaju ono na ta sam Kur' an A
- dolazi samo od Boga!
tl je po posljednim koje je izgovorio Poslanik, a.s., na ovom
svijetu. Ibn Hiam biljei iskaz Poslanikove ene 'Aie- Bog njome
bio zadovoljan! - : "Ja sam osjetila kako mi je u krilu oteao. Pogledala sam
mu u lice - pogled mu se bijae on je govorio: 'Ne,
naodabranije drutvo u Dieonetu!' 'Dato ri je da izabere', mislila sam, 'l
ero si izabrao, tako mi Onoga koji te s istinom poslao!"
191
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA DEVETA:
TA UZROKUJE KABURSKU PATNJU?
I na ovo pitanje moe se odgovoriti saeto i iscrpno.
Saeto bi se moglo kazati da kabursku patnju uzrokuje
ljudsko nepoznavanje Boga, zanemarivanje Boijih zapovijedi
i krenje Njegovih zabrana. Prema rome, Bog kazniti
duu koja Ga je poznavala, voljela, izvravala Njegove
zapovijedi i izbjegavala Njegove zabrane, kao to nikada
kazniti ni tijelo u kojem je takva dua boravila. Kaburska
patnja, kao i ona ahiretska, jesu posljedica Boije srdbe i
bijesa prema nekom Onaj ko izazove Boiju srdbu
i bijes ovdje, na ovome svijetu, a ne pokaje se za ta svoja
djela i tako umre, on se u berzahu s patnjom upravo
one kolike su srdba i bijes Boiji prema njemu. Neko
je imati manje a neko vie, neko je vjerovao a neko nije.
Iscrpan odgovor bio bi Vjerovjesnik, s.a.w.s.,
obavijestio nas je o dvojici ljudi koje je vidio da kuaju patnju
u svojim kaburovima- od kojih je jedan kvario odnose
ljudima a drugi nije pazio na svoju Jedan je, dakle,
proputao izvriti obavezno dok je drugi svojim
jezikom neto to je ljude unosilo razdor, svejedno
to je ono to je govorio bila istina! To, s druge strane, sugerira
da potvora, i la kojima se ljudi budu
193
Ibn Qal)lm ei -D:ew: 1
biti kanjeni jo stroije, kao to stroije biti kanjen i
neko ko bude proputao npr. namaz- samo jedan u nizu
zahtjeva i uvjeta jest od od onoga ko samo
ne bude pazio na svoju Takav propust i
stroiju kaznu.
U verziji hadisa koja se prenosi od Su'beta stoji: "Jedan
od njih jeo je ljudsko meso; ovaj je ogovarao ljude a raj je
prenosio ta je neko o nekome rekao!"
Ranije smo naveli i iskaz Ibn Mes'uda- Bog njime bio
zadovoljan!- o koji je udaren tako da mu se
sav kabur ispunio vatrom samo zato to je jedan namaz
klanjao bez abdesta i to je proao pored nekoga kome je
bilo nasilje a nije ga pomogao!
Isto tako smo ranije naveli Semurin hadis - kojeg
biljei Buharija u svom Sahihu - koji govori o kanjavanju
jednoga koji je neto slagao pa to posvuda proirio; koji je
Kur'an i s njim zaspivao a danju nije postupao po
njemu; o kanjavanju bludnika i bludnica, te onih koji su jeli
kamaru a koje je Vjerovjesnik, s.a.w.s., vidio u berzahu.
smo naveli i hadis - kojeg prenosi Ebu Hurejre,
Bog njime bio zadovoljan!- u kojem se navodi tuca nje glava
onih glavama je bilo teko stupiti u namaz; oni koji su
se hranili dari'om i zeqqiimom,
6
zato to su proputati dati
zekat na svoju imovinu; koji su jeli odvratno, smrdljivo meso
zbog bluda kojeg su kojima su eljeznim karama rezane
usne zato to su svojim govorima i svojim pravili
smutnju.
Dari' i zeqqum - dicbcnncmsko rastinje koje se navodi i u Kuranu.
194
KNJIGA O DUI
Navedeu je i hadis Ebu Se'ida u kojem se navode vrste
kazni kojim su kanjavani oni koji su ea zlodjela kod
nekih su stomaci bili poput a oni se nalazili na putu
kojim je prolazio faraon i njegova svira - bili su to oni koji
su jeli kamatu; nekima su otvarana usta i u njih uguravana
eravica koju su gutali a ona im potom izlazila na stranji
dio- bili su to oni koji su jeli imetak neke ene su
visile objeene o dojke- bile su to bludnice; nekima je s bokova
kidano meso i oni su ga potom jeli - bili su to oni koji su
ogovarali ljude; neki su imali bakrene nokte i njima sebi
grebali lica i pisa - bili su co oni koji su ljudima udarali na
obraz.
Vjerovjesnik, s.a.w.s., nas je izvijestio o jednom
koji je iz plijena kradom izuzeo komad
platna -rekao je da mu to placno u kaburu bukti vatrom!
se, dakle, s takvom posljedicom premda je u tom
platnu imao i svoga udjela; s se tek onaj ko
drugome kakvu nepravdu ne u njoj nikakvog
vlastitog udjela?! Prema tome, kabursku pamju uzrokuju
grijesi koje srce, oko, uho, usta, jezik, stomak, polni
organ, ruka, noga i tijelo kao cjelina.
one koji zasluuju kabursku patnju spadaju
kategorije: laov, onaj koji ogovara, koji lano
koji potvara ljude, koji ljude u smutnje,
koji poziva novotarijama u vjeri i koji o Allahu i o Njegovu
Poslaniku govori ono to ne zna; onaj koji ne vodi o
onome ta govori, koji jede kamatu i imovinu re
sredstva koja nije stekao na doputen poput npr. mita
i korupcije, re koji nepravedno jede imetak brata muslimana
195
Ibn Qajjim ei-Oiewd
ili imetak svog poslovnog partnera; koji pije opojna
koji djela koja ga dovesti do plodova prokletog stabla,
bludnik, homoseksualac, kradljivac, koji je nevjeran, varalica,
prevarant, spletkaro, koji uzima i daje kamatu, koji kamatu
biljei i koji je koji joj nalazi erijatsko
opravdanje i koji to opravdanje koji iznalaze
da se izigraju Boiji nalozi, odnosno da se dadne
legitimhet onome to je on zabranio; koji uznemirava
muslimane, istrauje njihove sramote, te koji sudi po
izvan Boije objave; koji donosi fetve (pravna rjeenja) koje
su u suprotnosti s Boijim zakonom; koji podupire grijeh i
destrukciju; koji ubije nekoga koga je Bog zabranio ubiti;
koji ne vjeruje u Boije svetinje; koji ne priznaje realnosti
Boi j ih imena i svojstava; koji ih koji svoje miljenje,
svoju sklonost i svoje ravnanje pretpostavlja sunnetu Boijega
Poslanika, s.a.w.s.; i onaj ko slua njezino naricanje;
Dehennema, tj. onih pjesama koje Allah i
Njegov Poslanik zabranjuju, te oni koji te pjesme sluaju;
koji grade damije na kaburovima i na njima pale kandi l je i
lampe; koji vagaju krivo: kad sebi uzimaju prebacuju mjeru
a kad vagaju drugima, umanjuju mjeru; silnici, uobraeni,
licemjeri, podrugljivci, koji vrijedaju prve
muslimane, koji astrologe i gatare pa od
njih trae odgovore i vjeruju u ono to im oni reknu; oni koji
pomau nasilnike i time svoj ahiret prodaju za tudi
dunjaluk; oni koji, kad se opomenu Bogom i kad budu
na Njega ne odustanu od svoga grijeha i u sebi ne
strah od Boga, a kad se opomenu nekim -
njemu ravnim - osjete strah, odustanu od svog
KNJIGA O DUSI
postupka i prestanu ga dalje koji druge Boijim
govorom i Njegova Poslanika a sami ih ne slijede i
ne dre do njih, a kad saznaju neto od nekoga do koga dre
-ako moe i pogrijeiti!- strogo pri hvataju te njegove
i od njih ne odstupaju; onaj pred kim se Kur'an a da to
na nj nj malo ne djeluje, da mu to neprijatnost, a
kad ejtanov Kur'an
9
7 -inspirator bluda, instrument
licemjerj a- njegova dua se razvedri, padati u trans i
njegovim srcem stanu strujati porivi zabave i on poeli da
nikad ne prestane; koji bude zaklet Bogom pa opet
slae, a kad bude zaklet npr. lijeskom ili bude
posredstvom svoga ili svojom
odnosno bude zaklet ivotom osobe koju voli i ruje tada ne
lae makar mu bila prijetnja ili se s bolnim
posljedicama; koji se ponosi grijehom koji koji taj grijeh
vrlo svojom svojim sojem; koji to
javno i od kojeg rusi siguran za svoju imovinu i svoju
svetinju; bestidruk, besramni k, kojeg ljudi izbjegavaju
se njegovoga zla i njegove besramnosti; koji namaz odgadaju
do zadnjeg trenutka i onda ga obavljaju zbrda-zdola, samo
malo pritom na Boga; koji nerado zekat na svoj imetak
daju i koji ne idu na had i pored toga to su ga u stanju
obaviti; koji ne izvrava svoje obaveze i pored svoje
i koji se ne sustee ni jednog trenutka, ni jedne
ni jednog gesta ruti ikakva jela, i kome je svejedno da
li na halal ili na haram svoj imetak; koji ne pazi
na svoje rodbinske veze i koji ne pokazuje samilost prema
Tj. svirku i pjesmu.
196 197
bijedniku, udovici, ili ivotinji, grubo odbija
ine dase nahranisiromah,samosepretvara
predsvijetominikomenitani u nedaje;kojisebavi
mahanama drugih ljudi svoje vlastite; kojeg
okupirajugrijesidrugih ljudia nenjegovi grijesi...
Svi oni,injima zbogtilisvojihzlih djela kuat
patnjuusvojimmezarovima, premanjihovojbrojnosti i
teini.
da ta djela ljudi, ih i biti
kanjena u svojim mezarovima; malo njih to
Mezarovi takosvana izgledaju kao zemlj a, ali su u
sutini mjesta parnje ialosti. Svana su zemljita i
isklesano, izgravirano kamenje a u svojim w1utranjostima
skrivaju ipatnjeuzavrele mukomonakokakolonac
uzavrijesonimtojeu njemu.
I s pravom je to tako! njih i njihovih strasti i
uzaludnih nadanja stavljana je pregrada. Opominjani su
dovoljno, ali su onoga ko ih je opominjao uutkivali!
Govoreno im je: O vi, koji ste izgradnji ovoga
svijeta,graditenetobez ostati,a ruite
ukoju seubrzopreseliti!Gradite ukojima drugi
ivjeti i njima se koristiti, a ruite one koje vam jedino
predstoje!
Ovaj svijet mjesto je natjecanja, pohranjivanja djela,
mjesto sijanja, dok su mezarovi mjesto za pouku - ili su
dennctska ili dehennemska jama!
198
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA DESETA:
SEIZBJEGAVAKABURSKA
PATNJA?
J na ovo pitanje moe se dati dvojak odgovor: saet i
iscrpan. . . .
Saeto bi se moglo kazati da je to tZb)egavanJe svega
onoga to dovodi dokaburske patnje.Ponajbolji
taj da prije odvoji malo za.Boga t
dasamsasobomsvede za proteklt dan- sta Je sve u
tomdanu zaradio a ta izgubio- i da potom,u povjerenju
prema Bogu, iskreno pokajanje i. zaspi,
dase kadseprobudi,vie povranttgnJehukoJegJe do
tada da tako postupasvake Ukoliko umre
takvomstanju,tako umrijetistevbom,a akose
probudit seokrenutradu,sretantomu je sm:rnJ
damoe onotomujepromaklo,sve
nesusretnesvogaGospodara! nema poct.nka
odovakvog,osobitoakotojopropratinekim
i primijeni sve one sunnete koji se navode od Bozl)ega
Poslanika,s.a.w.s.,upogledu svedok neut_one
u san. Onaj kome Allah dobro On njega t naputi da
takopostupa,a inemabezBoga!
199
Ibn Qajjlm el-Dfcwzi
Za iscrpniji odgovor navest neke Poslanikove
hadise koji govore o tome koja djela tite od ka burske
patnje.
Muslim u svome Sahihu od Selmana -Bog njime bio
zadovoljan! -biljei sam Boijega Poslanika,
s.a.w.s., kad je rekao: 'Zalaganje na Boijem putu (ribar) u
jednom danu i bolje je od posta jednog mjeseca i njegova
bdijenja. Ko umre u takvom stanju njemu se nastavlja
biljeiti to djelo koje je radio, nastavlja mu se dostavljati
opskrba i se od iskuenja!"
U Tirmizjjevu Ddmi'u zabiljeen je hadis Fuddale ibn
'Ubejda koji od Boi jega Poslanika, s.a.w.s., prenosi
"Svakom um rl om udara se na njegova djela, s
izuzetkom onoga koji je umro se na Boijem putu -
njegovo djelo neprestano se sve do Sudnjega dana i
on je od ka b urskog iskuenja!" Tirmizi za ovaj h adis
kae da je hasen sahih.
El-Nesai u svomSunenu biljei iskaz Rudina ibn Sa'ada
koji od jednog Vjerovjesnikovog ashaba prenosi "da je jedan
upitao: 'Boi ji zato se svi vjernici stavljaju
na kunju u svojim mezarovima, osim onoga koji umre kao
ehid?!' 'Zato to je njemu bilo dovoljno iskuenje to to je
nad svojom glavom vidio bljesak sablje!', odgovorio je
Poslanik".
Od Miqdama ibn Me'adda Jakruba biljei se
"Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao je: 'ehid kod Allaha ima
est dobitaka: oprataju mu se grijesi s prvim mlazom
njegove krvi, gleda svoje mjesto u Dennetu, je od
kaburske patnje, je od velikog straha, na glavu mu
KNjlOA O DUI
se kruna dostojanstva -samo jedan biser sa nje vredniji
je od dunjaluka sa svim onim to ima na njemu! -
biva oenjen sa sedamdeset i dvije ene iz reda dennetskih
hurija i se zauzeti za sedamdeset svojih srodnika!"
Hadis biljee Ibn Made i Tirmizi i mi smo naveli verzjju
ovog potonjeg. On kae da je to hasen sahih hadis.
Od Ibn 'Abbasa - Bog njime bio zadovoljan! -prenosi
se "Jedan ashab Boi jega Poslanika, s.a. w.s., razapeo
je ator na nekom kaburu, ne da je tu kabur. Istom-
tu neki suru Mulk, i svu je Potom je
ashab otiao kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i rekao mu:
'Boiji ja sam razapeo svoj ator nad nekim
kaburom ne da je to kabur kad - to bijae kabur
nekog koji suru Mulk sve do njezinoga kraja!?'
'Ona je zatitnica', kazao mu je Poslanik. 'Ona je
ona ga titi od kaburske patnje!"
Tirmizi za ovu predaju kae da je hasen garib.
U Musnedu 'Abda ibn Humejda nalazimo predaju koja
se prenosi od Ibrahima ibn ei-Hakema, koji se poziva na svoga
oca, on na 'Ikrimu a on na Ibn 'Abbasa - Bog njime bio
zadovoljan! -koji je jednom rekao: li da re
darujem jednim hadisom koji ti ti radost?", pa kad
je kazao da rekao mu je: 'Uzvien ie Ona;
u ;e ruci vlast - On sve moe!' (Mulk, r), je
napamet i njoj svoju svoj porod, djecu koja su
u tvojoj j u tvojih susjeda jer je ona i
ona se na Sudnjem danu zalagati kod svoga
Gospodara za onoga koji je bude ona traiti
od svoga Gospodara da onoga koji je bude imao u svojim
20l 200
Ibn Qajjim eiDewzt
prsima zatiti od kaburske patnje i Allah njome onoga
koji se s njom bude druio spasiti od ka burske patnje. Boiji
Poslanik, s.a.w.s., rekao je: 'Volio bih da se ona u srcu
svakog iz moga ummeta!"
Ebu Omer ibn 'Abd el-Berr kae: "Od Boi jega Poslanika,
s.a.w.s., vjerodostojnom (sahih) predajom se prenosi
'Sura od trideset ajeta se toliko zauzimala za jednog
koji ju je znao napamet da mu je na koncu i oproteno -
Uzvien je Onaj u je ruci vlast- On sve moe! (Mulk,
I).
U Sunenu Ibn Made nalazi se hadis kojeg od
Boi jega Poslanika, s.a.w.s., prenosi Ebu Hurejre: "Ko umre
od bolesti, umro je kao ehid i bit
kaburskog iskuenja; i ujutro i dobijati opskrbu
iz Denneta!"
U Nesaijevom Sunenu zabiljeena je predaja od Darni'a
ibn eddada, koji kae: sam 'Abdullaha ibn Jekura
kad je rekao: 'Sjedio sam sa Sulejmanom ibn Sardom i
Halidom ibn 'Urfetom kad su ljudi rekli da je jedan
umro od bolesti - njih dvojica odmah su izrazili
elju da prisustvuju njegovoj denazi; jedan od njih rekao je
onom drugom: 'Nije li Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao: Koga
ubije njegov stomak taj kuati patnju u svom kaburu?! "
Ebu Dawiid el-Tajalisi u svom Musnedu kae: "Kazivao
nam je u'be, koji kae da je njemu isto to Ahmed,
sin Dami'a ibn eddada, s tim da on dodaje i potvrdan
odgovor onoga drugog.
Kod Tirmizija je zabiljeen hadis Rebi'e ibn Sejfa koji
od 'Abdullaha ibn 'Amra prenosi "Boij i Poslanik,
KNJIGA O DUI
s.a.w.s., rekao je: 'Koji god musliman umre u petak, ili u
petka, Allah ga zatititi od ka burske kunje!"
Tirmizi kae: "Ovo je hasen garib hadis i lanac njegovih
prenosilaca nije spojen. Rebi'a ibn Sejf, naime, hadise prenosi
od Ebu 'Abd el-Rahmana el-Debelija a on od 'Abdullaha
ibn 'Amra. Nije poznato da je Rebi'a sluao 'Abdullaha ibn
'Amra".
Tirmizi el-Hakim, ovaj hadis biljei
od Rebi'e ibn Sejfa, posredstvom ' Ijada ibn 'Uqbe ei-Fihrija,
od 'Abdullaha ibn 'Amra.
Navodi ga i Ebu Nu'ajm el-Hafiz, posredstvom
Muhammeda ibn el-Munkedira, od Dabira. Hadis u ovoj
verziji glasi: "Ko umre petka, ili na sam petak, bit
od ka burske patnje i na Sudnjem danu pojavit se
sa ehidskirn biljegom!" Ovu verziju prenosi jedino Omer
ibn Musa el-Vedihi, koji je Medinjanin, no slab (da'if)
prenosilac hadisa.
Poslanikove "Dovoljno mu je iskuenje bljesak
sablji nad njegovom glavom!" a Bog najbolje zna:
njegovo vjerovanje stavljeno je na kunju bljeskom sablje nad
njegovom glavom, no on se nije dao u bijeg. Da je bio licemjer
ne bi ostao postojan pred sabljom nad svojom glavom, to
na to da mu je upravo njegovo vjerovanje bilo motiv
da se rtvuje i preda Bogu, da mu je iz srca potekla zarad
Boga i Njegovoga Poslanika, kako bi Boija vjera bila
dominantna i Njegova u mj eri sprovedena. Sam
taj njegov postupak na vidjelo je izveo svu iskrenost njegovog
- on je time izrazio spremnost da se na putu Boijem
izloi pogibelji, je kunju kabursku suvinom.
202 203
Ibn Qajjlm ci-Dtt:wz
Ebu 'Abdullah ei-Qurtubi kae: "Ako se ehid ne
s kaburskim iskuenjem, onda je onaj potpuno
iskreni (siddik) tim prije tog iskuenja i njega
sl jeduje jo i nagrada, da je u Kur'anu spomenut
prije ehida. Vjerodostojnom predajom se navodi da onaj
ko se bude zalagao na Boijem putu (murabit) - to je
kategorija ispod one kojoj pripada ehid - biti
kaburskog iskuenja. ta onda za onoga ko je na viem
stupnju i od njega i od ehida?!"
Vjerodostojni hadisi, pobijaju ovaj njegov stav;
u njima se jasno da onaj iz kategorije siddika
(potpuno iskrenih ljudi) u svom kaburu biti ispitivan, isto
onako kako biti ispitivani i drugi ljudi . Zabiljeeno je,
npr. da je Omer ibn ei-Hattab, r.a., - koji se nalazi na samom
te vrste ljudi- kad mu je Vjerovjesnik, s.a.w.s.,
da ga melek ispitivati u kaburu, upitao: "A ubiti u
ovakvom svom stanju?!", na ta mu je Vjerovjesnik odgovorio
potvrdno, pri se navodi cjelovit hadis.
Postoje stavovi kad su posrijedi Boi ji poslanici,
tj. da li se i oni u kaburovima s ispitivanjem meleka.
Ustvari, radi se o dva suprotstavljena u Ahmedovoj i
drugim pravnim kolama. U svakom specifikum koji
se ehida, ne mora i one iz reda
potpuno iskrenih ljudi, makar oni bili i na viem stupnju od
njih. Neke privilegije koje uivaju ehidi mogu biti
onima koji su od njih bolji, svejedno to se nalaze na viim
stupnjevima.
to se pak Ibn Madeovog hadisa - "Ko umre
bolestan, umro je kao ehidi je kaburske kunje!"-
KNJIGA O DUl
njega i biljei samo Ibn Made i tu ima neprihvatljivih i
grotesknih elemenata. Hadisi poput njega ne mogu posluiti
kao argumenat i ne mogu se bez zadrke prihvatiti kao iskaz
Boijeg Poslanika, s.a.w.s. i pod pretpostavkom da,
doista, jest vjerodostojan, uvjetovan je drugim hadisom u
kojem se eksplicitno spominje "onaj kojeg je ubio njegov
stomak". Uz to, ukoliko je vjerodostojno preneseno da je
Vjerovjesnik rekao: "Onaj ko umre od bolesti jest
ehid!", u tom se ono to nije uvjetovano
pretpostavlja onom to je uvjetovano, a opet- Bog najbolje
zna!
O tome ta sve titi od ka burske patnje Ebu Milsa
ei-Medini u svojoj knjizi O pobudivanju elje za nagradom i
zastraivanju kaznom (Fi el-tcrgib ve el-tcrhib) bil jei jedan
hadis koji je sasvim dostatan kad je posrijedi ovo pitanje;
koji potanko rasvjetljava uzroke kaburske patnje. On ga
navodi kao argument u svom obrazlaganju ovoga pitanja,
posredstvom El-Fereda ibn Fudale, koji kae: "Hilal ebu
Debela, se na Se'ida ibn el-Musejjeba a on na
Abd el-Rahmana ibn Semuru, nam je
'Jedanput nam je priao Boiji Poslanik, s.a.w.s., dok smo
mi bili na sofi u Medini, pa je stao iznad nas i rekao:
sanjah neto vidjeh iz moga ummeta,
melek smrti da mu uzme duu a urom njegovo
prema roditeljima i meleka smrti odvrati od
njega; i vidjeh iz moga ummeta: skolie ga ejtani,
ali 'zikrullah' i oni se rastrkae; i vidjeh iz moga
ummeta: skolie ga meleki patnje, ali mu dode njegov namaz
i izbavi ga iz njihovih ruku; i vidjeh iz moga urnmeta:
204
205
Ibn Qajjim ci-Dicwzl
od silne edi, ali kad god se izvoru zaustavie
ga i otjerae odatle, ali dode mu njegov ramazanski post,
napoji ga i ugasi mu ed; i vidjeh na jednom mjestu
iz moga ummeta a na drugom mjestu bijahu vjerovjesnici
Boiji, sjede u balkama, sve balka do halke, i kad god se on
nekoj od tih b alki, bijae odatle otjeran i -
utom mu dode njegovo vjersko kupanje (gusul), uze ga za
ruku i posadi ga pored mene; i vidjeh iz moga
ummeta, pred njim nekakva tmina, i iza njega tmina, i tmina
i s desne i s Lijeve mu strane, i tmina iznad njega - on sav
izbezumljen u tome, kad mu dodoe njegov had i umra i
izvukoe ga iz te tmine i uvedoe ga u svjetlo; i vidjeh
iz moga ummeta kako pokuava vatrenoj ezi i
njezinim iskrama, istom - dode mu njegova sadaka i stade
kao zaklon izmedu njega i vatre, te napravi hlad iznad njegove
glave; i vidjeh iz moga ummeta: govori neto
vjernicima, ali mu oni ne na govor, tek - dode
njegova panja prema rodbini i 'O vjernici, on bijae
paJjiv prema svojoj rodbini, stoga sa njim!' i oni
mu se rukovati se sa njim i on sa njima; i
vidjeh iz moga ummeta: skolie ga zebanije, no dode
njegovo insistiranje na dobru i suzbijanje zla, izbavi ga iz
njihovih ruku i uvede ga medu meleke milosti; i vidjeh
iz moga ummeta: na koljenima a izmedu njega i Allaha
bijae neka pregrada, no dode njegovo lijepo ponaanje, uze
ga za ruku i privede ga Allahu uzvienom; i vidjeh iz
moga ummeta: dode mu registar njegovih djela s njegove
strane, ali dode njegov strah od Boga, uze njegov registar i
stavi ga s njegove desne strane; i vidjeh iz moga
KNJIGA O DUI
ummeta iza njegove tezulje, ali dodoe njegova maloljetna
preminula djeca i premjestie tezulju; i vidjeh iz moga
ummeta: stoji na rubu Dehennema, ali dode njegova nada u
Boga i izbavi ga odatle re on ode sa toga mjesta; i vidjeh
iz moga ummeta kako pada u vatru i kako mu pride
suza koju bijae pustio iz straha od Boga uzvienoga i izbavi
ga iz roga; i vidjeh iz moga ummeta: stoji na puru i
trese se poput palmine grane na olujnome vjetru - utom mu
dode njegovo lijepo miljenje o Bogu i umiri ga, te on krenu
dalje; i vidjeh iz moga UJruneta: pue po putu, sad se
posklizne a sad se spetlja, ali mu pride njegov namaz, uspravi
ga na noge i izbavi ga; i vidjeh iz moga ummeta:
dode do vrata dennetskih, ali se ona pred njim zatvorie-
utom d ode njegov ehadet da nema drugoga boga osim Allaha
i vrata se pred njim otvorie, i ehadet ga uvede u Dennet!"
Hafiz Ebu Musa kae: "Hadis spada u kategoriju veoma
dobrih (hasen didden) hadisa", i prenosi ga od Se'ida ibn
el-Musejjeba, Omera ibn Zerra i Alija ibn Zejda ibn
Dud'ana.
Hadisi poput ovoga jesu oni za koje se kae da su takvi
snovi kod vjerovjesnika objava, da su doslovno onakvi kakvi
se pokau u snu. Oni se razlikuju od onih Vjerovjesnikovih
snova gdje on, npr. kae: "Sanjao sam kao da mi se sablja
slomila, pa sam to tako i tako... "; "Sanjao sam
kako se kolje jedna krava... "; "Sanjao sam kao da se nalazim
u 'Uqbeta ibn Rafi'a ... ".
O dugim Poslanikovim snovima prenosi se jo i Semurin
hadis, zabiljeen u Sahihu, zatim had is koji prenosi Alija, te
onaj koji se biljei posredstvom Ebu Umame. sve
206 207
--------------------------------
Ibn QaJJim ci -Dtcwzi
troj ice njih su veoma u svakom od njih navode se
kazne jedne grupe ljudi koja kua patnju u berzahu.
U prethodnom hadisu, navodi se kazna, ali je
ona onim djelom koje izbavlja oruda.
Hadis od Ibn ei-Musejjeba prenosi Hilal e bu Oe bela Medeni ,
koji i prenosi jedino ovaj hadis. Tako ga navodi i Ibn ebi
Harim od svoga oca, dok ga El-Hakim ebu Ahmed i EI-Hakim
ebu 'Abdullah navode kao Ebu Debel, se na
Muslima. Od njega hadis prenosi i EI-Fered ibn Fudala, koji
je i spona u lancu prenosilaca a koji nije niti jak prenosilac,
niti je Hadis od njega prenosi i Bir ibn ei-
Welid, veliki erijarski pravnik, poznat pod imenom Ebu ei-
Hatib, po svojoj ispravnosti i
Ja sn m sluao ejhu-1-islama kako s velikim potovanjem
govori o ovom hadisu. sunneta njegovu
ispravnost", kae on. "To je jedan od najljepih had isa!"
208
KNJIGA O DUI
RASPRAVA JEDANAESTA:
"
KO SVE PODLIJEZE KABURSKOM
ISPITIVANJU?.
(Da li kabttrsko ispitivattje ima
karakte') tj. da li i i
licemjere, i nevjernike, ili se samo
i licemjera?)
Ebu Omer ibn 'Abd el-Berr u svojoj knjizi Kittib et-temhtd
(Knjiga pripreme) kae "Sve relevantne predaje
na to da se kabursko iskuenje samo vjernika,
odnosno licemjera koji je, svojim formalnim izgovaranjem
ehadeta, pripadao islamu i onima koji su se okretali prema
kibli, te da nevjernik, poricatelj, su djela bezvrijedna,
biti pitan o svome Gospodaru, svojoj vjeri i poslaniku.
O tome prema rome, biti pitani samo muslimani, pri
Bog one koji su vjerovali postojanim, dok se oni
su djela bila bezvrijedna tu smesti!"
Kur'an i Poslanikov sun net sugeriraju upravo
suprotno, tj. da kabursko ispitivanje i muslimana
i nevjernika. Bog uzvieni kae: Allah vjernike postojanom
i na ovome i na onome svijetu, a nevjernike
Naslov redakcijski.
209
Ibn Qajjim el-DeWl!i
u zabludi ostaviti; Allah radi ta (Ibrahim, 2 7) U
vjerodostojnoj predaji stoji da je ovaj ajet objavljen u vezi s
kaburskom patnjom, tj. kad bude pitan ko mu je Bog,
koja mu je vjera, ko mu je poslanik.
U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima biljei se
Vjerovjesrukov hadis, kojeg prenosi Enes ibn Malik:
"Kad bude poloen u svoj kabur i oni koji su ga
se stanu razilaziti on, doista, bahat njihove
i dalje se navodi cjelovit hadis. Buharija biljei i
dodatak: "A to se licemjera i nevjernika, on bude upitao:
'ta si ti govorio o ovom i on rekne: 'Ne znam.
Govorio sam ono to su govorili i drugi!' 'Nisi ni znao, niti si
reknumu oni i tako ga udare jednom eljeznom ipkom
da svi oko njega njegov vrisak, osim ljudi i dina!" Tako
je zabiljeeno kod Buharije.
Zapaamo da je "A to se licemjera i
nevjernika", tj . da su te dvije kategorije od vjernika
razdvojene veznikom "a", ba kao to je i u hadisu
koji se prenosi posredstvom Ebu Se'ida el-Hudrija - kojeg
smo raruje naveli- a kojeg biljee Ibn Miide i Imam Ahmed;
hadis glasi: "BiJi smo s Vjerovjesnikom, s.a.w.s., na jednoj
denazi kad je rekao: 'O ljudi, ovaj ummet se, doista,
s iskuenjima u svojim kaburovima! Kad, dakle, bude
ukopan i od njega odu oni koji su ga njemu
jedan melek sa ipkom i posadi ga u poloaj. "ta
kae za ovog upita ga, pa ako je bio vjernik rekne:
da nema drugog boga osim Allaha; jedan je i jedini
i nema sudruga. I da je Muhammed njegov rob i
Njegov poslanik!' 'Pravo govori!', rekne mu on i njemu se
2LO
KNJIGA O DUI
tada otvori jedan otvor prema Dehennemu i rekne mu se:
"Eno, ono bi ti bilo mjesto da si poricao svoga Gospodara!"
A to se nevjerruka i licemjera, on bude upitan: "ta
kae za ovog i on rekne: "Ne znam!" "Nisi ni
znao, niti si za uputom iao!", rekne mu se, a onda mu se
jedan otvor prema Dennetu, i bude mu 'Eno,
ono bi ti bilo mjesto da si vjerovao u svoga Gospodara!
poto si Ga poricao, Bog ti ga je zarilljenio ovim!'
Zatim mu se jedan otvor prema Dehennemu i
melek smrti ga tako udari ipkom da ga sva iva
osim ljudi i dina!"
Neki ashabi su tada rekli: 'Boiji a ko se to
prepasti kad sebi nad glavom ugleda meleka?!' "Allah
vjernike postojanom i na ovome i na onome
svijetu, a nevjernike u zabludi ostaviti; Allah radi ta
(Ibrahim, 27) odgovorio je Poslanik.
U pod uem hadisu kojeg prenosi El-Berra' ibn 'Azib stoji:
"A kad nevjernik na prilasku onome svijetu i raskidu s
ovim svijetom nj em u sa ne ba meleki drnde ... ", i
tako dalje do "Potom mu dua bude u tijelo u
njegovom ka buru ... ", pa do kraja ha disa.
U drugoj verziji ovog hadisa stoji: "Pa ako je nevjernik,
dolazi mu melek smrti i sjeda kod njegove glave ... ", itd. do
"Kakav je ovo odvratan zapah?!" i oru odgovore: 'To
je taj i taj', i imenuju ga najrunijim imenima, pa kad tako
bude doveden do najdonjeg neba, ono se pred njim zatvori!
'Bude sa neba!', kae on, a zatim je kur' anski
ajet: A onaj ko bude smattao da Allahu ima iko ravan-
kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice razgrabi/e, ili kao
211
onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio! (Had, 3 I) Potom
mu dua bude tijelu a onda mu dva meleka,
veoma namrtena, te ga postave u poloaj i obrate
mu se otro. 'Ko ti je bog?', upitaju ga i on odgovori: 'Ah, ne
znam!' 'Nisi ni znao! ', reknu oni i upiraju ga: 'A ko je ovaj
Vjerovjesnik koji je poslan iz vaih redova?', i on odgovori:
sam da ljudi tako govore. Ne znam!' 'Nisi ni znao!',
reknu mu. Na to se odnose Boije A nevjernike u
zabludi ostaviti; Allah radi to (Ibrahim, 2.7)
Hadis je dalje naveden do kraja.
Izraz "fadir" (dosl. pokvarenjak, razvratnik) u
k ur' anskom i hadiskom izraaju bez imalo sumnje,
nevjernika kako se to npr. kae u ajetu: sigu.rno, u
Dennet, a grjenici {fuddar, pl. od fadir), sigurno,
u. Dehennem! (EI-Infitar, 13-14), ili u ajetu: Uistinu! Knjiga
grjenika je u Siddinu! (EI-Mutaffifii.n, 7)
U drugoj verziji EJ-Berraova hadisa stoji: "Kad nevjernik
bude na prilasku onome i raskidu s ovim svijetom njemu
sil aze silni, ljutiti meleki, s od vatre i kouljama od
katrana i sa svih strana ga skole te mu stanu duu
onako kako se mnogokraka drnda iz vune.
Kad je tako izvade, prokune je svaki melek koji bude izmedu
nebesa i Zemlje, i svaki melek na nebu! "
Hadis se tako navodi dalje, da bi se potom reklo: " I on,
doista, bahat njihove kad se stanu razilaziti. Tada
bude upitan: 'Ko je tvoj bog, koja ti je vjera, ko ti je poslanik?',
i on rekne da ne zna. 'Nisi ni znao!', reknu mu oni"'. Zatim
se hadis navodi do kraja, a prenose ga Hammad ibn Selema,
se na ]Unusa ibn Habbaba, on na Minhala ibn
'Amra, on na Zazana a on na EI-Bemia.
212
KNJIGA O DUSI
U hadisu kojeg prenosi 'Isa ibn ei-Musejjeb od 'Adija
ibn Sabita a on od El-Berraa, stoji: "S Boijim Poslanikom,
s.a.w.s., otili smo na denazu jednom ensariji ... ",te se hadis
navodi dalje, da bi se potom reklo: "A, doista, kad nevjernik
bude na izlasku s ovoga i ulasku u onaj svijet, kad mu smrt
njemu se sputaju meleki od vatre, i
balzam od vatre". Hadis tako dalje, a onda se kae:
"Potom mu dua bude njegovom a onda
mu Munker i Nekir, zemlju svojim
je svojim krznima- glasovi im poput udaraj groma
a poput munje - i postave ga u
poloaj. 'Ko je rvoj bog?', upitaju ga i on rekne da ne zna.
Utom mu se sa strane kabura dovikne: 'Nisi ni znao!', i njih
dvojica ga udare jednom eljeznom ipkom koju ne bi mogli
pomaknuti svi oni istoka i zapada zajedno. Zatim ga
njegov kabur stisne tako da mu se rebra
Potom slijedi preostali dio hadisa. Imam Ahmed ga biljei
u svome Musnedz1 posredstvom Ebu en-Nadra Haima ibn
el-Kasima, koji kae: "Kazivao nam je 'Isa ibn ei-Musejjeb ... ",
gornji hadis.
U hadisu koji prenosi Mohammed ibn Selema, on od
Husajfa, on od Mudahida a on od EI-Berraa, stoji: "Bili
smo na denazi jednom cnsariji, a s nama bijae i Boiji
Poslanik, s.a.w.s.... " Hadis se dalje navodi kao i gore, sve
dok ne kae: "A Boiji Poslanik, s.a.w.s., 'Kad nevjernik
bude metnut u kabur, dodu mu Munker i Nekir i postave ga
u poloaj. 'Ko je rvoj bog?', upitaju ga i on rekne ?.a
ne zna. 'Nisi ni znao!', kau mu oni", itd. kako smo ramJe
naveli.
213
Ibn Qaum ci Dicw:l
Ukratko, onih koji prenose hadis EI-Bemia ibn
'Aziba nedvosmisleno kau: "Ato se nevjernika ... "; tek
nekolicina njih dodaje jo i: "A to se licemjera i
sumnjivca ", to je izraz nedoumice nekih prenosi laca, to
nije rijedak kod prenoenja nekog hadisa, tj.: Ne znam
pouzdano koje je od tog dvoga Poslanik rekao!
Medutim, onaj ko navodi i nevjernika i razvratnika
(fadir), nije u nedoumici. Stoga je predaja onih koji nisu u
nedoumici, i koji su uz to brojni, prihvatljivija od one predaje
u kojoj se izraava stanovita sumnja i koju prenosi samo
jedan iako medu njima nema kontradiktornosti.
i licemjer biva ispitivan u kaburu, kao i nevjernik i vjernik,
pa Allah vjernike pritom postojanim, a one koji su
nasi lje nevjernike i Licemjere- odvede u zabludu.
Ebu Se'id eJ-Hudri, u hadisu koji prenosi Ebu 'Amir el-
'Aqdi, navodi sve te tri vrste ljudi. On kae: "Kazivao nam je
'Ubad ibn Raid, se na Dawiida ibn ebi Hinda, on
na Ebu Nadru a on na Ebu Se'ida, 'S Boijim
Posla nikom, s.a. w.s., bili smo na jednoj denazi ... ",
predmetni hadis, da bi potom rekao: "A ako bude nevjernik
ili licemjer, rekne mu: 'ta kae za ovog i on rekne:
'Ne znam!"
Ovo je jasan pokazatelj da kabursko ispitivanje
i nevjernika i Licemjera, pa stoga ne stoji tvrdnja Ebu Omerova
-Bog mu se smilovao!- da nevjernik, poricatelj, onaj su
djela bila bezvrijedna, u kaburu biti pitan za svog
gospodara i svoju vjeru. Naprotiv, i on biti pitan o tome,
kao i svi drugi. tavie, on tim prije biti ispitivan o tome!
Bog uzvieni u svojoj knjizi obavjetava nas da On na
Sudnjem danu ispitivati nevjernika. On kae: A na Dan kad
KNJIGA O DUI
ih On pozove i upita: "Sta ste poslanicima odgovorili?'' (EI-
Qasas, 6 5) Jo kae: l tako mi Gospodara tvoga, njih
sve na odgovornost pozvati! (El-Hidr, 92) l kae: I sigurno
pitati one kojima smo poslanike slali, a
doista, i poslanike! (El-E'araf, 6)
Prema tome, ako biti ispitivani na Sudnjem danu,
kako da ne budu ispitivani i u svojim kaburovima?! Tvrdnja
Ebu Omerova- Bog mu se smilovao!- kako se nadaje, nema
nikakva uporita!
214
215
KNJIGA O DUSI
RASPRAVA DVANAESTA;
DA LI MUNKER I NEKIRDOLAZE
ISPITIVATI SAMO PRIPADNIKE

DOLAZE I SVIMA DRUGIMA!
Ovo je pitanje koje su raspravljali. Ebu 'Abdullah
el-Tirmizi, npr. kae: " Ispitivanje u kaburu odnosi se samo
na Muhammedov urnrnet, jer su ummetima prije nas dolazili
poslanici s Boijom objavom pa kad bi oni odbili prihvatiti
tu Objavu, poslanici bi odustajali od daljnjih napora,
naputali ih i oni bi jo na ovome svijetu bili s
kaznom. Kad je Allah poslao Muhamrneda, s.a.w.s., s
i ga prvakom ljudi- kako se to kae u Kur'anu: A
tebe smo samo kao milost svjetovima poslali! (El-Enbija',
I07) - On se sustegnuo od takvog njihovog kanjavanja,
im u ruke sablju. Tako su neki ljudi islam prihvatili iz
straha od sablje da bi im se tek potom u srcima
vjerovanje, to im je davalo dodatnog vremena. Odatle se
pojavilo licemjerje (nifaq), jer su neki na taj u sebi tajili
nevjerstvo a javno ispoJjavali vjerovanje, i tako
muslimanima ivjeli skriveni. AJi, kad bi umrli, Bog im je u
kabur dva meleka da iz njih, ih, na vidjelo
izvedu ono to su bili tajili: Allah vjernike postojanom
217
IbnQajjimci-Dewzi
i na ovom i na onom svijetu, a nevjernike
u zabludi ostaviti; Allah radi to (Ibrahim, 27)
Drugi,medutim,imaju stavove,poputnpr.'Abd
el-Haqqa el-lbilija i Qurtubija; oni kau: "Kabursko
ispitivanjeodnosise,kakona Muhammedovummet,takoi
nasve druge!"
su u vezi s ovim pitanjemsuzdrani. Takav je i
EbuOmeribnAbdel-Berr,kojikae:"Uhadisukojiprenosi
Zejd ibn SabitVjerovjesnik,s.a.w.s.,kae: 'Ovajseummet,
doista, s kunjomu svojim kaburovimal'U nekim
verzijamaovepredajestoji:"ispitujese",tobimoglo
dase kabursko ispitivanjeodnosisamo na ovaj ummet, no
tose ne moei ustvrditi!"
Onikojismatrajudasekaburskoispitivanjeodnosisamo
naMuhammedovummetkaoargumentnavodePoslanikov
hadis: "Ovajse ummet,doista, skunjomusvojim
kaburovima!", te hadis: "Objavljeno mije da se vi u
svojim kaburovima sakunjom!", to je
specifiziranje ovoga ummeta. Oni kau: "Na to i
pitanjekoje urnrlome postavljaju ona dva meleka:'ta si ti
govorio za ovog koji je izmedu vas poslan kao
poslanik?' , na ta vjernik odgovara: da je on
Allahov rob i Njegov poslanik!' Tu se, svakako, misli na
poslanika Muhammeda, a.s., to je eksplicirano u jednom
drugom hadisu u kojem se kae: "Vi doista, polagati
ispitomeni; omeni bitipitani!"
Drugi kau: "To nikako ne da se ispitivanje u
ka buruodnosisamonaovaj ummet,mimoostalihzajednica.
Naime, Poslanikove "Ovaj se, ummet, doista..." ili
KNJIGAODUl
podrazumijevaju zajednicu ljudi kao posebne vrste - kako
Bog uzvieni kae: Sve ivotinje koje po Zemlji hode i sve
ptice koje na krilima svojim lete ummeti9
8
su poput vas .. .
(El-En'am, 38), gdje se svaka ivotinjska vrsta naziva
urnmetornlzajednicom.Ujednomhadisustoji:"ldapsinisu
jedanodummeta,narediobihdasepobiju!" jei hadis
kojigovoriojednomvj erovjesnikukojegjeujeojedanmrav
pajeonnarediodasespali mravinjak,natamujeBog
objavio: ''Zarspali jedan ummet koji slavljae Boga
samozatototeujedejedanmrav!?"- ilise,doista,mislina
njegov ummet ukojem jeposlan. Medutim, ni u tom
u iskazu se ne kabursko ispitivanje i
drugih ummeta. tavie, sama da se u hadisu
spominjesamoovaj ummet,dasenaglaavatoda ionbiti
ispitivanusvojimkaburovima,moesugerirati dasetakvo
netoneodnosisamonaonekojisubiliprijenjih, da
sesistimiskuenjem ioni,uprkostometosunajbolji
ummet, to zauzimaju mjesto medu svim drugim
ummetima.
NaistomtragujeidrugiPoslanikovhadis: "Objavljeno
mi jeda sevi usvojimkaburovima sakunjom!"
Istije i spitanjemkojepostavljajudvojicameleka:
"Ko je ovaj koji je poslan vas?" To je,
jednostavno, Poslanikove upoznavanje njegova ummetas
onimo bitipitaniusvojimkaburovima.
98 Ko(kur na ovom mjestu upotrebljava izraz "svjetovi". Mi smo, medutim,
intencij u aurora,zadraliizvomi arapski izraz " ummet" koji je u
upot rebiiubosanskomjezikuakoj im se neka jedinstvenacjelina,
jedinstvena zajednica, narod, sljedba...
218 219
lbnQaJlimei-Di.ewzi
Iz svegaovoganadajese- aBognajboljezna!- dajeisti
sasvalcimvjerovjesnikomi njegovimummetom,tj. da
sesvioniusvojimkaburovima sakaznomnakon
to budu ispitani,nakontose ustanovi dokazprotiv njih,
upravoonakokako seinaonomesvijetu sakaznom
nakontobudu ispitani i nakontoseprotivnjih ustanovi
dokaz.
Opet- Boguzvieni najboljezna!
KNJIGAODUSI
RASPRAVATRINAESTA:
DALISEI DJECA S
KABURSKIMISPITOM?
O tome postoje dva suprotstavljena stava
hanbelijskepravnekole.
Onikojistojenastanovituda ukaburubiti pitanai
djeca svoj stav podupiru da je erijatom
daseidjeciklanjadenaze-namaz,daseizanjih
Bogu dovaidaseAllahmoLi daih zatiti kaburske
patnjeikaburskogiskuenja.MalikusvomMuvetta-u biljei
predaju EbuHurej re- Bognjime biozadovoljan!- u kojoj
stoji dajeonjedanputklanjao denazujednomdjetetukad
je kako Poslanik, s.a.w.s., u svojoj dovipored ostalog
kae: "Boemoj, gakaburskepatnje!"
Svoj stav oni potkrepljuju i onim to 'Ali ibn
Ma'bed prenosi od 'Aie- Bog njome biozadovoljan!; on
kaedajejednomporednjenoenadenazamanjegdjeteta,
tedajeona plakati,pakadjeupitanazbog
kazalaje: 'Zbogovogdjeteta- ao mito injegastisnuti
kabur!"
Uprilogsvomstavu oninavodeipredajuHennadaibn
Sirrija,kojikae: "KazivaonamjeEbuMu'awija,
senaJahju,sinaSe'idaibnei-MusejjebaaonnaEhuHurejru
ll
220 221
Ibn Qajjim ei Dewzi
- Bog njime bio zadovoljan! -koji je rekao: 'Doista, i kad je
klanjao umrlome koji jo ne bijae nikakav grijeh, i
tada je govorio: Boe moj, zatiti ga od kaburske patnje!"
Kau: Bog uzvieni njihove umove dovede do
upotpunjenja kako bi mogli biti svjesni svog mjesta, nakon
budu nadahnuti da odgovore na ono o budu
upitani.
Kau: Na to brojni hadisi u kojima se navodi
da i djeca biti ispitivana na onome svijetu - El-E'ari to
prenosi od sunnetskih i hadiskih Prema tome, ako
na onom svijetu biti ispitivana onda ni njihovo ispitivanje
u kaburovima nije bez osnova.
Drugi kau: Ispitivanje se odnosi samo na onoga ko je
mogao pojmiti Boijega Poslanika i Boga, koji ga je poslao.
Takav biti pitan o tome da li je povjerovao u Poslanika,
da li mu je bio pokoran ili nije; bit upitan: "Sta si ti govorio
o ovom koji je poslan vas?" Kako, dakle,
dijete koje nije u stanju stvari moe biti pitano:
"Sta si ti govorio o ovom koji je poslan vas!?"
i ako bi mu u kaburu bio njegov um, on ni u tom
ne moe biti pitan za neto to nije mogao pojmiti i
znati. Takvo pitanje ne bi imalo nikakva smisla, to nije
i s njihovim ispitivanjem na ahiretu. Tamo Bog uzvieni
njima poslati jednog poslanika i narediti im da mu budu
pokorni, s tim da pritom biti pri svojim umovima, pa onaj
ko mu bude pokoran bit spaen a ko mu bude nepokoran
ta ga njegova nepokornost uvesti u Dehennem. To je
njihov ispit - bit im izdata zapovijest prema kojoj se
trebati postaviti tada, u tom vremenu, i biti pitani ni za
KNJIGA O DUI
kakvu pokornost ili nepokornost na ovome svijetu, o
ona dva meleka pitaju u kaburu.
to se Ebu Hurejrinog hadisa, u njemu se apsolutno
ne misli na kabursku patnju u kojoj bi dijete bilo kanjavano
za kakav neposluh ili prijestup, jer Bog nikoga ne kanjava
zbog to nije je da se tu misli na
bol koju umrli moe osjetiti zbog nekog drugog;
bol koja nije posljedica djela kojeg je on Na takvo
neto ha dis u kojem Poslanik, s.a. w.s., kae: ''Umrli,
doista, kua patnju zbog plakanja njegovih za
njim!", tj. boli ga to, on od toga bol a ne kanjava se
zbog nekog grijeha kojeg ivi. Svaki grjenik samo
svoje breme nositi! (El-En'am, r64)
To je poput Vjerovjesnikovih, s.a.w.s., " Putovanje
je komad patnje!" Patnja, prema tome, ima smisao
od kazne. Nema nikakve sumnje u to da u kaburu biti
bolova, briga i tuga koje dopirati i do djeteta, usljed
i ono bol. Stoga se i nalae onome ko djetetu klanja
denazu da Boga uzvienoga zamoli da ga od takve
patnje!
Opet- Bog najbolje zna!
222 223
ll
KNJIGAODUSI
RASPRAVA
DA LI KABURSKA PATNJA TRAJE
NEPREKIDNO, ILI JE VREMENSKI
v
OGRANI CENA?
Postoje dvije vrste ka burske patnje. Jedna je kontinuirana,
s izuzetkom onog vremenskog perioda koji trajati
dva puhanja u rog- tada naime, kako se navodi u nekim
hadisima, patnja biti ublaena, pa kad se dignu iz svojih
kaburova, Teko nama! Ko nas iz naih grobova oivi?!
Uasin, 5 2)Na neprekidnost trajanja ka burske patnje
i Boije: Oni se ujutro i u vatri priiti. (El-
Mu'min, 46)Na njezinu neprekidnost isto tako ihadis
koji se prenosi posredstvom Semure a kojeg smo navodili.
Buhari ga biljei u odjeljku o Vjerovjesnikovim, s.a.w.s.,
snovima; u njemu stoji: "S njim tako biti postupano sve do
Sudnjega dana!"
U hadisu u kojem se spominju dvije palmine grane, a
koji se prenosi posredstvom Ibn 'Abbasa, kae se: "Moda
njima dvojici patnja biti ublaena dok se ove grane ne
osue!" Umanjenje patnje, kako vidimo, ovdje je
samo na period dok bude trajala sirovost ustrgnutih palminih
grana.
225
Ibn Qajjam ci-D!cw:i
U navedenom hadisu kojeg prenosi Rebi' ibn Enes,
posredstvom Ebu 'Alije i Ebu Hurejre, stoji: "Zatim je naiao
na ljude glave bijahu stijenom razbijane i kad god bijahu
razbijene ponovo se u svoj prvobitni oblik; rako im
se to neprekidno, bez ublaenja!"
USahilm se navodi i onoga koji je bio obukao dva
i rako u njima hodao pa ga je Bog zatjerao
u zemlju. "On rako propadati u nju sve do Sudnjega
dana!", kae se u tom had isu.
U hadisu kojeg prenosi El-Bera' ibn 'Azib o nevjerniku
se kae: "Zatim mu se jedan orvor prema Dehennem u
i on kroz njega ugleda svoje mjesto tamo; tako sve do
Sudnjega dano!" I-ladis biljei imam Ahmed; u nekim
njegovim verzijama stoji: "Zatim mu se jedna buotina
u pravcu Dehennema i do njega kroz taj otvor dopre dio
dehennemske jare i dima; tako sve do Sudnjega dana!"
Druga vrsta kaburske patnje traje odreden vremenski
period i potom sc Takva je patnja dijela grjenika
su zli bili neto blai, pa im i patnja bude primjerena
tim njihovim zlim a potom ublaena, upravo onako
kako i pamju u Debennemu kuati neko vrijeme a zatim
im ona biti
Patnja moe biti prekinuta i usljed dove, sadake, molbe
Bogu za oprost grijeha ili sevapa od hada, odnosno
Kur'ana koje umrlome stigne od nekih njegovih
srodnika ili nekoga drugog. To je isto kao kad se neko ovdje,
na ovome svijetu, zauzme za onog ko je pod nekom kaznom
pa on, tome, bude izbavljen iz toga.
1 dok to zauzimanje ponekad moe i bez dopusta
onoga kod koga sc nalazi onaj za kojeg se zauzima, dotle se
226
KNJIGA O DUSI
kod Boga uzvienoga ne moe zauzimati za nekoga bez
Njegova dopusta. On je taj koji, kad da se nekome
smiluje, dopusti onome drugom da se zauzme za njega, pa to
nemoj izgubiti iz vida, to bi te moglo odvesti u mnogobotvo
(irk) i zabludu. Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga
bez doputenja Njegova?! (El-Beqare, 25 5), kae on, Uzvieni.
J oni se samo za onoga kojim On bude zadovoljan
zauzimati! (El-Enbija', 28) Niko se zauzimati ni
za koga bez doputenja Njegova! (]unus, 3) Kod Njega se
zauzimati za nekoga samo onaj kome On dopusti!
(Sebe', 23) Reci: "Niko se ne moe bez Njegove volje
zauzimati,99 vlast na nebesima i na Zemlji Njegova je!"
(Zumer, 44)
Ibn ebi Dunj a navodi "Kazivao mi je
Muhammed ibn Musa el-Saig, koji kae da je njima Abdullah
ibn Nafi' kako je umro neki Medi n janin "pa ga je",
kae on, "jedan sanjao kao da je u vatri, i to ga je
veoma raalostilo. No, samo trenu rak ili dva nakon roga vidio
ga je kao- on u Dennetu! 'Zar ti ne da si stanovnik
Dehennema?!', upitao ga je i onaj mu je rekao: 'Da, rako je
bilo, ali ovdje kod nas ukopan je jedan dobri i on se
kod Bog zauzeo za svojih susjeda; medu njima sam
ero bio i ja!"
Ibn ebi Dunja kae: "Ahmed ibn Jahja nam je kazivao
'Jedan moj prijatelj mi je kako mu je umro
brat i kako ga je on potom sanjao. "Kako ti je bilo kad si
poloen u kabur?", upitao ga je i on mu je rekao: "Doao mi
"' Kod Korkuta stoji: Niko 11c mot11 bez vnljt! /IOSrrrlovnt/1
227
IbnQajjlmei-Diewzl
jejedans bakljomi dajedan za menenije
uputiodovu, mislimdabi meonajiudarioonombakljom!"
'AmribnDerirkae: "Kad Boguuputidovuza
svogumrlogbrata,jedanmelekodestomdovomdonjegova
kaburaireknemu:'Hejti ukaburu,evotipoklona
odtvoga bratakoji jeza tobombrian!"
Bear ibn Galib kae: "Nasanmije izala Rabija za
kojusam Bogu dove; rekla mije:'OBear
ibnGalib, tvojidarovidolazenamnatanjirirnaodsvjetlosti,
umotani u svilene salvete!' 'Kakoto?!', se ja i ona
mi 'Tako je to: kad ivivjerniciBoga mole za mrtve,
njima se to usliava - svaka dova se na tanjire od
svjetlosti, umotana u svilenesalvete, itakosedonosi onom
umrlom za kojeg je dova reknemuse: 'Ovoti je
pokl.on od toga i toga...!"
IbnehiDunjakae:"Kazivaomi jeEbu'AbdibnBuhajr,
koji kae da mu je jedannjegov prijatelj kako je
sanjaosvogabratakojimubijaeumro.'Stiulidovasdove
kojeza vas ivi?',upitaosamga,kaeon,ionmi je
rekao: 'Da, takomi Allaha, treperepoputsvjetla a potom
buduodjenute!"
Naovopitanjeosvrnut se,akoBogda, netoire
kad budemo govorili o tome da li umrli imaju koristi od
onogatoimpoklanjajuivi.
228
KNJIGA ODUI
RASPRAVA PETNAESTA:
GDJEDUEBORAVEU PERIODU
SMRTIIDANAUSTAJANJA?
(Da li se nalaze na nebt-t ili na Zemlji? Da
Li sr-t u ili negdje dntgdjc? Da li se
stavljaju u, neka druga tijela mimo onih u
kojima su boravile pa na taj kusaju.
nagradu, ili kaznu) ili egzistiraju bez tijela?)
Ovopitanjejeveomazanimljivo; suraspravljali
o njemu i podijelili se u miljenjima. Uprkos tome to se
saznanja o ovome postiu samo usmenom predajom,
razumijevanjeovogapitanjaipakje Jednikau:Due
vjernikasuuDennetu,kodAllaha,kakoonihkojisuumrli
eh.idskom takoi svihostalih,ukolikoihodDenneta
ne zadrava kakav veliki prijestup ili diig, ukoliko im ga
Gospodarnjihovnijeoprostio i smilovao im se. Ovaj stav
zastupaEbuHurejrei 'AbdullahibnOmer- Bognjima bio
zadovoljan!
Jedna skupina kae: Nalazese u predvorju Denneta,
prednjegovim ulazom; tuih dennetska ljepota,
ugodnostiizDennetaim dolaziopskrba.
Drugikau:Dueboravenarubovimasvojihkaburova.
-
229
Ibn Q-djjim el-Dewzi
Malik kae: sam da su due slobodne, da se
kud ele!"
Imam Ahmed, kako to prenosi njegov sin 'Abdullah,
kae: "Due nevjernika nalaze se u Dehennemu, a due
vjernika u Dennetu!"
Ebu 'Abdullah ibn Mendeh kae: "Neki znalci iz prve i
druge generacije muslimana (ashabi i tabi'ini) kau:'Due
vjernika su kod Allaha uzvienoga!' i na to vie nita ne
dodaju. Od drugih se opet prenosi da due vjernika borave u
Dabiji, a due nevjernika u Berehutu, jednom bunaru u
Hadremevtul"
Safwan ibn 'Amr kae: "Upitao sam 'Amira ibn
Abdullaha ebu el-Jemana da li due vjernika imaju neko svoje
zborite i on mi je rekao: 'Ona zemlja za koju Bog uzvieni
kae: Mi smo u Zeburu, poslije Tevrata, napisali da zemlju
Moji robovi naslijediti! (El-Enbija', ro5) - to je zemlja
u kojoj se sakupljaju due vjernika i u kojoj boraviti sve
do proivljenja!"
Prema drugima, to je zemlja koju Bog dati u
vjernicima ovdje na ovome svijetu.
Ka'b kae: "Due vjernika borave u 'lliijjunu, na sedmom
nebu, a due nevjernika u Sidinu, u sedmoj zemlji, ispod
Iblisove vojske!"
J edna skupina kae: Due vjernika borave u
Zemzemovom bunaru, a due nevjernika u bunaru Berehiit!
Selman el-Farisi kae: "Due vjernika borave u jednom
zemaljskom berzahu u kojem se kako ele, a due
nevjernika su u Sidinu!" U drugoj verziji ove predaje stoji:
"Dua vjernikova se po Zemlji kako b
KNJIGA O DUJ
Drugi kau: ''Due vjernika nalaze se sa desne Ademove
strane, a due nevjernika sa lijeve!"
Jedna skupina kojom je i Ibn Hazm, kae:
Boravite dua je isto ono u kojem su se nalazile i prije nego
su im stvorena tijela!
Ibn Hazm kae: "Ono to mi kaemo o boravitu dua
jest upravo ono to o tome kae i Allah uzvieni i Njegov
Poslanik, s.a.w.s.- mi ne tvrdimo nita izvan toga; to je jasan
argument. Allah uzvieni kae: I kad je Gospodar tvoj iz
Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatraio od njih
da protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar va?"-
oni su odgovarali: "Jesi, mi i to zato da na
Sudnjem danu ne reknete: "Mi o ovome nismo nita znali!"
(El-E'araf, 172) Jo kae: Mi smo vas stvorili, potom vam
oblike dali a onda melekima rekli: "Poklonite se Ademu/"
100
(El-Ea'raf, rr) Tako dolazimo do pouzdanog saznanja da je
Bog uzvieni due stvorio u jednom mahu, dok nam je
Vjerovjesnik, s.a.w.s., "da su due mobilizirana
vojska, pa koje se od njih prepoznaju one se
z blie, a koje se ne prepoznaj u, se!"
Bog je od dua uzeo potvrdu i priznanje svoje
boanstvenosti nakon to su bile stvorene, oblikovane i
svjesne ('aqilah), prije nego je melekima da se
poklone Ademu i prije nego ihje uvoditi u tijela. Tijela
tada jo uvijek bijahu zemlja i voda. Potom ih je locira o tamo
gdje je htio, tj . u berzah u koji se one ponovo prilikom
Ajer u Korkurovom prijevodu glasi: Mi smo Adema stvorili i 011da mu oblik
dali, a poslije melekima rekli: "Poklonite 11111 se!"
230 231
Jhn QaJJim ci -O:ew:i
smrti. Odatle ih On neprestano odailje, sve u mahovima, i
udahnjuje ih u tijela koja se iz sperme ... "
On rako u tom smislu nastavlja svoje razmatranje, da bi
potom rekao: "Tako dolazimo do pouzdanog saznanja da
su due neka vrsta tijela koja nose svoje sklonosti u smislu
prepoznavanja i neprepoznavanja, re da imaju
sposobnost poimanja i pa ih Bog na ovome
svijetu iskuava kako a potom ih nakon
se u berzah u kojem ih je i Boiji Poslanik, s.a.w.s.,
vidio u svoga na nebo kod najdonjeg neba -
due sretnika vidio je s desne Ademove strane, a due
nesretnika s njegove lijeve strane. To mjesto nalazi sc tamo
gdje prestaje djejstvo ovoga svijeta, dok sc due
vjerovjesnika i ehida odmah u Dennet!''
"Muham med ibn Nasr el-Merwezi", kae on, "od Tshaqa
ibn Rahcwcjha prenosi istovjetno ovako kako smo i mi
izloili, i kae da su s tim saglasni sv:i ljudi od nauke!"
Tbn Hazm kae: "To je i stav svih muslimana. Pogledajmo
ta kae Allah uzvieni: Oni - ko su i oni
- ko su i oni prvi - uvijek prvi! Oni
Allahu bltski biti u dennetskim naslada, - ih
mnogo od naroda drevnih, a malo od kasnijih! (El-Waqi'a,
8-r4) l ako bude jedan od onih koji su Allahu bliski -
udobnost i opskrba lijepa i dennetske blagodati njemu! (El-
Waqi'a, 88-89) itd. Prema tome, due se jednako nalaziti
tamo sve dok sve ne budu udahnute u tijela i potom sve ne
budu u berzah, kad nastupiti Smak svijeta nakon
ih Bog uzvieni po drugi put vratiti u njihova tijela,
drugi ivot, kad svi ljudi morati polagati
232
KNJIGA O DUI
- nakon toga jedni u Dennet a drugi u
Dehennem, i tamo ostati!"
Ebu Omer :ibn 'Abd ei-Berr kae: "Due ehida borave u
Dennetu, dok due ostalih vjernika obitavaju u predvorjima
njihovih kaburova!"
Mi navesti njegove i njegovo argumentiranje
i na to dati svoj osvrt.
Ibn Mubarek kae: "Od Ibn Durejda se prenosi da je
pred njima predaja koja se prenosi od Mudahida; on
tu kae: 'One nisu u Dennetu, hrane se dennetskim
plodovima i dennetsku ugodnost!''
Mu'awija ibn Salih navodi kako je Se'id ibn Suwejd upirao
Ibn ihaba o boravku dua vjernika, nata mu je on rekao:
"Doznao sam da su due ehida poput nekih zelenih ptica,
o 'Ar i da sjutra i odlaze u dennetske
da svakog dana prilaze svome Gospodaru i pozdravljaju Ga!"
Ebu Omer ibn 'Abd ei-Berr u svom komentaru hadisa
kojeg prenosi Ibn Omer kae "Kad umre,
njemu se s jutra i s pokazuje mjesto koje ga ako
je dennedija, on tako gleda svoje mjesto u Denneru, a ako
je dehennemlija, govori mu se: 'Eno, ono ti je mjesto koje re
kad te Bog proivi na Sudnji dan!"
Oni koji stoje na sraooviru da due obitavaju u
predvorjima kaburova upravo ovim porkrepljuju svoj stav.
To je ujedno i najprihvatljivije stajalite u pogledu roga- a
Bog najbolje zna! - jer se i hadisi o tome prenose najboljom
linijom preoosilaca a i pouzdaniji su od drugih.
Due, kako to ja razumijem, borave u predvorjima svojih
kaburova ali ne u smislu da sc odatle nikuda ne da se
233
lbn Qajjim el-Dewzi
nikako ne odvajaju od tih predvorja da, kako kae Malik
- Bog mu se smilovao! -: 'Saznali smo da se due kako
ele!'
Od Mudahida se prenosi da je rekao: 'Due borave u
predvorjima kaburova sedam dana od dana ukopa umrloga
i za to vrijeme nikuda ne idu odatle!"
Jedna skupina kae: Njihovo boravite jest nitavilo.
To stajalite zastupaju oni koji tvrde da je dua samo jedna
od akcidentalija tijela, kao to je i ivot tijela i njegova svijest,
pa i ona sa tijela nestaje isto onako kako nestaju i sve
druge akcidentalije koje su uvjetovane ivotom tijela. Ovakvo
stajalite je, suprotno kur'anskim
sadrajima, Poslanikovom sunnetu i nepodijeljen om miljenju
prve i druge generacije muslimana, kako to, ako Bog
da, vidjeti u nastavku. Ovdje elimo kazati samo to da ova
zabludjela skupina dri da due nakon smrti odlaze u
nitavilo.
Druga skupina kae: Njihovo boravite su, nakon smrti,
jedne druge due koje odgovaraju njihovom moralu i njihovim
svojstvima koja su sebi priskrbile za vrijeme ivota na ovom
svijetu. Tako svaka dua zaposjeda tijelo neke ivotinje koja
odgovara toj vrsti dua. Npr., zvjerska dua zaposjeda tijelo
zvijeri, tijelo psa, ivotinjska tijelo ivotinje,
niska, primitivna dua tijelo insekata... Ovo je stav
reinkarnista, koji povratak due Bogu (me'ad), to je
izvan stavova bilo kojih pripadnika islama.
Ovo je sukus svih onih stavova do kojih sam doao u
pogledu boravka dua poslije smrti i niko te stavove nije
sakupio u jednu knjigu. Mi stoga, na svoj kojeg
KNJ !GA O DUI
nam je otkrio dragi Bog, navesti nedostatke svakog pojedinog
stajalita, kao to istaknuti i elemente onog ispravnog
u njima, na koje Kur'an i Hadis. Molimo Boga da
nas pomogne i prui nam svoju potporu!
*
):0 *
Najprije se osvrnuti na stajalite onih koji rvrde da
du e obitavaju u Dennetu, i koji to argumentiraju
kur'anskim ajetom: I ako bude jedan od onih koji su Allahu
bliski - udobnost i opskrba lijepa i dennetske blagodati
njemu! (El- Waqi'a, 88-89) Oni kau da to Bog uzvieni
navodi odmah po spominjaju smrti, tj. po izlasku due iz
tijela, due u tri kategorije: a) due onih bliskih
(muqarrebiin), za koje kae da su u Dennetu blagodati
(na'irn); b) due onih desnih (ashab jemin), kojima priznaje
islam, to implicira da biti spaene od kazne i e) laljive,
zabludjele due (mukezziba dallah) za koje kae da
vodom biti i u ognju prenjem.
Ovo se - kau oni - bez sumnje odvija nakon to se dua
odvoji od tijela. Allah uzvieni na sure navodi njezino
stanje na Sudnjem danu, pa je tako naveo i njezino stanje
nakon smrti, te nakon proivljenja. To potkrepljuju
kur'anskim ajetom: A ti, o duo smirena, vrati se Gospodaru
svome zadovoljna, a i on tobom zadovoljan, pa udi medu
robove moje, i udi u Dennet moj! (E1-Fedr, 27-30) Mnogi
znalci iz prve i druge generacije muslimana rekli su: "Tako
se dui rekne kod njezinog naputanja ovoga svijeta; melek
je time obraduje!''
234 235
Ibn Qajjim ci-Dewzi
Ovo ni u kom nije tvrdnji drugih koji
kau da se dui te izreknu na ahiretu jer- njoj se tako
rekne i kod smrti i kod proivljenja. To je onaj radosni
nagovjetaj kojeg Bog uzvieni spominje: Onima koji govore:
"Gospodar na je Allah l"- pa poslije ostanu pri tome- dolaze
meleki: "Ne bojte se i ne alostite se, i radujte se Dem1etu
koji vam je (Fussilet, 30) Ovo sputanje meleka,
prema tome, deava se kod smrti, zatim u ka buru i, na koncu,
kod proivljenja. Prvi radosni nagovjetaj ahireta tako se
pojavljuje kod smrti.
Mi smo ranije naveli hadis Bemia ibn 'aziba u kojem se
kae da melek, kada uzima duu, rekne joj: "Raduj se
ugodnosti i mirisu lijepu ... !" Taj lijepi miris jest miris koji
dopire iz Denneta.
Oni isto tako svoje stajalite potkrepljuju hadisom kojeg
biljei Malik u svom Muwetta'-u od Ibn ihaba koji se poziva
na 'Abdel-Rahmana ibn Ka'baibnMalika, koji mu je
da je njegov otac Ka'b ibn Malik kazivao da je Boiji Poslanik,
s.a.w.s., rekao: "Dua vjeroikova bude ptica koja se hrani
po dennetskom sve dok je Bog ne povrati u ivot na
Dan proivljenja!"
Ebu 'Amr o MaUkovom lancu prenosilaca kae: "On
da je ovaj hadis Zuhri od 'Abdel-Rahmana
ibn Ka'baibn Malika jer ga takvog j iinus prenosi od Zuhrija,
koji kae: sam 'Abdel-Rahmana ibn Ka'ba ibn Malika
kako od svoga oca prenosi hadise ... " Isto tako hadis biljei i
Evza'i, od Zuhrija, koji kae: "Kazivao mi je 'Abd
el-Rahman ibn Ka'b... " Muhammed ibn Jahja, ovaj
hadis smatra slabim da ga od Zuhrija prenose u'ajb
KNJIGA O DUSI
ibn ebi Hamza, Muhammed, sin Zuhrijeva i Salih
ibn Kejsan i da se Zuhri tu poziva na 'Abdel-Rahmana ibn
Abdullaha ibn Ka'ba ibn Malika a oo na svoga djeda Ka'ba,
to da je lanac prenosilaca prekinut.
Salih ibn Kejsan - se na Ibn ihaba a on na
'Abdel-Rahmana- kae da je on saznao da je Ka'b ibn Malik
doista kazivao badise. Zuheli kae: "I rni smo upamtili neto
hadisu Saliha, u'ajba i Zuhrijeva dok drugi
hafizi hadisa imaju miljenje i staju uz Malika i El-
Evza'ija. Ebu 'Amr kae: "Malik, Jiinus ibn Jezid, El-Evza'i i
Haris ibn Fudajl verziju ovog hadisa koja ide
posredstvom Zuhrija, 'Abd el-Rahmana ibn Ka'ba ibn
Malika, od njegova oca. Tirmizi i neki drugi autoriteti
uvrtavaju ga u kategoriju vjerodostojnih (sahib) hadisa.Ebu
'Amr kae: "Kod mene nema nikakva osnova ono to u
pogledu toga kae Muhammed ibn Jahja; on za to nema
nikakva argumenra. Prije biti da je blia istini saglasnost
Malikova, Jiinusova ibn Jezida, Evza'ija i Muhammeda ibn
!shaqa u vezi s tim; srce je mirnije uz njihov iskaz i njihovo
prenoenje, jer kad je posrijedi i pouzdanost, u tome
se s njima ne mogu mjeriti oni koji misle o ovom
had isu".
Muhammed ez-Zuheli kae: sam 'Aliju ibn el-
Medinija kad je rekao: 'Ka'b je rodio petericu sinova:
'Abdullaha, 'Ubejdullaha, Ma'beda, 'Abd el-Rahmana i
Muhammeda". Zuheli dalje kae: "Zuhri je sluao od
Ka'bova sina 'Abdullaha, koji je svom oslijepljelom ocu bio
Isto tako sluao je i od 'Abd el-Rahmana, sina
'Abdullaha ibn Ka'ba, a hadise je prenosio i od Beira, sina
236 237
Ibn Qajjim ei-D:ewrl
' Abd el-Rahmana ibn Ka'ba, i ne mislim da je sluao i od
samoga Ka'ba!"
Prema tome, hadis je, pod pretpostavkom da ga prenosi
'Abdel-Rahman od svoga oca, a on od Ka'ba- kako to tvrdi
Malik i oni koji ga u tome podupiru - sasvim regularan, a
ukoliko se prenosi posredstvom Abdurrahmana, sina
'Abdullaha ibn Ka'ba, od n j ego va djeda- kako to tvrdi Su 'aj b
i oni koji su u tome saglasni sa njim - najvie to se moe
kazati za nj jest da je on u toj verziji nepotpun (mursel)
101
u
pogledu lanca prenosiJaca, ali je zato potpun u drugoj verziji.
Oni koji ga tretiraju hadisom s potpunim lancem prenosilaca
niti su manje brojni ni manje autoritativni od onih koji ga
smatraju nepotpunim. Moe se, dakle, smatrati da hadis
spada u kategoriju vjerodostojnih (sahih) hadisa, i da ga
autori zbirki vjerodostojnih hadisa (tj. Buharija i Muslim,
op. prev.) samo iz gore spomenutog razloga nisu uvrstili u
svoje zbirke. Opet, Bog najbolje zna!
Ebu 'Amr kae: "to se Poslanikovih 'nesemeh
el-mu'min', izraz

kojeg je on upotrijebio ovdje
podrazumijeva duu to sugerira sam nastavak hadisa: 'sve
dok je Bog ne povrati u tijelo na Dan proivljenja! ' Neki
kau: izrazom 'nesemeh' se i dua, i osoba, i tijelo;
on u svojoj osnovi kao takvog. To to se
njime i dua, to je stoga- a Bog najbolje zna!- to
Mursel - kategorija hadisa prcnosilaca see samo do druge generacije
muslimana, rj. je jedna karika u lancu prenosilaca- ona prve generacije
- prekinuta.
lzraz 'nesemcb' duh, dah, ivo osoba ... V. Teufik
Arapsko-bosanski El-Kalcm I997 god., str. r488.
KNJ IGA O DUSI

se ivot odrava duom pa kad se ona odvoji od
njega on nestaje, odnosno postaje kao neko ko je
Dokaz da se ovim izrazom kao jesu
Poslanikove, s.a.w.s., " Ko oslobodi ropstva neku
osobu (neserneb mu'minah) ... ", te 'Aiijine- Bog
njime bio zadovoljan! - "Koji sjemenku i
daje ljudskome (nesemeh) ... ". Pjesnik kae:
vie notiodpolaganja
ondakadljudi (tJese'fndt) sasebeprainustresu!
Tj. kad ljudi na Sudnjem danu budu proivljeni iz svojil1
kaburova.
El-Halil ibn Ahmed kae: "Nesemeh - to je ljudsko
stvorenje (insan). Time se takoder i dua, dok je
nesim - lahorak, daak vjetra. U nekim hadisima se kae:
"Jedu (ta 'Ieq) sa dennetskog kao to se kae i: "Jedu
(te'ku1) neke od dennerskih plodova i se izmed'
dennetskog Arapi kau: "Danas nije probao
nikakva jestiva ('uliiq)", tj. hrane. Reb i' ebu Zejjad,
konje kae:
Her/avihnogu" 'nitane ('uUtqah)
1
projuriesadrebicamaidrijepcima.
EI-E'ai kae:
Pustara
1
k(o liceStita;
hranatt,njojsamoomr-
jednomprevakrma!
Isto se izraava i '}\ja; ona kae: "ene tada bijahu
mravne, ne prekrivae ih meso; bijahu jele samo
('ulqah) hrane!" Izraz 'aleqa (jesti) dolazi od izraza te'alluq
238 239
Ibn Qajjim el-Dicwli
(vezanost, i radi se o hrani koja se pripije uz
srce i duu.
Ehu 'Amr kae: razumijevaju ovaj
hadis. Jedni kau: 'Due vjerruka borave kod Allaha, u
Dennetu, svejedno da li su bili ehidi ili ne, ukoliko ih od
Denneta ne sputava kakav veliki grijeh ili dug, odnosno
ukoliko im se Gospodar njihov ne smiluje i to im ne oprosti!'
Kao potporu svojoj tvrdnji da se u hadisu
ehid ne razdvaja od onoga koji to nije. Kao argument navode
i hadis koji se prenosi od Ebu Hurejre, u kojem stoji da se
due dobrih nalaze u 'Illijjiinu a due loih u Sidinu, to se
prenosi i posredstvom 'Abd uliaha ibn 'Amra".
Ebu Omer kae: "Ovakvom stajalitu suprotstavlja se
hadis se ispravnosti nita ne moe prigovoriti. je o
Poslanikovim, s.a.w.s., 'Kad umre njemu se
s jutra i s pokazuje mjesto koje ga - ako je
dennedija, on tako vidi svoje mjesto u Dennetu, a ako je
dehennemlija, vidi svoje mjesto u Dehennemu, pri
mu se govori: 'Eno, ono mjesto te kada te Bog proivi
za Sudnji dan!"
Drugi kau: U hadisu se misli samo na ehide, ne i na
druge, na ta i Kur'an i Hadis. U Kur'anu stoji:
Nikako ne smatra; mrtvima one koji su na Allahovu putu
izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga,
radosni zbog onoga to im je Allah od dobrote svoje dao!
(Alu 'Imran, r69-17o)
to se Poslanikovih iskaza, Ebu 'Amr navodi hadis
koji se nepretrgnutim lancem prenosilaca (merfu') prenosi
od Ebu Se'ida ei-Hudrija - Bog njime bio zadovoljan! -
KNJIGA O DUSI
posredstvom Beqija ibnMuhalleda; tu stoji: "ehidi odlaze s
jutra i s i potom borave u kandjljima o
Prijesto Boiji ('Ar) . Gospodar uzvieni tako ih pita: 'Je li
vam znana neka bolja od ove kojom ste
i oni odgovaraju: 'Ne znamo za bolju, no ipak bismo voljeli
kad bi nam due ponovo vratio unaa tijela, da se opet borimo
i da opet poginemo na Tvome putu!'' Beqi ovaj badis od
njega prenosi posredstvom Hennada, Isma'ila ibn el-Muhtara
i 'Atijje.
Zatim navodi badis Ibn 'Abbasa - Bog njime bio
zadovoljan!- koji kae: "Boiji Poslanik, s.a.w.s., je rekao:
'Kad su vaa izginula - tj. u bici na Uhudu- Allah je
njihove due smjestio u njedra zelenih ptica koje idu na rijeke
dennetske, koje jedu dennetske plodove i smiruju se u
zlatnim kandiljima objeenim u hladu Prijestolja Boijeg. Kad
su tako naili na divno jelo, i rekli su: 'Ko bi
mogao izvijestiti nau da smo ivi, da smo u Dennetu,
lijepo opskrbljeni, pa da ne posustanu u borbi i da se ne
tede u naporima?' 'Ja ih izvijestiti o vama!', rekao im je
Allah uzvieni i potom objavio: "Nikako ne smatra j mrtvima
one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oru su ivi i u
obilju su kod Gospodara svoga!" Hadis je zabiljeen u
Ahmedovom Sunenu i u Sunenu Ebu Dawuda.
Zatim navodi E'ameov badis, kojeg on prenosi od
'Abdullaha ibn Murre a on od Mesruqa, koji kae: "'Abdullah
ibn Me'sud je upitan o ajetu: "Nikako ne smatraj mrtvima
one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u
obilju su kod Gospodara svoga!", pa je rekao: 'Njihove due
nalaze se u njedrima zelenih ptica koje se po Dennetu
240 241
Ibn Qajjim cl-02cWli
slobodno, u koji njegov predio, i koje se potom
smiruju u jedne kandilje. Njihov Gospodar ih tako dobro
pogleda i upita ih: 'udite li za jo 'Za bismo
jo mogli udjeti', reknu oni, 'kad se po Dennetu
kud On ih tako upita tri puta, pa kad oni vide da
biti ostavljeni, da i dalje biti pitani, reknu: 'Gospodaru,
udimo za tim da nam due ponovo vrati u naa tijela, pa
da opet budemo ubijeni na Tvome putu!' Kad tako Allah
vidi da oni nemaju nikakve potrebe, tad budu ostavljeni!"
Hadis je zabiljeen u Muslimovom Sahihu.
Ja kaem: U Buharijevom Sahihu zabiljeen je
hadis, koji se prenosi posredstvom Enesa, u kojem stoji "da
je Ummu Rebi', Bemiova, majka Harise ibn Suraqe,
dola kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i rekla mu: 'Boiji
ti mi kazati ta je s mojim Harisom -a
on bijae poginuo u Bici na Bedru, jednom nasumice
odapetom strijelom- ako je u Dennetu, strpit se, a ako
je negdje drugdje, beskrajno plakati za njim!?'
'Majko Harisina', kazao joj je Poslanik, 'veliki je broj
denneta, a tvoj je sin postigao onaj najbolji- El-Firdews el-
e'ala!"
On zatim navodi hadis koji se prenosi posredstvom Beqija
ibn Muhalleda, koji kae: "Kazivao nam je Jahja ibn 'Abd
el-Hamid, se na Ibn 'Ujejnu a on na 'Ubejdullaha
ibn e bi jezi da, koji kae da je Ibn 'Abbasa kad je rekao:
'Due ehida se u njedrima jednih zelenih ptica koje se
hrane dennetskim plodovima!"
Potom od Mu'ammera, koji se poziva na Qatadu, navodi
"Saznali smo da due ehida obitavaju u
bijelih ptica koje jedu dennetske plodove!"
KNJIGA O DUI
Posredstvom Ebu 'Asima el-Nebila, koji se poziva na
Sewra ibn Jezida, on na Halida ibn Mi'dana a on na
'Abdullaha ibn 'Amra, navodi "Due ehida
obitavaju u jednim pticama koje su poput upoznaju
se i hrane se dennetskim plodovima l"
Ehu Omer kae: "Sve ove predaje na to da takav
status imaju samo ehidi, ne i ostali. Kako smo vidjeli u nekim
predajama se kae: "u ptica", u nekim: "u njedrima
ptica", u nekim: "poput zelenih ptica". Po meni- a Bog
najbolje zna!- najprihvatljivije je ono "poput prica", odnosno
"u ptica", je podudarno s naim predmetnim
hadisom (misli na hadis Ka'ba ibn Malika), tj. s onim dijelom
u kojem se kae: "dua vjernikova je poput ptice", a ne: u
njedrima ptice.
Isto tako, u verziji Ibn Mes'udovog had isa kojeg prenosi
Isa ibn jlmus posredstvom E'amea, 'Abdullaha ibn Murre,
Mesruqa i 'Abdullaha kae se: "Poput zelenih ptica".
Ja kaem: "U Muslimovom Sahihu stoji: 'U njedrima
zelenih ptica!"
Ehu Omer kae: "Prema ovom Poslanik,
s.a.w.s., je htio kazati: Dua vjernika- onog iz reda ehida-
obitava kao ptica koja se hrani s dennetskog rastinja!''
Nema, nikakvoga protuslovlja
Posla nikovih "Dua vjernikova je ptica koja se hrani s
dennetskog rastinja!" i njegovih "Kad umre,
njemu se sjutra i pokazuje mjesto koje ga -ako
je dennetlija, on tako gleda mjesto dennetlija, a ako je
dehennemlija, gleda mjesto koje dehennemlije!" To
se podjednako odnosi kako na onoga ko je umro u svojoj
postelji tako i na ehida, upravo onako kako Poslanikove
242 243
Ibn Qajjim ci-Dzewzi
"Dua vjernikova je ptica koja se hrani s dennetskog
rastinja!" podrazumijevaju i ehida i onog koji to nije. Naime,
da mu se sjutra i predstavlja njegovo mjesto
koje ga na taj njegova dua odlazi na dennetske
rijeke i hrani se nekim dennetskim plodovima!
to se njegovoga mjesta, stanita koje je za nj
pripremljeno, on ru na Sudnjem danu, na ta
da ehidska staruta, njihove i koje im
je Bog pripremio, posigurno nisu oni kandilji u kojima se
smiruju njihove due dok su u berzahu. Oni gledaju ta svoja
stalita, svoja boravita, dok borave u tim kandiljima
o Prijesto Boiji, jer potpun, cjelovit ulazak u
Dennet bit samo na Sudnjem danu; zalaenje dua u
Dennet iz berzaha nije na toj razini.
Isti je i s onim nesretllim- njihove due se sjutra i
izlau Dehennemu, pa kada bude Sudnji dan oni
tada u svoja stanita, svoja boravita na koja su izlagani
dok su u berzahu bili. Prema tome, uivanje dua u Dennetu
dok su jo u berzahu je jedno, a njihovo uivanje u njemu
zajedno s tijelima koja na Sudnjem danu biti oivljena
neto sasvim drugo. Isto tako, jedenje due iz Denneta dok
je jo u berzahu ispod je njezinoga jedenja u zajednici sa
tijelom u Danu proivljenja. Stoga se u ha dis u i kae: "Jede s
dennetskog rastinja!", tj. jede minimalno ('ulqah), dok
puno jelo i i uivanje nastupiti tek kada na
Sudnjem danu bude svome tijelu.
Kako se vidi, ovo nimalo nije u koliziji s harusima.
Naprotiv, sunnet Boijega Poslanika, s.a.w.s., podupire ga i
legitimira.
KNJIGA O DUSI
Sto se stajalita onih koji tvrde da se u hadisu kojeg
prenosi Ka 'b misli samo na ehide, ne i na druge, ono nema
uporita- u tekstu hadisa nema nita to bi na to
Oni teksta hadisa svode upravo na najmanji
dio onoga to on da je broj ehida u odnosu
na ukupan broj vjernika veoma mali Medutim, Vjerovjesnik,
s.a.w.s., one o kojima govori u hadisu imanom/
vjerovanjem a ne ehadetom/pogibijom na Boijem putu, a
zna se da se svaka odredba koja se vee za ehide
ehadetom, kako to npr. stoji u hadisu kojeg prenosi El-
Miqdam ibn Me'add Jekrub: "ehidu kod Allaha sljeduje
est oprataju mu se grijesi kod prve kapi
prolivene mu krvi, vidi svoje mjesto u Dennetu, plat
tmana, eni dennetske burije, biva od kaburske
patnje, biva velikog straha i na glavu mu se
kruna dostojanstva- jedan biser s te krune bolji je od
dunjaluka sa svim to je na njemu; eru se sa sedamdeset i
dvije hurije i moe se zauzeti za sedamdeset svojih
dakle, da se ovo odnosi samo na ehide,
je: "ehidu sljeduj e" a ne: "vjerniku sljeduje". Isti je i
s hadisom kojeg prenosi Qajs el-Duz:imi: "ehidu se daje
est ... ", kao i sa svim drugim hadisima i kur'anskim
ajeti ma u kojima se odredena nagrada povezuje sa ehadetom/
pogibijom na Boijem putu.
Ona pak nagrada koja se vee za samo vjerovanje,
sve vjernike, ehide i one koji to nisu.
to se kur'anskib ajeta i Poslanikovih had isa u kojima
se spominje opskrba ehida, te u kojima se navodi da se
njihove due nalaze u Dennetu- svi su isrilliti, ali oni ni na
244 245
Ibn Qajjim ei-Dewzi
koji ne daju naslutiti da i due ostalih vjernika
ne mogu u Dennet, osobito due "siddiquna"
njima koji su, po miljenju, bolji od ehida.
Stoga ih upitati: "A ta kaete za due "siddiqCma" -
da li one obitavaju u Dennetu ili ne!"
Ako odgovore: "Da, one su u Dennetu! '' -a drugo im i
nije podesno kazati- onda to biti potvrda da se ovi sadraji
ne odnose samo na due ehida. Ako bi pak njihov odgovor
bio: "Ne, ne obitavaju!"- onda bi oni morali kazati i to da
due istaknutih ashaba- kakav je Ebu Bekr es-Siddiq, Ubejj
ibn Ka'b, 'Abdullah ibn Mes'ud, Ebu Derda', Huzejfe ibn el-
Jeman i drugi - nisu u Dennetu a da due ehida naeg
vremena jesu, to je apsolutno neodrivo.
Ako bi neko ,rekao: Uredu, ako se pod tim ne misli samo
na ehide, iz kojeg razloga se u tim tekstovima potencira
upravo ta kategorija ljudi? - odgovor bi bio: Time se eli
skrenuti panja na vrijednost ehadeta, na uzvienost
njegovog stupnja, na to da je navedeno sljedovanje
zagarantirano onima koji tako presele s ovoga svijeta. To je
potrebno istaknuti, da oni u tome imaju
udjela. Njihov udio u toj lagodnosti- za boravka u berzahu
- potpuniji je od dijela ostalih, koji su umrU u svojim
posteljama, makar onaj koji je umro na postelji bio i na viem
stupnju od njih. Takvoga, naime, sljeduje neki drugi
u kojem imati udjela oni koji se nalaze na stupnju niem
od njegovoga.
Na to i da Allah uzvieni due ehida
smjeta u njedra nekih zelenih ptica. Naime, da su se
rtvoval i za Boga, da su im pritom Boiji neprijatelji
KNJIGA O DUSI
upropastili njihova tijela, Bog im je u berzahu ta njihova tijela
zamijenio jednim boljim tijelima, u kojima boraviti sve do
Sudnjega dana. Tako njihov uitak, dakle tim
tijelima, biti potpuniji od uitka onih dua koje tih tijela
imati. Iz tog razloga dua vjernikova bit u ptice, ili
poput ptice, dok dua ehida biti - u njedrima ptice!
Obrati panju na izraz- u jednom hadisu Poslanik kae:
"Dua vjemikova je ptica ... '', to podrazumijeva i ehida i onog
koji to nije, a potom za duu ehida kae: "Ona je u njedru
ptice". je, dakle, ako se nalazi u n jedru ptice, da
se i za nju moe da je ptica! Pa, neka su blagoslovi i
pozdravi Boiji na onoga jedne druge i
time pokazuju da je on suta istina, od Boga poslata!
Ovakva harmonizacija ljepa je od one Ebu Omerove,
od njegovog preferiranja onih verzija u kojima stoji da su
njihove due "poput zelene ptice". Obje verzije su, naime,
i ispravne - due su i poput zelenih ptica i u njedrima
su zelenih ptica.

*
to se Mudahidova stava da due ne obitavaju u
Dennetu, ali da se hrane dennetskim plodovima i da
dennetsku lagodnost, on se podupire hadisom kojeg
posredstvom Ibn !shaqa biljei imam Ahmed u svom
Musnedu. Ibn lshaq se tu poziva na 'asima ibn Omera, on
na Mahmuda ibn Lebida a on na Ibn 'Abbasa, koji kae:
"Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao je: "ehidi se nalaze na jednoj
rijeci, na ulazu u Dennet, u jednom zelenom
kubbetu- opskrba im se iznosi iz Denneta sjutra i
246 247
IbnQajjimel-D!ewzi
Ovo ne da oni nisuu Dennetu, da jeta
rijekaizDenneta,a iopskrbaim stieodatle.Prema tome,
onisu uDennetumakartonisunasvojimmjestima koja
imtamosljeduju.Mudahidtako njihovcjelovitulazak
uDennet, sa bilo koje gledita,premda je onsam u
svom iskazu i iz njega se ovo dvoje ne moe
Ipak,najpotpunijiizraz,snajpreciznijeizraenom
nakanom, jest onaj Poslanikov, s.a.w.s., a potom iskaz
njegovihashaba.Ikadgodnjimapribjegneunjima
zadovoljtinu, uputu i svjetlo, a kadgod se spusti nanie,
zbunjenost,neutemeljenostigovorbezznanja.
Ebu 'Abdullah ibnMendeh kae: "Miisaibn 'Ubejde,
se na 'Abdullaha ibn Jezida a onnaKebu bint
Ma'rur,prenosi 'Kodnasje doaoBoiji Poslanik,
s.a.w.s.',kaeona,'imi smogapitalioduama. Onnamih
jetakoopisaodasusesvi rasplakali.
"Duevjernika",rekaoje,"obitava j uuvoljkamajednih
zelenih ptica koje se hrane po Dennetu, jedu dennetske
plodove,piju dennetskuvodu isklanjaju se ukandilje od
zlata, podnoPrijestolja Boijega; govore: 'Gospodaru na,
namai nauidajnamonotosinam
A due nevjernika obitavaju u voljkamajednihcrnih ptica
koje jedu iz Dehennema i piju iz Dehennema, i koje se
sklanjaju u jednu rupu u Dehennemu; one govore:
'Gospodaru na, ne nama i nau, i nemoj
namdationotosi nam
Taben1ni kae: "Kazivao nam je Ebu Zur' a el-Dirniki,
sena'AbdullahaibnSalihaaonnaMu'awijuibn
Saliha, koji je od Damre ibn Hubajba prenosio
'Vjerovjesnik,s.a.w.s.,jeupitanoduamavjernika,pajerekao:
KNJIGAODUI
-Onesuujednimzelenimpticama islobodnose
poDennetu!-
-Aduenevjernika,Boiji - upitalisu ion
jerekao:- Onesu zatvoreneuSidinu!"
Hadisprenosii Ebuejh,odHiamaibnJunusaaonod
'Abdullaha ibnSaliha.Takoderga prenosii Ebuel-Mugira
od EbuBekra ibnebiMerjemaonodDamreibnHubejba.
Ebu 'Abdullah ibn Mendeh navodii Gandarovhadis
kojeg onprenosiodSewrija,onodSewraibnJezida,onod
HalidaibnMi'danaaonod'Abdullahaibn'Amra,kojikae:
"BoijiPoslanik,s.a.w.s.,rekaoje:'Duevjernikasuujednim
zelenim pticama- koje su poput - koje se hrane
pJodovimaizDenneta!"Drugiovajhadisnavodepredajom
kojaseedoprvegeneracije muslimana (mewqiif).
Jezid el-Rikaiprenosi odEnesa, onodEbu'Abdullaha
arnija,onodTemimaDarijaaonodVjerovjesnika,s.a.w.s.,
"Kadsemeleksmrtisduomvjernikovomuspnena
nebo,tuga Dibrilsasedamdesethiljadamelekaisvaki
muodnjih sradosnom sa neba, od
onekoju je izrekao drugi melek. Kadje tako donese doPri-
jestoljaBoijega,tu sedduiAllahuzvienimelekusmrti
rekne:'IdisaduomMogarobai stavijemedulotosovo
bez bodlji, medu banane plodovima nanizane, u hladovini
prostranoj,poredvode

Hadisprenosii Bekribn
HunejsodDiraraibn'AmraaonodJezidai Ebu'Abdullaha.
,., Aluzijana kur'arukeajen:(2.7 34)izsureWaqi ' a:A oni sretni - ko su sretni?!
medu lotosovim bez bod/ji, i medu bmtanamo plodot,fma
nanizanim i u hladouini prostranoj, poed vode i 11sred
svakovrsnog kojeg twijek imati i koje z abranjeno biti, i na posteljama
uzdignutim.
248 249
-----------------------------------

Ibn QaJjlm d -L"licw:

Sto se onih koji tvrde da due obitavaju na rubovima
(fina'- efnijeh) kaburova- ako se pod rim podrazumijeva da
su one tu stalno, da nikad ne naputaju to mjesto, u tom je
njihova tvrdnja pogrena. Pobijaju je brojni kur'anski
i hadiski sadraji od kojih smo neke navodili, dok
ostale navesti u nastavku.
Ako se pak pod tom tvrdnjom misli na to da se due na
rubovima kaburova zadravaju neko vrijeme, odnosno da
one svoje kaburove nadziru iz mjesta svog boravita, u tom
je ona istinita. tad nije ispravno
Boravite dua jesu rubovi kaburova!
Ovo stajalite zastupa jedna skupina
kojima je i Omer ibn 'Abd ei-Berr koji u svom komentaru
hadisa kojeg prenosi Ibn Omer - "Kad umre, njemu
se sjutra i njegovo mjesto!"- kae
"Ovim hadisom svoj stav potkrepljuju oni koji stoje na
stanovitu da due obitavaju na rubovima kaburova, to je
sa stanovita predaje i najispravnije stajalite. Zar ne vidi
da su svi hadisi koji na ro preneseni mutevatir
predajom, upravo kakav je i s hadisima o nazivanju
selama kaburovima!"
Pod "mutevarir badisima" Ebu Omer podrazumijeva npr.
ovaj Ibn Omerov hadis, zatim hadis Bernia ibn '.A.ziba kojeg
smo ranije navodili, u kojem se kae: "Ovo je tvoje mjesto
sve dok tc Bog ne poivi za Sudnji dan!"; zatim Enesov hadis:
"Kad bude poloen u svoj kabur i kad se oni koji su
ga stanu razilaziti od njega, on doista bahat
KNJIGA O DUSI
njihove u kojem se jo kae: "1 on ugleda svoje
mjesto u Dennetu i Debennemu. Vjerniku se njegov kabur
proiruje za sedamdeset lakata, a nevjerniku se suzi!"; zatim
Dabirov hadis: "Ovaj se ummet, doista, s kunjom
u svojim kaburovima. Tako, kad vjernik u svoj kabur i
od njega odu oni koji su ga njemu dolazi jedan
melek ... I on tako ugleda svoje mjesto u Dennetu. 'Pustite
me da obradujem svoju rekne on tada, no bude mu
odgovoreno: 'Miruj, ovo je dovijeka (ebeden) tvoje mjesto!",
kao i sve druge hadise koji govore o kaburskoj kazni i nagradi
a koje smo ranije naveli, te one hadise- koji su ranije
navedeni -koji govore o nazivanju selama onim u
kaburovima, o umrlima, o tome da oni znaju kad
ih ivi posjete ...
Ovo stajalite, pobija vjerodostojni sunnet -
hadisi koji se apsolutno ne mogu odbaciti, a koje smo ranije
naveli. Sve to se u tim hadisima navodi o duama odnosi se
na due koje su u Dennetu, odnosno u "najgornjem
drutvu", kako se to i Objavom
Mi smo ranije istaknuli da umrlome
njegovog mjesta u Dennetu ili Dehennemu ne da se
njegova dua nalazi u kaburu, odnosno da se svakako stalno
nalazi na rubu kabura. Naprotiv, dua ima nadzor i kontakt
s kaburom i njegovim predvorjem (fina') - i upravo rom
njezinom elementu se mjesto koje umrloga.
Dua potpada pod zakonitosti- ona moe obitavati
u najgornjem drutvu, u najviim predjelima 'Ulijjuna, ali
uvijek ostaje u nekoj vrsti veze sa tijelom tako da kad
musliman umrlome nazove selam, Bog njemu povrati duu i
250
251
Ibn Qajjim el-Dewzi
on mu na taj njegov selam uzvrati, dok se dua istodopce
nalazi u "najgornjem drutvu"!
Kad je ovo posrijedi, tu ljudi prave greku -
uvjerenja su da je i dua poput materijalnih tijela na koja su
svikli: kad zauzmu jedno mjesto ne mogu istodopce biti i na
drugom, to je sutinska pogreka. Dua, naime, moe biti
ponad svih nebesa, u najgornjim predjelima 'lllijjtina, i da
bude u kabur da uzvrati na selam, da bude svjesna
onoga ko joj je nazvao selam, a da istodopce bude tamo na
svome mjestu. Dua Boijega Poslanika, s.a.w.s., npr. obitava
duama drugih vjerovjesnika (el-refiq el-e'ala), pa ipak
Bog uzvieni je kaburu tako da moe uzvratiti na selame
onih koji mu nazovu selam; ona ih Boiji Poslanik,
s.a.w.s., vidio je Musaa kako klanja u svom kaburu,
a vidio ga je i na estom i sedmom nebu! Prema tome, dua
ima ili sposobnost izrazito brz.og kretanja i premjetanja,
poput treptaja oka, ili ima neku posebnu vrstu kontakta s
kaburom i njegovim predvorjem (fina'), nalik zrakama Sunca,
dok se ona sama nalazi na nebu.
Vjerodostojnom predajom je da se dua
uspinje tako visoko da prodire kroz svih sedam sfera
nebesa i Bogu seddu pred samim Prijestoljem Boijim;
zatim, u veoma kratkom vremenskom periodu, ponovo bude
u svoje tijelo. Tako je i s duom umrloga- meleki se
s njome uspinju tako da svih sedam nebesa, zaustave
se pred Bogom i seddu Mu On joj tu izrekne presudu
i melek joj pokae ta joj je Bog sve pripremio u Dennetu,
zatim se spuste dolje i ona nastavi pratiti kupanje tijela
umrloga, njegovo noenje i ukopavanje.
KNJIGA O DUI
Mi smo ranije naveli hadis Berraa ibn 'aziba u kojem se
kae "da se sa duom uspinje sve dok se ne zaustavi pred
Bogom, pa On rekne: 'Registar djela Mog roba zavedite u
'lllijjiinu, a zatim ga vratite na Zemlju!', i ona tako bude
kaburu- sve to bude dok traje njegovo opremanje i
umotavanje u
I Ibn 'Abbasov hadis nedvosmisleno govori o
tome: "Zatim se spuste- sve to za onoliko vremena za koliko
se zavri njegovo kupanje i umota vanje u pa je smjeste
njegova tijela i tih
Ebu 'Abdullah ibn Mendeh navodi hadis Isaa ibn 'Abd
el-Rahmana, koji kae: "Kazivao nam je Ibn ibab,
se na 'amira ibn Sa'ada a on na Isma'ila ibn Talhu, sina
'Ubejdullahova, koji od svoga oca prenosi 'Kanio
sam uzeti jednu svoju imovinu koja se bijae nalazila u umi,
pa me je tako zatekla i ja sam se sklonio u kabur
'Abdullaha ibn 'Amra ibn Harama. Tu sam, iz unutranjosti
kabura, tako lijepo Kur'ana da ljepeg nisam
Iza toga otiao sam kod Boijeg Poslanika, s.a.w.s., i to mu
on mi je rekao: 'Bio je to 'Abdullah. Zar ne zna da
je Bog uzeo njihove due pa ih smjestio u kandilje od bisera
i krizolita, i onda tekandilje posred Denneta?! Tako,
kad bude njihove im se due povrate nazad i tu ostaju
do svitanja kad se ponovo na svoje mjesto!"
Hadis govori o brzom premjetanju njihovih dua od
Boijeg do Zemlje a potom od Zemlje do njihovoga
mjesta. Stoga Malik - ali i drugi imami - kae: "Dua se
ostavlja slobodnom da se kud eli! Due umrlih, koje
ljudi sanjaju i koje im dolaze iz mjesta dalekog, neto je to
252 253
IbnQajjn:nei-D!.ewzl
je znano ljudi,i oni u to nimalo ne sumnjaju. Opet-
Bognajboljezna!"
Isto tako, nazivanje selama onima u kabruovima i
njima ne moe posluiti kao argument da im se
due ne nalaze u Dennetu, dase nalaze na rubovima
kaburova.Vidjelismonajodabranijeg ljudskevrste,
jeduaunajgornjimpredjelima'Illijjiinasduamaostalih
vjerovjesnika- miriblagosloviBoi jinekasunanjih! - neko
mukod njegova kabura nazoveselamionmuna taj selam
uzvrati!
EbuOmer- Bogmusesmilovao! - jesaglasans
tim dasedueehidanalazeuDennetu,noinjimasenaziva
selam kod njihovih kaburova, kao i ostalima, kako nas je
tome Vjerovjesnik,s.a.w.s.,ikakosuashabiselam
nazivaliehidimaBedra,premdaje dasenjihove
due nalaze u Dennetu i da se po njemu kud ele,
kakosmotoranijevidjeli.
Tvom umu je pojmljivo da se dua moe nalaziti u
Denneru, u najgornjem drutvu(el-mele' el-e'ala) ikretati
sekudeli iistovremenobitiustanju selamonogakojoj
selam nazovekod njezina kabura iprimaknutisetolikoda
moe uzvratiti naselam.
Duhovnisubjekt(riih),naime,imasvojezakonitostikoje
su od onih kod materijalnog subjekta. Eto, npr.
Dibrila- miriblagosloviBoiji nekasunanj!-Vjerovjesnik,
s.a.w.s.,vidiogajesasedamstotinakrila:sdvaodnjihbijae
prostor istoka i zapada; zatim bijae tako
blizuPoslanikadajesvojakoljenastaviouz njegova,isvoje
rukenanjegova bedra!Nemislimdasisklonprihvatitidase
KNJIGAODUI
on tada nalazio u najgornjem drutvu - drutvu meleka -
ponadsvih nebesa,gdje mu je njegovo prebivalite, dokse
istovremenobiotakoblizuprimakaoVjerovjesniku,s.a.w.s. !
Zatakvovjerovanjepostojeposebnasrcakojasu za to
stvorenaipripravljenadaromogupojmiti,paonosrcekoje
nijeprostranozanj,onojejomanjeprostranozavjerovanje
u Boanskosputanje na najdonje nebo, s tim
da jeOniznadsvihsvojih nebesa,nasvomePrijestolju,i da
iznadNjegaapsolutno drugognema, daje upravo
Oniznadsvegadrugoga! Njegova uzvienostneodvojiva je
odNjegovogaBitka.
Istije i s Njegovimprimicanjemonimakojistoje
naArefatu'
04
uarefatskoj kao is Njegovimdolaskom
naSudnjemdanudaljudimaizvri sobasjavanjem
ZemljeNjegovimsvjetlom,sNjegovimdolaskomnaZemlju
onda kadjuje stvorio, poravnao,razvukao jeirasprostro,
pripremiojezasvrhukojujoj je namijenio.
Istoje is Njegovim dolaskom koji sedesitinaDanu
ustajanja,kad sve na njoj bitimrtvo,kadna njojnikoga
biti,kakoje torekaoVjerovjesnik,s.a.w.s.: "Itvoj
Gospodar obilaziti Zemlju a svi prostori biti pusti!"
IstovremenoOn bitiiznadsvihsvojihnebesa,naPrijestolju
svom!
* *
'Arefat- uzvisina u bliziniMekkenakojoj se nalazi Brdomilosti ("Debel
el-rahmeh"). Na rom brdu su sc, prema predanju, susreli Adem i Hava
11akon to su bili sputen[ na Zemlju. Stajanje na 'Arcf:in1 temeljna je
sastavnicahadskogobreda.
254 255
Ibn QajJim ci Dfcwzi
Treba znati da je sve ovo to smo prethodno naveli o
dui shodno stanju dua - da li su jake ili slabe,
velike ili male. Veliki, duhovni subjekat u svemu
rome je izraeniji od onog koji je manji od njega.
Ti zapaziti kako se starusi dua ovdje na ovom svijetu
veoma razlikuju shodno dua, njihovim
njihovoj snazi, sporosti, brzini, podrci. Tako
se dua ropstva rijela, tjelesne sputanosti i
vezanosti za tijelo, slobodnije snanija je, prodornija,
poticajnija, bre se uspinje i vee za Boga od bijedne due,
zarobljene interesima tijela i njegovim zaprekama.
Ako je, prema tome, to tako s duom koja je zarobljena
u svome tijelu, onda je to jo izraenije kod one koja sc
oslobodila tijela i odvojila se od njega pa se u njoj sabralc
sve njezine snage i koja je u svojoj sutini bila uzviena dua,
velika i s visokom ambicijom? Nakon to se rastavi od
rijela ovakva dua postaje i njezino djelovanje postaje

Brojna su vrsta ljudi o djejstvu dua
nakon smrti, o njihovu to nisu bile u
stanju dok su bile vezane za tijelo, kao to je npr.
nanoenje poraza brojnoj vojsci, gdje je samo
jedna ili dvije due, mali broj njih i sl.
Koliko je samo puta u snu Vjerovjesnik, s.a.w.s.,
kako zajedno s Ebu Bekrom i Omerom - tj. njihove due -
poraavaju vojske nevjerstva i nasilja, da bi potom te vojske
doista poraenim i slomljenim, uprkos njihovoj
brojnosti u odnosu na slabije opremljene i malobrojnije
vjernike!
256
----- - ------------KNJIGA O DUSI
je i to da moe do susreta dua dvojice
vjernika koji se vole i paze na ovome svijetu a da oni budu
veoma udaljeni jedan od drugog, da razdaljina izmedu njih
bude krajnje golema, i da se njihove due zblie i prepoznaju
se, tako da svaki od njih ima da mu je onaj drugi
sagovornik i blizak drug. Kad potom jedan od njih ugleda
onog drugog, ono to primijeti kod njega bude potpuno
sukladno onome to je dua o njemu prethodno saznala!
'Abdullah ibn 'Amr kae: "Due vjernika se
na razdaljini od jednog dana hoda, a da se nikad
prethodno nisu susrele!" Ovaj iskaz neki veu za samog
Vjerovjesnika, s.a. w.s.
'!krima i Mudahid kau: "Kad utone u san od
njega tada jedan tok i tim tokom njegova dua, s
tim da joj korijen ostaje u tijelu. Tako ona stie tamo gdje
Bog da stigne i sve dok ona ide spava, a se
vrati u tijelo se probudi. To je neto poput zrake Sunca
-ona pada na Zemlju dok joj je korijen vezan za Sunce!"
Ebu 'AbduUah ibn Mendeh navodi iskaz jednoga
znalca: "Dua se prua iz nosa a njezin korijen,
njezina vrpca, ostaje u tijelu; kad bi dua potpuno izila,
bi umro, onako kako bi se i lampa utrnula kad bi se
od nje odvojio fitilj. Zar ne vidi da se vrpca vatre nalazi u
fitilj u a da njezina svjetlost i njezine zrake ispunjavaju prostor
Isto tako i dua- ona se prua iz nosa, dok
se on nalazi u stanju sna, i odlazi na nebo i prolazi kroz
razne predjele, te se s duama umrlih.
Tako, kad melek zaduen za ljudske due pokae
neto to mu je drago vidjeti - a onaj kome se to pokae
257
Ibn Q;lj)lm cl-memi
bude na javi razuman, inteligentan i iskren, da se u budnom
stanju ne obazire ninata to ne valja- njegova dua mu se
vrati i u njegovo srce unese upravo ono to mu je Allah
uzvieni otkrio, sukladno njegovom duhovnom stanju.
Ako pak osoba bude slabana i labava, sklona
onome to je nevaljalo i panje na nj - kad ona
utone u san i Bog joj otkrije neto, dobro ili loe, i dua mu
se s tim stane ona pritom ne ugleda nijedan ejranski
pokaz, odnosno neto to ne valja a da se kod toga ne zadri,
onako kako se on zadri kod toga u budnom stanju, te tako
u njegovo srce ne unese jasno ono to joj je Bog otkrio, pa to
njemu stoga bude nerazumljivo, jer to bude mjeavina istine
i lai. To mu ni snova nije u stanju razmrsiti,
da su tu spletene istina i la".
Ove njegove jesu neto najljepe to je o
ovome, to na to da je onaj ko ih je izrekao veliki
znalac i poznavalac dua i propisa vezanih za njih.
Ti doista, vidjeti nekog: slua znanje i mudrost- ono,
dakle, to mu je od koristi -a potom na neto
nevaljalo, na kakvu skarednost, na neto sumnjivo,
varljivo i sl., pa rome posveti panju i otvori mu svoje srce, da
bi ga to na koncu i odvelo tamo. T ako mu se pomuti ono
znanje i mudrost koje je sluao i izgube mu se jasni obrisi
istine i lai. Eto, isto to deava se i s duama prilikom sna!
Kad se pak rastave od tijela, zbog tih uvjerenja i loih
sumnji kojima su bile obuzete dok su bile povezane s tijelom
bivaju izloene stanovitoj patnji, kojoj se jo pridodaje i patnja
kojoj su uzrok te strasti i nahodenja koja su se
pred njima; k tome, dodaje im se i jedna druga patnja koju
KNJIGA O DUSI
Bog stvara i njoj i njezinom tijelu a koja je posljedica onih
postupaka koje je dua u zajednici sa tijelom. To je
onaj tjeskobni ivot u berzahu; eto, to je ono to je
sam sebi ponio ramo!
Istini odana, uzviena i dua koja ne voli nita
nevaljalo i koja ninata od toga nije svikla, ima upravo
suprotan status - ona, usljed tih svojih ispravnih vjerovanja,
znanja i spoznaja koje je crpjela iz nie poslanstva (mikar
el-nubuvveb), te tih htijenja i nahodenja, se s
Allah uzvieni njoj od njezinih djela stvara
prijatan ambijent (na'im) i time je u bcrzahu, tako
da joj on bude jedna od dennerskih, dok onoj drugoj
bude jedna od jama dehenncmskih.
* *
to se onih koji kau da su due vjernika kod Allaha
uzvienog, i nita drugo rome ne dodaju- takav njihov iskaz
odraava paljiv odnos prema kur'anskom tekstu, jer Bog
uzvieni kae: "Ne, oni su ivi i u obilju su kod svog
Gospodara!"
Oni koji se ovako odreduju naspram predmernog pitanja
svoj stav potkrepljuju s vie argumenata. Pored ostalog,
pozivaju se i na hadis koji prenosi Muhammed ibn !shaq el-
San'ani, koji kae: "Kazivao nam je Jahja ibn ebi Bekir,
se na Mubammeda ibn 'Abd el-Rahmana ibn ebi
Zi(ba, on na Mubammeda ibn 'Amra ibn 'Ataa, on na Se'ida
ibn Jesara a on na Ebu Hurejru, koji od Vjerovjesnika,
s.a.w.s., prenosi 'Kad dua napusti umrloga s njom
se uspinje na nebo sve dok se ne do neba gdje je Bog
258 259
!!)n Qajjim el-Oiewzi
uzvieni. Ako je umrli bio lo s njegovom duom se
uspinje do neba, no njoj se ne otvore vrata nebesa; on se
odatle pusti i vrati se u kabur!"
Pouzdanost ljudi koji prenose ovaj hadis nije upitna, a
hadis biljei Ahmed u svom "Musnedu", te neki drugi autori.
Ebu Dawud el-TajaUsi kae: "Kazivao nam je Hamrnad
ibn Selema, se na 'asima ibn Behdelu, on na Ebu
Waila a on na Musu el-E'arija, koji kae: 'Dua vjernikova
izlazi poput mirisa ljepeg od rniska i meleki se s njome
upravljaj.u put nebesa. "ta je to?!", upitaju oni pored kojih
i oni reknu: "Ovo je taj i taj, koji je to i to" -
njegova nata oni reknu: "Dobro
doli, i vi i on!" i njegovu duu preuzmu od njih. Tako se s
njom uspnu do onih vrata kroz koja su uzdizana njegova
djela i ona obasja nebesa- poprimi svijetlo obiljeje, poput
Sunca - i tako do Prijestolja Boijeg.
A kad se nevjerniku uzme dua i kad bude ponesena, oni
na koje se upitaju: "ta je ovo?!", i meleki koji je nose
reknu: "Ovo je taj i taj, koji je to i to"-
njegova loa djela - nata oni reknu: "Nije dobro doao!
Nije dobro doao! Vratite ga nazad!", i on bude u
najdonji dio zemljina tla!"
EJ-MeUki ibn Ibrahim prenosi iskaz Dawuda ibn
Jezida eJ-Udija: "Mislim da sam 'Amira ei-'abija kako
navodi Huzejfe ibn el-]emana: "Due se zastavi jaju kod
Milostivoga - uzvien neka je On! - i tu da budu
primljene - dok ne budu ponovo proivljene!"
Sufjan ibn 'Ujejne navodi iskaz Mensura, sina Safijjinog,
koji od svoje majke prenosi kako je jedanput Ibn Omer uao
KNJIGA O DUSI
u mesdid -nakon to je Ibn Zubejr bio ubijen i razapet- i
kako je potompriao Esmi da joj izrazi i pritom joj
rekao: 'Dri se bogobojaznosti i strpljenja, jer tijela nisu nita;
due su kod Allaha!', nata mu je ona kazala: 'A ta me moe
omesti da ne budem strpljiva - ta, glava jahje, sina
Zekerijaova, data je prostitutki Benu Israila!"
Derir navodi od E'amea, koji se poziva na emira ibn
'Atijju a on na Hilala ibn Jesafa, "Sjedili smo s
ljudima kod K'aba, Rebi'a ibn Hajsema i Hilida ibn 'Ar'are
kad je doao Ibn 'Abbas i K'ab je rekao: 'Ovo je
vaeg Poslanika!', te mu napravio mjesto i Ibn 'Abbas je sjeo.
'K'abe', potom, 'sve mj je iz Kur'ana jasno sem
stvari; hajde, stoga, reci mi ti ta je to Sidin, ta
'Ulijj un, ta Sidret el-munteha i ta Boije o Idrisu
Mi smo ga na visoko mjesto digli! (Merjem, 57)
'to se 'Iliijjuna', kazao mu je K'ab, 'to je sedmo
nebo, na kojem su due vjernika. Sidin je najdonja, sedma
zemlja, a due nevjernika nalaze se ispod Iblisovog tijela. to
se Boga uzvienoga o Idrisu: "Mi smo ga na visoko
mjesto digli" -njemu je Bog objavio: Tebi svakoga dana
uzdizati onako kako uzdiem i druga ljudska djela!- i on je
zamolio jednog svog prijatelja, meleka, da mu zamoli meleka
smrti da ga dok ne uradi dodatnih djela, te ga je on
na svojim krilima ponio i digao ga visoko. Kad je bio na
nebu, tu ga je susreo melek smrti i oD mu tad prenese
l drisovu molbu. 'Gdje je on?!', upitao je i OD mu je kazao da
je tu, med' njegovim krilima. mu tad melek
smrti. 'Meni je upravo da mu duu uzmem na
nebu!' Tako mu je tu uzeo duu.
260 261
Ibn Qnjjlm e(. [):cwzl
to se Sidretu'l-muntehaa- to je lotos nad glavama
Prijestolja Boijeg; tu se zavrava ljudsko znanje i
niko ne zna ta je iza roga. Sroga je i nazvan tako: Sidretu'l-
munteha- Lotos krajnjeg dosega!"
Ibn Mendeh kae: "Ovo prenosi i Wehb ibn Derlr od
svoga oca, zatim J 'akiib ei-Kommi od emira, te Halid ibn
'Abdullah od 'Awama ibn Hoiba, on od Kasima ibn 'Awfa
a on od Rebi'e ibn Hajsema, koji kae: 'Sjedili smo kod
K'aba...', i potom naveo gornju predaju.
Ja'la ibn 'Ubejd, se na Edhela a on na Dahhaka,
navodi "Kad se uzme dua vjernikova, s njom se
uspinje do najdonjeg neba a odatle oni tu bliski s njom idu do
drugog neba, pa rako do petog, estog i sedmog
neba, sve dok ne bude dovedena do Sidret el-muntehaa" . -
"Zato je Sidrer el-munteha nazvana tim imenom?", upitao
sam Oahhaka i on je rekao: "Zato to tu ju sve Boije
odredbe; nita je ne prelazi !"-Tu meleki reknu: 'Gospodaru,
evo rog i rog Tvog roba!'- a On njega zna bolje od njih!- i
Bog mu tu poalje jednu ovjerenu potvrdu koja ga titi od
patnje. Na to se odnose Boije Uistinu, knjiga je
u a zna li ti ta je 'II/ijjZ:m? Knjiga ispisana! - nad
njom bdiju oni Allahu bliski! {Mutaffifiin, 18-21)
Ovo nije u suprotnosti s miljenjem onih koji dre da se
oni nalaze u Denneru, jer se Dennet i nalazi kod Sidret el-
muntehaa, tj. kod Allaha. Oni koji se ovako izraavaju
vjerovatno smatraju da je takav izraz najprimjereniji i
najispravniji, da je sam Bog uzvieni kazao da se due
ehida nalaze kod Njega, odnosno da je Vjerovjesnik, s.a.w.s.,
rekao da sc one slobodno po Dennetu, kud ele.
KNJ lO A O DUI
. ..
Za ono stajalite po kojem se due vjernika nalaze u
Dabiji a due nevjernika u Berehutu, u Hadremevru, Ebu
Muhammed ibn Hazm kae da je rafidijsko. To,
nije da ga zastupa i jedna skupina
sunnijske orijentacije (ehi el-sunneh).
Ebu 'Abdullah ibn Mendeh kae: "Od jedne skupine
iz prve i druge generacije muslimana prenosi se da
se due vjernika nalaze u Dabiji". Potom kae: "Kazivao
nam je Muhammed ibn Muhammed ibn J unus, se
na Ahmeda ibn 'Asima, on na Ebu Dawuda ibn Sulejmana
ibn Dawuda, on na Hemmama, on na Qatadu, on na jednog
koji mu je od Se'ida ibn el-Musejjcba, koji sc pozivao
na 'Abdullaha ibn 'Amra, prenio 'Due vjernika
skupljaju se u Dabiji a due nevjernika u jednoj u
Hadremevtu koja se zove Berehut".
Zatim navodi, posredstvom Hammada ibn Seleme, koji
se poziva na 'Abd el-Delila ibn 'Atijju a on na ehira ibn
Hoiba, kako je K'ab ugledao 'Abdullaha ibn 'Amra -ljudi
ga saletjeli s pitanjima - pa je jednom rekao da ga
upita gdje se nalaze due vjernika a gdje due nevjernika.
mu je tako postavio to pitanje i on je kazao: "Due
vjernika nalaze se u Dabiji, a due nevjernika u Berehuru!"
Ibn Mendeh kae: "Ovo od 'Abd ei-Delila prenosi i Ebu
Dawiid i neki drugi", potom Sufjanov hadis kojeg
on prenosi od Furata el-Qazzaza, on od Ebu Tufejla a on od
'Alije; tu stoji: "Najbolji bunar na Zemlji je Zemzem a najgori
bunar na Zemlji jest onaj u Berehlltu, u Hadremevtu. Najbolja
262
263
Ibn Qajjim el-D!ewzl
dolina na Zemlji je dolina Mekke iona dolina u Indiji u koju
je sputen Adem- odatle vam je porijeklo!- a najgora dolina
na Zemlji jest dolina Ahqaf, tamo u Hadremevtu, u koju
odlaze due nevjernika!"
Ibn Mendeh kae: "Hammad ibn Selema, se
na 'Alija ibn Zejda, on na Jusufa ibn Mehrana, on na Ibn
'Abbasa a on na 'Aliju, prenosi 'Najprezrenije mjesto
na Zemlji jest jedna dolina u Hadremevtu koja se zove Berehut
-u njoj borave due nevjernika i u njoj ima jedan bunar
je voda danju tako crna kao da je bljuvotina u koju se
skupljaju gmazi (hewam)!"
Zatim, posredstvom Isma'ila ibn Ishaka el-Qadija, koji
se poziva na 'AJija ibn 'Abdullaha, on na a on na
Ebbana ibn Jagluba, navodi "Jedan je rekao:
'Ja sam tamo- tj . u dolini Berehut: kao da su se
sabrali glasovi svib ljudi i slili u jedno: O, Diima! O, Duma!"
Ebban kae: "Nama je jedan sljedbenik ranije Boije objave
kazivao da je Duma melek zaduen za due nevjernika!"
Sufjan kae: "Mismo se raspitali kod ljudi iz Hadremevta
i oni su nam kazali da u toj dolini niko ne moe
Ovo je sve to sam uspio saznati o ovomstajalitu. Ukoliko
je, dakle, 'AbduJJah ibn 'Amrizraz 'Dabija' upotrijebio u
prenesenom u smislu da se due
skupljaju u jednom irokom prostoru, nalik Dabiji koja je
prostrana, s ugodnim strujama, onda je to prihvatljivo.
Medutim, ukoliko je mislio na pravu Dabiju,
ostale zemaljske prostore, takvo neto ipak nije znati
izuzev ako bi se dalo mjerenjem ustanoviti. da je on
to i od nekih sljedbenika ranijih Boijih objava.
KNJIGAODUI
*
* *
to se stajaLita onih koji dre da se due saku pljaju
u onoj zemlji za koju je Bog rekao: Mi smo u Zeburu, poslije
Tevrtita, napisali da Zemlju Moji robovi naslijediti!
(El-Enbija', ros)- ukoliko je taj njihov stav proistekao iz
njihova ovoga ajeta, onda treba kazati da to nije
njegovo ispravno
nisu saglasni o tome o kojoj zemlji je ovdje
Se'id ibn Dubejr prenosi Ibn 'Abbasov stav da je to zemlja
Denneta, to i komentatora Kur'ana. Od Ibn
'Abbasa se, medutim, prenosi i stav- da je to, naime,
ovaj svijet kojeg je Bog otvorio Muhammedovom ummetu,
to i jest ispravno stajalite. iskaz nalazimo u suri Nfu:
Allah da one medu vama koji budu vie rovali i dobra
djela sigurno namjesnicima na Zemlji postavitiJ kao to
je postavio namjesnicima one prije njih! (El-Nfu, 55)
U Sahihu je zabiljeen i Vjerovjesnikov, s.a.w.s.,
hadis: "Saeta mije Zemlja - njezin istok i zapad - i vlast
moga ummeta se protegnuti do tamo dokle mi je saeta!"
Jedna skupina mufessira (komentatora Kur'ana) je
miljenja da se u predmetnom ajetu misli na
Jerusalema (Bejt el-Maqdis). Jerusalem, doista, ulazi u sastav
Zemlje koju je Bog u naslijede dao svojim dobrim robovima,
aJi se ajet ipak ne odnosi samo na nj.
*
* *
to se stajalita onih koji dre da se due vjernika
nalaze u 'Illijjunu, na sedmom nebu, a due nevjernika u
264
265
fbn Qajjim el-Dewzi
Sidinu, u sedmoj zemlji- to je i miljenje koje ima svoje
pobornike kako ranijim, tako i kasnijim
- ono svoje uporite nalazi u Poslanikovom,
s.a.w.s., hadisu: "Boe moj, najodabranije drutvo!"
Prethodno je naveden i hadis Ebu Hurejre u kojem stoji
"da, kada umrloga napusti njegova dua, s njom se uspinje
na nebo sve dok ne bude dovedena do sedmog neba, na kojem
je Bog uzvieni!"
smo naveli i Ebu Musaov iskaz "da se dua
uspinje, sve dok ne do Prijestolja Boijeg", te Huzejfin
- "da se ona zadrava kod Milostivoga"; zatim iskaz
'Abdullaha ibn Omera: "Ove due su kod Allaha". Isto tako,
naveli smo i Vjerovjesnikove, s.a.w.s., "Due ehida
sklanjaju se u jedne kandilje podno Prijestolja Boijeg", kao
i hadis Berraa ibn 'aziba u kojem stoji "da se dua uspinje s
jednog neba na drugo- sa svakog neba je oni iz
njezine blizine- sve dok tako ne stigne do sedmog neba". U
drugoj verziji ovog harusa kae se: "Sve dok ne do neba
u kojem je Bog uzvieni!"
Sve ovo, ne na to da je tamo i njezino
boravite. Ona se uzdie tamo da bi bila izloena svome
Gospodaru, da On o njoj izrekne svoj sud i da registar djela
umrle osobe bude zaveden one iz 'Illijjiina, odnosno
one iz Sidina, nakon biva u kabur radi
kaburskog ispitivanja; potom se u svoje obitavalite u
koje se pohranjuje.
Pr._ema tome, due vjernika su u 'Illijjunu -
prema njihovim stepenima, dok su due nevjernika u Sidinu
prema njihovim stepenima!
KNJIGA O DUJ

* *
to se stajalita onih koji kau da se due vjernika
sakupljaju u zdencu Zemzem, ono svog upodta, koje bi se
moralo respektirati, nema ni u Kur'anu, ni u hadisu, kao to
nema ni pouzdana autoriteta koji ga podupire. Ono
jednostavno nije ispravno, a ni Zemzemov zdenac nije
dovoljno prostran za sve due. Uz to, u koliziji je s
onim na ta nedvosmisleno ukazuje sunnet, tj. da
je vjerni kova dua ptica koja se hrani po dennetskom
Ukratko, ovo je jedno od najgorih stajalita i najmanje
je utemeljeno na istini. Ono je loije i od onoga po kojem
se due nalaze u Dabiji, je Dabija iroko, prostrano
mjesto, za razliku od ovog tijesnog zdenca.
to se stajalita onih koji dre da se due vjernika
nalaze u zemaljskom berzah u (?) i da se tu kako ele -
ono se prenosi od Selmana el -Farisija. Berzah je, naime,
pregrada dvaju entiteta. Prema tome, Selman je
vjerovatno mislio na predio koji se nalazi ovoga svijeta
i Ahirera, tj. da su due tu putene i da se unutar te zone
kako To je respektabilno stajalite. Due su,
naime, napustile ovaj svijet, no nisu ule u Ahiret, se
nalaze u zoni (berzah) ta dva entiteta. Tako se due
vjernika nalaze u irokom berzahu kojeg karakterizira
ugodnost, miriljavost i lagodnost, dok se due nevjernika
nalaze u jednom tijesnom berzahu u kojem vlada nujnost i
patnja. Allah uzvieni kae: Pred njima prepreka (berzah)
266 267
Ibn QaJJh11 el-l)kwzi
biti sve do Da11a kada oiulieni biti! (El-Mu'miniin, roo)
Berzah, koji se ovdje spominje, jest zona ovoga svijeta
i Ahireta. U svojoj osnovi on pregrada dvaju
entiteta.
,.
,. ,.
Sto se onoga stajalita da se due vjernika nalaze s
desne, a due nevjernika s lijeve Ademove strane, to je, tako
mi Boga, stav kojeg podupire vjerodostojan (sahih) hadis, tj.
hadis o Poslanikovom putovanju (isra'), kad ih je,
doista, tako vidio. to ne da se one- s desne
i s lijeve strane - nalaze u istom poloaju. Oni s Ademove
desne strane nalaze se u gornjem dijelu, u komociji, dok su
oni sa lijeve strane u donjem dijelu, u tamnici.
Ebu Muhammed ibn Hazm kae: "Taj berzab u kojem
ga je vidio Boiji Poslanik, s.a.w.s., u svoga
nalazi se kod najdonjeg neba (semau'd-dunja), tj. ramo gdje
prestaje djejstvo praelemenata ovoga svijeta {munqata' el-
anasir), to na to da se tu nalaze i due, ispod rog
neba, gdje prestaju djelovati zemaljski praelementi: voda,
zemlja, vatra i zrak!"
Ibn Hazm svakoga ko izrekne neki stav a da za nj nema
primjeren argument uvijek grubo osudi, kojim to
kur'anskim il i hadiskim argumenrom on podupire ovakav
svoj stav?! Mi se na nj osvrnuti neto kasnije, ako Bog
da, kad dodemo do njega.
Ako bi neko rekao: Ako se due onih sretnih nalaze s
desne Ademove strane, a sam Adem na najdonjem nebu -
dok je pouzdano preneseno da se due ehida nalaze u hladu
KNJIGAODUI
Prijestolja Boijega koje se nalazi iznad sedmoga neba -kako
onda te due mogu biti s njegove desne strane kad ih je
Vjerovjesnik, s.a.w.s., vidio na najdonjem nebu?- odgovor
bi se sastojao iz vie partikula:
r) nije da one budu s njegove desne strane u
pravcu prema gore, odnosno da due nesretnika budu
s njegove lijeve srrane u pravcu prema dolje;
2) nije ni to da se njihovo predstavljanje
Vjerovjesniku, s.a.w.s., realizira na najdonjem nebu,
uprkos tome to je mjesto njihova prebivalita iznad
toga;
3) Vjerovjesnik, s.a.w.s., nije rekao da je tamo vidio
ba sve due sretnika; rekao je: "S njegove desne
strane bijahu mase, i slij eve strane bijahu mase!"
Ono to je nedvojbeno poznato jest da se due Ibnihima
iMusaa nalaze iznad toga, na estom i sedmom nebu. Isti je
i s ostalim vjerovjesnicima - i njihove due iznad su
najdonjeg neba, kao to se idue samih sretnika nalaze jedne
iznad drugih, shodno svom poloaju, kao to su i due
nesretnika jedne ispod drugih, shodno njihovu poloaju.
Opet- Bog najbolje zna!
,.
,. ,.
Sto se srajalita Ebu Muhammeda ibn Hazma- da
se due umrlih nalaze ramo gdje su bile i prije nego su stvorena
njihova tijela - to je njegova konstrukcija i njegovo
opredjeljenje, tj. da su due stvorene prije tijela, o
postoje dva stajalita. (dumhur) smatra da
268
269
Ibn Qa)Jim ci-Dew1i
se due stvaraju nakon stvaranja tijela. Oni koji dre da su
stvorene prije tijela, tu svoju tvrdnju ne mogu potkrijepiti
nikakvim kur'anskim, badiskim ili argumentom konsenzusa
Sve to u tom smislu mogu ponuditi jest njihovo
razumijevanje kur'anskib sadraja koji se opet ne odnose na
to, ili neke hadise koji nisu vjerodostojni.
Upravo tako postupio je i Ebu Mohammed ibn Hazrn s
kur'anskim aj etom: I kad je Gospodar tvoj iz Ademovih
sinova izveo potomstvo njihovo i zatraio odnjih da
protiv sebe: "ZarJa nisam Gospodar va?" -oni su odgovorili:
"Jesi, mi (EI-E'araf, 172.), te s ajetom: Mi smo
Adema stvorili i onda mu oblik dali, a poslije melekim.a rekli:
"Poklo11ite mu sef"- i oni su se poklonili! (El-E'araf, n)
On kae: "Proizlazi da je Bog due stvorio u jednom
mahu (dumleten). Isto tako i Vjerovjesnik, s.a.w.s., nam je
da su due m obilizirana vojska, pa koje se
prepoznaju te se zblie, a koje se ne prepoznaju te se
Bog uzvieni je, dakle, njihovo i njihovo
uzeo kad su bile stvorene, i kad
im je bio dat razum- bilo je to prije nego je melekima naredio
da se poklone Ademu i prije nego ih je uveo u tijela koja su
tada jo uvijek bila samo zemlja. Bog uzvieni je to stvorio
svojim izrijekom- tek kasnije preostali dio procesa
- i onda ih stacionirao ramo gdje je htio. je o berzahu u
koji se one ponovo prilikom smrti".
M.i se na ovakvo njegovo argumentiranje posebno
osvrnuti kad budemo davali odgovor na pitanje da li se due
stvaraju istovremeno s tijelima, ili ranije, da ovdje
razmatramo pitanje boravita dua nakon smrti.
KNJIGA O DUI
Ibn Hazmov stav da due borave u berzahu u kojem su
bile prije stvaranja tijela utemeljeno je samo na takvom
njegovom uvjerenju. Njegova pak tvrdnja da se due sretnika
nalaze s desne, a due nesretnika s lijeve Ademove strane -
istinita je, kako je to sam Vjerovjesnik, s.a.w.s., dok
mu tvrdnja da se due nalaze tamo gdje prestaje djejstvo
praelemenata nema nikakva uporita u Kur'anu i
Sonnetu, i ne nalikuje stavovima muslimana!
Vjerodostojni hadisi na to da se due nalaze
iznad praelemenata, da su u Dennetu kod Boga, to
sugeriraju i svi kur'anski iskazi.
Ibn Hazm potom iznosi ispravnu konstataciju - da se
due ehida nalaze u Dennetu. Poznato je, da su
'siddiqiini' bolji od ehida- kako bi onda due Ebu Bekra el-
Siddika, 'Abdullaha ibn Mes'uda, Ebu Derdaa, Huzejfe ibn
ei-Jemana i njima Bog njima bio zadovoljan!-
mogle biti tamo gdje prestaje djejstvo zemaljskih
praelemenata, dakle ispod ovog najnieg nebeskog svoda,
ispod najdonjeg neba, a due ehida naeg vremena i sl. iznad
te sfere, iznad nebesa?!
to se Ibn Hazmove tvrdnje: "Muhammed ibn Nasr
el-Merwezi, se na Jshaqa ibn Rahewejha, navodi
doslovno ovako kako smo i mi kazali", te njegove tvrdnje:
cc ovoga stajalita su i svi to je i stav svih muslimana"
- treba kazati da Muharnmed ibn Nasr ei-Merwezi u svojoj
knjizi Odgovor Ibn Qutejbiu vezi s kur'anskim ajetom: l k.ad
je Gospodar tvo; iz Ademovih sinova izveo potomstvo
njihovo i zatraio od njih da protiv sebe: "Zar Ja
nisam Gospodar va?!" (Et-Earaf, I72.)) navodi sve one predaje
270
271
Ibn Qajjim cl-D!ew:i
koje su navodili prethodnici a koje se odnose na
potomstva Ademova iz njegove zatim uzimanja potvrde
(Misaq) od njih, te njihovog ponovnog u njegovu
u kojima se navodi da ihje Bog iz njegove izveo
u obliku veoma sitnih (zerr), da ih je rada Bog
uzvieni razdijelio na nesretne i sretne, odredio njihov ivotni
vijek, opskrbu, djela re dobro i zlo koje ih
Zatim kae: " Ishaq kae: su saglasni da se tura-
dilo o duama prije nego su bila stvorena tijela; On im je dao
sposobnost govora i zatraio od njih da protiv sebe:
"Zar fa nisam Gospod4r va" - oni su odgovorili: "jesi, mi
i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: "Mi
o ovome nita nismo znali", ili da ne reknete: "Nai preci su
prije nas druge Allahu ravnim smatrali!" (El-E'araf, I72-173)
Ovo su, doslovno, njegove i iz njih se, kako vidi,
ne moe razumjeti da je boravite dua - kako to tvrdi Ebu
Muhammed - isto ono boravite u kojem su bile prije
stvaranja tijela. Naprotiv, one nedvosmisleno kazuju o tome
da ih je Bog tada izveo iz Ademove da im se obratio i
potom ih ponovo vratio u Ademovu.
Ovo njegovo miljenje, premda ga podupire jedna
skupina kako ranijih rako i kasnijih ipak ne stoji.
Ispravno stajalite je neto kako to, ako Bog da,
vidjeti kasnije. Cilj odgovora na ovo pitanje, naime, nije taj
da se objasni da li su due stvorene prije tijela ili ne. No
i kad bi se sve ovo podvelo pod stajalite Ebu Muhammeda,
to opet ne bi moglo posluiti kao argument da se boravite
dua nalazi tamo gdje prestaje djejstvo praelemenata,
odnosno da su se one tamo i prvobitno nalazile.
KNJ !GA O DUSI
* *
Sto se stajalita da due odlaze u nitavilo- kojega
se dre oni koji smatraju da je dua samo jedna od akcidentalija
rijela, tj. ivot- njega zastupa Ibn el-Baqillani i njegovi
sljedbenici. Ebu Huzejl ei-'Allaf kae: "Dua je jedna
od akcidentaUja"- ne pritom da je ona i sam ivot,
kako to Ibn el-Baqillani - "Ona je kao i svaka druga
akcidentalija tijela".
Ovi smatraju- kako smo to ranije istaknuli- da sa
rijela njegova dua onako kako i sve druge
njegove akcidentalije, uvjetovane ivotom. Neki od njih kau:
"Nijedna se akcidentalija ne zadrava dva trenutka (la jebqa
zemanejn), to tvrdi i e'arija. kau: "Trenutna
dua nije istovjetna onoj no
se ne rastapa. Njemu se permanentno stvara dua i tako u
nedogled. Na taj u njemu se, za samo sat vremena, ili za
manje od toga, promijeni hiljadu dua, te kad umre iza
toga ne preostaje nikakva dua koja bi se uspinjala na nebo i
se u kabur, koju bi preuzimati meleki i traili da joj se
otvore vrata nebesa, koja bi mogla kuati uitak ili patnju i sl.
Uitak ili patnju kua samo tijelo- kad mu Bog neto od
toga On tada u nj povrati ivot. Prema tome, nema
nikakvih dua koje bi mogle egzistirati samostalno!"
Neke istaknute ove orijentacije kau: "ivot bude
u repnu kost, i samo taj dio kua patnju ili uitak!"
Ovo stajalite, pobija kako Kur'an i Sunnet,
tako i konsenzus prve generacije muslimana, te prirodnost,
razboritost i inteligentnost, i njega moe zastupati samo onaj
ko ne poznaje ni svoju a nekamo Li duu.
272
273
Ibn Qnjjim el-Dicw:i
Sam Bog uzvieni se dui joj povratak,
ulazak i izlazak, dok jasni hadiski sadraji govore o
tome da se ona uspinje, sputa, uzima, zadrava, puta, da se
za nju trai da joj se otvore nebeska vrata, da seddu i
govori, da iz tijela izlazi onako kako curi kapljica, da
se umotava u dennetske ili diehennemske i opremu,
da je melek smrti uzima svojom rukom i da je potom iz njegove
ruke preuzimaju drugi me!elci, da mirie poput najljepeg mirisa
miska, odnosno da zaudara poput zapaha leine, da je
s jednog neba na drugo, da potom s melekima bude
na Zemlju; da je, kada izade iz tijela, prati pogled
tako da je ugleda izvan sebe; Kur'an govori o tome da ona u
svom kretanju ide od mjesta do mjesta sve dok ne dode do
gue; tu je i sve ono to smo ranije naveli, sa svim argumentima,
gdje se govori o susretanju i prepoznavanju dua,
o rome da su due mobilizirana vojska itd., to sve skupa ovo
stajalite neodrivim.
Vjerovjesnik, s.a.w.s. u svoga (isra') vidio
je due s desne i s lijeve Ademove strane. On je, takoder,
kazao da je vjernikova dua ptica koja se hrani s dennetskih
stabala, da se due ehida nalaze u njedrima zelenih ptica ...
Bog uzvieni nam je da se due faraonove porodice s
j u tra i s izlau va tri.
Nakon to je Ibn Baqillanijevo razumijevanje, Ebu
el-Huzejl je revnosno pristupio daljnjem izlaganju svog odgovo-
ra. "Proizlazi", kae on, "da se deava jedno od ovog dvoga:
ili se u prvi dio tijela postavlja nekakav prolazan ivot, ili se za
taj oblik ivota, za tu nagradu ili kaznu, stvara drugo tijelo!"
Ovo je krajnje devijantno stajalite, gledano iz vie
uglova. T a ima li devijantnijeg stava od onoga koji duu
KNJIGA O DUI
dri samo jednom od akcidentalija koja se u
vremenskom rasponu od samo jednoga sata promijeni l1iljadu
puta; po kojem, kad se ta akcidentalija odvoji od
iza nje ne ostaje nikakva dua koja bi uivala, koja bi kuala
patnju, uzlazila, silazi la, koja bi se zadravala ili putala? l
Ovakvo stajalite je u konfrontaciji i s razumom i s
kur'anskim i hadiskim sadrajima, kao i s
prirodom (firrah). Njega moe zastupati samo
neko ko samog sebe ne poznaje i mi ako Bog da,
dokaze neodrivosti ovoga stava navesti na drugom
mjestu u sklopu ovoga naeg razmatranja. Ovakvo neto nije
zastupao niko iz prvih generacija muslimana, i ni jedan
muslimanski imam.
* *
to se stajalita onih koji tvrde da due nakon smrti
odlaze u neka druga tijela, ono je dijelom istinito a dijelom
neistinito.
Istinito je ono to je saglasno iskazu onoga koji govori
samo istinu i kojem je to i mir i blagoslovi Boi.ji
oeka su na nj!; on je rekao da due ehida borave u voljka ma
zelenih ptica koje se sklanjaju u kandilje o Prijesto
Boiji, koji su njima ono to su gnijezda pticama. On je to
nedvosmisleno. "Bog je njihove due", kazao je,
"smjestio u njedra zelenih ptica!"
to se Poslanikovog, s.a.w.s., iskaza: "Dua
vjernikova je ptica koja se brani po dennetskom rastinju!",
ga je razumjeti tako da je ta ptica zapravo
due, neto kao njezino tijelo, ro se daje nekim vjernicima i
274 275
------------------------------------
IbnQauamcl-l>rew:i
ehidima, a ga je razumjeti j tako da sama dua
poprima ptice,tojeiopredjeljenjeEbuMuhammeda
ibn HazmaiEbu Omeraibn 'Abdel-Berra.
Ebu Omerovstav naveli smo ranije j za svoje on
sam je odgovoran, dok I bn Hazm kae
"Vjerovjesnikov, s.a.w.s., hadis "Duavjernikova je ptica
kojasehrani..." trebarazumjetibukvalnoinepovoditiseza
miljenjem neznalica. Vjerovjesnik,s.a.w.s, je da je
duavjernikovapticakojasehrani,tj .daonaletipoDennetu
a ne da je pretvorena u Ako bi neko rekao:
Izraz'nesemeh' (koji je upotrijebljenu predmetnom hadisu
u due- prim. prev.) jeenskogaroda!?,mi bismo
mu kazali: Vjerodostojnom predajom prenesen je
iskaz jednog jezikoslovca Arapina - on je, naime, jednom
rekao: 'Stigla ti jemojapisma,pajeti nisi ozbiljno
shvatio!'os, pa kad ga je neko upitao: 'Zar pismo
upotrebljavauenskomrodu?!',odgovorioje: 'Azarpismo
nijeistoto iliska?!'
Na isti u badisu je upotrijebljen i izraz'nesemeh'.
Srose onogadodatka,tj .daseduenalazeuvoljkamaze-
lenih ptica,trebakazatidajetosamooznakakandiljaukoje
sesklanjaju. Tako ta dva hadisa zapravo jedan
hadis!"
Ovakavnjegovstavjepotpunopogrean,kakoformalno
tako i Naime, hadis "Dua vjernikova je ptica
.
1 "Ererkckjr3bi festahfefre bihG!" 'kitob', koja knjiga,
depea... ,u:uapskomjezikuje mukogaroda,pakakojuje Arapin
uporrijc:bao u 'li sr, lisk3,stranica(sahifa)',kop1e enskoga rodn,
t:1ko ju je i izrekaouenskom rodu.
O DUSI
koja se hrani po dennetskom rastinju!" nije sastavni dio
hadisa "Dueehidasuu voljkamazelenihptica!"
Onoto IbnHazm navodimoda se i moeprimijeniti
na prvihadis,noni nakoji se nemoeprimijenitiina
drugi, dajeVjerovjesnik,s.a.w.s., dasedue
ehida nalazeuvoljkamazelenih ptica,doku drugojverziji
ovog hadisasroji: 'u njedrima zelenih ptica',a u 'u
bijelim',tedaseteptice poDennetuihranese nekim
dennetskimplodovima,ipijusdennerskihrijeka,apotom
sesklanjajuukandiljepodnoPrijestoljaBoijeg,kojesunjima
ono to su gnijezda pticama. Ibn Hazmova tvrdnja da se
sintagmom'voljkeprica'samo kandiljiu
kojesesklanjaju apsolutnojepogrena. Naprotiv,radi se o
tomedasu ti kandiljipribjejtetim pticama.
Hadis, prema tome, jasno tri subjekta: due,
ptice u njedrimaseduenalaze i kandilje u kojese te
price sklanjaju. Kandilji su, dakle, i nalaze se
podnoPrijestoljaBoijega,dokseptice odJazeidolaze,
a u njihovimnutrinamanalazese due.
Ako bi nekorekao: je da duesamesebi uzmu
a neda budustavljene u tijela nekihptica, kao
toBoguzvienikae:l kakav je htio lik ti dao! (El-Infitar,8)
Na netotakvo iPoslanikove u jednoj drugoj
verziji hadisa gdje se kae: "Njihovedue su poputzelenih
ptica!"
Tako prenosi i Ibn ebi ejbc, se na Ebu
Mu'awiju,onna E'amea,onna'AbdullahaibnMurru,on
naMesruqaaonna'Abdullaha,dokEbuOmerkae:'Meni
se aBognajboljezna- dajenajprihvatljivijaonaverzija
276
277
IbnQajjimei-Dewzi
u kojoj se kae: 'poput ptice', odnosno: 'u ptice',
da sukladira naem navedenomhadisu', tj. hadisu
kojiprenosiK'abibnMalik:"Duavjernikova..."- odgovor
bi bio da se predmetni hadis prenosi i u jednoj i u drugoj
verziji,s tim dase u hadisimakojeMuslim biljei usvome
"Sahihu",posredstvomE'ameai Mesriiqa, te dvije verzije
nerazlikujuupogleduboravkaduaunjedrimazelenihptica.
Sto se Ibn'Abbasova hadisa, Osmanibnebi Sejbe
kae "Kazivaonamje'AbduUahibnIdris,
se na Muhammedaibn Isbaqa, onnaIsma'ila ibnUmejju,
onnaSe'idaibnDubejraaonnaIbn'Abbasa,kojikaeda
jeBoijiPoslanik,s.a.w.s.,rekao:'Kadsuvaa izginula'
-tj.ubicinaUhudu- 'Bogje njihoveduesmjestioll njedra
zelenih ptica koje idu na dennetske rijeke, hrane se
dennetskim plodovima i sklanjaju se u kandilje odzlata,
objeenell hladuPrijestoljaBoijeg.Kadsuse stako
lijepom hranom, i prijemom rekli su: 'Ko bi mogao
nau obavijestitio nama- im da smomi ivi, da
smoudennetskom obilju,padase nesusteuod bitke,da
senetedeuborbi!?'Natoim jeBog uzvieni rekao:'Ja
ihobavijestiti o vama!',paje objavio: Nikako ne smatraj
mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su
ivi i u obilju su kod Gospodara svoga! (Alu 'Irnn1n, 169)
to se hadisa K'aba ibn Malika, onse nalazi usve
'sunena''
06
, te uAhmedovomMusnedu. Uverzijikoju
biljeiTirrnizistojidajeBoijiPoslanik,s.a.w.s.,rekao:"Due
ehida nalaze seu zelenim pticama;hrane se dennetskim
t o6
Sunen-takosu nazvane zbirke hadisakoj esu aurori:
Tirmizi, Tbn Made,Ehu DawudiNcsai.
KNJIGA O DUI
plodovima ili dennetskimrastinjem!" Tirrnizi kae: "Ovo
je hasensahih hadis i unjemu nema tobi nalagale
oprez ili to bi dovodilo u pitanje neko erijatsko
odnosnoto bi bilo u konfrontacijis nekim kur'anskim ili
hadiskimsadrajem.Naprotiv,too govoriovajhadis
upotpunjenje je kojom Allah obasipa ehide: tijela
kojasuonirastrgali sezaBoga,Bogim
drugimboljimtijelima- dabudu njihovimduama-
kako bi im uitak tako biopotpun. Kadbudesmaksvijeta
On njihovedueponovovratitionimtijelimaukojimasu
boravilenaovomsvijetu!"
Ukolikobinekorekao:Ovoustvari reinkarnaciju,
selidbuduaunekadrugatijela!?- odgovorbi bio
Sveononata nedvosmislenisunnetistinitojeiunj
se mora vjerovati i njegovo etiketiranje reinkarnacijom ne
moega upitnim, jednako onako kako je i potvrda
svojstavaBogauzvienogairealnostNjegovihlijepihimena
- na to i razum ('aql) i vjerska tradicija (naql) -
istina koju isto tako da to neki
sJobodoumnjaci (mu'attiliin) nazivaju inkarnacijom i
konstrukcijomne moe upitnom.
Isti je i sracionalnomitradicionalnompotvrdom
Njegova djelovanja i Njegova govora vlastitim htijenjem,
Njegova sputanjananajdonjenebo,Njegova
'dolaska' naSudnjemdanuradi izricanjapresudeljudima-
svejetoistinainemoejeugroziti totojeslobodoumnjaci
nazivaju ' utjelotvorenjemuzbivanjima' (hult:1l havadis).
Istotakoisveononata irazumivjerskatradicija
- gornjost Boija nad Njegovim stvorenjima, Njegova
278 279
lbnQaJJ irnelDfc\_v:_i------------ -------
uodnosunanjih,Njegovo'zasjedanje'naPrijesto,
uspinjanjekNjemumelekaiDibrila(Ruh?),njihovosilaenje
odNjega,uzdizanjekNjemulijepagovora,uspinjanjekNjemu
NjegovaPoslanika,njegovoprimicanjekNjemunadvaluka
ili jo blie itd.-sveje to istina i nemoe je ugroziti toto
dehmije'
0
7 svemu tomedajuprostornudimenziju,
mupravacietiketirajuga orjelotvorenjem.
ImamAhmed kae: "Mi Bogu nitijedno
Njegovo svojstvo zbog toga to neki svoj stvo
smatraju zaNj!"
Tako postupaju inovatori u vjeri - oni sljedbenike
sunnera i njihova stajalita nazivaju imenima odkojih se
oni nedovoljno (duhhal); nazivaju ih
tlapnjom,konstrukcijom,materijalizacijomBoga(tedsim).
Prijestolju Gospodara uzvienog imputiraju 'hajz' i
'dihet''
08
da bi tako stigli dotle da Njegovu
gornjostnadsvojimstvorenjima,Njegovozaposjadanjesvoga
Prijestolja,kaotoidifidijero,prijateljskiodnospremasvim
Dchmijc- jcdn:1 od brojnihsckci kojesu se pojavileunutarmuslimanske
tradicije. jeDebmibnSafwiin,kojijepoginuo,kakokaeZehcbi
vrijeme potomak:! drugemuslimanskegeneracije".Oiebmje rvrdioda
jeBog jedini dasuljudsbdjela ustvariBoijadjela idascljudima
pripisujusamo
Ha jz(dost.obim,7.apremina,odredenpcostoc) idihet(pravac,smjer,
kraj )- rj.dnPrijesto Boiiji(Ar)zauzimaodredenprostor,odnosnod:1 ima
svojegranice,tc d:1 st nalazinajednojstrani,ne i na drugimstranama.
to, Rafidijc - n:J7.ivsektekojasepojavilaza vrijemeAlijeibnebiTaJiba,
balife;Alij ineekstremnepristalice;snekimaodnjih,kojisuili dotleda
su ga proglnavali bogom, on samsckrvavo Mcdusobno sc
podijelilina broj nesekte. karakteristikarafidijo:stavdasuPoslanikovi
nshabi uzurpirali vbst koja je, po njima, nakon Poslanika trebala pripaMi
Aliji. l'odovim izrazom susepodrazumijevalcraznei'ijskcsljedbe.
KNJIGA O DUJ
ashabimaBoijegaPoslanika,s.a.w.s., ljubavpremanjimai
Boguzanjihnazivajuobligacijom(nass),ikaoto
kaderijeuo- vatropokloniciovogaummeta- potvrduBoijeg
nazivaju predestinacijom(debr).
Sutina, nije u nazivima u bitima stvari.
kazati da nazivanje reinkarnacijom jasnog i
nedvosrnislenoghadiskogiskaza,tj. dadueehida
odlazeunjedrazelenihptica,neugroavatuhadiskuporuku.
Reinkarnacija koja nije prihvatljiva jest ona koju
zagovarajuneprijateljiBoijihvjerovjesnika,bezbonicii dr.,
koji onaj svijet (me'ad),koji vjerujudasedue, kad
napuste ova tijela, sele u vrste ivotinja,insekata i
pticakojesuimprimjerenei Due,ponjima,
ulaskom u ta tijela, uivaju mpate u njima, a potom ih
naputajuinastanjujudrugatijelakojasusukladnanjihovim
djelima imoralu; tako u nedogled. Oni tako razumijevaju
povratakdue,njezinunagraduikaznuikod njihduioema
nikakvogdrugogsvijetaosimtoga.
To je eto ta neprihvatljiva reinkarnacija koja je u
konfrontacijis svih Boij ihposlanikai vjerovjesnika,
od prvogdo posljednjeg, to je i poricanje Boga i Sudnjeg
dana.Ovaskupinatvrdidaboravitedua- nakontonapuste
...
Kaderije- jednaod prvihsektiko1a sepoJavila medumuslimanima, 1e
pojavunajaviosamPoslanik,a.s.,kazavi 7.3 njihdn oni kvarropoklonici
ovogaummera".Zagovarali ,Jobodnuvoljuibili
m'utezilija, kolemiljenjamedumuslimanima.EI-Evza'ikoie:
''Prvi koji je raspravljati o Boijem odredenju (kader) jest Jedan
poimetlUSusen.Onjebio kojijeprimioislama poromse
opetvratiou Tenjegoveidejenastavioje propngirariM'abedei-
Ouheniaizanjeg:1Gajtanei-Dimiqil"(V.Uagd:1dijcv Elferq be;" el-fireq,
McktebetDarel-tunis,Kairo,bezgodineizdanjn,str. j !J).
280 281
tijela- jesutijelanjima ivotinjatojenajmanje
prihvatljivo, najloije stajalite. Odmah iza njega je ono
stajalitepokojemdueodmahposmrti takoda
neostajenikakvaduakojabi moglauivatiilipatiti- uitak
ilikaznasustiudijeloveilijedandiotijela, ili neto
drugo,kadBogunjimastvoribolili uitak,bilona da
u nj povratiivot,kakototvrdeje<fn4 bilodasetorealizira
bez ponovnog ivota, kako kau drugi istaknuti
poborniciovogstajalita.
Kod njih, kakosc vidi,berzahskakaznaodnosisesamo
na rijela.
Drugi opet tvrde upravo suprotno, da se dua ni na
koji ne tijelu idasnjimnijeni ukakvomdosluhu,
te da se nagrada i kazna odnose samo na duu. Medutim,
jasani nedvosmislensunnet,prenesenpotpunovjerodostojnim
putem (mutcwatir) pobija stajalitei jednih i drugih i jasno
kazujeda kaznaproima iduu itijelosjedinjene,aJi isvako
odnjih
Akobi nekokazao: Uredu, naveliste stajalita
upogleduprebivalitaduaiiznijelinjihovauporita,nota
je od roga najprihvatljivije, ta je to u ta bismo trebali
vjerovati?! - odgovor bi bio U pogledu svoga
prebivalitauberzahuduese sobomveomarazlikuju.
Neke borave u najgornjim predjelima 'Illijjuna, u
najuzvienijem drutvu - to su due vjerovjesnika, mir i
blagoslovi Boiji nekasu na njih! - pase itu nalazena
pozicijama, kako ih je vidio Poslanik, s.a.w.s., u
svoga na nebo.
Nekesc nalaze u voljkama jednihzelenihptica kojese
slobodno po Dennetu. To su due nekih ehida -
282
KNJIGA O DUSI
premda ne i svih- jer ehidima ima i takvih je
duama, usljed nekog duga i sl., ulazak u
Dennet. U Musnedu je npr. zabiljeena predaja
Mubammeda ibn'Abdullaha ibn Daha: "Jedan je
doao kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i upitao ga: 'Boiji
tamesljedujeakopoginem na Boijem putu?'j
PoslanikmujerekaodagasljedujeDennet. Kad je
otiao,Poslanikjedodao: 'Izuzevako tc ne onoto
mi upravopovjeriDibril!"
Nekeduebit zadranenadennetskimvratima,kako
stojiujednomdrugomhadisuukojemPoslanikkae: "Vaeg
druga vidio sam sputana (mahbusen) pred dennetskim
vratima!"
Neke bitizatvorene u svom kaburu kako se kae u
hadisuukojemsegovorioonom koji jeukraoplatno
apotompoginuokaoehid; kadsu ljudiza nj rekli:'Prijatno
mubilouDennetu!';Vjerovjesnik,s.a.w.s.,jekazao:"Tako
miOnogau jerucimojadua,onoplatnokojeje ukrao
u kaburumusad bukti vatrom!"
Nekima prebivalite biti dennctska vrata, kako ro
stoji u hadisukoji prenosiIbn 'Abbas: "ehidisu na jednoj
svjetlucavojrijecinavratimadennetskim,ujednomzelenom
kubberu - opskrba im sjutra i stie iz Denneta!"
(Hadis biljei Ahmed) Ovi ehidi imaju boravite
od boravita D'afera ibn ebi Taliba kojem Je Bog njegove
rukezamijeniokrilimapomocukojihslobodnoleti
poDennetu.'"
"' D'afer ibn ebi Tiilib- blii rodnk s.n.w.s. Poginuo u
Siriji, u bici na Mu'ti, osme godine po llidzri, kJd je, nakon pogibije
283
Ibn QajJim el-D:ewza
Neke biti zatvorene na Zemlji i se uzdizati
do gornjeg drutva, su bile prizemne, niske due, a
prizemne due ne slau se s nebeskim duama, kao to se s
njima nisu slagale ni na ovome svijetu. Ona dua koja na ovome
svijetu nije postigla spoznaju svoga Gospodara, koja Ga nije
zavoljela, imala na umu, s kojim se nije zbliila i pribliila Mu
se- prizemna je, niska dua, i u toj ravni ostati i kad napusti
tijelo. S druge strane, ona dua koja je na ovome svijetu bila
ljubavi Boijoj, mislima na Nj, koja Mu se pribliila
i zbliila se sa Njim, ona i nakon to se odvoji od tijela biti
s nebeskim, njoj duama. dakle,
biti s onim koga voli i u berzahu i na Sudnjem danu. Bog
uzvieni sparit due jedne s drugima i u berzahu i na Sudnjem
danu, kako smo to ranije vidjeli u jednom hadisu. D uu
vjernikovu On smjestiti u lijepo (nesem tajjib), tj.
medu dobre, njoj due. Tako se dua, nakon to napusti
tijelo, onim sebi srodnim, svojoj su
djela njezinim; oni biti njezino tamonje drutvo.
Neke due bit u vatrenom prebivalitu bludnika i
bludnica (tennur), a neke plivati jednom krvavom rijekom
gdje gutati kamenje.
muslimanskog komandanta Zejdn ibn Harise, on preuzeo muslimansku
zastavu, tako Posla11ikovu 7.apovijed. O njegovoj pogibiji I bn
Hilim biljei su mi neki dobro kojima ja sasvim
vjeruj em, je D'aier ibn ebi Tiilib zastavu uzeo u desnu ruku, pa su mu je
odsjekli, onda ju je uzeo u lijevu, pn kad su mu i nju odsjekli, prigrlio ju je
nadlakticama, i tako je ubijen, Allah neka je njim zadovolj an! Bilo mu je
trideser i tri godine, a za onakav njegov odnos prema Poslani kovoj zastavi,
Allah mu je u Dennetu podario dva krila kojih moe letjeti kuda
eli! Neki kau da ga je rada 1edan Bizantinac udario tako da ga je presjekao
napola!" (V. fbn Hilim, Poslauikot' f,ivotopis, Bemu5r, 1998. godine, str.
u:z.., u naem prijevodu).
KNJIGA O DUSI
Prema tome, bilo da su ili due nemaju
jedinstveno boravite: dok jedne borave u najgornjim
predjelima ' Illijjiina, dotle se one druge, niske i prizemne,
ne diu sa Zemlje!
Ako dobro razrnotri sve hadise i predaje koje se odnose
na ovu oblast i ukoliko im posveti potrebnu panju, bit ti
sasvim jasno zato je to sve tako. Nemoj misliti da medu
vjerodostojnjm predajama koje se ove teme ima neke
kontradiktornosti- sve je to suta istina, sve to jedno drugo
podupire. Stvar je samo u tome kako se to razumjeti, te
koliko se poznaje dua i ono to se vee za nju.
Za duu, naime, vae propisi od onih koji se
odnose na tijelo. Uz da se dua nalazi u Dennetu,
da je gore na nebu, da je na neki vezana za rub kabura
i za tijelo koje se nalazi u njemu, ona ima sposobnost veoma
brzog kretanja, premjetanja, uspinjanja i sputanja.
Due se dijele na one koje su slobodne i na one koje su
sputane, na uzviene i niske due. Nakon to napuste tijela
njihovo zdravlje, bolest, slast, uitak i bol postaju znatno
intenzivniji nego onda kad su bile sjedinjene s tijelima.
Prema tome, i tamo postoji postoji bol, patnja,
bolest i briga; i tamo irna slast, rahacluk, lagodnost i sloboda.
D ok se nalazi u tijelu stanje due uveliko nalikuje stanju
djeteta u utrobi, dok njezino stanje nakon to se
odvoji od tijela veoma nalikuje stanju djeteta kad iz
stomaka i ude u ovaj svijet.
Due imaju svoja stanita i svako od njih je na viem
stupnju od onog prethodnog: Prvo stanite jest ono u
utrobi - to je tjeskobnost, nujnost i trostruka
tmina; Drugo stanite jest ono u kojem je dua stasala, na
284 285
Ibn Qajjim ci-Diewzi
koje je svikla, u kojem je dobra ili loa djela i gdje je
stekla pretpostavke svoje ili stanite je
berzah i ono je ire i od ovoga - ono je u odnosu na ovaj
svijet ovosvjetskom stanitu u odnosu na ono prvo;
stanite je trajno boravite, Dennet ili Dehennem,
i iza njega nema nikakvog drugog stanita.
Allah due uvodi iz jednog u drugo stanite sve dok ih ne
dovede do onoga koje im je jedino koje im je
jedino prikladno. To je ono stanite zbog kojeg su i stvorene,
za su rad koji dovodi do njega pripravljene. U svakom od
tih stanita due se pod odredbe i daje im se tretman
od onoga u drugim stanitima.
Pa, blagoslovljen neka je Allah, njihov stvoritelj i kreator,
koji ih je i oivljavao, koji ih je sretnima i
nesretnima - koji je stepene njihove sretnosti i nesretnosti
onako kako je i nivoe
njihovih znanja, njihovih djela, potencijala i morala!
Ko na pravi upozna due taj da
nema drugoga boga osim Allaha, da je On jedini bog i da
nema sudruga, da Njemu pripada sva vlast i sva zahvala, da
je kod Njega svako dobro, da se sve na Njega, da
Njemu pripada sva sila, sva sva snaga, sva mudrost i
apsolutna savrenost u svakom pogledu.
I, kad tako shvati svoju duu, kad shvati sebe, shvatit
i istinitost iskaza Boijih vjerovjesnika i poslanika; shvatit
da je sve ono to su oni donosili istina koju i
ljudski umovi i koju ljudska priroda, te da je
neistina sve ono to nije u suglasju sa tim.
A- uspjeh dolazi samo uz Boga!
KN]fGA O DUI
RASPRAVA ESNAESTA:
\t
DA LI DUSE UMRLIH IMAJU
KORISTI OD ONOG TO RADE IVI?
Po jednoglasnom stajalitu istaknutih poznavalaca teorije
i prakse Boijega Poslanika, s.a.w.s., i komentatora Kur'ana
umrli imaju koristi od djela koja ivi, u dva
r . kad se neto to je umrli inicirao za svoga ivota;
2 . kad muslimani za umrloga Bogu dove, kad
se mole za oprost njegovih grijeha i kad u njihovo
ime daju sadaku, dok su stavovi u pogledu
hada koji se obavi za umrloga - tj. ta od njega
stie do umrloga: da li sevap od potroenih sredstava
ili sevap izvrenog obreda? je
stanovita da urnrlome ide sevap izvrenog obreda,
dok neke hanefijem dre da im sevap od
sredstava koja su utroena za obavljanje hada.
imaju miljenja kad su
posrijedi tzv. tjelesni oblici ibadeta, kao to je post, namaz,
Kur'ana i zikr."
3
Stav imama Ahmeda i
Tj. hanefjjske pravne kole kojoj pripadaju i
re ostali muslimani Balkana.
liJ
Zikr - neobavezni oblik i slavljenja Boga, bez propisane forme.
Zikr na Boga, prisutnost svijesti o Bogu, to implicira
286 287
--
Ibn QaJjtm cl -----------------
iz prvih muslimanskih generacija (selef) jest da i ti
oblici stiu do umrloga, to podrava i dio hanefijskih
Imam Ahmed to eksplicira predajom Muhammeda
ibn Jahje el-Kehhala u kojoj stoji: "Ebn 'Abdullah je upitan:
Sra misli o koji uradi dobro djelo, npr.
namaz, sadaku i sl., pa plovicu toga namijeni svom ocu ili
majci?', i on je odgovorio: 'Lijepo!' ili je rekao: 'Do umrloga
sve stie- sadaka ili neto drugo!' On kae: 'Triput
Ajet el-kursijj i Kulhuvallahu ehad i reci: Boe, sevap
od ovoga poklanjam ovima u mezarlucirna!"
je stav :ifije i Malika da to ne
dopire do umrloga.
Neki inovatori u vjeri iz reda skolastika stoje na
stanovitu da do umrloga ne stie apsolutno nita, ni dova ni
bilo ta drugo.
Dokaz da umrli ima koristi od to je osobno
uzrokovao za svoga ivota jest predaja koju, posredstvom
Ebu Hurejre- Bog njime bio zadovoljan!- biljei Muslim u
svom Sahihu: tu stoji da je Boiji Poslanik, s.a.w.s., rekao:
''Kad umre, i njegovo se djelo prekine; izuzetak su tri
ako je za sobom ostavio neku sadaku koja traje,
znanje kojim se ljudi koriste ili dobrog potomka koji Bogu
dovu za nj!" Izuzimanje ovog troga iz njegovog
ukupnog djela na to da ona od njega, da ih
je on uzrokovao.
U Sunem-1 Ibn Made zabiljeen je badis koji
prenosi Ebu Hurejre- Bog njime bio zadovoljan! - :
samo onih kojima JC Bog Sl, cdsrveno tome, sav
ivot moe biti neka vrsta zikra.
KNJIGA O DUSI
i poslije njegove smrti nagrada od njegovih djela i
od znanja koje je irio i kojem je druge
od dobrog potomka kojeg je ostavio iza sebe, od
mushafa kojeg je predao u nasljedstvo, od damije koju je
sagradio, od za putnike-namjernike koje je
sagradio, od kanala za navodnjavanje kojeg je prokopao, od
sadake koju je izdvojio iz svoje imovine dok je bio zdrav i
iv; sve to stie do njega i poslije njegove smrti!"
u Muslimovom Sahihu zabiljeen je hadis
Oerira ibn 'Abdullaha, koji kae: "Boiji Poslanik, s.a.w.s.,
rekao je: 'Ko u islam unese kakav lijep imat za to
nagradu, kao i nagradu svih onih koji sc tog budu
drali s tim da njima njihova nagrada biti umanjena, a
ko u islam unese kakav ruan on za to nositi njegov
grijeh kao i grijeh svih onih koji taj budu prakticirali,
s tim da njima njihov grijeh biti umanjen!" Ovaj
Vjerovjesnikov iskaz prenosi se preko vie nizova prenosilaca
od kojih su neki potpuno pouzdani (sahih) a neki dobri
(hasen).
U Musnedu je zabiljeen Huzejfin iskaz: "Jedan
je za vrijeme Boijega Poslanika, s.a.w.s., srao prositi
i ljudi su se sustezati da mu ta dadnu. Kad mu je neko
neto udijelio, tad su to i drugi.
Vjerovjesnik, s.a.w.s., je na to rekao: 'Ko uvede kakav dobar
kojeg ljudi stanu prakticirati, njemu pripasti i
njegova nagrada i dio nagrade onih koji se u tome povedu za
njim, s tim da co njima nimalo umanjiti njihovu nagradu,
a ko uvede kakav ruan pa ljudi po njemu stanu
postupati, on za to ponijeti i svoj grijeh i grijeh onih koji
288 289
l
IbnQajjimt'I Dfcwti
se u rome povedu za njim, s tim da njima biti nita
umanjenoodnjihovihgrijeha!"
Naovo i Vjerovjesnikove,s.a.w.s.,
"Ni jedan ne bude nepravedno ubijen a da dio tog
grijehanepadneina prvogAdemovogsina,jerjeonprvi u
praksuuveo
Premarome,akojetotakokadjeposrijedipatnjai kazna,
ondajetimprijero s vrlinomi nagradom!
* *
Potvrda da umrli ima koristii odonogtonijeosobno
uzrokovao nalazi sei u Kur'anu,uPoslanikovomsunnctu,
u konsenzusu iu erijata.
l UKur'anusekae:Oni koji poslije njih dolaze- govore:
"Gospodaru na, oprosti nama i naoj koja su nas u
vjeri pretek/a!" (El-Har, I o), gdje ih Allah uzvieni
pohvaljuje za njihovu dovu kojom moJe oprost grijeha
vjernicima koji su bili prije njih, to na to da oni
imaju koristiodrogato ivi.
Moe se kazati: Oni imaju koristi od dova koje ovi
za njih stoga to su im oni ranije u praksu uveli
vjerovanje,pa potosu ihovi potonjislijedili u tomeonise
tretiraju- upogledusvogavjerovanja- kaoonikojisusamo
nastavljali ranije ustanovljenopraksu!
da umrli ima koristi od dove i nepodijeljen stav
" ' Hndi s bilj .:i u poglavlju o dieoazama, Muslim u poglavlju o
prinwju,Tirmizi u poglttvlju o znanju, Nesai u poglavlju o z:.branjivnnju,
Ibn Mndc u roslnvljuo krvarinii Ahmed usvom Musnedu.
290
KNJIGA O DUI
muslimanskog ummeta da se za umrloga prilikom
klanjanjadenaza-namaza ima idova.
USunenu se,posredstvomEbuHurejre- Bognjime bio
zadovoljan!- biljei hadis:"Boi ji Poslanik,s.a.w.s.",
kaeon,"rekaoje: 'Kad umrlome klanjatedenaza-namaz
iskrenoza oj uputitedovu!"
UMuslimovomSahihu nalazisehadis'AwfaibnMalika,
kojikae:"BoijiPoslaojk,s.a.w.s.,klanjaojejednudenazu
i ja sam od dove koju je pritom zapamtio: 'Boe,
oprostimuismilujmuse, ga i prekonjegovih
runihpostupaka,lijepogaprimi imjesto u koje ga uvede
mu prostranim. Okupajga vodom"si
gaodgrijehaonakokakobijelu od
iboravitekojenaputazamijenimuboljimodnjega,i
boljim od onih koje ostavlja,i enu bolju od one njegove.
Uvedi ga u Denneti ga patnje kaburske i patnje
dehenoemske!"
USzmenu jezabiljeen iskazWailaibnei-Esqa'a:
"Boiji Poslanik, s.a.w.s., klanjao je denazu jednom
muslimanuijasamga kakoizgovara:'Boe,ovajovdje
je evo u Tvojoj zatiti, u Tvojoj blizini, pa ga
kaburskogaiskuenjaidehennemskepatnje- Tisizatitinik
onih koji subili vjerni islijedili istinu. Oprosti mu ismiluj
muse- Tisi milostivi
Ovoga u hailisima ima mnogo. tavie,denaza-namaz
umrlomeiklanjasezbogdove,rezbogdovekojase nakon
ukopa.
"' Dosl.:"Okupajga vodom,snijegom i
291
Ibn Qajjun drucwtl
USwzenu je zabiljeen hadis Osmana ibn 'Affana- Bog
njime bio zadovoljan! - koji kae: "Kad bi Vjerovjesnik,
s.a.w.s., zavrio s ukopom umrloga, stao bi ponad njega i
rekao: ' Molite Boga da oprosti vaem braru - za nj
postojanost, jer se on upravo sada ispituje!"
Isti je i s onom dovom koja se za umrle
prilikom posjete njihovih mezarova. UMuslimovom Sahihu
zabiljeen je hadis Burejde ibn ei-Hasiba; ru stoji: " Boiji
Poslanik, s.a.w.s., ih je da, kad odu do mezarluka, reknu:
'Es-selamu 'alejkum ehled-dijar mine-1-mu' minine we-1-
muslimine we inna ina'allahu bikum lahiqiin. Nes'elullahe
lena we lekumu-1-'afi jeh (Mir neka je na vas- na vjernike i
muslimane - i mi se ako Bog da vama
Molimo Boga da i nama i vama podari oprost)!"
UMuslimovom Sahihu stoji da je 'Aia- Bog njome bio
zadovoljan! - upitala Vjerovjesnika, s.a.w.s., ta kazati
kad za one u mezarovima bude dovu i on joj je
rekao: " Reci: 'Es-selamu 'ala ehlid-dijar mine-1-mu'rninine
we-1-muslimine, we jerhamullahu-'1-mustaqdimine minna we-
1-muste'hirine we inna ina'allahu bikum lahiqun (Mir neka
je na vas, vjernike i muslimane. Neka se Allah smiluje i onima
koji su bili prije nas, i onima koji poslije! I mi
se, ako Bog da, vama
USabihu se, od 'Aie, biljei i to "da je Boiji
Poslanik, jedne kad je bio kod nje, pred kraj otiao
do Beqi'a"
6
i tu govorio: 'Es-selamu 'alejkum dare qawmin
...
Hcqa'u' lgnrqnd - poznari mezarluci u Medioi, u neposrednoj bli1ini
Poslanikove Jamijc, gdje je kasnije ukopana i Posla nikova Patimo,
?.ot im holifl.l Osman, te mnogi ashabi Boijega Poslanika, s.a.w. s ..
KNJIGAODUI
mu'm.inln we etakum ma tu'adune gaden mu'eddelun, we
inna ina'aUahu bikum lahiqun. Allahummagfir Li ehli Beqi' i-
1-garqad! (Mirneka je na vas, naroda -
vama je dolo ono to vam je govoreno da vam sutra
a i mi se, ako Bog da, vama Boe, oprosti
ovima u Beqi'u-1-garkadu!}."
Vjerovjesnikove, s.a.w.s., dove za umrle, u vlastitoj
izvedbi ili kao poduka, dove ljudi iz prve i druge muslimanske
generacije, te dove koje za umrle muslimani iz
pokoljenja u pokoljenje suvie su brojne da bi sve mogle biti
navedene, suvie poznate da bi se mogle
Navodi se ito da Bog nekog u D e n netu uzdigne
za jedan stupanj, pa kad on upita za razlog toga, rekne mu
se: dovi koju je tvoj e dijete uputilo za te!
*
.. *
to se sevapa od sadake - njegova dospijevanja do
umrloga - potvrda toga nalazi sc u zbirkama Buharije i
Muslima u kojima je od 'Aie- Bog njome bio zadovoljan! -
zabiljeena predaja u kojoj se kae "da je jedan doao
kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i rekao mu: 'Boiji
moja je majka iznenada preminula, ne ostavivi nikakvu
oporuku; da je ta stigla mislim da bi traila da se podijeli
sadaka -pa liona imati kakve nagrade ukoliko ja u
nj ezino ime podijelim sadaku?' kazao mu je
Vjerovjesnik".
UBuharijevom Sahihu zabiljeena je predaja 'Abdullaha
ibn 'Abbasa - Bog njime bio zadovoljan!- u kojoj stoji "da
je Sa'adu ibn 'Ubadi umrla majka dok je on bio negdje
292
293
Ibn Qajjim ei-Dewzi
odsutan, pa kad se vratio otiao je kod Vjerovjesnika, s.a.w.s.,
i rekao mu: 'Boiji meni je, dok sam bio odsutan,
umrla majka pa li njoj ta koristiti ako ja u njezino ime
podijelim sadaku?' kazao mu je Poslanik. 'Eto, onda,
ti mi budi svjedok da ja dajem dva svoja palmovika na ime
sadake za nju!', rekao je on".
U Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre- Bog njime bio
zadovoljan!- biljei se predaja u kojoj se kae "da je jedan
rekao Vjerovjesniku, s.a.w.s.: 'Umro mi je otac i iza
sebe je ostavio nekog imetka, no nije ostavio nikakvu oporuku
- li njemu biti dovoljno da ja u njegovo ime dadnem
sadaku?' odgovorio je Poslanik".
U Sunenu i u Musnedu Ahmeda ibn Hanbela zabiljeena
je predaja Sa'ada ibn 'Ubade u kojoj stoji da je onrekao: "Boiji
Sa'adova majka je eto urnrla pa - reci mi koja je
sadaka najbolja?' 'Voda!', kazao je Poslanik i Sa'ad je iskopao
jedan bunar. 'Ovo je za Sa'adovu majku!', rekao je".
Od 'Abdullaha ibn 'Arma prenosi se da se El-'.As ibn
Wail prije islama zavjetovao da zaklati stotinu grla stoke
i da je njegov sin Hiam na ime toga zaklao pedeset i pet
grla. Kad je 'Amr o tome upitao Vjerovjesnika, s.a.w.s., on
mu je rekao: "Da je tvoj otac primio islam pa da si ti postio
i u njegovo ime dao sadaku, to bi mu koristilo!"
Ovaj hadis prenosi imam Ahmed.
*
*
to se sevapa od posta - njegova dospijevanja do
umrloga - potvrda toga nalazi se u zbirkama Buharije i
Muslima u kojima je zabiljeena predaja od 'Aie- Bog njome
KNJIGA O DUI
bio zadovoljan!- koja tu kae da je Boi ji Poslanik, s.a.w.s.,
rekao: "Ko umre a bude imao nenapotenib dana posta, za
njega postiti njegov nasljednik (welijj)!"
u istim tim zbirkama zabiljeen je i iskaz
Ibn 'Abbasa - Bog njime bio zadovoljan! - : "Jedan je
doao kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i rekao mu: 'Boiji
moja majka je urnrla a ostala je duna mjesec dana
posta- li ja to napostiti za nju?' rekao mu je
Poslanik. je da dug prema Bogu bude izmiren!"
U drugoj verziji stoji: "Jedna ena je dola kod Boijega
Poslanika, s.a.w.s., i rekla mu: 'Boiji umrla mi je
majka a nije ispostila svoj zavjetni post- mogu li ja to ispostiti
u njezino ime?' 'ta misli', upitao je Poslanik, 'da je tvoja
majka nekome ostala neto duna pa ti to za nju izmirila, da
Jj bi je to oslobodilo tog duga?!' 'Bi!', kazala je ena i on joj
je rekao: 'Stoga, ispasti ti za svoju majku!"
Ovu verziju biljei samo Buhari, je u svom
komentaru.
Od Burejde - Bog njime bio zadovoljan! - prenosi se
"Dok sam jednom sjedio kod Boijega Poslanika,
s.a.w.s., kod njega je dola neka ena i rekla mu: 'Ja sam
svojoj majci poklonila jednu sluavku, no moja majka je
umrla!?' 'Za to to si imat nagradu', kazao joj je
Poslanik, 'a sad tu sluavku uzmi nazad, kao miraz!' 'Boiji
nastavila je dalje ena, 'ona je ostala duna mjesec
dana posta, pa li ja to za nju ispostiti?' 'Posti za nju!',
rekao je Poslanik. 'Ona ni had nijednom nije obavila',
nastavila je ena, 'pa li i had za nju obaviti?' 'Obavi za
nj u i had!', kazao je Poslanik".
294 295
Ibn Qajjtm el-Oewn
Hadis biljei Muslim. U drugoj verziji navodi se
post.
Od Ibn 'Abbasa -Bog njime bio zadovoljan! - prenosi
se "da je jedna ena zaplovila morem pa se je zavjetovala da
ako je Bog spasi od pogibelji, postiti mjesec dana.
premda ju je Bog spasio pogibelji, ona to nije
ispostila. Kad je umrla, njezina - Hi njezina sestra -
dola je kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i on joj je naredio da to
ona isposti za nju!"
Ovaj hadis biljee svi autori sunena, te imam Ahmed.
Isto tako, od Boijega Poslanika, s.a.w.s., prenosi se i
dospijevanje sevapa od nadoknade za post, tj. od dijeljenja
hrane.
UStmenu je zabiljeen iskaz Ibn 'Omera- Bog
njime bio zadovoljan! - : "Boiji Poslanik, s.a. w.s., je rekao:
'Ko umre a bude ostao duan mjesec dana posra, neka se za
njega za svaki dan nahrane po dvojica siromaha!"
Hadis biljee Tirmizi i Ibn Made. Tirmizi kae: "Sem
ove njegove verzije ne znamo da ima jo neka da se prenosi
izravno (merfu'an) od Poslanika!"
Istina je, da se ovaj Ibn 'Omerov iskaz prenosi
predajom koja se zaustavlja na Poslanikovim ashabima
(mewqiif).
USunenu Ebu Dawlida od Ibn 'Abbasa -Bog njime bio
zadovoljan! - zabiljeena je predaja: "Kada se neko
razboli u mjesecu ramazanu i zbog toga ne bude mogao
postiti, za njegov proputeni post davat se hrana i se
napatati umjesto njega. ako se radi o zavjetnom
postu, njegov nasljednik (welijj) to ispostiti u njegovo ime! "
296
KNJIGA O DUSI
*
* *
to se sevapa od bada - njegova dospijevanja do
umrloga -potvrdu za to nalazimo uBuharijevom "Sabihu"
gdje je zabiljeen Ibn 'Abbasov iskaz: "Jedna ena iz
Duhejne"7 dola je kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., i rekla mu:
'Moja majka se zavjetovala da obaviti had, no umrla je a
niie to li ja to za nju?' 'Obavi za nju
hadi', kazao joj je Vjerovjesnik. 'ta misli, bi li ti izmirila
kakav drugi diig da ga je imala tvoja majka? Stoga, izmirite
dug prema Bogu, jer je da dug prema Bogu bude
izmireni"
Ranije smo navodili hadis koji prenosi Burejda, ukojem
se kae: "Moja majka nijednom nije had obavila, pa li
ga ja obaviti za nju?", nata je Poslanik rekao: "Obavi za
nju had!"
Od Ibn 'Abbasa - Bog njime bio zadovoljan! -prenosi
se "ena Sinana ibn Seleme el-Duhenija je kazala
Boijem Poslaniku, s.a.w.s., da joj je majka umrla a da
prethodno nije obavila had, te ga je upitala da li ta njezina
obaveza biti zadovoljena ako to ona za nju. 'Svakako',
kazao joj je Poslanik. 'Da je tvoja majka imala kakvog drugog
duga pa ga ti za nju izmirila, zar to ne bi bio zadovoljen
dug?!"
Hadis biljei Nesai.
se od Ibn 'Abbasa prenosi "da je jedna ena
Vjerovjesnika, s.a.w.s., upitala o svom sinu koji je umro a da
u, Duhcjn:t - imc mjestn i, takoder, ime jednog arapskog plemena.
297
Ibn Qajjlm eiDewzt
nije bio obavio had, pa joj je on rekao: 'Obavi had za svoga
sina!"
Od njega se prenosi i "Jedan je rekao:
'Boiji moj orac je umro a da nije obavio hadi-
li ja to za nj 'Sta misli', kazao je Poslanik, 'da
je rvoj otac imao kakvoga duga, da li bi ga ti izmirio?' i
je rekao da bi. 'Eto vidi', kazao je Poslanik, 'pa, dug prema
Bogu je da bude izmireni"
Muslimani su jedinstveni u tome da izmirenje nekog duga
taj dug brie iz zaduenja umrloga, makar taj dug izmirio
stranac i makar bio izmiren izvan njegove ostavtine. Na to
hadis Ehu Qatade koji jedanput bijae dao garanciju
da dva dinara duga jedne umrle osobe on izmiriti, pa kad
ih je i izmirio Vjerovjesnik, s.a.w.s., mu je rekao: "Tek mu se
sada ohladila njegova koica!"
Isto rako jedinstveni su u stavu da u kad iva
osoba ima neko svoje pravo u ukupnom zaduenju umrle osobe
pa joj to oprosti, umrlome to biti od koristi, te da biti
rog duga- onako kao i kad se to ivoj osobi.
Prema tome, ako se raj dug - prema samoj Objavi i
konsenzusu muslimana - neutralizira iz ukupnog zaduenja
ive osobe i pored roga to ga je ona u stanju izmiriti,
makar ona takvo neto i ne eljela i odbijala prihvatiti, onda
se rim prije umrla osoba - koja taj diig nije u stanju
izmiriti - takvoga duga i on se na taj
neutralizira iz njegovog zaduenja.
Ako, dakle, umrli ima koristi od takvog i
neutraliziranja duga, on isto tako irua koristi i od darivanja
i poklanjanja. tog dvoga nema razlike.
KNJI GA O DUI
Pravo raspolaganja sevapom od djela irna
darivatelj, onaj koji taj sevap eli nekome pokloniti, pa ako
ga namijeni nekoj umrloj osobi, on u tom i prelazi
osobi- onako kako na dug ili na neku drugu obavezu
kod umrloga pravo ima ivi, pa ako ga on oslobodi
roga, to stie do umrloga i biva neutralizirano
iz njegovog zaduenja.
U oba radi se o pravu ive osobe- prema rome,
koji bi to objavljeni stavak, koja analogija ili erijatsko
moglo insistirati na dospijevanja jednoga a nedospijevanju
drugoga?!
Svi ovi stavci samo se nadopunjuju u potvrdi da sevapi
od djela koja se u ime umrloga dospijevaju do njega.
Uostalom, to je i analogija da sevapornraspolae
onaj koji je djelo on taj sevap, dakle, moe
pokloniti svom bratu muslimanu, kao to mu je mogao
pokloniti i neto od svog imetka za vrijeme njegova ivota,
te mu halaliti neki materijalni dug (koji mu je umrli ostao
duan) nakon njegove smrti.
Vjerovjesnik, s.a.w.s., skrenuo je panju na ro da do
umrloga dospijeva i sevap od posta- koji je apstinencija
i jedino Bogu znana, nakana - koji, dakle, nije djelo
organa, te je tiru prije to sa sevapom od
Kur'ana - to je koji se vri jezikom, kojega ui
i vide.
To pojanjava da je post nakana (nijjet) i
suzdravanje od onog to kvari post - pa i pored toga sevap
od njega Bog dostavlja umrlome -;ta onda kazati za
Kur'ana koje je aktivan ('amei) i nakana, odnosno kojem
298 299
IbnQajjunel-D:ew:
nakananijeni potrebna?!Premarome, dasevapod
postadospijevadoumrlogaimplicitesugeriradadoumrloga
dospijevajuisevapiostalih djela.
Ibadet
118
se dijeli na dvije vrste: materijalni i tjelesni.
Zakonodavacje, isticanjem da do umrloga dospijevasevap
odsadakerimesugeriraodadonjega dospijevaisevapsvih
drugihmaterijalnihoblikai badeta,dokjeisticanjem
sevapa od postasuger irao da do umrloga dospijeva isevap
svihdrugihtjelesnihoblikaibadeta.Uzto, jeitoda
do umrloga stie i sevap od hada koji je kombinacija
materijalnogitjelesnogihadera.Timesueksplicimimvjerskim
stavcima (nass) i spekulativnom derivacijom (i'tibar),
zastupljenesvetrivrste,a- dolaziod Boga!
Onikojistoje na stanovitu da tisevapi nedospijevaju
doumrloga,svojestavovepotkrepljujukur'anskimajetima:
je samo ono to sam uradi! (En-Nedm, 39) Vi
prema onom kako ste radili, biti! Uasin, 54)
U njegovu korist je dobro koje a rza njegovu tetu zlo
koje uradi! (EI-Beqare, 286)
Potom- kauoni- odVjerovjesnika,s.a.w.s.,pouzdanom
predajomjeprenesenoda"kad umre,njegovosedjelo
prekine;izuzetaksutri akojezasobomostavioneku
sadakukojatraje,dobrogpotomkakojiza nj Bogu
dovuilipaknekoznanjekojimseljudikoristeiposlijenjegove
smrti!"Prematome,Poslanikje daumrliimakoristi
samoodonogatojeon iniciraodokje bioiv, teda
" ' ' Ibadet - vj erom propisane radnje; bogosluje; sve ono 1e
inspirisanoObjavom;ono:ta tasekod Boga
KNjiGAODUSI
mujeprekinutdotoksevapaodsvegadrugogtoonosobno
nijeinicirao.
i navedeni hadis kojeg prenosi Ehu
Hurejre- Bognjimebiozadovoljan!-,tj.Poslanikove
" Doista, onim djelima i od kojih
iposlijenjegovesmrti nagradajestiznanjekoje
jeirio!"- ion na toda umrli imakoristisamood
onogtoje inicirao.
Isti je i s Enesovim hadisom kojeg on prenosi
izravnoodPoslanika; koji glasi: "Zasedamstvari nagrada
i nakon njegove smrti, kad bude u
svom kaburu: ko drugog nekom znanju, ko provede
vodu, iskopa bunar, zasadi sagradi mesdid, u
nasljedstvoostavimushaftekoostavidobrogpotomkakoji
nakonnjegovesmrtiBogu dovuza oprostnjegovih
grijeha!"
Sve ovo na toda ni od drugoga,
izvan ovoga,ne sevap; u protivnom, djela
samona navedenihsedamstvarinebi imalosmisla.
Oni jo kau: Poklanjanje je doznaka (hiwalah) a
doznaka se postie prebacivanjem prava raspolaganja (bi
haqqinlazim). dadjelasamaposebisevap
ne nunim - jer je sevap stvar Boije blagodarnosti i
dobrostivosti- kako onda moe neto
Boijoj blagodarnosti koju Bog ne mora nuno iskazati .
Naprotiv,iskazat jeako aako utom
ostati bez nje. To bi bilo poputdoznake siromaha
"" Dosl.: J'Htlmu.
300
301
Ibn Qajjtm ei-Dewza
nekome od koga se nada da bi mu mogao udijeliti milostinju.
Neko ko je u takvoj situacij i nije da poklanja i dariva
neto to se samo prieljkuje od vladara, i za ta nije izvjesno
da biti i dobijeno!
Isto tako - kau oni - je davanje prednosti
nekom drugom i kad je posrijedi neto to dovodi do sevapa,
to je preferiranje nekog drugog kod to samo moe
pribliiti Bogu. ta onda kazati za davanje prednosti drugome
kad je o samome sevapu koji je i krajnji cilj?!
Ako je preferiranje drugoga kod samog sredstva,
onda je to tim prije kad je posrijedi krajnji cilj.
Imam Ahmed tako nije bio blagonaklon prema
iz prvog saffauo i ustupanju tog mjesta nekom drugom
da se time odstupa od pretpostavke za sevap. U jednoj predaji,
koju biljei sam Ahmed ibn Hanbel, stoji da je on upitan o
koji se iz prvog saffa, i to mjesto prepusti svom
ocu, na ta je odgovorio: "Taj postupak mi se ne dopada. On
svome ocu moe kakvo dobro i mimo toga!"
kau oni- kad bi bilo prihvatljivo poklanjanje
umrlome, onda bi isto tako bilo prihvatljivo i prebacivanje
sevapa i njegovo poklanjanje ivoj osobi! Ukoliko bi, potom,
to bilo prihvatljivo u tom bi se moralo prihvatiti i to
da se od sevapa nekome moe dati polovina,
vrtina ili neka druga mjera! Ako bi i to bilo prihvatljivo, onda
bi isto tako bilo prihvatljivo i to da se sevap moe pokloniti i
nakon to neko djelo prvobirno bude za sebe.
Saff - red klanjaca u namazu koji se obavlja Prema nekim
predajama, najbolji sn ff je onnj prvi, koji se nalazi odmah izo ironma, Z.'lrirn
pa ... itd.
KNJiGA O DUI
Vi, kaete da se pri samom mora imati
nijjet da sevap od njega ide umrlome, da u protivnome
do njega. No, ukoliko ivi moe sevap prebaciti umrlome,
kakva je onda razlika toga da li je namjera bila prije
odredenog ili poslije njega?
Dalje, ukoliko bi poklanjanje bilo prihvatljivo, Lt rom
morala bi se prihvatiti i da se pokloni i
sevap od obLigatnih vjerskih dunosti, isto onako kako se
poklanja sevap od onih djela koja se dobrovoljno!?
Obligatne dunosti (tekalif) su - kau oni - ispit i
iskuavanje gdje zamjena nije prihvatljiva da se njima
obavezuje upravo onaj kojem se one stavljaju u dunost, koji
te dunosti treba izvriti, kome su naredbe i zabrane.
Stoga onaj koji je obavazan, koji je stavljen na kunju, ne
moe biti zamijenjen nekim drugim, niti ga u tome neko drugi
moe mijenjati. eli se, naime, njegova pokornost,
njegovo osobno iskazivanje oboavanja Boga ('ubudijjet}; da
moe imati neke koristi od onog to mu neko drugi
pokloni, bez njegova angamana, u tome bi svakako

Uzvieni Bog, odredio je da ima koristi
sa mo od onog to je vlatitim trudom zaradio i to je Njegova
odredba, Njegovo u pogledu Njegovih stvorova, kao
to mu je to i u pogledu Njegovih propisa, Njegova
zakonika. Naime, kad je neko bolestan ne moe neko drugi
umjesto njega ispiti Lijek, kao to se ne moe drugi najesti
umjesto onog koji je gladan, napiti se umjesto onog koji je
edan, se umjesto onog koji je nag.
302 303
Ibn OaJilm d Di ..:.; .c;_ w: """ .l--------- - -------
Da moe koristiti ono to uradi neko drugi -
kauoni - u tom moglo bi mu koristiti i pokajanje
kojebi nekodrugi za nj.
Oni kau: Stoga Bog ne prima islam, niti namaz, koji
nekoiskaeu ime nekoga.Akose,dakle,nemoepokloniti
sevap od temeljnog ibadeta, kako tomoe biti sa
sekundarnimoblicimaibadeta?!
tose dove- kauoni- onajemolba,onajeusrdnost
Bogudapremaumrlomebudeblagonaklon,da preko
njegovih runihpostupaka,damuoprosti- itosuonadjela
koja ivi iodkojihsevappoklanjaumrlomel
Neki sevape koji stiu do umrloga svodesamo na one
ibadetegdjeje zamjena,poputsadakei hada,
dapostojedvije vrste ibadeta: u jednoj odnjih ni u kojem
nije zamjena, kakvo je npr. prihvatanje
islama, namaz, Kur'ana i post. Sevap od ove vrste
pripadasamoonomekojinetotakvo neodlazinikome
drugominemoeseodnjegaprenijetidrugome,onakokako
toiuivotunikonizakoganemoe ikako u
tomenikone moezamijeniti.
Kod druge vrste je, medutim,zamjena kao to
je npr. stvarikojejeumrliostaviouzalog,izmirenje
dugova, izdvajanje sadake i had. Sevap od roga stie do
umrloga, daseradi o djelimakoja je
u ime, koja za nekoga i ovdje, na ovome
svijetu. Ona se tim prije - i, tavie, je - da se
umjestoonoga koji je umro.
tose hadisa- kauoni- "Koumrea budeduan
posta,za nj tonapostitinjegovnasljednik(welijj)!",nanj
seodgovoriti sviedetalja:
KNJIGA O DUSI
J. Malik neto takvo ne navodi u svom Mu.wetta'-u.;
on kae: "Nikoni za koga ne moe postiti!" i kod
nas je to nesporna stvar, neto oko nema
razmimoilaenja.
2. hadis- badiso postuza umrloga-prenosi
se od Ibn 'Abbasa - Bog njime bio zadovoljan!
Medutim, EI-Nesai od njega biljei jednu drugu
predajukojaglasi:'KazivaonamjeMuhammedibn
'Abd el-E'ala, se na jczida ibn Zurej'a,
onnaHadadael-Ahwela,onna EjjubaibnMusu,
onna'AtaaibnebiRebbahaa onna Ibn'Abbasa-
Bognjimebiozadovoljan!- koji kae: "Nikoni za
koganemoeklanjati!"
3. Ipak je o hadisu u pogledu prenosilaca
postoji dvojba, kako to navodi autor Mufhima u
svom komentaruMusJimovezbirke.
4 Hadisjeukontradiktornostiskur'anskimsadrajem,
kakojetoranijenavedeno: Covjekovojesamoono
tosamuradi! (EI-Nedm,39)
5. U kontradiktornosti je i s hadisom kojeg,
posredstvom Ibn 'Abbasa - Bog njime bio
zadovoljan! - biljei El-Nesai, gdje Vjerovjesnik,
s.a.w.s.,kae: "Nikoni za koga ne moeklanjati i
nikoni zakoganemoepostiti- za onoga koji nije
ustanjupostitinekasezasvakiproputenidandadne
jedan mudda penice!"
,., Mudd- mjerazarei.inu;u i?.ra(ava1
UPnl esrini , npr.,rommjerom sereiinaod bli:tu dva kilograma.
304 305
IbnQajjimei-Dcwzi
6. Hadisjeukontradiktornostishadisomkojegprenosi
Muhammed ibn 'Abdurrahman ibn ehi Lejla,
posredstvom Nafi'a iIbn'Omera- Bog njime bio
zadovoljan!- ukojemVjerovjesnik,s.a.w.s., kae:
"Koumrea budeimao neispotenogramazanskog
posta, nekase za toza nj podijelihrana!"
7 Hadis je kontradiktorani s jasnomanalogijom na
namaz,islamitevbu(pokajanje)kojenikonizakoga
ne moe Usvomosvrtunataj Ibn'Abbasov
hadis afija kae: "Ibn 'Abbas nije kazao kakavje
biokonkretanzavjetSa'adovemajke. jeda
jeposrijedibio had,umra ili sadakate dajestoga
Poslanikod zatraiodato,unjezinoime,
nadoknadijeronajkosezavjetujeda klanjatineki
namaziliispostitikakavpostpaprijetogaumre,za
njegov post se dati iskupnina, no se za nj
postiti, niti se unjegovo ime klanjati; za namaz
kojionsamnijeklanjaonemanikakveiskuprrine!"
Ondalje kae: "Ako bi neko rekao: 'Zarse neprenosi
od BoijegaPoslanika,s.a.w.s.,dajejednoj osobi
daposti za drugu?!', odgovor bi bio: 'Da, takvo neto od
Vjerovjesnika,s.a.w.s., prenosiIbn 'Abbas- Bog njime bio
zadovoljan!',paakobi kazao:'Zatoseondanedrite
toga?', odgovor bi bio: 'Postoji hadis koji prenosi Zuhri,
posredstvom 'Ubejdullaha,odIbn 'Abbasa- Bog njime bio
zadovoljan! - a on od Vjerovjesnika, s.a.w.s., gdje se
naglaavadajeposrijedibionekakavzavjetkojisenenavodi
i pored izraenog Zuhrijevog i dugog
'UbejdullahovogsjedenjasIbn 'Abbasom.
306
KNJIGAODUI
Potom,kad jedoao nekodrugi i posredstvom drugog
odIbn'Abbasaprenioneto odonogtoje
prenosio 'Ubejdullah, stekao se dojam da to nije ni
Akobinekorekao: 'Pa,znadelikoje taj koji
je takonetopogrenoprenioodIbn'Abbasa?',odgovorbi
bio:'Da,Ibn'AbbasovidrugoviprenosekakojeIbn'Abbas
rekaoIbnZubejrudajezavriosuitkomhada,mnojedan
odnjih jeprenio- upravoIbn'Abbasa!- damuje
on kazao kako je zavrio s uivanjem u enama {tj. sa
seksualnimodnosom,op.prev.),tojegrubapogreka.
To bibioodgovorupogleduposta.
tosepak hadaodnjegadoumrlogadospijevasevap
od utroenihsredstavadoksuobredneradnje uravni onih
kodnamaza- sevapodnjihovavrenjapripadaonomekoih
vri.
Onikoji smatrajuda isevap od njihstie do umrloga
kau:Nita od onogtoste vi naveli nije u konfrontacijis
dokazimaKur'ana,Hadisa,skonsenzusomprvihgeneracija
muslimanais erijata,imi nasvevaenavode
odgovoritipravednoinepristrasno.
tose Uzvienoga:I da je samo
ono to sam uradi! (El-Nedm, 39), na
razumijevajunjegovsmisao.Jednaskupinanjih kae
da se tu pod misli nanevjernika, dok je
vjernikovo ionotosamuradii onotodrugizanj uradi,
to svi oniargumentikojesmonaveli. Najvieto
bi ova specifikacija mogla jestda bi ipak
u Tj.zavrio je hadskeobrede.
307
Ibn Qnjjim cl-D!ewtl
moglo pripasti i ono to uradi neko drugi ukoliko bi na to
konkretan dokaz.
Ovaj odgovor je, medutim, veoma slab da
navedeni ajet ima smisao, da se njime ne misli samo na
nevjernika da se on jednako odnosi i na muslimana. Ajet
irna smisao, ba kao i onaj prije njega, tj. ajer: Danijedan
grjenik grijehe nositi!(El-Nedm, 38)
kontekst, od do kraja, kao da jasno
sugerira da se eli izraziti smisao, sve do
Tda setrudnjegovsigurnoiskazati,i da premanjemuu
potpunosti ilikanjenbiti.(El-Nedm, 40-41)
Prema tome, ovo bez sumnje i zlo i dobro i
i onoga koji dobro i onog koji zlo, vjernika
i nevjernika. To je istovjetno Boijem iskazu: Onajkobude
uradiokolikotrundobra- ga,aonajkobudeuradio
kolikotrunzla- ga! (El-Zilzal, 7-8), odnosno onom
Njegovom iskazu u izvankur'anskom izrijeku: "0, robovi
Moji, sve vam biti prema vaim djelima; Ja svaki
va registriram iza to vam dati primjerenu nagradu,
pa ko bude bio dobrim neka na tome zahvalan
bude Bogu a onaj ko bude drugim neka ne
kori nikoga drugog doli sebe!"u.3
Isti taj smisao izraavaju i Boije Ti o
kojise mnogotrudi, trudsvojpredGospodarom
svojim (El-Iniqaq), i stoga nemoj da te zavedu mnogj
komentatori koji kau da se ovdje pod izrazom misli
na Ebu Dehla, odnosno 'Uqbu ibn ebi Mu'ajta ili El-Welida
ibn el-Mugiru, jer Kur'an je uzvieniji od toga. Ovdje se pod
"J Hadis kudsi; blljei ga Muslim.
KNJIGA O DUSI
izrazom misli na kao takvog bez
na bilo koju konkretnu onako kako se to kae u
ajetima: doistagubi! (EI-'Asr, 2..), je, zaista,
Gospodaru svome nezahvalan! (El-'Adijar, 6), je,
uistinu,stvorenmaloduan!(El-Me'arid, 19), Uistinu,
seuzobijesti seneovisnimosjeti!(El-' AJeq, 6-7 ),
je, uistinu,nepravedani nezahvalan!(lbnihim, 34), Aligaje
preuzeo - a onje, zaista, prema sebinepravedani
lahkomislen!(El-Ahzab, 72)
U svim ovim ajetima je o kao stvorenju,
izraava se narav njegova govori se o njegovom
prevladavanju tih svojstava samo svoga
Gospodara, Njegovom i dobrostivosti prema njemu,
a ne vlastitom jer njegovu izvornu
vrijednost upravo navedena njegova svojstva. Prema
tome svaki kvalitet kojeg nalazi pri sebi
dolazi od Boga; Bog je taj koji Svome robu milim
vjerovanje, koji mu to vjerovanje u srcu njegovom
krasnim, koji mu neposluh, licemjerstvo i nevjerstvo
mrskim; On je taj koji u srcu upisuje iman, koji
Svoje poslanike, vjerovjesnike i miljenike postojanim u
vjeri Svojoj, koji od njih razvrat i sve to je runo...
Pred Vjerovjesnikom, s.a.w.s., recitirani su stihovi:
Dn.Boganije
1
11i mi nebismobili
Nisadaku.tlebismodavali
1
nebis1"'1'10 kln.njaii!
Bog uzvieni je rekao: Nijedan tzije vjernik bez
Allahovevolje! (Jiinus, roo), A na umu Ga imatisamo
akoAllahbudehtio!(El-Muddesir, 56), Avinemoetenita
htjetiakotoAllah, Gospodarsvjetova, (Tekvir, 29)
308
309
lbnQa,jimei-Diew:i
On je, dakle, Gospodar svega svijeta, Njegova
gospodarstvenostje i proteesenasveuromesvijetu:
na nadjela inasranja.
Drugikau: Ajetgovori o vjerozakonu koji jebio prije
nas, dok navjerozakon na to da pripada
kakoonotosam uradi, takoi onotozanjega uradi neko
drugi.
Ovostajaliteje, joi slabijeodonogprvogi
njemu stajalita,jerjeBoguzvienitO na
kojimsetaistina kojijojsluikaoargument,ane
u smislu njezinog obesnaivanja. Stoga je i rekao: Zar on
nije obavijeten oonom to se nalazi u listovima Musaovim
i Ibrahimovim? (EI-Nedm, 36)Dase,dakle, ilo za tim da
se neto takvo iz tog vjerozakona obesnai, u tom
predmetniiskaz ne bi bio u ovakvoj formi, kao
potvrdateistine,kaonjezinargument.
Jednaskupina kae: Harf'lam'ovdje je upotrijebljen u
'ala' u4, tj. protiv bit samoonotoje on
sam uradio. Ovo stajalite, slabije je od dva
prethodna; je o izvrtanju smisla iskaza u suprotno
odonogkojesenahodiiznjega,tojeneprihvatljivo
i neodrivo.
,,.. Mislisena ajetkoji jepredmetratmarranja,tj .: u \Vc enlejseli-1-ins:ini ill :i
mo se':i!(l da je samo 0 110 to samurad1)l" (El-Nedm,39). Cestica
' li ' (tj. harf L:im) u arapskom jeziku pripadnost pa hi
doslovanprijevodovogajetaglasio:Coujeku pripada samo 0110 to je sam
uradio!' Cesrico 'ala.., suprotno idajeono upot:rijeblj1ma
umjesro Jr',ajerbiglasio:Covjeksc duiitini zatadrugodoli
zaonotojesnm uradio!'
KNJIGA O DUSI
Sto se pak sintagme: Lehumu-L-La'neh (Njih
prokletstvo i najgore prebivalite (El-Mu'min, 52),
'W cujeupotrijebljena zadesit ih,dok
nije takav i s praksom koju Arapi poznaju u nekim
svojim tj.dareknu:Menijedirhem!,u
Nameni je dadadnemdirhem!Takva upotreba oije
korektna.
Neki kau: U predmemom ajetu - "Ida je
samoonotosamuradi!"- implicira se Ili toza
nj uradinekodrugi!,toje kojesmonaveli
na Medutim, takvu implikaciju kontekstajeta ne
sugerira ni na koji pa je ovakvo njihovo
nekavrstapotvorenaAllahaiNjegovuknjigu;govoronjima
bezpravogznanja.
Drugaskupinakae:Ovajajerdokinutjeajetom:Onima
koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju
povela djecu njihovu! (Tii.r, 21), kako se to
prenosi odIbn'Abbasa- Bognjimebiozadovoljan!
Ovakvostajalitejeveomaslabo.Propisnekogajeta ne
moebitiobesnaensamimtimto Ibn' Abbas- Bognjime
biozadovoljan! -ili neko drugi kazati za nj da je dokinut,
osobitotojeovdjei uputnoi ovihdvaju
ajetadovesti upunisklad.
Djeca naime, roditelje i na onome svijetu slijediti
onako kako su ih slijedila na ovom svijetu. To
rezultatje i sevapa koje su roditelji postiglisvojim
trudom. da im sena tom stupnju j
njihova djeca- bez njihovogvlastitogtruda-i ne uzima u
obzirdjecu, upravoroditeljekojimaBogtako
310
311
!bnQaJjimci Diewtt
radost time to im u Dennetu pridruujei njihovu djecu,
pritomdobrostivostpremadjecibeznekenjihove
zasluge,onakokakojeto isdennetskim
okatim hurijama isvim drugim stvorenjima koja jestvorio
za Dennet,bezbilokakvihnjihovihdjela,ionako
kakoje nekeljudeuveou Dennetbeznekogdobra kojesu
ibezdjela kojegsu uradili.
Prematome,ajeti:Da nijedan grjenik tude grijehe
nositi! (EI-Nedm,38)i:l da je samo ono to sam
uradi! (El-Nedm, 39) imaju sasvim jasne poruke. Njih
zahtijeva pravednost Gospodara uzvienoga, Njegova
mudrosti svarenstvo, a svjedoci toga jesu i razumi
nepatvorena ljudskapriroda.
Prviajetodbacuje da budekanjenza
nekozlodjelokojeje nekodrugi,dokdrugi
da i uspjeh samovlastitimdjelom,
vlastitim trudom. Prviajet spokojnim od brige
da onbitikanjavanzbogprijestupakojegje neko
drugi, kako to ovosvjetski vladari, dok mu drugi ajet
svakunaduda sespasitidjelomsvojih roditelja,
predakai utapogled upiruonikoji si pothranjuju
lanenade.
Eto,vidi ukakolijepomskladuse nalazeovadvaajeta!
Isti je i sa dva ajeta: Onaj ko ide pravim
putem, od toga samo on koristi imati, a onaj ko luta- na
svoju tetu luta! (El-Isra', rs)i: Nijedan narod nismo kaznili
dok poslanika nismo poslali! (El-Isra', r5)
Uzvieni Allahsvojimneprijateljimatako
stvari:
KNJIGAODUSI
r. daljudislijedeispravnovjerovanjei dobradjela
za svoje dobro, a ne za dobro nekog
drugog;
2. da se zabludjelost, koja je posljedica
proputanjavjerovanjaidobrogdjela, protiv
njega,neprotivnekogdrugog;
3. daniko bitikanjenzbogzlodjelakojeje
nekodrugii
4 da bitikanjennikokomeprethodnonijeposlat
poslanik,kaodokazprotivnjega.
Pogledaj koliko mudrosti, pravednosti i dobrostivosri
izraava ovo kako lijepo onima uzabludi,
onima pogledauprtih ulanenadeionima koji ne poznaju
imena iatributeBoije!
Drugaskupinakae:Ovdjesepodizrazom misli
na ivoga a ne na mrtvog!, to je u pogledu devijantnosti
jednakostajalituonih kojesmoprvospomenuli.
Sve ovo rezultat je pogrenog odnosa prema nekom
iskazu.Onajkojiimatakavodnosnezadireuintencije
konkretnihiskazateihstoga izvannjihovogsadraja,
izvanonogatoseumuprvonadajeiznjih,to jeapsolutno
pogreanodnos kojegneodrivim samkontekst,obzir,
Serijataierijatskiargumentiinjegovo pravo.
Uzrok ovako pogrenog odnosa lei u rome to neko
najprije neko stajalite usvoji kao svoje uvjerenje i potom,
kad god na neto od toga, to odbacuje na
svaki koji moe u prilog tom njegovom
uvjerenju.Sviargumentikojipodupiru stajaliteod
onogkojeje onprihvatiokodnjegaimajustatusnasrtljivog
312 313
Ibn QnjJim cl-Diewzi
kojeg on nastoji zaustaviti na bilo koji dok
argumenti istine nisu u konfrontaciji jedni s drugima, nisu
suprotstavljeni naprotiv, jedni druge

Druga skupina kae: Nae stajalite je odgovor koji je
dao Ebu el-Wefa' ibn 'Uqajl. On kae: "Po meni, dobar
odgovor jest taj da se kae: svojim zalaganjem i lijepim
stekne mnogo prijatelja, izrodi djecu, oeni se,
brojna dobra i time ljudima postane omiljen te oni
prema njemu osjete milost i poklone mu ibadete,
to je u odraz nj egovog zalaganja. Naime,
Vjerovjesnik, s.a.w.s., kae: 'Najljepe to moe pojesti
jest ono to je sam stekao, a i njegovo dijete doista spada u
njegovu us
Na isto to i njegove u jednom drugom
had isu: "Kad umre, i njegovo se djelo prekine; izuzetak
su tri ako je za sobom ostavio neko znanje kojim se
ljudi koriste, sadaku koja traje ili dobrog potomka koji Bogu
dovu za nj!"H
6
Stoga je Safija zauzeo stav: "Ako njegovo
dijete izrazi spremnost da mu snese trokove bada to biti
razlogom da takvom had postane obavezan, ba kao da on
sam ima potrebna sredstva za obavljanje hada, dok to
biti ukoliko bi mu to isto htio neki stranac!"
Ovo je, ipak, odgovor i potrebno ga je
upotpuniti. Naime, samim svojim vjerovanjem i time to je
bio pokoran Bogu i Njegovom Poslaniku je izrazio
"' Hodis biljei Buharija u svom Ttirilm, re Tirmizi, Ncsai i Ibn Miidc.
" . Hadis biljei Musli m u svom Sahilm.
3l4
KNJIGA O DUI
renju za tim da se, pored svog djela, okoristi i djelima svoje
vjerske onako kako ro i u ivotu.
Vjernici, naime, imaju koristi jedni od drugih u svim
djelima u kojima sudjel uju, kakav je npr. skupni
namaz- svakome od njih, samo zato to u tom namazu
i drugi, sevap od takvog namaza se za
dvadeset i sedam puta. Prema tome, tu drugi ljudi doprinose
njegove nagrade, kao to i on doprinosi
nagrade drugima. tavie, neki smatraju da se sevap od
obavljenog namaza viestruko za onoliki
broj koliko je u tom namazu
Isti je i s njihovim u borbi na
afirmaciji dobra (dihad), u badu, zalaganju na
dobra i suzbijanju zla, potpomaganju u dobru
i bogobojaznosti. Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao je: "Vjernici
su poput jednoga zdanja se dijelovi
podupiru!", i pritom stavio prste ruku jedne drugih.
Razumije se da je to u vjerskim pitanjima izraenije nego
u drugim. Tako ulazak jednog muslimana u islamsku vezu
sa svim drugim muslimanima biti neto to u mjeri
priskrbiti korist svakome od njih, kako u ivotu tako i nakon
smrti, jer poziv kojim jedni muslimani druge ljude pozovu u
vjeru protee se i na one koji iza njih.
Allah uzvieni je, da se meleki-
Prijestolja Boijeg - i oni iz tog okruenja mole za oprost
grijeha vjernicima, da za njih Bogu dove. Isto tako
je ukazao na dovu Svojih poslanika, na njihovu molbu za
oprost grijeha vjernicima, kako je to npr. Niih, Ibrahim
i Mubammed, a.s.
315
Ibn Qajjim el-Dewzi
Na taj - samim tim to prihvati ispravno
vjerovanje- da te njihove dove obuhvate injega, pa one
postaju kao da su dio njegovog vlastitog truda.
To pojanjava da je Allah uzvieni iman
pretpostavkom koja da se okoristi dovom
njegove vjerske tj. njihovim trudom. Ako, dakle,
prihvati vjerovanje to da je uloio napor da ostvari
pretpostavku koja mu koristi. Na to
koje je Vjerovjesnik, s.a.w.s., kazao 'Amru ibn
el-'Asu: "Da je tvoj otac prihvatio islam, to bi mu bilo od
koristi!", tj. robova koje je 'Amr izvrio u
njegovo ime nakon njegove smrti.
Prema tome, da je prethodno bio ostvario neophodnu
pretpostavku, to bi da se potrudio djelo koje
mu sevapa od oslobadanja robova.
Ovo je, kako vidi, veoma prefinjeno i lijepo
objanjenje.
Druga skupina kae: Kur'an ne da
moe imati koristi od nekog djela kojeg uradi neko
drugi. On samo da on moe posjedovati
neto za ta se osobno nije potrudio - razlika izmedu tog
dvoga je Prema tome, Bog uzvieni je da
posjeduje samo ono to je sam zaradio, dok ono to
je zaradio neko drugi pripada onom ko je to zaradio i on to
- ako moe dati nekome drugom a moe ga i zad1ati
za sebe. Uzvieni Bog nije rekao: ima koristi samo od
onoga to je sam uradio!
Na je preferirao i drao se ovoga pristupa.
KNJIGA O DUSI
*
* *
fsti je i s Uzvienoga: U njegovu korist je
dobro koje a na njegovu tetu zlo koje uradi! (EJ-Beqare,
2
8 6), i: Danas se nikome nepravda i vi prema
onom kako ste radili, biti! (Jasin, 54)
Ovi ajeti u prvom redu da
biti kanjen zbog nekog djela kojeg drugi uradi, da on
trpjeti posljedice njegovog prijestupa, jer Allah uzvieni kae:
"l vi prema onom kako ste radili, biti!" Time
se da bude nepravda, u
smis.lu da mu se na njegova vlastita loa djela doda jo neto,
da mu se umanje njegova dobra djela ili da bude kanjen
zbog to je uradio neko drugi.
Medutim, ne se i da moe imati
koristi od onog to je uradio neko drugi, no ne u smislu
nagrade za to - njegovo onim to mu bude
poklonjeno nije nagrada za njegovo djelo; to je sadaka koju
mu Bog dragi udjeljuje, kojom ga bez njegovog osobnog
truda. On mu to poklanja posredstvom nekog Svog roba a
ne u smislu kompenzacije za
*
* *
to se vaeg argumentiranja Poslanikovim, s.a.w.s.,
"Kad umre i njegovo se djelo prekine ... ",
ono nije odrivo, da Poslanik nije kazao: I njegovo se
okoritavanje prekine. On je rekao samo to da se prekine
djelo. Ono pak to uradi neko drugi i pripada
316
317
IbnQaJJimci-Diewz1
tomekojijetouradio,paakogaonpokloninjemudonjega
dospjetisevapdjelakojegjeuradioonaj kogajeuradioa
nesevapdjelakojegjeon uradio.Zavrenostdjelasujedno
a dotoksevapa netodrugo.
Isti je isonimdrugimhadisom,tj. sPoslanikovim
" Doista, medu onim djelima i od
kojih i poslijenjegovesmrti nagrada..."-ninjime
se ne da stigne i sevap od
drugog,iz idjela kojeje uradionekodrugi.
.. *
tose vaeizjavedajepoklanjanjedoznaka,kojase
realizira tako tosedrugomepreputapravoraspolaganja,
treba kazati da seonaipakodvija u ravnijednogstvorenja
premadrugome.
doznakakojustvorenjevripremaStvoritelju
jestnetosasvimdrugoionasenemoetretiratikaodoznaka
koju ljudi vre jedniprema drugima. Takva analogija je
apsolutno neprihvatljiva i potpuno devijantna.
Neprihvatlj ivom je konsenzus ummeta o tome da
umrlomekoristiizmirenjenjegovadugaili drugogto
nijebioizvrio,oprostsvogdijeladugaodstranenekeosobe
kojoj je umrli ostao duan, sadaka i bad koji se obavi u
njegovoime,tesnaanvjerskiargument(nass) kojisenina
koji nemoeodbaciti iprenebregnuti.
Istije ispostomiovedevijantneanalogijenemogu
biti prepreka erijatskim ishoditima (nusus) i njegovim

KNJIGA O DUI
..
.. ..
tose vae izjave da je pokudenodavanjeprednosti
nekomedrugomkadjeposrijedisamouzrokkojidovodido
sevapa- tojeproblempreferiranjanekogadrugogu
to vodi blizini Boijoj - ta onda kazati za preferiranje
drugoga usamomsevapukojije i krajnjicilj?!
Naovosemoedativie odgovora.
Prvi odgovor: ivot je takve naravi da se u njemu ne
moe biti potpunosigurno u ispravnost
dapostoji dase zaivotaodmetneodvjere.
Utom prednostu tovodibliziniBoijojbila
bi datanekomeneadekvatnom,doktakavrizikkodumrloga
ne postoji.
Akobinekokazaodaistotakopostoji dani
umrli- onaj komese netopoklanja- u tajnostimodanije
umrokaomusliman tedakao takavnemoeimati nikakve
kor isti od onogto muse poklanja,mi bismo kazali da je
takva primjedba sasvim neosnovana. Naime, poklanjanje
umrlome iste je vrste kao i klanjanje mu denaza-
narnaza, molba Bogu damu oprosti grijehe i dova za nj -
ako on toga budedostojan to ima svoje mjesto, a ako ne
budedostojanutom od takvogkoristimasamo
onaj kojito
Drugi odgovor: Davanjedrugomeprednostikod
to pribliava Bogu otkriva pomanjkanje elje za tom
blizinom,inertnostu upranjavanjutakvog ikadbito
bilo prihvatljivo rezuJtat toga bili bi inertnost, ljenost i
pasivnost. Poklanjanje sevapa od takvih djela ima pak
318
319
IbnQa,jimei-Dew:i
suprotanefekat,jeronajkojiih revnosanjepremanjima
upravo zbog njihova sevapa kako bi se ili on sam time
okoristio ili tim sevapom korist svom bratu
muslimanu.Medunjima je razlika.
T odgovor:Allahuzvieni voli aurnosti polernostu
slubi Njemu,volinatjecanje u tim jerje tovrhunski
izrazpokornostiNjemu.Vladari,naime,voleaurnostinatje-
canjeupokornostiislubinjima,tejedavanjeprednostineko-
medrugomutompogledu naumupokornosti.
Allahuzvieninaredioje datei tublizinu
bilo oblicima, bilo Njemu dragih
Ukoliko bi, dakle, zanemario totomuje Bog
naredio, prepustio bi to drugome. Stvar je sasvim
ako bi on onoto mu je time
svoju pokornost Bogu i udnju za Njegovom blizinom, a
potomsevapodrogaslaosvombratumuslimanu,jerjeBog
uzvienirekao: se da u Gospodara svoga zasluiite
oprost i Dennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani!
(El-Hadid, 2.I) i: A vi se potrudite da dobra
djela, (El-Beqare, 148)
Davati u romeprednostnekome drugom, razumijese,
dovodiu pitanjepoletnostiaurnostunjihovuvrenju.
Ashabisuse natjecali u djela koja
vodebliziniBoijoj iutomenikonikoganijestavljaoispred
sebe.
Omerkae: "TakomiBoga,EbuBekrsenikadasamnom
nije natjecao u nekom dobru a da me u njemu nije i
preduhitrio!",da bi na koncurekao: "Jare, Allaha mi, ni u
kakvudobrunemogu
KNJIGA O DUI
Allahuzvienikae:I neka se za to oni koji
da se (El-Mutaffifun,26)
Kaese:Natjecaosamse u

kadse neto
na nadmetanja.StogaArapiikau:Skupocjena
srvar,tj. dostojnadase zanju,daseudizanjom;
zatim: Ovo je najskupocjenijeto imam, tj. meni najdrae;
zatim: Onajmi je pobudioveliku elju za tim irim.
Usvemuovomedavatiprednostnekomdrugomisamse
okretatiodnjega jestnetonjemuopozitno.
tose vaeizjaveda bi, akobi bilo prihvatljivo
poklanjanjeumrlome,isrotobiloprihvatljivo iivome,
nanjusemoeodgovoritidvojako.
Pr vo: neki pravnici, sljedbenici AhmedovirK i dr.,
zastupajuupravotakavstav.El-Qadikae:"Ahmedoviskaz
se nemoraobaveznovezivatiza umrloga;onkae:
moe neko dobro, pa njegovu polovicu namijeniti
svomocu ili majki!',ne ih na ivei mrtve!"
NaovajnjegovstavreagiraojeEbuel-Wefa'ibn'Uqajl,
koji kae: "Stavsadri neto to je daleko od istine; to je
poigravanjes previeslobodan postupak prema
kod Boga preuzetom povjerenju, t:.
9
nalaganje Bogu
Tj .Ncifesru fi'ej'imun:i fescrcnwcncf:iscn.l primjerikoJi jedeizvedeni
su od isrogkorijenaglagola nefuseljcnfusu, koji u svo101osnovi biti
vrijedan.V.Arapsko-bosanski Tcufika
...
Tj.AhmedaibnHanbcla; hanbelij e.
Aluzija na 72. ajer sore EI-Ahziib: Mi smo ncbesirmz, Z11mlji i
'"
(Jormdili emauet, (lo s11 se IIStegli i /wboja/1 da ga ponusrt , alt ga je pre11 uo

320 321
Ibn Qajjim ei-Oicw1i
uzvicnome da sevap od eljela koje se upie nekome
drugom!. .. Medutim, kad se desi smrt, ru nam je ostavljen
prostor da umrlome dostavimo neto to mu koristiti,
poput npr. dove za oprost grijeha, klanjanja mu denaze i
sl.".
Potom je samome sebi postavio pitanje: "Ako bi neko
kazao: Nije li izmirenje duga, preuzimanje obaveze njegova
izmirenja jo za ivota duni kova, jednako njegovu izmirenju
nakon smrri? Garancija je jednaka i u ivotu i u smr6 da
dug biti izmiren, da biti njegove potranje - ako, dakle,
izmirivanja dugova sustie dunika i za njegova
ivota i nakon smrti, zato onda i sevapi od onog to mu se
poklanja ne bi stizali do njega dok je jo u ivotu, kao i nakon
smrti?!"
Na ovo pitanje dao je odgovor: "Kad bi neto
takvo bilo onda bi se moralo prihvatiti i to da se
grijesi sa ive osobe mogu eliminirati pokajanjem koje bi za
tu osobu neko drugi, da se od nje mogu odstrani6
grijesi na onom svijetu nekoga drugog, traenjem
oprosta grijeha za nj od strane nekoga drugog!"
Ovo ba i nije do kraja ovako da se sasvim
da ivi moe imari koristi od dove koju
za nj uputi neko drugi, od molbe Bogu za oprost njegovih
grijeha, od sadake koju bi neko udijelio u njegovo ime i od
izmirenja njegovog duga koje bi na sebe preuzeo neko drugi,
to je sve sasvim utemeljeno. Naprimjer, Vjerovjesnik,
s.a.w.s., dopustio je da neko drugi obavi had za jednog
nepokretnog i drugog premda su oni jo
bili ivi.
KNJIGA O DUSI
Jedan drugi hanbelijski autoritet na predmetno pitanje
je odgovorio da mi, dok je iv, nismo sigurni da oo
do kraja ivota ostati ispravan, tj. postoji da se
onaj kome se sevapi poklone odmetne od prave vjere pa da
od onog to mu je poklonjeno ne imadne nikakve koristi.
Ibn 'Uqajl kae: "Ovo je neosnovano opravdavanje
darivanja sevapa umrlome od strane ivoga da se ni
za nj ne moe biti sigurno da se odmetnuti od vjere i u
takvom stanju umrijeti bi mu propalo svo njegovo djelo
pa time i onaj sevap koji bi bio poklonjen umrlom!"
ovo se ne umrlih i uz to eliminiraju ga i
neodrivim prinosi Objave i konsenzus muslimana.
Vjerovjesnik, s.a.w.s., je naprimjer dopustio da se u ime
umrloga obavi had i napasti neispoteni post, dok su svi
saglasni u tome da se iz ukupnog zaduenja umrloga
eliminira sav dug ukoliko ga za nj izmiri ivi i pored
njegova otpadnitva od vjere koja se navodi.
Pravi odgovor jest Ona koja ivi
pokloni umrlome postaju vlasnitvo umrloga i to vlasnitvo
ne moe biti dovedeno u pitanje eventualnim orpadnirvom
onoga koji je to da je bilo izuzeto iz njegova
posjeda, kao to se ne moe dovesti u pitanje ni njegovo
roba ili data iskupnina koje je prije svog
otpadnitva. tavie, ukoliko bi neko oba vio i bad za neku
nepokretnu osobu i potom se odmetnuo od vjere, to onog
nepokretnog ne bi obavezivala da potrai nekog drugog koji
bi ponovo za nj obavio had- on, naime, ni za rog drugog,
ni za ne moe biti siguran da se i oni
odmetnuti!
322 323
IbnQ.IJJimei-Diewz1
Ipak,trebaimati uvidudajevelikarazlika ivoga
i umrloga- ivinijeonolikopotrebankolikojetomrtvi.On
jeustanjusobom djeloili netonjemu
tetakovlastitimtrudomzaraditisevap,doktonije is
umrlim.
lsto rako, kad bi ivi mogli sevape od djela
poklanjatijednidrugimatobidovelodotogada bionijedni
drugeangairalida zanjihradeonadjelakoja vode blizini
Boijoj,tobiimaloveomaruneposljedice.Ci mbi toshvatili
iosjetili, bogataibi odmahunajmilionekoji toraditiza
njih bi se sve ono se izraava pokornost Bogu
pretvorilo u kompenzacije to bi dokinulo obredne radnje
(ibadar) i dobrovoljne oblike bogosluja (newafil). Na taj
bi seonotopribliavaBogupretvorilo uneto
bi senastojalopribliiti tobi iskrenost,te
rakonijedanodnjih ne biimaosevapa.
Mizabranjujemo da se za svaki koji vodi Boijoj
bliziniuzimanaknadai od naknadeza
npr. neku arbitrau,zadavanjeerijatskopravnogmiljenja
(ferwa), za poduku nekom znanju ili namazu, za
Kur'anaisl., dasevapodtakvihdjela imasamoonaj
ko ih iskreno u ime Boga, njima postignuti
naklonostBoiju.Ukolikobiih zapJatu,sevapa
odnjihnebiimaonionajkoih nionajkogazato
Serijatskoj krasoti nije da se ibadeti, koji u
cijelosti trebaju biti Bogu, svedu na razinu
odnosa,dasepretvoreu postupke je cilj
materijalnakompenzacijai ovosvjetskadobit.
Stvarje, kad je posrijedi izmirivanje
dugovanja ipreuzimanjegarancijeza njihovo izmirenje, jer
KNJIGAODUSI
su dugovanja pravakoja ljudiimaju jednikod drugih, gdje
je dajedanzamijenidrugoga.Stogajetodoputeno
kakoza ivogatakoi za umrloga.
*
*
Sto se vae izjave - "Kad bi bilo prihvatljivo
poklanjanjesevapa,ondabisemoralaprihvatitii
dasemoepoklonitiipolovicasevapa,ilinjegova
-nanjusemoedatidvojakodgovor:
r. Bespredmetnojezadravatisenanjoj, davi
za ro nenavodite nikakav argument; samo
neosnovanutvrdnju.
2. Zahtjev za pridravanjem toga, za dranjem tog
stajalita- premapredajiMuhammedaibnJahjeel-
Kehhala- imamAhmedizraziojeeksplicitno.Onje
poao od toga da je sevap vlasnitvo i
njegovo je pravo da ga pokloni bilo cijeloga, bilo
samojedannjegovdio.Naprimjer,akobi jedansevap
poklonio ljudi, u tom bi svakome
odnjihpripalapojedna njegova
Onistotakomoepoklonitisamojednu sevapa
apreostalidiozadratizasebe,iligapoklonitinekomdrugom.
*
* *
Sto se vae izjave - "Ako bi neto takvo bilo
prihvatljivo, u tom moralao biseprihvatiti i toda
sevap moe pokloniti i nakon to ga je prvobitno
324
325
Ibn QajJLm ci-De,vzt
uradio za sebe", premda kaete da pri samom vrenju
mora postojati i namjera da se sevap od toga
poklanja umrlome, da u protivnom to do njega -
moramo kazati da se imam Ahmed nije odredio spram ovog
pitanja, kao to ni raniji istaknuti pravnici hanbelijskog
mezheba nisu postavljali uvjet kojeg vi navodite. Taj uvjet
postavili su kasniji autoriteti, kao npr. El-Qadi i njegovi
sljedbenici.
Ibn 'Uqajl kae: "Ako uradi neko djelo kojim se
izraava pokornost Bogu, kakav je npr. namaz, post ili
Kur'ana, i sevap od toga pokloni umrlom muslimanu, to
onome kome je poklonjeno, i bit mu od koristi, pod
uvjetom da je prije toga ili istovremeno s njegovim
vrenjem, postojala namjera da se sevap od njega nekom
poklanja".
Ebu 'Abdullah ibn Hamdan u svom djelu Er-Ri'tijeh kae
"Ko dobrovoljno uradi neko djelo koje vodi blizini
Boijoj - dadne sadaku, klanja namaz, posti, obavi had ili
umru, Kur'an, oslobodi roba i dr. iz reda tjelesnih oblika
ibadeta kod kojih je zastupnitvo, te iz reda
materijalnih oblika ibadeta - pa sevap od roga, u cjelini ili
pokloni urodom muslimanu, i samom
Vjerovjesniku, s.a.w.s., ko za nj Bogu uputi dovu, od Boga
mu zamoli oprost grijeha ili za nj izmiri neku erijatsku obavezu
ili dunost - tamo gdje je zastupnitvo ostvarivo - to
umrlome biti od koristi, sevap od toga do njega.
Neki kau: ako je prethodno, odnosno pri
toga, postojala namjera da se taj sevap poklanja; u
protivnom,
326
KNJIGA O DUSI
Sutina problema nalazi se u tome to neki
sevapa vremenski uvjetuju, tj. insistiraju na tome da sevap
odmah na mora biti namijenjen onome kome se
poklanja, dok drugi stoje na stanovitu da sevap moe najprije
pripasti onome ko uradi konkretni te da se potom moe
prenijeti na drugog.
Oni koji sevapa umrl ome uvjetuju time da prije
samoga odnosno prije njegova mora
postojati namjera da se sevap od toga poklanja, kau: Ukoliko
ne bude bilo te namjere, sevap pripada izvriocu
i njegovo kasnije prenoenje na nekog drugog nije
prihvadjivo, da sevap proishodi iz samog onako
kako trag ostaje iza onog koji ga pravi.
Upravo iz tog razloga, ako bi sebi za sevap
oslobodio nekog roba on bi imao pravo na njegovu
imovinu i ako bi to pravo, nakon to mu dadne slobodu,
htio prenijeti na drugoga ono ipak ne bi prelo na nj . Ako bi
pak roba oslobodio u ime nekoga drugog - u tom
pravo na njegove imovine pripalo bi
onome u je ime rob Isti je i ako bi
izmirio neki svoj dug i nakon to bi to to svoje
izmirenje smatrati kao da ga je za drugoga- on
to ne bi imao pravo ako bi za sebe obavio
had, postioili klanjao a potom to tretirao kao da je
za drugoga- to ne bi mogao
Sve ovo i da oni koji su o tame pitali
Vjerovjesnika, s.a.w.s., nisu ga pitali o poklanjanju sevapa
od nekog uradenog djela, samo o onome to bi mogli
uraditi za umrloga. Tako Sa'ad npr. pita: li joj biti od
327
Ibn Qajjim el-Oiewzi
koristi ako ja za nju podijelim sadaku?"- ne kae: Ako joj
pokJonim sevap onoga to sam dao u svoje ime!
Isto tako druga ena pita: ''Mogu li ja za nju obaviti
had?!"; drugi "Mogu lija obaviti had za svoga oca?"
U svim tim Vjerovjesnik im doputa da to
za umrloga a ne da im poklanjaju sevap od to
su bili uradili u svoje ime. Nije poznato da je Vjerovjesnik,
s.a.w.s., ikada upitan za neto kao to nije poznato ni
da je to neko iz reda asbaba; da je npr. rekao: Boe
moj, sevap onoga djela kojeg sam upii tome i come,
odnosno sevap od onoga to sam bio uradio za sebe!
To je eto razlog zbog kojeg se sevap vremenski uvjetuje,
to je i ponajbolje razumijevanje.
oni koji ga vremenski ne uvjetuju kau: Sevap
pripada onome ko uradi konkretni pa ako ga on
dobrovoljno priloi ili ga pokloni nekom drugom to je
jednako kao da je izdvojio neto iz svoje imovine!
to se vae izjave - "Kad bi poklanjanje bilo
prihvatljivo, u tom moralo bi se prihvatiti i
poklanjanje sevapa onih stvari koje su vjerom
(vadibat), koje su obaveze ivoga" - odgovor bi
bio To dvoje nije jednako tretirati, barem
to se onih koji sevapa uvjetuju
postojanjem namjere da se za umrloga. Ono,
medutim, to je da za sebe, on to ne
moe za drugoga; to je dunost kojom on mora
oamjeravati pribliiti se Bogu.
KNJIGAODUSI
Oni pak koji ne uvjetuju namjeru u za drugoga
-da li je kod njih prihvatljivo to da umrlome pokloni
sevap nekog svog farza?
O tome postoje dva stajalita.
Ebu 'Abdullah ibn Hamdan kae: "Neki smatraju da je
doputeno sevap nekog farza, kakav je namaz, post i sl.,
pokloniti umrlome s tim da nagrada izostati ni
Prenosi se da je jedna skupina sevape svih svojih -
kako obaveznih (fard) tako i dobrovoljnih (nafilah) -
poklanjala muslimanima. "elimo Boga susresti siromani,
bez ikakva posjeda!", govorili su. erijat to ne brani
da je zarada vlasnitvo onoga koji ju je zaradio i stoga mu ne
moe biti zabranjeno da je on dadne nekome drugom.
Opet- Bog najbolje zna!
*
* *
to se vae izjave- "Vjerske dunosti su ispit ikunja
u kojima nije odmjena, tj. njima se u cjelini cilja
upravo onaj kojem su one stavljene u dunost!" -
odgovor bi bio To ne Zakonodavca da
muslimanu dopusti da nekim svojim bude od koristi
svome bratu. Naprotiv, upravo da je
ostavljena ta odraava dobrostivost i milost Boiju
prema Njegovim robovima, kao i potpunost zakona kojeg
im je propisao: koji je zasnovan na pravdi, dobrostivosti i
panji.
Allah uzvieni naloio je svojim melekima i
svojega Prijestolja da za vjernike dove, da za njih
oprost i da Ga mole da ih od svega runog.
328 329
fb1\ Qajjim ei-D:emi
je svom posljednjem Poslaniku stavio u dunost da
se moli za oprost grijeha vjernicima i vjernicama; k tome,
On ga na Sudnjem danu posravjti na "zahvalno mjesto"
(meqam mahmud) odakle se zauzimati za velike grjenike
iz reda svojih sljedbenika, onih koji su slijedili obrazac njegova
ivota.
Uz to, Bog uzvieni naloio mu je da blagosilja svoje
ashabe kako za ivota im, tako i nakon to umru i -on je
stajao ponad njihovih mezarova i za njih dove.
erijat stoji na poziciji da, kad su posrijedi kolektivne
dunosti (fardi kifaje) grijeh spada sa svih 7.ajednice
ukoliko tu dunost izvri makar jedan njezin
Isto tako, Allah uzvieni prekida talatvo (el-irtihan) Jo i
vrelinu koe onome u kaburu preuzimanjem obaveze i
izmirenjem duga umrloga od strane ivoga svejedno to je to
- kao ispit i iskuenje - bila upravo obaveza umrloga, koji je
time bio obavezan.
Vjerovjesnik, s.a.w.s., je dopustio da se za
umrloga obavi hadi da se posti svejedno to je to bila njegova
dunost, to je ro bio njegov ispit. On je, isto rako, oslobodio
obaveze sehvi sedde
1
F onoga koji klanja za imamom na
temelju pune ispravnosti imamovog namaza, na nepostojanju
razloga za sehvi seddu kod njega, kao to ga je oslobodio i
obaveze Fatihe u namazu da je tu obavezu
preuzeo imam. Tako imam od onog ko klanja za njim
J Tj. da umrli bude ralac duga kojeg je osravio za sobom, da ga raj diig dri
spuranim.
''' Schvi scdda -scdda koja se kao kompenzacija zn odredene propusre
ili greke koje se naparnve u coku obavljanja namaza.
KNJIGA O DUI
preuzima na sebe njegov propust, njegovo i njegovu
perdu'J
1
- imamovo i irnamova perda istovremeno su
i i perda onih koji stoje iza njega.
Prema tome, da li je dobrostivost prema obavezanom
izraena kroz poklanjanje sevapa, ita drugo doli
ugledanje na dobrostivost Gospodara uzvienog?! A- Bog
voli
Ljudi su, naime, Boiji siroraniH i On najvie voli one
koji su od koristi Njegovim sirotanima. Prema tome,
ako Bog uzvieni voli one koji Njegovim sirotanima korist
ne vode, mlijeka ili krikom hljeba, kako
su Mu tek dragi oni koji im korist pribave kad su slabi, kad
su u velikoj potrebi, kad sami nisu u stanju nita kad
su najpotrebniji da im se neto daruje?!
Nema sumnje, Bogu su najdrai upravo oni ljudi koji
Njegovim sirotanima darivaju neko dobro dok se nalaze u
takvom stanju.
Od nekih ljudi iz prvih muslimanskih generacija biljei
se izjava: "Ko svakoga dana sedamdeset puta rekne:
'Rabbi-g-fir li we li walidejje we li-1-muslimine we-1-muslimat
we-1-mu-minine we-1-mu-minat /Gospodaru moj, oprosti
meni i roditeljima mojim, muslimanima i muslimankama,
vjernicima i vjernicama!/', imat onoliko sevapa koliki je
ukupan broj muslimana i muslimanki, vjernika i vjernica!",
...
Perda- sve ono ro stavlja ispred sebe - tap, torba, sroljca i sl.- kad
namaz obavlja na otvorenom prostoru se prolaznicima sugerira da ne
prolaze neposredno ispred njega.
ll)
' ljalullah- rj. oni o kojima sc On brine, koji zavise od Njegovog davanja,
poput koja je ovisna o onom ko ih hrani. V. korijen glagola
'tifeie'tlfu-'avl:m, T. Arapsko-bosanski ... , str. lOB
33 1 330
Ibn ci.::.. Dl :ewt________________ .:..:_ _ _
to i nije bez osnova, jer ako moli za oprost grijeha
svoje on njima time a Bog
dopustiti da propadne nagrada
..
.. *
ro se vae izjave da bi, ukoliko bi umrlome moglo
koristiti neto to uradi neko drugi, u tom bi mu mogla
biti od koristi i revba koju bi neko za nj, i islam koji bi
neko primio u njegovo ime- treba kazati da se ta dilema navodi
dvojako: u formi gdje su premisa i konkluzija
apsolutno neraskidivi, kad se najprije prva dovede u pitanje a
potom, sljedstveno, i druga. U konkretnom to
kad bi umrlome moglo koristiti neto to uradi neko drugi, u
tom mogao bi mu korisiti i islam koji bi neko prihvatio
u njegovo ime, itevba koju bi neko za nj ... Kako muro
ipak ne moe biti od koristi, to da mu ne moe koristiti
ni bilo ta drugo to bi neko drugi za nj!
U drugom kae se: umrli se ne moe okoristiti
islamom koji bi za nj primio neko kao ni revbom koju
bi u njegovo ime drugi - shodno tome, ne moe se
okoristiti ni namazom, ni postom, ni Kur'ana koje
bi neko drugi za nj.
Zna se, medutim, da je i jedno i drugo sasvim
neutemeljeno.
U prvom analogija je u punoj konfrontaciji s
nedvosmislenim stavcima Objave (nusiis), s nepodijeljenim
stajalitem ummeta, dok je u drugom posrijedi
zdvajanje to je sam Bog razdvojio- Allah uzvieni
je, npr., napravio razliku izmedu toga da za nekog
KNJIGAODUSI
drugog prihvati islam i da za nj dadne sadaku, da obavi had
ili u njegovo ime roba oslobodi ropstva. Analogija koja to
dvoje stavlja u istu ravan jednaka je onoj analogij a koja
uginulu ivotinju tretira isto kao i zaklanu, kamatu kao i
svaku drugu trgovinu i sl.
Ispravno je poimanje: Allah uzvieni je islam
pretpostavkom kojom muslimani jedni drugima priskrbljuju
korist, kako u ovosvjetskom ivotu tako i nakon smrti. Prema
rome, ukoliko ne osigura pretpostavku koja mu
da se okoristi onim to muslimani rade, on u
tom ni tu korist, onako kako je to
Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao 'Amru: "Da je tvoj otac primio
islam pa ti za nj postio ili dao sadaku, to bi mu bilo od
koristi !"
Jednako tome Uzvieni je islam
pretpostavkom kako bi on sam mogao imati koristi
od dobra koje uradi- ako mu ona promakne, bilo koje dobro
koje mu biti od koristi, mu biti primljeno.
Isto rako je i iskrenost i slijedenje onog od Boga
ocrtanog puta (murabe'a) pretpostavkama za prihvatljivost
djela, te ako oni ne budu zadovoljeni u tom ni djela
biti primljena. Takoder je abdest i sve druge uvjete za
namaz pretpostavkom za valjanost namaza- ukoliko
one ne budu zadovoljene, u tom ni namaz biti
valjan.
Isti je i sa svim drugim bili oni pravni,
intelektualni ili u njihovu odnosu prema posljedicama
koje izazivaju. Stoga je neozbiljan svaki onaj koji i postojanje
i nepostojanje pretpostavke tretira na isti
332
333
Ibn Qajjim ci-Die1vz1
Primjer ove lahkomislenosti jest da se rekne: Ukoliko bi
bilo prihvatljivo zauzimanje za velike grjenike, bilo bi
prihvatljivo i za mnogoboce!, odnosno: Ukoliko veliki
grjenici iz reda monoteista ipak jednom iz Dehennema,
onda iz njega i nevjernici!- i primjeri izvedeni
iz analogija koje su zapravo koje prevakavaju oni
koji ih koriste, usta mlohavih.
Ukratko, onima u znanje bilo bi ponajbolje
ne na ove bezumne tlapnje ukoliko njima nisu
ispisali Listove svojih djela i listove koje ljudi imaju kod sebe!
*
Sto se vae izjave da ibadeta imaju dvije vrste od
kojih je kod jednih zamjena, te da sevap od takvih
ibadeta stie do umrloga, dok kod drugih nije
zamjena pa prema tome ni sevapi od njih ne mogu dospjeti
do umrloga- to je i vaa orijentacija ali i neutemeljena tvrdnja,
pa kako rime moete argumentirati svoje stajalite?!
Otkud vam, uostalom, takva podjela? Koji to stavak
Kur'ana, koji Poslanikov iskaz, koji relevantan izvor to
da bi mu se moralo povinovati?
Vjerovjesnik, s.a.w.s., legitimirao je post za umrloga i po-
red da postu ruje svojstvena zamjena; ummetu je pro-
pisao da jedni druge odmjenjuj u u vrenju kolektivnih dunosti
(fard kifaje) : ukoliko tu dunost obavi samo jedna osoba,
drugima, koji ro nisu oprata se i oni su
grijeha; skrbniku malodobnog djeteta propisao je da ima to
dijete odrnijeniti u ihrarnima i obredima hada, i
za nj nagradu na temelju onog ko ga je odmjenjivao?!
KNJIGA O DUSI
Ebu Hanife - Bog mu se smilovao! - kae: "Za
onesvijetenog obavezu ihrama preuzeti njegovo putno
drutvo!", ihrame njegovog putnog drutva stavljaju u
ravan njegovih ihrama. Isto tako, Zakonodavac je islam dvaju
roditelja ravnimislamu njihove djece, kao i islam roba
i gospodara, prema stavu.
Eto, vidi kako ovaj savreni Serijat doputa da
s onoga koji ih mogu i na druge.
Kako bi Serijatu moglo tida uskrati
da kakvu korist svojim roditeljima, svojoj rodbini i
svojoj muslimanima upravo u trenucima kad su
najpotrebniji nekom dobru, nekom da ga on
i sevap od toga njima pokloni? Kako moe
samome sebi uskratiti tu ili je pak uskratiti
nekome drugome kome to nije uskratio ni Zakonodavac: da
slobodno raspolae sevapima od djela koja je odnosno
da ih koliko dodjeljuje kojem muslimanu?
Ono to dostavu sevapa umrlome od hada,
sadake i roba, isto to i dostavu
sevapa od posta, namaza, Kur'ana i i'tikafa.'H
je o islamu onoga kome se poklanja, o dobrovoljnom prilogu,
onoga koji poklanja, kome Zakonodavac nije
stavio nikakvu prepreku u Naprotiv,
podstaknuo ga je da na svaki
su saglasna vjernika i brojna su
njihova pouzdana o tome da su ih umrli
obavjetavali o tome da im je stiglo ono to su im poklanjali:
,,. l'cik:if- u u damiju iliu u zadnjoj
mjesc:c:t ramazana radi ibaderu.
334
335

Ibn QaJJtm ei-D:ewti
Kur'ana, namaz, sadaka, hadi sl. Kad bismo naveli
samo ono to su nam nai savremenici, te ona
koja su do nas doprla od onih koji bijahu prije nas,
to bi se veoma oduljilo. A Vjerovjesnik, s.a.w.s., rekao je:
"Vidim da su vaa saglasna (tewataet) u tome da
se ona (tj. Lejlet el-qadr) nalazi u zadnjih deset
je akceprirao saglasnost snova.
Isto tako akcepriraju se i njihova kazivanja o
to su vidjeli, su bili svjedoci -oni dakle slagati u
svom kazivanju, onako kako slagati ni njihova
ukoliko budu saglasna i budu
odavala isti smisao.
to se odbacivanja hadisa Boijega Poslanika,
s.a.w.s., tj. njegova iskaza: "Ko umre a bude imao
neisporenih dana, za nj to napostiti njegov nasljednik
(welijj)", sa svim onim razlozima koje ste naveli, elimo kazati
da mi ipak pristajemo uz ovaj hadis i da upravo
vae razloge, pokazati njegovu podudarnost s
onim to je vjerodostojno.
Za ono pak to je neutemeljeno (baril) dovoljna nam je
njegova neuremeljenost, tj. da je u konfrontaciji s
nedvosmislenim, vjerodostojnim hadisom koji ni u kojem
pogledu nije sporan te mu se, kao takvom, mora povinovati i
prihvatiti ga bezrezervno, nakon imati drugog
izbora - kad jedini izbor biti povinovanje njemu i njegovo
usvajanje, makar svoje neslaganje s njim izrazili svi ljudi svijeta.
KNJIGA O DUSI
Vaa izjava, dakle, da predmetni hadis odbaciti na
temelju Malikova stava iznesenog u njegovom "Muwetta'u",
rj. da "niko ni za koga ne moe postiti", vai oponenti
pobijaju upravo suprotnim stajalitem. "Naprotiv", kau oni,
"mi odbacujemo Malikov stav na temelju ovog
Vjerovjesnikovog, s.a.w.s., iskaza!"
Koja, dakle, od ove dvije skupine vie priznanje
ispravnosti, koja je od njih razlonija u svom odbacivanju?!
to se njegove izjave: "To je neto oko kod nas
postoji konsenzus, u pogledu nema nikakve dvojbe" -
treba kazati da Malik - Bog mu se smilovao! - ne navodi
konsenzus ummeta. On navodi samo stajalite
Mcdinjana, u mjeri u kojoj mu je to bilo poznato, tj. koliko
je on znao, njima u tom pogledu nije bilo neslaganja,
no to to njemu- Bog mu se smilovao!- nije bilo poznato da
u vezi s tim ima neslaganja ipak ne moe obesnaiti hadis
Boijega Poslanika, s.a.w.s.
tavie, kad bi se svi Medinjani saglasili o i tada
bi pri hvatanje hadisa "bezgrjenoga" bilo prioritetni je od
prihvatanja stava Medinjana koji nam, tako separaran od
ostatka ummeta, ne moe biti garant svoje nepogrjeivosti.
Allah j Njegov Poslanik stajalite Medinjana nisu proglasili
neprikosnovenim da bi mu se moralo u spora.
Uzvieni Allah kae: A ako se u ne slaete, obratite
se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u. onaj svijet;
to vam je bolje i za vas rjeenje bolje! (El-Nisa', 59)
I pored toga to Malik i Medinjani stoje na stanovitu
da niko ni za koga ne moe postiti, ipak El-Hakim ibn 'Utej be
i Seleme ibn Kuhejl prenose od Se'ida ibn Dubejra da je Ibn
336 337
Ibn Q.Jjjim ei-Diew::i
'Abbas izdao fetvu po kojoj se proputeni ramazanski post
ima nadoknaditi podjelom hrane, dok se za zavjetni post ima
napostiti.
To je i opredjeljenje imama Ahmeda i mnogih badiskih
Tog je miljenja i Ebu 'Ubejde, dok Ebu Sewr kae:
"Proputeni post se na postiti, kako zavjetni tako i drugi".
El-Hasan ibn Sali b kae: "Za umrloga ukoliko sc radi
o zavjetoom postu, postiti njegov nasljednik (welijj)".
*
to se vae izjave da hadis o postu za umrloga prenosi
Ibn 'Abbas, premda je upravo oo rekao da niko ni za koga
ne moe postiti, najvie to tu moe biti posrijedi jest da je
ashab izdao fetvu koja ne korespondira onome to
on sam prenosi, da njegovom prenoenju had isa nema
zamjerke. On je u tom pogledu neupitan (m'asum), dok
njegova fetva i ne mora biti takva.
je i da je hadis kojeg sam prenosi smetnuo s
uma, da mu je dao vlastito (te'ewwelehu), da je
imao na umu neto drugo to je po njegovu miljenju bilo
pretenije od hadisa, odnosno da je postojao neki
drugi razlog.
I pored svega toga Ibn 'Abbasova fetva, ipak, nije u
konfrontaciji s predmetnim hadisom. Naime, ova se njegova
fetva odnosi na ramazan, tj. da tu niko ni za koga ne moe
postiti, dok je za zavjetni post izdao fetvu da ga treba
naposriti, to nije u koliziji s onim to prenosi.
Hadis se, prema tome, odnosi na zavjetni post.
KNJIGA O DUSI
Potom hadis: "Ko umre a bude imao neispotenih dana,
za nj to napostiti njegov nasljednik (welijj)" je
u predaji od 'Aie- Bog njome bio zadovoljan!
Ako bismo pretpostavili da je Ibn 'Abbas postupio
kakav bi bio rezultat!? da je Ibn 'Abbas
postupio ne dovodi u pitanje predaju "Majke
pravovjernih", te bi neprihvatanje Ibn 'Abbasova stava na
osnovu 'Aiine - Bog njome bio zadovoljan! -predaje, u
odnosu na obrnut postupak, bilo prioritetno.
Potom, od Ibn 'Abbasa se o ovome prenosi Od
njega se prenose dvije predaje te stoga obesnaivanje hadisa
zbog to se od njega prenosi a to nije sukladno tom
hadisu, ne moe biti pretenije od obesnaivanja toga hadisom
iz druge predaje.

to se vae izjave da je o hadisu je lanac
prenosilaca dvojben- takvo to je vrlo neozbiljno. Hadis je,
naime, provjereni pouzdan i u pogledu njegove
postoji saglasnost (muttefeq 'alejh). Biljee ga i BuJ1arija
i Muslim u svojim zbirkama i ne postoji nikakva dvojba u
pogledu lanca njegovih prenosilaca.
Ibn 'Abd eJ-Berr kae: "Od Vjerovjesnika, s.a.w.s.,
pouzdanim putem se prenosi da je rekao: 'Ko umre a bude
imao neispotena posta, za nj to napostiti njegov nasljednik
{welijj)!'
Ovaj hadis i imam Ahmed dri vjerodostojnim i ravna
se po njemu, dok afija pitanje njegove vjerodostojnosti
ostavlja nerijeenim. On kae: 'Od Vjerovjesnika se, s.a.w.s.,
338
339
Ibn QaJjlm ei-Dfewza
neto prenosi u vezi s postom za umrloga, pa ako se ta predaja
pokae ispravnom, postupit se po njoj, onako kako se za
umrloga obavlja i had!'
Potom je ustanovljeno da je posrijedi pouzdana predaja,
to je zatim u afijskom mezhebu i legitimirana".
Ovako se izrazio broj imama afijskog mezheba.
Bejheqi, nakon interpretacije gornjeg Safijinog iskaza,
kae: je da se za umrloga moe napostiti njegov
proputeni post. To predaja Se'ida ibn Dubejra,
Mudahida i 'Ata a, te ono to se prenosi posredstvom 'Ikrimc
od Ibn 'Abbasa. Kod njih stoji "da je neka ena
upitala", pa bi najprije moglo biti da se radi o drugom
da pitanje nije postavila Umm Sa'ad. .
U nekim predajama stoji: "Posti (ti, eno) za sVOJU
majku!", no na tome se neto vie zadrati kad budemo
davali odgovor na njegov iskaz- Bog mu se smilovao!
Vaa izjava da je hadis u konfrontaciji s kur'anskim
stavkom, tj. s ajetom: "l da je samo ono to sam
uradi!" (El-Nedm, 39) po svojoj formi je nekorektna, dok
po svom smislu predstavlja veliku greku. Naime, Boiji
Poslanik, s.a.w.s., Allaha je molio da ga od toga da
njegov sunnet bude u koliziji sa stavcima Kur'ana; naprotiv,
molio je da on bude njihova potpora i potvrda.
Pobogu, kakva je fajda od i pristajanja uz
slijepo povodenje?! . . . .
Mi smo ranije o ovom ajetu kazah onohko koliko Je
dovoljno; pojasnili srno da ni na koji njega i
sunneta Boijega Poslanika, s.a.w.s., nema nesuglasJa, da se
nesuglasje nadaje samo iz pogrenog razumijevanja.
KNJIGA O DUSI
Neprihvatljiv je i postupak da se provjereni
sunneti odbacuju na osnovu bukvalnog razumijevanja
kur'anskih iskaza. Nauka- sva nauka- sastoji se u tome da
se sunnet Boijega Poslanika, s.a.w.s., pravilno postavi spram
Kur'ana - ta on je izveden iz njega, preuzet od onog koji
nam je prenio kur'ansku poruku; on je pojanjenje Kur'ana,
nipoto njegov oponent.
Vaa izjava da predmetni hadis ne korespondira s
Vjerovjesnikovirn, s.a.w.s., hadisom kojeg biljei EI-Nesai;
koji glasi: "Niko ni za koga ne moe klanjati i niko ni za
koga ne moe postiti: za onog koji nije postio svakoga dana
se ima podijeliti jedan mudd penice!"- grozna je greka.
El-Nesai ga, naime, biljei u ovom obliku: "Kazivao nam
je Muhammed ibn 'Abd ei-E'ala, se na Jezida ibn
Zurej'a, on na Hadada el-Ahwela, on na Ejjuba ibn Musaa
koji posredstvom 'Ataa ibn ebi Rebbaha od Ibn 'Abbasa-
Bog njime bio zadovoljan! - prenosi "Niko ni za
koga ne moe klanjati i niko ni za koga ne moe postiti: za
svaki neispoteni dan ima se podijeliti po jedan mudd
penice!"
On ga biljei ovako - je dakle o Ibn 'Abbasovirn a
ne o Vjerovjesnikovim, s .a.w.s., Zar se
Vjerovjesnikovim, s.a.w.s., moe oponirati
Ibn 'Abbasa i potom Ibn 'Abbasovim dati prednost
nad njima, jo i pored ustanovljene predaje od Ibn
'Abbasa- Bog njime bio zadovoljan?!
Boiji Poslanik, s.a.w.s., neto takvo nikada nije rekao!
Naprotiv, u hadiskim zbirkama Buharije i Muslima biljei se
njegov vjerodosrojnom predajom prenesen hadis: "Ko umre
340 341
Ibn QaJllm ei-Dewz1
a bude imao neispotena posta, neka to za nj naposri njegov
nasljednik {welijj )!"
U hadisu kojeg prenosi Burejda i kojeg Muslim biljei u
svome "Sahihu" stoji "da je jedna ena rekla Vjcrovjesniku,
s.a.w. s.: 'Umrla mi je majka ostavi duna mjesec dana
posta?!' 'Posti za svoju majku!', kazao joj je on".
to se vae izjave da hadis ne korespondira s hadisom
kojeg prenosi Ibn 'Omer- Bog njime bio zadovoljan!- koji
glasi: " Ko umre a ostane duan ramazanskog posta, neka se
za nj podijeli hrana!", treba kazati da je hadis u ovoj formi
neosnovan (baril ), da se ne moe smatrati da je Boiji Poslanik,
s.a.w.s., tako rekao.
Bejheqi kae: "Hadis kojeg prenosi Muhammed ibn 'Abd
el-Rahman ibn ebi Lejla, se na Nafi'a i Ibn 'Omera
-Bog njima dvojicom bio zadovoljan!- u kojem Vjerovjesnik,
s.a.w.s., kae: 'Ko umre a ostane duan ramazanskog posta,
neka se za nj podijeli hrana!' nije vjerodostojan da je
Muhammed ibn 'Abdel-Rahman poznat po uobraziljama i
Nafi'ovi prijatelji ga prenose od Nafi'a, pritom se
na Ibn 'Omera - Bog njime bio zadovoljan! - upravo
posredstvom njega!"
to se pak vae izjave da je hadis u koliziji s
analogijom na namaz, islam i tevbu koje niko ni za koga ne
moe - to je, Boga mi, neosnovana, neispravna
analogija, da njezinu neosnovanost jasan i
sunnet Boijega Poslanika, s.a.w.s.
Mi smo ranije pojasnili razliku roga da neko
za nevjernika, nakon njegove smrti, naknadno primi islam i
toga da se musliman okoristi sevapom od posta,
KNJIGA O OUSl
sadake, namaza i sl. kojeg mu pokloni njegov brat musliman.
Bogami je razlika rog dvoga toliko da se i ne
moe prikriti.
Ima li, dakle, gore analogije od one koja
umrlog muslimana nekim sevapom kojeg mu
pokloni njegov brat musliman od nekog svog djela na temelju
ranije islama s nevjernikom koji je kao takav i
umro, odnosno s revbe koja bi se za nekog
nakon njegove smrti?!
to se afijine opaske- Bog mu se smilovao! -da je
onaj koji je hadis prenosio od Ibn 'Abbasa- Bog njime bio
zadovoljan! - hadis pogreno prenio, tj. da je zavjet Umm
Sa'ad bio post, na tu opasku odgovara upravo njegov
pobornik- Bejheqi i mi njegov iskaz navesti doslovno.
U svojoj knjizi EI-M'arifah on, nakon interpretacije
Safijine opaske, kae je da se moe za
umrloga napostiti njegov proputeni post. To hadis
kojeg prenosi Se'id ibn Dubejr, Mudahid, 'Ara i ' Ikrime
od Ibn 'Abbasa- Bog njime bio zadovoljan! Kod njih
stoji da je 'neka ena upirala .. .', pa se najvjerovatnije radi o
drugom da akter tu nije bila Umm Sa'ad. U nekim
od tih verzija stoji: 'Posti (ti, eno) za svoju majku!"
"Njegovu vjerodostojnost", kae on, predaja
'Abdullaha ibn 'Ataa el-Medenija koji kae: 'Kazivao mi je
'Abdullah ibn Burejda ei-Eslemi, se na svoga oca,
koji je
342 343
Ibn QJjjlmei-Dicwz,
-Bio sam kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., kad mu je dola
jedna ena i rekla mu: "Boi ji Posla ja sam svojoj majci
bila, kao sadaku, dala jednu robinju: moja je majka sada
umrla a robinja je ostala?!"
"Ti za to dobiti svoju nagradu', kazao joj je on, 'a
tebi tvoja robinja biti u sklopu miraza!"
"Moja majka je umrla'', nastavila je ena, "a ostala je
duna mjesec dana posta?"
"Posti za svoju majku!", rekao joj je on.
"Umrla je a ni had nije obavila? ", nastavila je ena.
"Obavi had za svoju majku!", rekao joj je Poslanik".
Hadis biljei Muslim u svom "Sahihu" u vie verzija -
sve posredstvom 'AbduUaha ibn 'Ataa".
Treba kazati da prenosi i Ebu Bekr ibn ebi ejbe;
on kae: "Kazivao nam je Ebu Mu'awija, se na
E'amea, on na Muslima el-Butajoa, on na Se'ida ibn
Dubejra koji od Ibn 'Abbasa- Bog njime bio zadovoljan!-
prenosi 'Kod Vjerovjesnika, s.a.w.s., doao je jedan
i upitao:
-Boiji umrla mi je majka ostavi duna mjesec
dana posta- mogu li ja to za nju izmiriti? -
-Da je iza nje ostao kakav dug- upitao ga je Vjerovjesnik
-da li bi ga ti izmirio za nju? -, pa kad je odgovorio
potvrdno, Vjerovjesnik je kazao:- Eto, pa je izmiriti
dug prema Allahu!"
Biljei ga iEbu Hajseme. "Kazivao nam je Mu'awija ibn
'Amr, se na Zaidu koji prenosi od E'amea ... ",
kae on i navodi gornji hadis.
EI-Nesai kae: "Prenosi se od Qutejbe ibn Se'ida, koji se
poziva na Absera a on na E'amea ... " i navodi ovaj hadis.
KNJIGA O DUI
Prema tome, ovo je, kako se to vidi i iz sadraja i po
prenosiocima, neto drugo od Umm Sa'ad. Njezin
prenosi Malik se na Zuhrija, on na
'Ubejdullaha ibn 'Abdullaha ibn 'Utbu koji od Ibn 'Abbasa
-Bognjime bio zadovoljan!- prenosi "da je Sa'ad ibn 'Ubada
od Boijega Poslanika, s.a.w.s., zatraio rjeenje.
'Umrla mi je majka', kazao je, 'ne ispunivi zavjet?'
'Ispuni ga ti za nju!', rekao mu je Vjerovjesnik."
Ovako ga u svojim hadiskim zbirkama biljee iBuharija
iMuslim.
Hajde, eto, pretposravi da je ovo ro to je u
ovom hadisu, tj . da se radilo o nekom zavjeru kojega
on nije precizirao, no da li se to moe kazati i za E'ameov
hadis kojega on prenosi posredstvom Muslima ei-Butajoa i
Se'ida ibn Dubejra? da Vjerovjesnik, s.a.w.s.,
Sa'ada nije pitao kakav je zavjet posrijedi- namaz, sadaka,
post- na ta se ljudi ponekad zavjetu ju, sugerira da ne postoji
nikakva razlika izmedu za vjernog posta i zavjetnog namaza.
U protivnom, Vjerovjesnik, s.a. w.s., upitao bi ga o kojem
zavjetu je jer ako se zavjet dijeli na dvije vrste od kojih
je jednu iri za umrloga a drugu nije, u tom
moralo bi biti postavljeno pitanje o kojoj vrsti je
*
* *
Sada navesti istavove o postu za umrloga
kako se ne bi stekao dojam da postoji konsenzus o njegovoj
neprihvatljivosti.
'Abdullah ibn 'Abbas-Bognjime bio zadovoljan! -kae:
"Za umrloga se postiti ukoliko je posrijedj zavjetni post,
344 345
IbnQajJtmel-rr...ewzi
dok se njegov proputeni ramazanski post izmiriti
podjelomhrane!"
Ovojeistajalite imama Ahmeda.
Ebu Sewr kae: "Zaumrlog se postiti akose radi o
zavjetnom,odnosnoobaveznom(farz) postu".Istotokaei
Dawudibn'Aliinjegovisljedbenici:"Zaumrlog sepostiti,
bilodaje za sobomostavioneispotenzavjetni ili obavezni
post!"
El-Ewza'ikae:"Nasljednikumrloga(welijj) zanjegov
neispotenipostdatisadakua ukoliko tonebude ustanju,
postit zanjega.TakojekazaoSufjanel-Sewri,premajednoj
oddvijepredajekojeseprenoseod njega".
Ebu 'Ubejd el-Qasim ibnSelam kae: " Kod zavjetnog
postapostit sezaumrloga,dok senjegovdugzaobavezni
postizmirititakoto seza nj podijelitihrana! "
El-Hasankae: " Akojeumrli ostaoduan mjesecdana
postapa tridesetosobazanj ispostipojedandan,smatrat
se da je taj njegov dugizmiren".
...
* *
tose vaeizjavedaumrlomestiesevapodsredstava
koja se utroeza obavljanjehada nonei sevap odsamih
hads kih obreda, ona nij e potkrij eplj ena nikakvim
argumentom i pobija je sam sunner. Naime, Vjerovjesnik,
s.a.w.s.,rekaoje: "Obavihadzasvogaoca!"Jednojenije
rekao: "Obavihadza svojumajku!" je dase
za umrlogaobavlja hadkaotakav;nijerekaodajeutroak
sredstava onoto umrlogaoslobodititogduga.
KNJIGAODUSI
Isto tako, jednom kojega ja da izgovara
telbiju'
3
s za nekog ibrimu rekao je: Najprije bad obavi
zasebe,a potomza ibrimu!"
Kadgajejednaenaupitalazadijetekojebijaesanjom
- da li i onoimati had, on joj je rekao: Nije
kazao da imati samo sevap od sredstava koja biti
utroenauobavljanjehada, je da dijeteimati
had, jo pored toga to ono sobom vriti hadske
obrede,to to,dakle,za nj njegovskrbnik.
Potom,onaj koji had obavljazaumrloga moda
moratipotroitinitavieodsredstavasamogsvoga boravka
- ta utom odsevapautroenihsredstava do
onogaza kogaseobavljahad?! Zaobavljanjehada
uovom nijepotroionita- utroiojesamosredstva
kojasunjemubila neophodna,za boravakili zaputovanje.
Prematome,ovostajalitepobijaisunnetilogika(qijas).
Opet- Bognajboljezna!
*
Akobi nekoupitao:Dali vi sevapauvjetujete
timedasetomorajasno izraziti,ilijedovoljansamo
nijjet dasevap od djela poklanja nekome
drugom?- odgovorbi bio
'H Tclbi jjo - odaziv na po1,iv .Boiij i obavi bad. Pohv:tlno je da sc
izgovaraglasno,osobitopo i hrama.Ubraja seu hndskc sunnetc
iglasi:'Lcbbcjkcallnhummelcbbejk.Lebbbejkclaerikeleke,lebbejk.lnne-
1-hamdeven-ni'mcrelekeve-1-mulk.laerikeleke!"- OdazivamTise,Bo:7.c
moj, odazivam.OdazivamseTebi,odazivam- Tinikakvasudruga .
Sva zahva svaka bl agodatisva vlastTebi pripadaju.Tisudruganema!
346 347
Ibn QaJjtm el-l1icw:t
Sun ner ni u jednom hadisu ne uvjetuje da se poklanjanje
mora izraziti Boiji Poslanik, s.a.w.s., za
drugoga- npr. posta, hada, sadake - je komornim.
Onome koji je neto takvo htio poduzeti nije rekao: "l reci:
Boe moj, ovo je za toga i toga!"
Allah uzvieni zna namjeru, zna on tei
svojim Ako bi i izrazio svoju nakanu, to bi
bilo legitimno; ako je pak ne bi imenovao i zadovoljio se
samo nijjerom i nakanom, sevap kojeg poklanja stigao bi
onome kome je namijenjen. Nije potrebno kazati: 'Boe moj,
ja sutra postiti za toga i toga'.
Iz tog razloga -a Bog najbolje zna! -neki uvjetuju da,
kad se neto za nekog drugog, prethodno mora postojati
nijjet da se djelo za nj, kako bi za
umrloga bio s namjerom.
Medutim, ukoliko bi neki prvobitno uradio
za sebe a potom sevap od toga namjerio pokloniti drugome,
u tom sam nijjet ne bi bio dovoljan da sevap od toga
stigne do drugoga - onako kao kad bi namjerio neto
pokloniti, osloboditi roba ili dari sadaku: nita od roga ne bi
bilo ukoliko bi se ostalo samo na nijjetu!
Da stvar bude jasnija: ukoliko bi sagradio neko
zdanje s nijjetom da ga mesdidom, kolom, javnom
i sl., to bi samim njegovim nijjetom postalo vakufom,
i on to ne bi morao i izraziti . Isto rako, ukoliko bi
nekom siromahu dao neto sredstava s namjerom da mu ro
bude zekat, time bi s njega spala obaveza zekata, makar ro
on i ne izrazio Takoder, ukoliko bi za nekoga
izmirio njegov dug - bio taj neko iv ili mrtav - rime bi
-------- - KNJI GA O DUSI ------ -----'
dug bio izbrisan iz ukupnog zaduenja makar onaj
koji bi to i ne izrekao: Ovo je za toga i toga.
Ukoliko bi neko postavio piranje: Da li se poklanjanje
mora uvjetnim- rj. "Boe moj, ako Ti primi ovo
djelo i prizna mi ga, onda sevap od njega upii tome i tome!
-odgovor bi bio To se ne mora ni ni
nakanom. tavie, takav uvjet ne bi imao nikakve svrhe,
da Allah uzvieni tako i postupiti svejedno da li to
tako postavio ili ne. Prema tome, ovakav uvjet imao
bi svrhu samo ukoliko bi Uzvieni bez njega postupio

Potom, same njegove "Boe moj, ako Ti primi
ovo djelo i prizna mi ga, onda sevap od njega upii rome i
tome!" impliciraju da sevap najprije pripada onome koji
pa se tek potom upisuje onome kome se poklanja.
Stvar, medutim, nije takva! Naime, ako u trenutku samog
bude posrojala namjera da je to za toga i wga, sevap
u tom odmah i pripasti onome za koga se
vri. To je isro kao kad bi, npr., oslobodio svoga
roba na ime nekoga drugog- mi tada ne bismo rekli da pravo
imovine rog roba zadrava onaj koji ga je oslobodio
i da se tek potom to pravo dodjeljuje onome u je ime

Isti je, eto, i s ovim; Bog neka je na
Ako bi neko upirao: Sea je najbolje pokloniti umrlorne?,
odgovor bi bio: Najbolje je ono ro je po sebi vrednije. Tako
je osloboditi roba za umrloga i sada ka za njega bolja od posta
za njega. Potom, najbolja je ona sada ka koja najvie sukladira
potrebama onoga kome se daje i koja ima svojstvo stalnosti.
348 349
Ibn QnjJim ei-Diewri
U tom kontekstu su i Vjerovjesnikove, s.a.w.s., "Najbolja
sadaka je vode!" To je, dakle, najbolja sadaka u
u kojem vode nema dovoljno, u kojem je izraena
ed. U protivnom, vode pored rijeka i kanala ne bi
moglo biti bolje od npr. podjele hrane kod njezine nestaice.
Isti je i s dovom, molbom Bogu za oprost grijeha
umrlome, ukoliko onaj koji to to iskreno i skrueno-
ona je na svome mjestu bolja od sadake koja bi se djjelila za
umrloga, kao to je npr. klanjanje denaze i zastajanje kod
kabura kako bi se za umrloga Bogu uputila dova.
Jednom najbolje tO se moe pokloniti umrlome
jest osloboditi za nj roba, u njegovo ime podijeliti sadaku,
Bogu za nj uputiti dovu za oprost njegovih grijeha, za nj od
Boga iskati dobro, obaviti za nj had ...
to se Kur'ana i poklanjanja sevapa od toga
umrlome, onako od sebe, bez materijalne nadoknade, takav
sevap do njega, onako kako stie i sevap od posta i
hada.
Ukoliko bi neko na ovo dao opasku: Ta praksa nije bila
poznata kodprvih generacija muslimana, nita u tom smislu
ne prenosi se niti od jednoga od njih uprkos njihovom velikom
nastojanju da upoznaju svaki Poslanikov hadis, niti ih je
Vjerovjesnik, s.a.w.s., uputio da to On ih je uputio na
dovu, na molbu Bogu za oprost grijeha umrlome, na sadaku,
na bad i post- da do umrlih, dakle, stie i sevap od
Kur'ana, on bi ib -nema sumnje- uputio i na to, i oni bi to
prakticirali?!, odgovor bi bio
Ukoliko bi priznavao da do umrloga stie sevap
od hada, posta, dove i molbe za oprost grijeha?!, u tom
KNJIGA O DU$1
treba ga upitati: ta je, dakle, to to protok
sevapa od Kur'ana a to istovremeno osigurava sevape
od ovih ostalih radnji? Ne radi li se tu o tretmanu
istovrsnih stvari?
Ukoliko pak to ne bi priznavao, u tom treba mu
kazati da se potvrda roga nalazi u Kur'anu, u Sunnetu, u
konsenzusu muslimana i u erijata.
Razlogzbog kojeg ne nailazimo na ovu praksu kod prvih
generacija muslimana nalazi se u tome to oni nisu imali
vakufa ustanovljenih za one koji Kur'an i sevap od
toga poklanjati umrlima. Oni takvo neto apsolutno nisu
poznavali, kao to nisu ni odlazili na kabur da bi tamo
Kur'an, kako to danas ljudi prakticiraju. I ni jedan od njih
onome ko je doao kod njega nije rekao: "Sevap od ovog
mog namijenio sam tom i tom umrlom!" Dakako,
nije rekao ni: "Sevap od ove sadake, od ovog posta ... ".
bismo potom upitali: Ako bi dobio zadatak
da pronade makar jednog muslimana iz prvih generacija
koji je rekao: 'Boe moj, sevap od ovoga posta poklanjam
tome i tome!', ti to posigurno ne bi mogao - ti
muslimani strogo su pazili na to da ne o svoj im
Nisu htjeli da iko drugi osim Allaha znade
da oni sevape svojih svojim umrlima.
Ukoliko bi neko primijetio: Boiji Poslanik, s.a.w.s., ih
je, uputio na post, sadaku i bad ali ne i na
Kur'ana?, mi bismo mu kazali: Boiji Poslanik, s.a.w.s., nije
im to prvi su ti njegovi iskazi dolazili kao
odgovori na njihove upite. Tako ga je jedan pitao moe H
obaviti had za nekog svog umrlog, i on mu je to doputao,
350 351
-----------------------------------
Ibn Qauam ei-D>.ew: i
drugi je pitao moe li postiti za svog umrlog i on mu je
doputao, je pitao moe li dati sadaku za svog umrlog i
on mu je doputao, no - nije im zabranjivao ono to je bilo
izvan roga!
Uostalom, kakva je razlika sevapa od
posta, koji je samo rujjet i suzdravanje, i sevapa
od Kur'ana i zikra?
Onaj koji kae: Niko od prvih muslimana to nije
prakticirao, pokazuje svoje nepoznavanje te stvarnosti.
Posrijedi je poricanja to se ne zna. otkud on moe
znati: moda su prvi muslimani to i prakticirali, no to nisu
otkrivali drugima? Moda im je bilo dovoljno to to njihove
namjere i nakane zna "Poznavatelj svih tajni", osobito to se
zna da, kako je istaknuto, izgovaranje nijjeta o
poklanjanju nije obavezno!
Sutina problema je u sevap je vlasnitvo
ako ga on dobrovoljno priloi, pokloni svom bratu
muslimanu, AJiah ga i dostaviti onome kome je poklonjen.
ta bi, dakle, moglo izuzeti od ovoga sevap od Kur'ana
i da ga uputi svom bratu muslimanu?!
Na koncu, to je praksa svih ljudi i onih koji o ovome
imaju negativan stav - u svim vremenima i mjestima, i ona
od strane nikada nije
Ako bi neko upitao: ta kaete o poklanjanju sevapa
Boijem Poslaniku, s.a.w.s.?- rekli bismo: erijatski pravnici
iz kasnijih generacija to smatraju pohvalnim
(mustchab), dok ga, naprotiv, drugi smatraju novotarijom u
vjeri (bid'at), da to nisu prakticirali ashabi, te da
Vjerovjcsniku, s.a.w.s., pripada nagrada za svako dobro koje
KNJIGA O DUSI
ucm1 neki pripadnik njegova ummeta, s tim da biti
umanjena ru nagrada
Vjerovjesnik je, naime, taj koji je svoj ummet naputio na
svako dobro, pokazao mu i pozvao ga ispravnom putu, a
onome ko poziva Uputi pripada jednaka nagrada kao i onome
koji se povodi za njim, s rim da ovom potonjem njegova
nagrada biti umanjena. Jer, svu uputu i svako znanje
njegov je ummet stekao preko njega -stoga njemu pripada
jednaka nagrada kao i svakom onom ko ga bude slijedio u
tome, svejedno poklanjao mu on sevape ili ne.
Opet- Bog najbolje zna!
(kraj prvog dijela)
352 353
KNJIGA O DUSI
Sadraj
Uvodna .............................................................................. 5
Rasprava prva:
DA LI SU UMRLI SVJESNI POSJETE
MH I NJIHOVIH SELAMA? .................................. ...... ll
Rasprava druga:
DA LI SE DUE UMlU.IH
SOBOM, JEDNE
DRUGE I EVOCIRAJU USPOMENE? ............................ 43
kontakti dua .............................................. 46
Rasprava
DA LI SE DUE MH I DUE
UMRLIH SOBOM? ........................... 53
Rasprava
DA LI I DUA UMIRE,
ILI UMIRE SAMO TIJELO? ............... ....... ...................... 89
Rasprava peta:
KADA DUE NAPUSTE TIJELA I OSAMOSTALE SE,
PO SE RAZLIKUJU SOBOM? ................. 99
Rasprava esta:
DA LI SE DUA ZA VRIJEME KABURSKOG
ISPITIVANJA DO UMRLOGA Ill NE? ........... 107
Rasprava sedma:
ODGOVORPORICATELTIMA ........... ........................... 157
355
-------------------------------
IbnQJJJtmei -D'..ew:i
Raspravaosma:
KUR.'ANSKAUTNJA.................................................... 187
Raspravadeveta:
TA UZROKUJEKABURSKU PATNJU?....................... 193
Raspravadeseta:
SEIZBJEGAVA KABURSKAPATNJA?................ 199
Rasprava jedanaesta:
KOSVEPODLIJEE
KASURSKOM ISPITIVANJU......................................... 209
Raspravadvanaesta:
DA LIMUNKERI NEKIRDOLAZE
ISPfTIVATISAMOPlUPADNIKE
MUHAMMEDOVAUMMETA,
lLIDOLAZE ISVIMADRUGIMA!............................... 217
Raspravatrinaesta:
DALISEl DJECA
S KA.BURSKIM ISPITOM?............................................. 221
Rasprava
DALIKABURSKA PATNJA
TRAJENEPREKIDNO,
ILIJEVREMENSKI ............................ 225
Raspravapetnaesta:
GDJEDUEBORAVEU PERIODU
SMRTII DANA USTAJANJA? ....................... 229
Raspravaesnaesta:
DALIDUE UMRLIHIMAJU KORISTI
ODONOGTORADEIVI?.. ..................... ...... ........... 287
Sadraj................................................................................... 355
356