O UPRAVNIM SPOROVIMA

ZAKON

I - OSNOVNE ODREDBE

lan 1. Radi ostvarivanja sudske zatite prava graana, privrednih i drugih drutava, ustanova i drugih pravnih lica (u daljnjem tekstu: pravna lica) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantonu, gradu i opini i radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odluuju o zakonitosti akata kojima organi uprave i slube za upravu u opini i gradu (u daljnjem tekstu: sluba za upravu), odnosno privredna i druga drutva, ustanove i druga pravna lica koja imaju javna ovlatenja (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju javna ovlatenja) rjeavaju o pravima i obavezama pojedinaca i pravnih lica u pojedinanim upravnim stvarima. lan 2.
Pravo pokretanja upravnog spora ima pojedinac ili pravno lice ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, te pod istim uvjetima pojedinac ili pravno lice koji su uestvovali u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa (zainteresirano lice). Organ uprave, sluba za upravu, poslovna jedinica privrednih i drugih drutava, naselje ili grupa lica i slino, iako nemaju svojstvo pravnog lica, mogu pokrenuti upravni spor ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku.

Upravni spor moe pokrenuti i nadleni pravobranilac kad je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Federacije, kantona, grada ili opine koju on po zakonu zastupa , kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom. U sluaju iz stava 3. ovog lana svi organi uprave, slube za upravu i pravna lica duni su da o takvim aktima, kad za njih saznaju, obavijeste nadlenog pravobranioca. Upravni spor moe pokrenuti i ombudsmen, a i intervenirati u postupku koji tee kad u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode pojedinca zajameni Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije) i instrumentima navedenim u Aneksu tog Ustava.. lan 3. Presude sudova donesene u upravnim sporovima obavezne su. lan 4.
Pod pojmom organ, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona, gradonaelnik i opinski naelnik i gradske i opinske slube za upravu, kao i institucije koje imaju javna ovlatenja kad u vrenju javnih ovlatenja rjeavaju u upravnim stvarima (u daljnjem tekstu: nadleni organ).

II - NADLENOST

lan 5. Upravne sporove rjeava kantonalni sud i to prema sjeditu prvostepenog organa odnosno njegove organizacione jedinice. lan 6.
U upravnim sporovima sudi sudija pojedinac. Izuzetno, u sloenim predmetima upravnog spora sudi se u vijeu od trojice sudija , o emu odluuje predsjednik vijea za upravne sporove.

lan 7. Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih sudova u pogledu rjeavanja upravnog spora rjeava Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije). Rjeenje iz stava 1. ovog lana je pravosnano i obavezujue. III - UPRAVNI SPOR lan 8. Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta.
Upravni akt, u smislu ovog Zakona, jeste akt kojim nadleni organ iz lana 4. ovog Zakona rjeava o izvjesnom pra vu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari (u daljnjem tekstu: upravni akt).

lan 9. Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stepenu. Upravni spor moe se pokrenuti i protiv prvostepenog upravnog akta, ako zakonom nije doputena alba na taj akt u upravnom postupku. lan 10.
Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleni organ o zahtjevu, odnosno o albi stranke nije donio odgovarajui upravni akt u upravnom postupku, pod uvjetima odreenim u lanu 20. ovog Zakona da se prethodno pisano obratila nadlenoj upravnoj inspekciji koja u roku od 30 dana nije postupila po njenom zahtjevu.

lan 11. Upravni spor se ne moe voditi: protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora;

 protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izriitoj odredbi zakona ne moe voditi upravni spor; u stvarima o kojima neposredno, na osnovu ustavnih ovlatenja, odluuju domovi Parlamenta Fed eracije Bosne i
Hercegovine ili predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i jedan od potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine odnosno zakonodavno tijelo kantona.

U stvarima iz ta. 2) i 3) stava 1. ovog lana moe se voditi upravni spor kad je nadleni organ pri donoenju upravnog akta prekoraio granice svoje nadlenosti ili upravni akt nije donio neposredno na osnovu ustavnih ovlatenja. lan 12. Upravni akt moe se pobijati: ako akt sadri takve nedostatke koji spreavaju ocjenu nj egove zakonitosti ili nedostatke koji ga ine nitavnim; to ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opi akt; ako je akt donesen od nenadlenog organa; ako se u upravnom postupku koji je prethodio aktu nije postupilo po pravilima postupka, a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno, ili akoj e iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja; ako je nadleni organ, rjeavajui po slobodnoj ocjeni, prekoraio granice ovlatenja koja su mu data pravnim
propisima i odluio suprotno cilju u kome je ovlatenje dato.

lan 13.
U upravnom sporu moe se traiti i povrat oduzetih stvari, kao i naknada tete koja je tuiocu nanesena izvrenj em upravnog akta koji se osporava.

lan 14. Tuilac u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravno lice i druga lica iz lana 2. ovog Zakona, pod uvjetima utvrenim tom odredbom. lan 15. Kad je pojedincu ulanjenom u neku drutvenu organizaciju ili udruenje graana koja prema svojim pravilima (statutu) ima zadatak da titi odreena prava i interese svojih lanova, upravnim aktom povrijeeno neko takvo pravo ili interes, ta drutvena organizacija odnosno udruenje graana moe, po pisanom pri stanku svog lana, u njegovo ime podnijeti tubu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog akta. Organizacija odnosno udruenje iz stava 1. ovog lana moe u svakom stadiju postupka, sa pravima sporednog umjeaa, stupiti u ve pokrenuti spor na str ani takvog pojedinca i u njegovu korist preduzimati sve radnje i koristiti sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti sa izjavama i postupcima samog pojedinca. lan 16. Tuena strana u upravnom sporu je organ iji se upravni akt osporava.

lan 17. Tuba, po pravilu, ne spreava izvrenje upravnog akta protiv kog je podnesena, ako zakonom nije drugaije odreeno. Po zahtjevu tuioca, organ nadlean za provoenje izvrenja osporenog upravnog akta odloit e izvrenje do donoenja sudske odluke, ako bi izvrenje nanijelo tuiocu tetu koja bi se teko mogla popraviti, a odlaganje nije protivno javnom interesu, niti bi se odlaganjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odlaganje mora se priloiti dokaz o podnesenoj tubi. Po svakom zahtjevu nadleni organ mora donijeti rjeenje najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva za odlaganje izvrenja. Nadleni organ iz stava 2. ovog lana moe i iz drugih razloga odloiti izvrenje osporenog upravnog akta do donoenja sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava. Pod uvjetima iz st. 2. i 3. ovog lana o odlaganju izvrenja upravnog akta protiv kojeg je podnesena tuba moe odluiti i nadleni sud kome je tuba podnesena, ako to pisano zatrai tuilac. Ovaj zahtjev tuilac moe postaviti samo ako prethodno nije traio odlaganje izvrenja rjeenja kod organa iz stava 2. ovog lana.

IV - POSTUPAK

lan 18. Upravni spor pokree se tubom. Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tubu. Rok iz stava 2. ovog lana vai i za nadlenog pravobranioca i ombudsmena kada su ovlateni za podnoenje tube ako im je upravni akt dostavljen, a ako im akt nije dostavljen tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u iju je korist upravni akt donesen. lan 19. Tuba se predaje nadlenom sudu neposredno ili mu se alje potom preporueno. Tuba se moe izjaviti i na zapisnik kod nadlenog suda ili ma kog drugog suda. Dan predaje tube poti preporueno, odnosno dan izjavljivanja tube na zapisnik smatra se danom predaje nadlenom sudu. Ako tuba nije predata nadlenom sudu nego drugom organu, a stigne nadlenom sudu poslije isteka roka za podnoenje tube, smatrat e se da je na vrijeme podnesena ako se njeno podnoenje tom organu moe pripisati neznanju ili oiglednoj omaci podnosioca tube.

Za lica koja se nalaze u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine na obaveznoj vojnoj slubi, dan predaje tube vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili tabu smatra se danom predaje nadlenom sudu. Odredba stava 4. ovog lana odnosi se i na ostala lica u Vojsci Federacije Bosne i Hercegovine na slubi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama ili tabovima u mjestima u kojima ne postoji redovna pota. Za lica liena slobode dan predaje tube upravi ustanove u kojoj se ta lica nalaze smatra se danom predaje nadlenom sudu. lan 20. Ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog rjeenja, a ne donese ga ni po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila u skladu sa lanom 10. ovog Zakona, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Na nain propisan u stavu 1. ovog lana moe postupiti stranka i kad po njenom zahtjevu u upravnom postupku nije donio rjeenje prvostepeni organ protiv ijeg akta zakonom nije dozvoljena alba.
Ako u upravnom postupku prvostepeni organ protiv ijeg akta je dozvoljena alba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donio rjeenje po zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostepenom organu. Protiv rjeenja drugostepenog organa stranka moe pokrenuti upravni spor, a moe ga, pod uvjetima iz stava 1. ovog lana, pokrenuti i ako drugostepeni organ ne donese rjeenje u propisanom roku.

lan 21.
U tubi se mora navesti: ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedite tuioca i tuenog, broj i datum upravnog akta protiv kog je tuba podnesena, zakonski razlog za pobijanje upravnog akta, kao i u kom pravcu i obimu se predlae ponitavanj e upravnog akta i potpis podnosioca. Uz tubu se mora podnijeti upravni akt u originalu ili prijepisu odnosno fotokopiji. Ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete mora se priloiti i odreen zahtjev u pogledu stvari ili visine pretrpljene tete.

Uz tubu se podnosi i po jedan prijepis tube i priloga za tueni organ i za svako zainteresirano lice, ako takvih lica ima. lan 22.
U tubi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako nesumnjivo ukazuju da je injenino stanje oigledno drugaije od onog koje je utvreno u upravnom postupku i pod uvjetom da tuilac prui dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti, odnosno predloiti do zavretka upravnog postupka.

Svaka stranka duna je dokazati injenice na koje se poziva. Ako stranka ne predoi dokaze za svoje navode ili se na osnovu izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou utvrditi neka odluna injenica, o njenom postojanju sud e zakljuiti primjenom pravi la o teretu dokazivanja.

lan 23.

Tuilac moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke o emu sud u podnosi pisani podnesak ili daje izjavu na zapisnik kod suda u kom sluaju nadleni sud rjeenjem obustavlja postupak. lan 24. Ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva sud e, prema potrebi, pozvati tuioca i preko drugog suda da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tube. Pri tome e ga pouiti ta i kako treba da uini i ukazati mu na posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju suda. Ako tuilac u ostavljenom roku ne ukloni nedostatke tube, a oni su takvi da spreavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu. lan 25. da je tuba neblagovremena (lan 18.), prijevremena (lan 10.) ili podnesena od neovlatenog lica (lan 2.); da je akt koji se tubom osporava nije upravni akt (lan 8.); da je oigledno da se upravnim aktom koji se tubom osporava ne dira u pravo tuioca ili u njegov neposredni lini interes zasnovan na zakonu (lan 14.); da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla izjaviti alba, ali da alba nije izjavljena (lan 9.); da je rije o stvari o kojoj se, prema odredbama ovog Zakona, ne moe voditi upravni spor (lan 11.); da ve postoji pravomona sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari. Zbog razloga iz stava 1. ovog lana nadleni sud odbacit e tubu u svakom stadiju postupka. lan 26. Ako nadleni organ za vrijeme sudskog postupka donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv kog je upravni spor pokrenut te ako u sluaju iz lana 20. ovog Zakona naknadno donese upravni akt, taj organ je duan, pored tuioca, istovremeno pisano obavijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut, s tim da sudu dostavi i novi upravni akt. Sud e u tom sluaju pozvati tuioca da u roku od 15 dana pisano izjavi da li je naknadno donesenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tubi i u kom obimu, odnosno da li tubu proiruje i na novi upravni akt. Ako tuilac izjavi da je naknadno donesenim upravnim aktom zadovo ljan ili ako ne da izjavu u roku iz stava 1. ovog lana, nadleni sud donijet e rjeenje o obustavljanju postupka. Ako tuilac izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan, sud e nastaviti postupak.
Nadleni sud rjeenjem e odbaciti tubu ako utvrdi:

lan 27. Ako tubu ne odbaci po lanu 24. stav 2. ili po lanu 25. ovog Zakona, sud e po jedan prijepis tube sa prilozima dostaviti na odgovor organu iji se upravni akt osporava (u daljnjem tekstu: tuena strana) i zainteresiranim licima, ako takvih lica ima. Odgovor na tubu daje se u roku koji sud odredi u svakom pojedinom sluaju. Ovaj rok ne moe biti dui od 20 dana. U roku iz stava 2. ovog lana tuena strana duna je da poalje sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tuena strana u tom roku ne poalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne moe poslati, sud moe rijeiti stvar i bez spisa ako se tubom pobija osporeni akt samo iz razloga pogrene primjene materijalnog prava. Ako se osporeni akt pobija iz drugih razloga, sud ne moe stvar rijeiti bez spisa, pa proputanjem dostave spisa sudu odgovorno lice tuenog organa ini teku povredu slubene dunosti. Pisani prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv odgovornog lica za teku povredu slubene dunosti iz stava 4. ovog lana podnosi sud, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, prvostepenom disciplinskom organu koji je po prijedlogu duan donijeti rjeenje o pokretanju disciplinskog postupka protiv odgovornog lica. O podnesenom prijedlogu za teku povredu slubene dunosti protiv odgovornog lica u nadlenom organu, sud e pisano obavijestiti Vladu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), odnosno vladu kantona a u gradu i opini gradsko odnosno opinsko vijee, zavisno iji je organ u pitanju, kako bi ti organi u okviru svojih ovlatenja preduzeli odgovarajue mjere da nadleni organ dosljedno postupi po traenju suda.

lan 28. O upravnim sporovima sud rjeava nejavno, po sudiji pojedincu ili na sjednici. Ako stranka u sporu zatrai da prisustvuje nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava, sud je duan obavjestiti stranke i zainteresirana lica, ako ih ima, o datumu nejavnog rjeavanja i njihovom pravu da tom rjeavanju prisustvuju, odnosno odrati usmenu raspravu javno (u daljnjem tekstu: rasprava). Stranke u sporu mogu zatraiti da prisutvuju nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava samo u tubi ili odgovoru na tubu. Kad je u predmetu odluivano nejavno, na sjednici ili po sudiji pojedincu, sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti, ponititi osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke i predmet vratiti tuenom ili

prvostepenom organu na ponovno rjeavanje kada ocijeni da e on bre i efikasnije provesti postupak i odluiti o upravnoj stvari. lan 29. U sluaju iz stava 2. lana 28. ovog Zakona sudija pojedinac, odnosno predsjednik vijea odredit e dan rasprave ili nejavnog rje avanja sjednice i na raspravu odnosno nejavno rje avanje sjednicu pozvati stranke i zainteresirana lica, ako ima takvih lica. U pozivu za raspravu sud e obavijestiti stranke da su na raspravi dune predoiti sve dokaze o injenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i navode. lan 30. Raspravom rukovodi sudija pojedinac odnosno predsjednik vijea. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne injenice i okolnosti kao i izreka odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea odnosno sudija pojedinac i zapisniar. lan 31.
Izostanak stranke sa rasprave ne zadrava rad suda. Zbog izostanka stranaka sa rasprave ne moe se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, ve e se njihovi podnesci proitati. Ako na raspravu ne doe ni tuilac ni tuena strana , sud e raspraviti spor i bez prisustva stranaka.

lan 32.
Na raspravi koja se odrava pred vijeem prvo dobija rije lan sudskog vijea koji je izvjestilac.

Izvjestilac izlae stanje i sutinu spora, ne dajui svoje miljenje. Poslije toga daje se rije tuiocu da obrazloi tubu, pa zastupniku tuene strane i zainteresiranim licima da obrazloe svoja gledita. lan 33. Sud rjeava spor, po pravilu, na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka, ponitit e osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako je i on sadravao iste nedostatke, te sam rjeiti upravnu stvar. U sluaju iz stava 2. ovog lana sud utvruje injenino stanje, po pravilu, na raspravi ili preko jednog lana sudskog vijea ili preko drugog suda. Na raspravu se poziva i stranka. Ako sud injenino stanje utvruje preko drugog suda, taj sud je obavezan postupiti po zahtjevu zamolbenog suda i obavijestiti stranke da mogu prisustvovati roitu za izvoenje dokaza.

lan 34. Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube i pri tom je vezan razlozima tube. Ako sud po zahtjevu iz tube utvrdi da je osporeni upravni akt nitavan, ponitit e ga, a ako su razlozi nitavnosti sadrani i u prvostepenom upravnom aktu, ponitit e i taj akt. lan 35. Kada odluuje u vijeu sud donosi presudu odnosno rjeenje veinom glasova sudskog vijea. O vijeanju i glasanju vodi se poseban zapisnik koji potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Vijeanje i glasanje vri se bez prisustva stranaka.

lan 36. Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuba uvaava presudom se upravni akt ponitava i rjeava upravna stvar u sluajevima iz lana 33. st. 1. i 2. ovog Zakona i drugim sluajevima predvienim ovim Zakonom. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Kad je tuba podnesena na osnovu lana 20. ovog Zakona, a sud nae da je opravdana, presudom e uvaiti tubu i odrediti u kojem smislu e nadleni organ donijeti rjeenje. Ako nadleni organ ne postupi po presudi iz stava 4. ovog lana, odgovorno lice u tom organu ini teku povredu slubene dunosti protiv koje je nadleni sud duan pokrenuti disiplinski postupak u smislu lana 27. st. 5. i 6. ovog Zakona. Presudom kojom se osporeni upravni akt ponitava i rjeava upravna stvar ili samo ponitava, sud e odluiti i o zahtjevu tuioca za povrat stvari, odnosno za naknadu tete, ako podaci postupka pruaju za to pouzdan osnov. U protivnom, sud e uputiti tuioca da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. U sluajevima u kojima se ne odluuje presudom sud donosi rjeenje. lan 37. Ako je odrana rasprava, sud e donijeti odluku i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja rasprave.

Nakon zakljuenja rasprave sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu kada su dune preuzeti odluku. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala raspravi, sud e je pisano obavijestiti o datumu za preuzimanje odluke.

Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici dun i su sami preuzeti odluku u zgradi suda, te im sud nee dostavljati odluku po drugim zakonskim pravilima o dostavi pismena.

lan 38. Odluke suda donesene nejavno, na sjednici ili po sudiji pojedincu i druga pismena sud e dostaviti strankama neposredno u sudu, putem pote ili na drugi nain odreen zakonom. lan 39. Presuda odnosno rjeenje sadri: oznaenje suda, broj i datum, uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijea, lanova vijea odnosno sudije pojedinca i zapisniara, oznaenje stranaka i njihovih zastupnika, kratko oznaenje predmeta spora i dan kad je presuda odnosno rjeenje doneseno, izreku i obrazloenje. Izreka mora biti odvojen od obrazloenja. U presudi se moraju cijeniti svi navodi tube. Originalnu presudu odnosno rjeenje potpisuju predsjednik vijea i zapisniar odnosno sudija pojedinac, ako je donio odluku bez prisustva stranaka ili nejavno.
Presuda odnosno rjeenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu.

V - PRAVNI LIJEKOVI 1. alba lan 40. Protiv odluke donesene u upravnom sporu alba se ne moe izjaviti. 2. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke lan 41. Protiv pravomone odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke (u daljnjem tekstu: zahtjev za vanredno preispitivanje) Vrhovnom sudu Federacije ili kantonalnom sudu. Vrhovnom sudu Federacije stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa ili zbog

povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari putem kantonalnog suda. Kantonalnom sudu stranka moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede kantonalnog zakona ili drugih kantonalnih propisa ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari. Zahtjev za vanredno preispitivanje ne moe se podnijeti zbog povrede pravila postupka koja se odnosi na pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje. lan 42.
Zahtjev za vanredno preispitivanje predaje se na nain odreen u lanu 19. ovog Zakona kantonalnom sudu protiv ije odluke se podnosi zahtjev.

Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. O zahtjevu za vanredno preispitivanje odluuje nadleni sud u vijeu od trojice sudija.
Kada o zahtjevu za vanredno preispitivanje iz stava 3. lana 41. ovog Zakona odluuje kantonalni sud, taj sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudija koji nisu uestvovali u donoenju odluke.

3. Postupak po zahtjevu za vanredno preispitivanje lan 43. Zahtjev iz lana 41. ovog Zakona sadri oznaenje sudske odluke ije se preispitivanje predlae, kao i razloge i obim u kome se predlae preispitivanje te odluke. Ako je zahtjev iz stava 1. ovog lana nepotpun ili nerazumljiv, nadleni sud e postupiti shodno odredbama lana 24. ovog Zakona. lan 44. Nedozvoljen ili neblagovremen zahtjev iz lana 41. ovog Zakona ili zahtjev koji je podnijelo neovlateno lice, nadleni sud odbacit e rjeenjem. Ako nadleni sud ne odbaci zahtjev iz stava 1. ovog lana, dostavit e ga pro tivnoj stranci koja moe, u roku koji odredi taj sud, podnijeti odgovor na zahtjev. Kantonalnom sudu protiv ije je odluke podnesen zahtjev tueni organ je duan, na njegov zahtjev, najkasnije u roku od osam dana dostaviti sve spise predmeta koje je kantonalni sud duan proslijediti Vrhovnom sudu Federacije u roku od tri dana po prijemu predmeta, ako je zahtjev podnesen tom sudu.

lan 45. Nadleni sud rjeava o zahtjevu iz lana 41. ovog Zakona, po pravilu, u nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva i povreda propisa iz lana 41. ovog Zakona navedenih u zahtjevu. lan 46.
Nadleni sud presudom odbija ili uvaava zahtjev iz lana 41. ovog Zakona.

Presudom kojom zahtjev iz stava 1. ovog lana uvaava, nadleni sud moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Vrhovni sud Federacije ukine sudsku odluku predmet vraa kantonalnom sudu ija je odluka ukinuta, a ako kantonalni sud ukine sudsku odluku predmet vraa vijeu iz stava 3. lana 42. ovog Zakona, odnosno sudiji pojedincu ija je odluka ukinuta. Taj sud, odnosno vijee ili sudija pojedinac duni su da izvedu sve procesne radnje, da rasprave pitanja na koja im je ukazao nadleni sud i da donesu odgovarajuu odluku. 4. Ponavljanje postupka lan 47. Postupak okonan presudom ili rjeenjem nadlenog suda ponovit e se na zahtjev stranke: ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni na raspravi u ranijem sudskom postupku; ako je do odluke suda dolo usljed krivinog djela sudije ili zaposlenika u sudu, ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomonika, a takva radnja predstavlja krivino djelo; ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivinoj ili graanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom; ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka prilikom sasluanja pred sudom dao laan iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu; ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu; ako stranci odnosno zainteresiranom licu nije bila data mogunost da uestvuje u upravnom sporu.

Zbog okolnosti iz ta. 1) i 5). stav 1. ovog lana ponavljanje e se dozvoliti samo ako stranka, bez svoje krivice, nije bila u stanju da te okolnosti iznese u ranijem postupku. lan 48. Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego to je postupak kod suda okonan, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje se moe traiti u roku od 30 dana od dana dostavljanja sudske odluke. Po isteku pet godina od pravomonosti sudske odluke ponavljanje se ne moe traiti. Izuzetno, i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka moe se traiti zbog zakonskih osnova navedenih u lanu 47. stav 1. ta. 2), 3) i 4) ovog Zakona. lan 49. Ponavljanje postupka pokree se tubom. O tubi za ponavljanje postupka rjeava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije uestvovao u donoenju te odluke. lan 50. Tuba za ponavljanje postupka podnosi se sudu koji je nadlean za rjeavanje (lan 49. stav 2.). U tubi se mora naroito navesti: presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai; zakonski osnov ponavljanja (lan 47.) i dokazi, odnosno okolnosti koje ine vjerovatnim postojanje tog osnova; okolnosti iz kojih proizilazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i ime se to dokazuje; u kom pravcu i u kom obimu se predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u postupku ije se ponavljanje trai. lan 51. O tubi za ponavljanje postupka sudija pojedinac odluuje bez odravanja rasprave. Sud e odbaciti tubu rjeenjem ako utvrdi da je tubu podnijelo neovlateno lice ili da tuba nije blagovremena ili da stranka nije uinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. Ako sud ne odbaci tubu po stavu 2. ovog lana dostavit e je protivnoj stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tubu.

lan 52. Po isteku roka za odgovor na tubu (lan 51. stav 3.) sud presudom rjeava o tubi za ponavljanje postupka. Ako se ponavljanje postupka dozvoli, stavit e se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimino. Ranije procesne radnje na koje ne utiu razlozi ponavljanja postupka nee se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava rijeit e se i o glavnoj stvari. lan 53. Protiv odluke suda donesene po tubi za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim Zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari. lan 54. U postupku za ponavljanje postupka shodno e se primjenjivati odredbe ovog Zakona o postupku po tubi i pravnim lijekovima ukoliko u l. od 47. do 53. ovog Zakona nije drugaije odreeno. 5. Ostale odredbe postupka lan 55. Ukoliko ovaj Zakon ne sadri odredbe o postupku u upravnim sporovima shodno e se primjenjivati odgovarajue odredbe zakona kojim je ureen parnini postupak. lan 56. Pravne lijekove iz l. 41. i 47. ovog Zakona moe podnositi i ombudsmen kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je sudskom odlukom povrijeeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava. VI - OBAVEZNOST PRESUDA lan 57. Kad sud poniti osporeni upravni akt ili osporeni i prvostepeni akt, predmet se vraa u stanje u kome se nalazio prije nego to je poniteni akt donesen. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto ponitenog upravnog akta donijeti novi upravni akt, nadleni organ duan je da ga donese bez odlaganja

a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. Nadleni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka. lan 58. Ako nadleni organ poslije ponitenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda, ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka, pa tuilac podnese novu tubu, sud je duan u ovim sluajevima ponititi osporeni upravni akt i sam rijeiti stvar presudom, ako je u toj stvari potpuno i pravilno utvreno injenino stanje. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadlenog organa. lan 59. Ako nadleni organ poslije ponitenja upravnog akta ne donese novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu injeninog stanja, pa zbog toga sud ne moe donijeti presudu koja u svemu zamjenjuje upravni akt nadlenog organa, odgovorno lice u tom organu ini teku povredu slubene dunosti protiv koje je nadleni sud duan pokrenuti disciplinski postupak na nain propisan odredbama st. 5. i 6. lana 27. ovog Zakona. VII - POSTUPAK ZATITE SLOBODA I PRAVA POJEDINACA ZAJAMENIH USTAVOM FEDERACIJE lan 60. Pojedinac ija su prava ili osnovne slobode zajamene Ustavom Federacije i instrumentima Aneksa tog Ustava povrijeene konanim pojedinanim aktom nadlenog organa, ima pravo zahtijevati zatitu tih prava i sloboda kod nadlenog suda u skladu sa ovim Zakonom, ako nije osigurana druga sudska zatita. lan 61. O zahtjevima iz lana 60. ovog Zakona za zatitu sloboda i prava pojedinaca zajamenih Ustavom Federacije rjeava kantonalni sud. Podnoenje zahtjeva za zatitu sloboda i prava zajamenih Ustavom Federacije kao i rjeavanje tog zahtjeva od suda iz stava 1. ovog lana, vri se u skladu sa slobodnom primjenom odredaba ovog Zakona koje se odnose na upravni spor. O zahtjevima iz stava 1. ovog lana sud odluuje rjeenjem. lan 62. Zatita sloboda i prava pojedinaca zajamenih Ustavom Federacije osigurava se i u sluaju ako su te slobode ili prava povrijeeni radnjom slubenog lica u organu uprave odnosno odgovornog lica u privrednom ili drugom drutvu, ustanovi ili drugom pravnom licu, kojem se, suprotno zakonu, neposredno spreava ili ograniava odreenom pojedincu takva sloboda ili pravo.

Zatita sloboda i prava zajamenih Ustavom Federacije koje su povrijeene radnjom iz stava 1. ovog lana osigurava se u postupku predvienom odredbama l. od 63. do 71. ovog Zakona, ako nije osigurana druga sudska zatita. lan 63. Pojedinac ije je pravo i sloboda povrijeeno radnjom iz lana 62. ovog Zakona podnosi zahtjev nadlenom kantonalnom sudu. U zahtjevu za zatitu zbog nezakonite radnje navodi se: radnja, mjesto i vrijeme kada je uinjena, organ odnosno pravno lice kod kojeg je ta radnja uinjena, podaci o slubenom licu odnosno odgovornom licu koje je to uinilo, dokazi o tome, kao i zahtjev da se otkloni zapreka ili ogranienje slobode ili prava koje se osporava nezakonitom radnjom. lan 64. Zahtjev zbog nezakonite radnje moe se podnijeti sve dok radnja traje. Ako lice prema kojem je preduzeta nezakonita radnja nije u mogunosti da samo podnese zahtjev za zatitu zbog nezakonite radnje, zahtjev moe podnijeti i suprunik, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik. lan 65. Ombudsmen moe da pokree postupak iz l. 60. i 63. ovog Zakona pod uvjetima iz lana 56. ovog Zakona. lan 66. Po zahtjevu za zatitu zbog nezakonite radnje odluuje kantonalni sud. Sud iz stava 1. ovog lana odluuje u sastavu predvienim lanom 6. ovog Zakona. lan 67. Sud postupa po zahtjevu hitno i na nain kojim se, uvajui osnovna naela postupka, sudska odluka ima donijeti to prije a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. lan 68. Sud e bez odlaganja zahtjev dostaviti na odgovor organu odnosno pravnom licu, zavisno od toga ko je izvrio radnju iz lana 62. ovog Zakona. Odgovor na zahtjev dostavlja se u roku koji odredi sud. Sud moe, prema okolnostima sluaja, po zahtjevu donijeti odluku odmah i bez prethodnog dostavljanja zahtjeva na odgovor, ako podaci u zahtjevu pruaju za to pouzdan osnov.

lan 69. Kad sud nae da je zahtjev osnovan donijet e rjeenje kojim e zabraniti daljnje vrenje nezakonite radnje. U protivnom, odbit e zahtjev rjeenjem. Sud e u rjeenju iz stava 1. ovog lana odrediti mjere koje treba preduzeti, da bi se uspostavilo zakonito stanje, ostavljajui rok za izvre nje, kao i odrediti zakonske sankcije za sluaj neizvrenja rjeenja. Rjeenje suda izvrava organ odnosno pravno lice iz lana 62. stav 1. ovog Zakona ije je slubeno lice odnosno odgovorno lice uinilo nezakonitu radnju. lan 70. Protiv rjeenja iz stava 1. lana 69. ovog Zakona ne moe se izjaviti alba, ali se moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Federacije u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja stranci. lan 71. Radi osiguranja izvrenja rjeenja sud koji je donio rjeenje odmah prema okolnostima konkretnog sluaja preduzeti e to je potrebno radi osiguranja izvrenja rjeenja, a moe o rjeenju obavijestiti i Vladu Federacije odnosno vladu kantona, a u gradu i opini - gradsko odnosno opinsko vijee, zavisno iji je organ u pitanju, koji su duni preduzeti mjere potrebne za uspostavljanje zakonitog stanja na nain utvren u rjeenju suda. lan 72. Ako rjeenje ne bude izvreno u ostavljenom roku, nadleni sud e na zahtjev stranke izvriti rjeenje neposredno ili preko drugog suda ili organa. Izvrenje se, prema okolnostima sluaja, provodi na troak organa, privrednog drutva ili drugog pravnog lica, odnosno na troak slubenog ili odgovornog lica koje je izvrilo nezakonitu radnju. Radi izvrenja rjeenja nadleni sud moe podnijeti zahtjev nadlenom organu odnosno pravnom licu za udaljenje od dunosti slubenog ili odgovornog lica, a po potrebi, moe protiv slubenog odnosno odgovornog lica, ako ono u odre enom roku ne izvri rjeenje, izrei novanu kaznu u iznosu od 200,00 KM do 800,00 KM, kao i odrediti i druge pogodne mjere shodno pravilima izvrnog sudskog postupka. VIII - KAZNENE ODREDBE lan 73.

Novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna ovlatenja: ako po zahtjevu stranke ne donese rjeenje u predvienom roku (lan 17. stav 2.); ako ne poalje sudu sve spise koji se odnose na predmet (lan 27. stav 3.); ako ne donese odluku po presudi (lan 36. stav 5.); ako sudu ne dostavi sve spise predmeta na njegov zahtjev (lan 44. stav 3.); ako ne donese novi upravni akt u roku ili ga donese protivno pravnom shvatanju suda, odnosno primjedbama suda
(lan 57.);

ako ne donese poslije ponitenja upravnog akta novi upravni akt u propisanom roku ili ga donese protivno primjedbama suda u pogledu injeninog stanja (lan 59.).

Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 800,00 KM i odgovorno lice u instituciji koje ima javna ovlatenja. Novanom kaznom iz stava 2. ovog lana kaznit e se za prekraj iz stava 1. ovog lana i odgovorno lice u organu uprave, odnosno gradskoj ili opinskoj slubi za upravu. lan 74. Odgovornim licem u organu uprave odnosno gradskoj ili opinskoj slubi za upravu, u smislu lana 73. stav 2. ovog Zakona, smatra se rukovodilac organa uprave i upravne ustanove, odnosno rukovodilac gradske ili opinske slube za upravu i slubenik u tim organima i slubama koji je zaduen za neposredno obavljanje odreenog posla, a nije obavio taj posao ili je izvrio radnju protivno datoj obavezi. IX - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 75.
Postupak po tubama pred Vrhovnim sudom Federacije podnesenim do 31.12.2003. godine, koji nije zavren do stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se pred tim sudom prema odredbama ranije vaeeg zakona. Ako po stupanju na snagu ovog Zakona Vrhovni sud Federacije tubu uvai i poniti osporeni upra vni akt, daljnji postupak provest e se prema ovom Zakonu pred nadlenim kantonalnim sudom. Postupak po tubama podnesenim Vrhovnom sudu Federacije nakon 31.12.2003. godine, koji nije zavren do stupanja na snagu ovog Zakona, nastavit e se pred nadlenim kantonalnim sudom prema odredbama ovog Zakona. Predmeti iz stava 3. ovog lana ustupit e se nadlenom kantonalnom sudu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 76. Postupak po redovnim i vanrednim pravnim sredstvima podnesenim do dana stupanja na snagu ovog Zakona koji nije zavren, nastavit e se pred Vrhovnim sudom Federacije prema odredbama ranije vaeeg zakona. Ako po stupanju na snagu ovog Zakona bude ukinuta odluka suda, daljnji postupak provest e se prema ovom Zakonu pred nadlenim kantonalnim sudom. lan 77.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da vai Zakon o upravnim sporovima (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/98 i 8/00). lan 78. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH a poet e se primjenjivati istekom 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

PREDSJEDAVAJUI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH Slavko Mati

PREDSJEDAVAJUI PREDSTAVNIKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH Muhamed Ibrahimovi