Promjene u svjetskom gospodarstvu koje se ogledaju u globalizaciji i sve veoj konkurenciji na svjetskom nivou, uvoenju novih proizvoda, usluga

i stalnom poboljanju kvaliteta postojeih, sve veem znaaju timskog rada, utjecale su na dramatian rast znaaja kvalitetne informacije.

Jo nema sistematiziranih podataka o tome kada je termin globalizacija prvi put upotrjebljen u suvremenom smislu rijei. Termin je danas toliko opiran da ga se moe sresti od ekonomije, politike do medija, informatike, turizma, i ini se ne treba ga posebno prevoditi i tumaiti ni na jednom nacionalnom jeziku. Globalizacija je termin koji se ne upotrebljava prije 80-ih godina 20. st.

 Globalizacija je fenomen, proces i znaajka modernoga doba. Ovaj proces podrazumijeva uspostavu zajednike globalne ekonomije, globalnih svjetskih financija, globalnog gospodarstva; jednostavnije reeno globalne svjetske vlade koja eli i hoe vladati globalnim znanjem te uvezuje i plasira globalne informacije.

 Koliina informacija i znanja u stalnom je porastu pa tako rastu i zahtjevi za njihovim upravljanjem u uvjetima dinamikog i distribuiranog poslovnog okruenja. Sustavi za upravljanje informacijama, procesima i znanjem omoguuju nam pronalaenje, otkrivanje, raspodjelu i pristup vrijednostima pohranjenim u bazama podataka, repozitorijima poslovnih procesa i bazama znanja.

 Danas je nairoko poznat pojam i prakticira se u mnogim organizacijama, a korisno je pogledati unatrag u prolost na ovaj stari, ali i novi pojam i vidjeti kako su se dijelovi tog podruja razvijali. Upravljanje znanjem kao i svaki sustav ima svoju vrijednost kako u prolosti tako i u sadanjosti, ta njegova kombinacija s novim idejama koje su svi ionako znali ljudima koji ga koriste daje mogunost novog pogleda na stvari.

Globalizacija je najoigledniji i najjasniji krivac. Kompleksnost globalne trgovine, koliina globalnih uesnika, proizvoda i distribucijskih kanala je veda nego ikada. Ubrzanje svih elemenata globalne trgovine, uglavnom zbog informacijske tehnologije, i opadanje centraliziranih ekonomija stvorili su pravu pomamu unutar organizacija koje pokuavaju to bre na tritu ponuditi nove proizvode i usluge i na to irem tritu.

 Nenamjerna posljedica svuda prisutne i transparentne informatizacije je skupo znanje koje se ne moe digitalizirati, kodirati i jednostavno distribuirati. Kako se pristup informacijama poveava tako ljudi imaju pristup informacijama koje trebaju u svako vrijeme i na bilo kojem mjestu i to za malu ili nikakvu naknadu, vrijednosti kognitivnih sposobnosti su jo uvijek nezamjenjive.

Slijedom toga komponente u znanju kao to su prosuivanje, dizajn, voenje, bolje odluke, sposobnost uvjeravanja, inovacija, estetika, dosjetljivost i doza humora postaju vrjednije nego ikad prije. Mnogi autori istiu da je informacija ultimativni objekt pohoda svake organizacije. Za znanje intenzivne sposobnosti se veoma cijene informacije, osobito one koje su potrebne u organizacijama koje se bave izradom aplikativnih programa.

 Upravljanje informacijama otkriva da nisu svi tipovi informacija jednako vrijedni i da se njima upravlja na razliite naine. Ovaj pogled je postao srce upravljanja znanjem danas. Upravljanje znanjem osim da nudi znanje na koritenje razlikuje tehnike i prikladne naine za dijeljenje znanja i koritenje znanja.

 Znaajni globalni dogaaji i njima izazvani procesi, kao npr. teroristiki napad na World Trade Center u New Yorku, unose u podruje informiranja i informacija vrlo znaajne iskorake, nedoumice i nedosljednosti. Informacije o apsolutnim dogaajima postaju vanije od njega samog. Brzina kojom se informacije ire pokazuje da se tako znaajni globalni dogaaji trebaju objektivno istraiti.

Dobro je poznato s teoretske strane. U praksi, teko da vrijednost ljudskog kapitala i vanost da se investira u njega, nee ostati izobliena. Upravljanje ljudskim resursima fokusira se na individuu za razliku od upravljanja znanjem koje se vie vee za grupe, zajednice i mree. Upravljanje znanjem gradi na idejama upravljanja ljudskim resursima i daje jasni pregled ljudskog kapitala organizacije svojim korisnicima dok razvija alate i tehnike za koritenje tog znanja.

LITERATURA
M. Tuman, D. Boras, Z. Dovedan, Uvod u informacijske znanosti, Zagreb, 1991. F. Fejzid, Medijska globalizacija svijeta, Sarajevo, 2004.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_znanj em