Strojevi s ljudskim sposobnostima su bili i ostali predmet interesa, ne samo u znanstvenim krugovima, ve i u umjetnosti.

Opisani su u knjievnosti, filmu, slikarstvu, kiparstvu i sl. Ideje i rasprave o tome to bi strojevi trebali initi da bi ih se progl asilo inteligentnima (ako je to uope mogue), vuku korijene iz podruja filozofije, logike, biologije, psihologije, statistike i inenjerstva. Napredak tehnologije je utjecao na nain na koji su psiholozi poeli promatrati ljudski um. Moe se rei da se o pokuaju reprodukcije inteligentnog ponaanja raunala poelo razmiljati im je ono nastalo. Krajem 50-ih godina 20. st., kognitivni psiholozi su se poeli interesirati za umjetnu inteligenciju. To je podruje istraivanja koje kombinira spoznaje iz kognitivne psihologije i raunarskih znanosti, a odnosi se na simuliranje kognitivnih procesa u sustavima koji se bave obradom simbola, kao to je npr. raunalo. Da bi manifestirala inteligentno ponaanje, raunala se moraju programirati, odnosno, treba im dati upute za izvravanje odreenih zadataka. Te upute su tzv. raunalni programi ili software. Definicija umjetne inteligencije ima mnotvo, a openito se klasificiraju u etiri kategorije, ovisno o tome stavljaju li naglasak na misaone procese (razmiljanje) ili na ponaanje, te operacionaliziraju li inteligenciju u terminima ljudske izvedbe ili racionalnosti. S obzirom na to, dijele se na sljedei nain: razmiljati ljudski, razmiljati racionalno, ponaati se ljudski, ponaati se racionalno. U ovom lanku, bit e rijei o nekim primjerima umjetne inteligencije iz kategorije ponaati se ljudski. Umjetna inteligencija po kriteriju ponaati se ljudski odnosi se na: Prouavanje kako uiniti da raunala rade stvari u kojima su, trenutno, ljudi bolji (Rich i Knight, 1991; prema Russel i Norvig, 1995). Jedna od sposobnosti, iz kategorije ponaati se ljudski, na koje se raunala moe programirati, je prirodan govor. Slijede opisi nekih od primjera tako programiranih raunala. Turingov test Turing je u svojoj knjizi, Computing Machinery and Intelligence, predloio tzv. bihevioralni test (poslije nazvan Turingovim testom), kojim se testira inteligencija strojeva. Naime, pretpostavljao je da e do 2000. godine raunala moi biti programirana na nain da razgovaraju s naivnim ispitivaem oko 5 minuta i da imaju 30%-tnu vjerojatnost zavarati ga da su ovjek. Turing je naveo da bi stroj trebao imati odreene sposobnosti da proe test. To su sposobnost prirodnog govora (komunikacije na odreenom jeziku), reprezentacija znanja (pohrana informacija do kojih se dolo prije ili tijekom ispitivanja), automatsko zakljuivanje (sposobnost da koristi pohranjene informacije kako bi odgovorio na pitanja i

donosio zakljuke) i sposobnost uenja (prilagodba na nove mogunosti i sposobnost djelovanja izvan nametnutih okvira). Turingov test provodi se na nain da ispitiva vodi dva razgovora, oba putem raunala. Moe postavljati bilo kakva pitanja i usmjeravati tijek razgovora. U jednoj situaciji, sugovornik mu je raunalo, a u drugoj situaciji, sugovornik je ovjek s kojim takoer komunicira preko raunala. Cilj ispitivaa je otkriti u kojoj situaciji razgovara s ovjekom, a u kojoj s raunalom. Ukoliko ih ne uspije razlikovati, za raunalo se smatra da je prolo Turingov test. ELIZA raunalo psihoterapeut Turingov test je bio prvi ozbiljniji pothvat u podruju odreivanja inteligencije raunalnih sustava, no ne i jedini. U 60-tim godinama 20. st. razvijeni su novi programi s kojima se mogla voditi konverzacija. Jednog od poznatijih programa konstruirao je J. Weinzebaum, a ime mu je ELIZA. ELIZA je program koji u razgovoru oponaa psihoterapeuta. Preciznije, vodi razgovor po uzoru na C. Rogersa, nedirektivnog psihoterapeuta, koji inae provodi tzv. terapiju usmjerenu na klijenta. Kad bi netko proitao ulomak iz razgovora ELIZE i klijentice, bez da prethodno zna da je ELIZA zapravo raunalni program, moda ne bi niti pomislio o emu se radi. Evo jednog primjera.

Parry raunalo paranoidni pacijent Jo jedan interesantan primjer raunala koje razgovara jest Parry, simulacija paranoidnog pacijenta. Njega je konstruirao K. Colby 1963. godine. Kako bi ispitao vjerodostojnost Parrya, Colby je proveo testiranje programa na nain da je dao zapise razgovora s Parryjem i stvarnim paranoidnim pacijentima na procjenu 33-oici psihijatara. Oko polovice psihijatara procijenilo je Parryja paranoidnijim od stvarnih pacijenata. Program je specifian po tome to, osim prirodnog govora, simulira i paranoidni sustav vjerovanja. Colby je takoer autor jednog relativno novijeg programa koji se koristi u tretmanu blaeg oblika depresije. Slijedi primjer razgovora s Parryjem.

Na koji nain raunala vode razgovore? Raunala nemaju sposobnost uvida u razgovor koji vode, kao to imaju ljudi. Kada njihov sugovornik neto izjavi ili upita, trae kljune rijei i fraze iz njihovih reenica, a zatim u vlastitoj bazi podataka pronalaze reenice koje e najvie odgovarati kljunim rijeima i frazama iz reenice sugovornika. Ukoliko ne pronau prikladan odgovor, iz baze podataka izabiru neki koji zvui to neutralnije, poput razumijem, to je veoma zanimljivo i sl. Kritike Postoje brojne polemike oko pitanja moe li se strojeve uope nazvati inteligentnima ili ne. Smatra se da je ljudsko ponaanje suvie kompleksno da bi se objasnilo setom jednostavnih pravila, kakva slijede raunala da bi manifestirala odreena ponaanja, u ovom sluaju, da bi koristila prirodan govor. Iz tog razloga, nije tako jednostavno povlaiti paralele izmeu ljudske i umjetno simulirane inteligencije. Prema nekim autorima, da bi neki sustav proglasili inteligentnim, nije dovoljno opaati iskljuivo njegovo ponaanje (npr. koritenje prirodnog govora), ve treba istraiti i njegova mentalna stanja (npr. razumijevanje govora). Raunala koja su programirana na prirodan govor zapravo izvode vrlo jednostavne sintaktike manipulacije. Simboli koje obrauju za njih nemaju znaenje kakvo imaju za ovjeka. Sposobnost pretraivanja velikog broja moguih kombinacija reenica ne zahtijeva nuno inteligenciju. Osim toga, raunala nemaju intuiciju, osjeaje, namjere niti elje. Svaki malo vjetiji ispitiva, mogao bi otkriti da se radi o raunalu, ako postavi prava pitanja. Uvjeriti se moete i sami. Na dolje navedenim stranicama moete popriati s raunalima.

A.L.I.C.E. http://alice.pandorabots.com/ ELIZA http://www.chayden.net/eliza/Eliza.html.