Strojevi s ljudskim sposobnostima su bili i ostali predmet interesa, ne samo u znanstvenim krugovima, ve i u umjetnosti.

Opisani su u knjievnosti, filmu, slikarstvu, kiparstvu i sl. Ideje i rasprave o tome to bi strojevi trebali initi da bi ih se proglasilo inteligentnima ako je to uope mogue!, vuku korijene iz podruja filozofije, logike, biologije, psihologije, statistike i inenjerstva. "apredak tehnologije je utje#ao na nain na koji su psiholozi poeli promatrati ljudski um. $oe se rei da se o pokuaju reproduk#ije inteligentnog ponaanja raunala poelo razmiljati im je ono nastalo. %rajem &'(ih godina )'. st., kognitivni psiholozi su se poeli interesirati za umjetnu inteligen#iju. *o je podruje istraivanja koje kombinira spoznaje iz kognitivne psihologije i raunarskih znanosti, a odnosi se na simuliranje kognitivnih pro#esa u sustavima koji se bave obradom simbola, kao to je npr. raunalo. +a bi manifestirala inteligentno ponaanje, raunala se moraju programirati, odnosno, treba im dati upute za izvravanje odre,enih zadataka. *e upute su tzv. raunalni programi ili soft-are. +efini#ija umjetne inteligen#ije ima mnotvo, a openito se klasifi#iraju u etiri kategorije, ovisno o tome stavljaju li naglasak na misaone pro#ese razmiljanje! ili na ponaanje, te opera#ionaliziraju li inteligen#iju u terminima ljudske izvedbe ili ra#ionalnosti. S obzirom na to, dijele se na sljedei nain. /razmiljati ljudski0, /razmiljati ra#ionalno0, /ponaati se ljudski0, /ponaati se ra#ionalno0. 1 ovom lanku, bit e rijei o nekim primjerima umjetne inteligen#ije iz kategorije /ponaati se ljudski0. 1mjetna inteligen#ija po kriteriju /ponaati se ljudski0 odnosi se na. /2rouavanje kako uiniti da raunala rade stvari u kojima su, trenutno, ljudi bolji3 4i#h i %night, 56657 prema 4ussel i "orvig, 566&!. 8edna od sposobnosti, iz kategorije /ponaati se ljudski0, na koje se raunala moe programirati, je prirodan govor. Slijede opisi nekih od primjera tako programiranih raunala. Turingov test *uring je u svojoj knjizi, /9omputing $a#hiner: and Intelligen#e0, predloio tzv. bihevioralni test poslije nazvan *uringovim testom!, kojim se testira inteligen#ija strojeva. "aime, pretpostavljao je da e do )'''. godine raunala moi biti programirana na nain da razgovaraju s naivnim ispitivaem oko & minuta i da imaju ;'<(tnu vjerojatnost zavarati ga da su ovjek. *uring je naveo da bi stroj trebao imati odre,ene sposobnosti da /pro,e0 test. *o su sposobnost prirodnog govora komunika#ije na odre,enom jeziku!, reprezenta#ija znanja pohrana informa#ija do kojih se dolo prije ili tijekom ispitivanja!, automatsko zakljuivanje sposobnost da koristi pohranjene informa#ije kako bi odgovorio na pitanja i

donosio zakljuke! i sposobnost uenja prilagodba na nove mogunosti i sposobnost djelovanja izvan nametnutih okvira!. *uringov test provodi se na nain da ispitiva vodi dva razgovora, oba putem raunala. $oe postavljati bilo kakva pitanja i usmjeravati tijek razgovora. 1 jednoj situa#iji, sugovornik mu je raunalo, a u drugoj situa#iji, sugovornik je ovjek s kojim tako,er komuni#ira preko raunala. 9ilj ispitivaa je otkriti u kojoj situa#iji razgovara s ovjekom, a u kojoj s raunalom. 1koliko ih ne uspije razlikovati, za raunalo se smatra da je /prolo0 *uringov test. ELIZA raunalo psihoterapeut *uringov test je bio prvi ozbiljniji pothvat u podruju odre,ivanja inteligen#ije raunalnih sustava, no ne i jedini. 1 ='(tim godinama )'. st. razvijeni su novi programi s kojima se mogla voditi konverza#ija. 8ednog od poznatijih programa konstruirao je 8. >einzebaum, a ime mu je ?@IAB. ?@IAB je program koji u razgovoru oponaa psihoterapeuta. 2re#iznije, vodi razgovor po uzoru na 9. 4ogersa, nedirektivnog psihoterapeuta, koji inae provodi tzv. /terapiju usmjerenu na klijenta0. %ad bi netko proitao ulomak iz razgovora ?@IA? i klijenti#e, bez da prethodno zna da je ?@IAB zapravo raunalni program, moda ne bi niti pomislio o emu se radi. ?vo jednog primjera.

Parry raunalo paranoidni pacijent 8o jedan interesantan primjer raunala koje razgovara jest 2arr:, simula#ija paranoidnog pa#ijenta. "jega je konstruirao %. 9olb: 56=;. godine. %ako bi ispitao vjerodostojnost 2arr:a, 9olb: je proveo testiranje programa na nain da je dao zapise razgovora s 2arr:jem i stvarnim paranoidnim pa#ijentima na pro#jenu ;;(oi#i psihijatara. Oko polovi#e psihijatara pro#ijenilo je 2arr:ja paranoidnijim od stvarnih pa#ijenata. 2rogram je spe#ifian po tome to, osim prirodnog govora, simulira i paranoidni sustav vjerovanja. 9olb: je tako,er autor jednog relativno novijeg programa koji se koristi u tretmanu blaeg oblika depresije. Slijedi primjer razgovora s 2arr:jem.

Na koji nain raunala vode razgovore 4aunala nemaju sposobnost uvida u razgovor koji vode, kao to imaju ljudi. %ada njihov sugovornik neto izjavi ili upita, trae kljune rijei i fraze iz njihovih reeni#a, a zatim u vlastitoj bazi podataka pronalaze reeni#e koje e najvie odgovarati kljunim rijeima i frazama iz reeni#e sugovornika. 1koliko ne prona,u prikladan odgovor, iz baze podataka izabiru neki koji zvui to neutralnije, poput /razumijem0, /to je veoma zanimljivo0 i sl. !ritike 2ostoje brojne polemike oko pitanja moe li se strojeve uope nazvati inteligentnima ili ne. Smatra se da je ljudsko ponaanje suvie kompleksno da bi se objasnilo setom jednostavnih pravila, kakva slijede raunala da bi manifestirala odre,ena ponaanja, u ovom sluaju, da bi koristila prirodan govor. Iz tog razloga, nije tako jednostavno povlaiti paralele izme,u ljudske i umjetno simulirane inteligen#ije. 2rema nekim autorima, da bi neki sustav proglasili inteligentnim, nije dovoljno opaati iskljuivo njegovo ponaanje npr. koritenje prirodnog govora!, ve treba istraiti i njegova /mentalna stanja0 npr. razumijevanje govora!. 4aunala koja su programirana na prirodan govor zapravo izvode vrlo jednostavne sintaktike manipula#ije. Simboli koje obra,uju za njih nemaju znaenje kakvo imaju za ovjeka. Sposobnost pretraivanja velikog broja moguih kombina#ija reeni#a ne zahtijeva nuno inteligen#iju. Osim toga, raunala nemaju intui#iju, osjeaje, namjere niti elje. Svaki malo vjetiji ispitiva, mogao bi otkriti da se radi o raunalu, ako postavi /prava0 pitanja. 1vjeriti se moete i sami. "a dolje navedenim strani#ama moete popriati s raunalima. B.@.I.9.?. http.CCali#e.pandorabots.#omC ?@IAB http.CC---.#ha:den.netCelizaC?liza.html.