UNIVERZITET U SARAJEVU PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET ODSJEK ZA HEMIJU

Osnovne osobine naunoistraivako g i strunog rada

Elmir Velispahi; Sanita Durakovi

Sarajevo, okto ar !"##

Sadraj
Osnovne osobine naunoistraivakog i strunog rada.................1 aunoistraivake metode ..........................................................! ormativna metoda ......................................................................! Eksperimentalna metoda...............................................................! "istorijska metoda ........................................................................! #arakteristike naunog istraivanja ..............................................$ Osobine dobrog naunog rada ......................................................$ #ako da itate naunoistraivaki rad ...........................................% &iteratura ........................................................................................'

(vod
)rani*u i+me,u naunog i strunog rada i djela nije uvijek lahko podvui- +ato je esto potrebno nuno paljivo ra+matranje i ispitivanje. Da bi se poblie odredilo .ta su- u stvari- nauno istraivaki rad i djelo i koja su osnovna svojstva njihova- nuno je prethodno rei bar nekoliko rijei o tome .ta je nauka i istraivanje. aukom obino na+ivamo sre,eno- sistematisano i provjereno sa+nanje o neemu- postignuto metodinim- paljivim i savjesnim istraivanjem i ra+matranjem. /straivanjem pak +ovemo sistematsko traganje +a injeni*ama i+ kojih se mogu i+vui i+vjesni nauni prin*ipi i +akonitosti. 0rerma tome- nauku- u stvari ine re+ultati+akoni do kojih se dola+i putem istraivanja.

aunoistraivaki rad
/+ uvoda proi+la+i da rad koji hoe da dobije kvali2ikativ naunoiztraivaki mora da pola+i od odre,enog problema. 0rema 3orojeviu naunoistraivakim djelom moe se smatrati ono djelo koje je nastalo kao re+ultat +nanstvenog istraivanjaprimjenom +nanstvenih metoda- a koje otkriva dotad nepo+nate injeni*e i odnose i obja.njava +akonitosti me,u pojavama. Vaan je kvalitet injeni*a na kojima se +asniva nauni rad- te injeni*e moraju da budu valjane- to jest tane- provjerene i najveim djelom i+ prve ruke. 4er samo iv dodir sa autentinim injeni*ama moe radu dati naunu osnovu- nauni karakter. Djelo se ne smije +asnivati samo na injeni*ama i+ druge ruke jer u tom sluaju ono nee imati nauni karakter u pravnom smislu rijei- .to ne +nai da takav rad ne moe biti +animljiv- koristan i vrijedan. /+ dosada.njeg i+laganja proi+la+i da se osnovna svojstva nekog nauno5istraivakog rada mogu svesti na sljedee tri take6

7ad mora da pola+i od jednog odre,enog- novog- dotad neistraenog i nerije.enog- ili djelomino rije.enog problemai da se pomou njegove temeljne anali+e 8i hipote+a9 dola+i do novih re+ultata6 do novog sa+nanja- nove norme- novih +akona. Drugim rijeima- naunoistraivaki rad treba u prvom teme. reduorginalan. :a orginalnost moe da se mani2estuje bilo i+borom potpuno novog problema- nove

;injeni*e i ideje koje se i+nose- i na kojima se +asniva naunoistraivaki rad moraju biti pou+dane- paljivo i dovoljnom broju prikupljene- kritiki ra+motrene i provjerenepravilno anali+irane i interpretirane- jednom rijeju takve da se na njih itala* moe osloniti.

( radu saglasno karakteru problema i istraivanja- kao i i+vora in2orma*ija treba da je primjenjena najpodesnija nauna metoda. aunom metodom se na+iva obino skup ra+nih postupaka i pro*esa pomou kojih se dola+i do naunih sa+nanja i istina.

aunoistraivake metode
:eoretiari obino ra+likuju metode-6 tri osnovne<standardne= i naunoistraivake normativnueksperimentalnuhistorijsku. Svaka od njih je karakteristina +a ra+ne grupe nauka koje se s ob+irom na metodu istraivanja koja se u njima naje.e primjenjuje mogu podijeliti na normativneeksperimentalne i istorijske nauke. Normativna metoda- Ova metoda- kao .to na to uka+uje i samo ime- ima +a *ilj da na,e ono .to predstavlja ne +akon nego normustandard- prosjek u svijetu u ivotu- koji podlijeu neprestanim promjenama i esto ono .to je u i+vjesnoj oblasti i danom trenutku najbolje. Eksperimentalna metoda- Ona se +asniva- kao .to joj i ime kaena eksperimentuto jest na <kontrolisanom posmatranju< i <provjeravanju nekog +akona=.

>

Historijska metoda- "istorija bi se mogla de2inisati kao tano sa+nanje o onome .to se dogodilo i po mogunosti- kako i +a.to se to i tako dogodilo. 0ored ove tri osnovne 8<standardne=9 naunoistraivake metodepominju. se i neke druge- <minorne=- kao6 studij sluaja 8*ase stud?9genetika metoda- komparativna metoda - metoda pregleda- metoda kompila*ije- metoda anketiranja- metoda intervjuisanja- i sl. - ali <kritiko ispitivanje pomenutih mi5nornih metoda poka+uje=- kao .to tano istie @lmek 8@lma*k9- <ili da su one inadekvatne kao metode induktivne nauke- ili da su identine sa nekom od standardnih metoda6 hstorijskom- eksperimentalnom i normativnom. Studij sluaja. A #ao sto i samo ime kae- to je prouavanje nekog pojedinanog sluaja i+ odre,enog naunog podruija6 pravaso*iologije- psihologije- medi*ine i dr. )enetika metoda. A Slina je metodi studije sluaja. #ao i ova posljednja- ona predstavlja samo prvi korak u nau*i. @nketiranje. A Osnovni instrumenat +a i+vo,enje metode anketiranja jest kvestionar 8anketni upitnik9- koji slui +a prikupljanje in2orma*ijami.ljenja- materijala. Valjanost i pou+danost ove metode prikupljanja in2orma*ija +avisi od valjanosti i pou+danosti samih in2orma*ija dobivenih ovim putem. /ntervjuisanje. A Slian kvestionaru je intervju6 osnovna ra+lika i+me,u njih je u tome .to se u sluaju kvestionara in2orma*ije prikupljaju pismenim putem- be+ prisustva onoga kome se upuuju pitanja- dok se intervju i+vodi usmeno i neposredno- u linom dodiru sa li*em koje se intervjui.e.
%

Struni rad
/ako i+me,u naunoistraivakog i strunog rada nema o.trih grani*a- potrebno ih je ra+likovati. Struni rad se karakteri.e da ne sadri nove- orginalne +nastvene spo+naje- +nanstvene re+ultateteorije ve se u njima obra,uje ve po+nato i opisano. /+rada Strunog rada ima +adatak u prikupljanju- interpretiranju- i obradu ve po+natih +nanstvenih spo+naja. ( domen strunih djela ula+i npr. Bagistarski struni rad- struni lanak- struni prika+ itd. Ob+irom da struni rad nije ogranien- moe da sadri i elemente naunog djela. :ada govorimo o +nanstveno5strunom djelu- tu spadaju djela poput npr. (dbenikaleksikonapraktikumarijenikaasopisi itd. 8 Celenika- !DDD 9 Struna istraivanja uspostavljaju ve+u i+me,u mi.ljenja i iskustvenog doivljavanja i po tome se ra+likuju od nauno5istraivakih istraivanja.

7a+like i+me,u nauno5istraivakog i strunog rada

#ao .to je ve pomenuto jasne grani*e se ne mogu postavljatiob+irom da jedan rad moe dok da posjeduje strunog malo vi.e naunoistraivakog argumenata strunih na karaktera kojih drugi karaktera. od je

Be,utim osnovne ra+like ipak postoje. Vujevi navodi mnogo temelju On ra+likuje da se naunoistraivake obino smatra da radova. navodi

naunoistraivako djelo ne.to o+biljnije i kvalitetnije od strunog djela. Be,utim- ovakvo je stajali.te neodrivo. On tvrdi da su nanoistraivaki i struni rad dvije ra+liite aktivnostipa
E

naunoistraivaki moe biti i nekvalitetan- a struni moe biti vrlo kvalitetan. On dodu.e tu svoju tvrdnju ne argumentira pa je sa re+ervom treba prihvatiti- jer je tako ne.to i mogue u pojedinanim sluajevima- ali je to ipak gledajui uopeno neprihvatljivo. /spravna je tvrdnja da nema promjena be+ jedinstva naunoistraivakog i strunog rada. /ako ona mogu sluiti istom *ilju- naunoistraivako i struno djelo nisu jedno te isto6 naunoistraivakim djelom se otkrivaju nove spo+naje- a strunim se djelom djeluje na temelju otkrivenih spo+naja. Osobine naunoistraivakog rada Dolazi se do novih znanstvenih spoznaja

Osobine strunog rada

Ne sadri nove orginalne znanstvene spoznaje

Posjeduje neistraeni problem za rjeavanje

Ne posjeduje problem

Osnovni zadatak je Osnovni zadatak je u pronalasku rjeenja problema prikupljanje i interpretiranje ve poznatih znanstvenih injeni!a

Osobine dobrog naunog i strunog rada

Svaki nauni ili struni rad- ma i+ koje naune oblasti bio- ima svoje osobene kvalitete. #ada je rije o osobinama karakteristinim i
F

op.tim +a neki dobar nauni rad- treba istai na prvom mjestu da- u veini sluajeva- kvalitet nekog naunog rada ne +avisi od njegova obima6 po+nato je da su neka epohalna otkria saop.tena na malom broju strani*a 8na primjer- @jn.tajnova teorija relativiteta9. Obim rada +avisi od mnogih inila*a i on moe da varira +a pojedine naune dis*ipline- grane- teme- doprinosei u manjoj ili u veoj mjeri samom kvalitetu rada. 0osebno- kada je rije o doktorskoj te+i- .iri obim njen poka+uje- po pravilu- da je autor prouio svu nunu gra,u i dokumenta*iju- da je produbio predmet i da je nauio da gra,u obradi i organi+uje u veu harmoninu *jelinu. 0rema tome- pristojna doktorska te+a i+ humanistikih nauka trebalo bi da i po obimu bude +naajnije djelo- da i+nosi otprilike dvjesto pedeset do tri stotine strana ku*anog teksta- Gto ne +nai da i te+e manjeg obima ne mogu da imaju vrijednost. /pak op.te pravilo je da treba teiti +a kratkoom 8koja je- u+ jasnou i neposrednost- osnovna osobina naune pro+e9+a saetim i snanim nainom i+laganja injeni*a i ideja. / to i+ vi.e ra+loga- od kojih nam se ine glavnim sljedee6 ( prvom redu- to +ahtijeva dana.nji tempo ivota6 ovjek dana.nji*e nema mnogo vremena i strpljenja +a itanje dugih napisa- i pisati Catim- kratkoa je- u ne.to op.irnije i due nego .to je neophodno +nai- u stvari+loupotrebljavati tu,e vrijeme i strpljenje. da je bio u stanju da mu da saet- +bijen oblik. Da u ve+i sa ovim navedemo nekoliko op.tih prin*ipa kojih bi se autor trebalo da pridrava u i+laganju da bi postigao kratkou6 1. nuno !. 1. $. e unositi u rad ni.ta .to nije u neposrednoj ve+i sa temom e pretrpavati rad be+naajnim pojedinostima e ponavljati ono .to je ve na neki nain reeno
'

+natnoj mjeri- doka+ da je autor ovladao predmetom do tog stepena

e poinjati i+laganje suvi.e i+daleka- nego ondje gdje je to

>.

e ra+lagati i obja.njavati op.irno stvari koje su same po sebi ra+umljive (kratko reenoprevelika op.irnost i

dovoljno

ra+vuenost odu+imaju naunom radu je+grovitost- jedrinu i snaguslabe njegov op.ti utisak. 0ored saetosti- mogu se istai jo. neke osnovne osobine svojstvene dobrom naunom radu- be+ ob+ira na to i+ koje je struke. :o su6

Jedinstvo.5 ( jednom naunom radu dobrog kvaliteta 8kao iuop.te- u svakom dobrom sastavu9- u ra+voju osnovne- *entralne misli- koja ini stoer rada- treba da postoji jedinstvo. :o e reinuno je da svi dijelovi rada 8glave- poglavlja- odsje*i- paragra2i itd.9 budu posveeni jednoj stvari- jednom predmetu- jednoj ideji.

Sklad. 5 Svi dijelovi rada treba da budu u skladu- kako jedni s

drugima me,usobno- tako i svaki od njih- sa radom kao *jelinom- to jest potrebno je da i+me,u svih dijelova i *jeline postoji logika koherentnost.

Adekvatno isticanje. 5 Svaka misao i ni+ misli ra+vijenih u

nekom radu treba da budu istaknute prema svojoj vanosti. :o adekvatno isti*anje postie se- naroito- veim ili manjim prostorom koji se daje nekoj misli ili ni+u misli- i mjestom6 ono .to se eli najvi.e da istakne stavlja se na posljednje mjesto- koje je najvanije- +atim po vanosti dola+i prvo mjesto- itd.

Originalnost . 5 ( pogledu originalnosti ne mogu se pred mla,eg

istraivaa postavljati neki naroito visoki +ahtjevi. /skreno govoreipotpuna originalnost predstavlja i+u+etak- a veliku rijetkost oni pis*i koji se njome odlikuju.

Pravilno rasuivanje. H Saglasno karakteru naunog rada i

primijenjenoj istraivakoj metodi istraiva saop.tava na ra+ne naine re+ultate svoga istraivanja injeni*e- ideje- +akljuke6 naje.e raspravljanjem 8anali+omdiskusijompolemikom-

1D

obja.njavanjem i si.9- ponekad prianjem 8nara*ijom9 i opisivanjem 8deskrip*ijom9. 0ri tome treba obratiti panju osobito na dvije stvari6 19 da svaka tvrdnja- sud- mi.ljenje budu obra+loeni 8oni upravo i vrijede onoliko koliko su potkrijepljeni valjanim i ubjedljivim argumentima i doka+ima9; inae su proi+voljni i prema tome be+ vrijednosti; !9 da rasu,ivanja i +akljuivanja budu pravilna6 da autor ne upro.ava stvari- u+imajui u ob+ir samo argumente koji idu u prilog i+vjesnoj te+i

#ako lanak
Boda nivou e

da
vam sa

itate
se initi da

naunoistraivaki
je +a poetnika i u uenju osvrtom

naunoistraivakog rada rano da +apoinje na ovom poetnikom +nanja itanjemprouavanjem kritikim naunoistraivakih lanaka. Be,utim- itanje naunoistraivakih lanaka 8kao primarnih i+vora9 u naunim asopisima 8naroito me,unarodnim9 je djelimino stvar iskustva i vje.tine- a djelimino uenje spe*i2inog rjenika- odnosno terminologije tog podruja. 0rije svega6 E 0@ /;/:EI @ko tome pri,ete korak po korak- ak i lan*i koji vam u poetku i+gledaju potpuno nera+umljivi 5 bie sasvim ra+umljivi. 0re svega- uradite sljedee6 a9 ;/:@4:E S@BO O @ /S:7@J/V@ 4@ #O4@ V@S C@/S:@ / :E7ES(4(. Ova preporuka e vam +vuati veoma prosta .to se uop.te spominje- ali ima ljudi koji sebe primoravaju da se mue itajui ba. svaki istraivaki lanak. b9 07O;/:@4:E 07VO @3S:7@#: 8#7@:@# S@D7J@49.

11

akon itanja odluite da li da proitate *ijeli lanak- ili da u.tedite vrijeme i pre,ete na neki drugi lanak- ili ete uraditi ne.to korisnije +a sebe. @ko se odluite da proitate *ijeli lanak- i elite da ga dobro ra+umijete i koristite +a svoja istraivanja- predu+mite sljedee korake6 1. 0OV7G O ;/:@ 4E 807E)&ED9 ;&@ #@. 0ovr.no i br+o proitajte- o+naite osnovne dijelove lanka 8naslovegra2ikone- tabele- *rtee- slike i slino9. Ovo e vam odu+eti svega nekoliko minuta. emojte se jo. truditi da ra+umijete lanak- samo da dobijete pregled o emu se radi. !. (0OC @V@ 4E S@ 74E; /#OB 8:E7B/ O&O)/4OB9. 0ro,ite lanak rije po rije- red po red- podvu*ite ili o+naite svaku rije i i+ra+ koje ne ra+umijete. ( ovoj 2a+i moete uraditi nekoliko stvari. a9 0ogledati rijei i i+ra+e u odgovarajuem rjeniku. b9 Shvatiti termine i i+ra+e u kontekstu u kojem su kori.teni 1. 7@C(B4EV@ 4E- OD4E&4@# 0O OD4E&4@#. ( uvodnom dijelu 8(vod9 uoite kako ga je autor uredio. #oji su problemi istaknutiK @utor je trebao da sumira i komentari.e dosada.nja istraivanja u ve+i tog ili tih problema- a vi treba jasno da uoite ra+liku i+me,u prethodnih istraivanja i aktuelne studije 8istraivanja9 u lanku. ( dijelu Betode poku.ajte da dobijete jasnu sliku .ta se uradilo pri svakom koraku. Gta je stvarno bilo i+mjerenoK #orisno je da ukratko napi.ete ili o+naite pro*edure- tretmane i mjerne instrumente 8mjere- testove9. ( dijelu gdje su prika+ani re+ultati istraivanja 87e+ultati9 dobro pogledajte tabele- gra2ikone i *rtee- po.to je to Lje+groL veine lanaka. Svaki naunik e naje.e prvo LitatiL tabele- gra2ikone i *rtee pre nego .to odlui
1!

da li je vrijedno da ita ostatak lankaI Gta +nai Lra+umjetiL *rteegra2ikone i tabeleK 7a+umjeete sve to ako ste u stanju da ih objasnite jednostavnim rjeima 8ne reproduk*ijom brojeva- nego .ta oni +nae u kvalitativnom smislu6 odnosi- ra+like- slinosti i dr.9. ( djelu gde se diskutuju re+ultati istraivanja 8Diskusija9 nala+e se +aklju*i koje je autor htio da i+vue na osnovu re+ultata obrade podataka- anali+a i kompara*ija. ( nekim lan*ima ovaj dio sadri dosta interpreta*ije i veoma je vaan. ( svakom sluaju- ovdje autor istie re+ultate svog rada- njihovo +naenje u odnosu na nala+e drugih autora- te na mogunost generali+a*ije svojih re+ultata.
$. 07/B4ED3E / #7/:/#E.

akon .to ste ra+umjeli lanak- moete se

vratiti na .ira pitanja i i+vui sopstvene +akljuke. Veoma je korisno kontinuirano biljeiti va.a pitanja tokom obrade lanka- te se vraati i poku.ati dati odgovore na njih.

11

&iteratura
Gami B.- 81'F$9. Kako nastaje nauno djelo. %. /+d. SarajevoSvjetlost. Vujevi B.- 8!DD!9. Uvoenje u znanstveni rad. %. /+d. CagrebGkolska knjiga. /+vori sa interneta6 http6MMNNN.2sb.uni+g.hrMatlantisMuploadMneNsboardM11O1!O!D11OO11F >!O!DO1!O!DDEOOE$!EOBE:ODO&O)/4@O/C7@DEOC/75 aPBaterijaliOsOpredavanja.pd2 http6MMNNN.geo2.uni+g.hrMQbstan*i*Mkiksgnh.pd2

1$