KOMPETENCIJE ZA OBRAZOVNI RAD SA ODRASLIMA U SVJETLU GLASSEROVE TEORIJE POTREBA

Meunarodni andragoki simpozij:

Kljune kompetencije i uenje odraslih

Biograd na Moru, 16-17. 5. 2013.

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

Kompetencije kao imenice

Kompetencije se esto izjednaavaju sa znanjem i vjetinama, a zapravo predstavljaju sposobnost susretanja kompleksne stvarnosti u kojoj treba obaviti odreeni posao Sposobnost smo navikli posmatrati kao uroeni fenomen, nadarenost za neto no, sposobnost se moe razvijati Sposobnost je mo ovu odrednicu esto zaboravljamo, skromno je guramo pod tepih
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 2

Pedagoke i andragoke kompetencije slinosti i razlike

Potjeu od slinosti i razlika u uenju djece i odraslih: Slika o sebi zavisnost Vs. samousmjerenost Iskustvo malo, vrijedno Vs. obimno Spremnost za uenje biloki razvoj, socijalni pritisak Vs. uloge, razvojni zadaci Orijentacija u vremenu odloena Vs. trenutna primjena znanja Orijentacija u uenju predmetna Vs. problemska
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 3

ISSA pedagoki standardi primjenjivi u andragogiji?

Kvalitetna interakcija u odgojnom procesu Rad sa obitelji i zajednicom Inluzija, ivot s razlikama i ljudska prava Planiranje i vrednovanje Strategije pouavanja Poticajno okruenje za uenje Profesionalni razvoj
Pitanje: KAKO EDUKATORA PRIPREMITI ZA PRIMJENU OVIH PRINCIPA U RADU S ODRASLIMA?
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 4

Za to treba biti kompetentan andragog?

Stvaranje klime uvaavanja, suradnje i leernosti u nastavnom radu Uzajamno planiranje skupa s polaznicima Zajedniko definiranje potreba svih sudionika u edukaciji Pregovaranje o ciljevima edukacije (osobnim, poslodavevim, edukatorovim) Problemska, a ne predmetna orijentacija u curriculumu Istraivake tehnike, poduka dekonstrukciji i konstrukciji informacije Zajedniko, uzajamno vrednovanje sudionika
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 5

Glasserova teorija potreba u slubi obrazovanja odraslih

Egzistencija hrana, zrak, voda... kakvi su uvjeti edukacije (fiziki prostor, smjena rada i odmora)? Ljubav i pripadanje prostor, sadraj, ljudi ili predmeti koji su osobni kakve veze sadraj edukacije ima sa ulogama polaznika? Sloboda izbor postupaka, kretanja, naina rada, skupine u kojoj jesam kako obaviti zajedniko planiranje, dijagnozu potreba, redefiniranje ciljeva, vrednovanje? Zabava radost, veselje i oputenost s kojima inim to to inim kako primijeniti metodiku usmjerenu na polaznika, istraivake tehnike, spoznajnu dekonstrukciju-konstrukciju? Mo kompetencija, sposobnost, potovanje zajednice za ono to mogu i znam kako e se promijeniti polaznikova kvaliteta ivota s obzirom na edukaciju kroz koju prolazi?
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 6

Praktian primjer za ilustraciju: izobrazba nastavnika na FF UNSA

Nekad
Predmetna orijentacija Usmjerenost na nastavnika Vremenska orijentacija: sloboda bez reda Ispitna situacija: krajnje instrumentalizirana Planiranje i izvedba: profesorocentrina

Sad

Problemska orijentacija (samoprocjena obrazovnih potreba) Usmjerenost na polaznika (uloge) Vremenska orijentacija: sloboda u zajednikom uspostavljanju reda Ispitna situacija: zajedniki pregovori o kriterijima, vrijeme neogranieno, uzajamno vrednovanje Planiranje i izvedba: uz uee sudionika

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

Kompetencije nastavnika
Staro, predmetno utemeljeno polazite:
Pedagokopsiholoke kompetencije Didaktikometodike kompetencije
Ped Komp Did Met
Dr.sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 8

Novo, problemski utemeljeno polazite:

Komp

cjeloivotno uenje

SISTEMSKE KOMPETENCIJE
Sposobnost primjene znanja u praksi Sposobnost uenja Sposobnost prilagodbe novome Sposobnost stvaranja novih ideja Sposobnost voenja (umjesto upravljanja) Sposobnost razumijevanja u kontekstu Spoosobnost neovisnog rada Sposobnost kreiranja projekata, pokretakog i poduzetnikog duha Sposobnost razumijevanja kvalitete
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 9

INSTRUMENTALNE KOMPETENCIJE
Sposobnost analize i sinteze Sposobnost planiranja i organiziranja Sposobnost prepoznavanja opeg znanja u osnovnom profesionalnom znanju Sposobnost rukovanja raunalom Sposobnost koritenja informacija Sposobnost rjeavanja problema Sposobnost odluivanja (izbor)

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

10

INTERPERSONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnost uvida i samouvida (kritiko posmatranje) Sposobnost za timski rad Sposobnost kvalitetne komunikacije (interpresonalne vjetine aktivno sluanje, na pr.) Sposobnost komunikacije sa neekspertima iz svoje i drugih oblasti Sposobnost prihvaanja raznolikosti Sposobnost rada u meunarodnom okruenju Sposobnost balansirane posveenosti poslu (etika odnosa prema sebi i drugima)
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 11

Predmeti i kompetencije
predm.

Okvir realizacije

PEDAGOGIJA

PSIHOLOGIJA

DIDAKTIKA

METODIKA

TEORIJA

Sistemske kompetencije Instrumentalne kompetencije

PRAKSA

ZADACI ZA SAMOST. R. ISPIT

Instrumentalne kompetencije
Sistemske kompetencije
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 12

Iako postoje 4 bazina predmeta, polazi se od uloga...

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

13

... i potreba koje se samoprocjenjuju...

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

14

Uloge i samoprocjena obrazovnih potreba

Vizualizacija razliitosti koje treba posloiti u jedinstvenu programsku cjelinu Samoprocjena obrazovnih potreba: Od 158 odgovora: vjetina komunikacije 65, strategije uenja i poduavanja -58, cjeloivotno uenje -28, inkluzivno obrazovanje 7, informacijska pismenost 4 Rijeima: inkluzija nije nae podruje i znamo raditi na raunaru
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 15

Primjer promjene u stavu o obrazovnoj potrebi za informacijskom pismenou

Postoji razlika izmeu informatike i informacijske pismenosti Postoji razlika izmeu informacijskog drutva i drutva znanja Vano je znati temeljne ciljeve IP i znaenje koncepta uiti kako uiti Bibliotekar je informacijski strunjak koji mi moe pomoi u radu s uenicima Odmah u:
Raditi na vlastitoj i uenikoj IO, staviti akcent na smisao znanja kojemu poduavam, uputiti uenike na literaturu, vanost provjere izvora i samostalno traganje, okuati se u koritenju metapretraivaa, koristiti tezauruse, razgovarati s bibliotekarom o postojeim pretplatama na baze podataka, napraviti stranicu s uenicima, apelirati na nezadravanje informacije jer se ona dijeljenjam umnoava i raste joj vrijednost
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

16

Razumijevanje potreba u obrazovanju odraslih

ini edukaciju ugodnim iskustvom Daje osjeaj kontrole polaznicima Nastavnikovu ulogu humanizira Jaa grupnu koheziju Omoguava promjenu stava polaznika bez agresivnog prodora u postojee stavove Upotpunjava teorijski okvir unutar kojega se odvija obrazovanje odraslih Naglaava poruku voditelja: MENI JE STALO - A VAMA?
Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 17

Izvori
Despotovi, M.(2000), Igra potreba andragoke varijacije, Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet, Beograd Glasser, W. (2000), Teorija izbora, Alinea, Zagreb Mavrak, M. & Hajdapai, L. (2012), Informacijska pismenost i pedagoko obrazovanje nastavnika, Zbornik radova sa 6.savjetovanja o reformi visokog obrazovanja, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo Pastuovi, N. (1999), Edukologija, Znamen, Zagreb Slatina, M. (2005), Od individue do linosti, Dom tampe, Zenica

Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo

18