Alternativne sankcije-HRVATSKA

Z. Koki Puce, I. Kovo Vukadin: Izvravanje alternativnih sankcijaUDK u Republici Hrvatskoj 343.27(497.
5) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 745-794. 343.8
Primljeno 18. listopada 2006. Izvorni znanstveni rad
Zdenka Koki Puce* Dr. sc. Irma Kovo Vukadin**
IZVRAVANJE ALTERNATIVNIH SANKCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Cilj je ovog rada upoznavanje strune javnosti sa zakonskim i provedbenim aspektima provoenja aternativnih sankcija u Hrvatskoj te prikaz istraivanja provedenih sankcija. U trenutku kad je penalni sustav prekapacitiran, a prosjena duljina kazne se poveava zbog uestalih sluajeva tekih kaznenih djela koja zahtijevaju izricanje kazne dugotrajnog zatvora, bitno je alternativne sankcije zatitnog nadzora i rada za ope dobro pozicionirati i prepoznati kao nune najprimjerenije kaznenopravne sankcije za odreene vrste kaznenih djela i odreene poinitelje. Time se omoguuje kvalitetnija individualizacija kazne i postie svrha izricanja i izvravanja tih alternativnih sankcija. Petogodinje izvravanje alternativnih sankcija unutar Sredinjeg ureda Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua pokazuje da su one, u sklopu zakonodavne reforme kaznenog prava, zaivjele u praksi te postale bitan i nezaobilazan segment kaznenoizvrnog prava. No, potrebno je daljnje promoviranje koritenja alternativnih sankcija, ujednaavanje prakse oko izvravanja i nadzora tih sankcija na cijelom podruju Republike Hrvatske te iniciranje izmjene Zakona o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi radi usklaivanja s Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku.
1. UVOD Navoenje statistikih podataka o broju zatvorske populacije u penalnim sustavima nezaobilazan je uvod u bilo kakvu raspravu o alternativnim sankcijama (ili kako se nazivaju u meunarodnim dokumentima sankcijama i mjerama koje se provode u zajednici; community sanctions and measures).
* Zdenka Koki Puce, dipl. iur., naelnica Odjela za izvravanje uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i rada za ope dobro na slobodi u Ministarstvu pravosua, Sredinji ured Uprave za zatvorski sustav ** Dr. sc. Irma Kovo Vukadin, izvanredna profesorica na Odsjeku za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
745
Z. Koki Puce, I. Kovo Vukadin: Izvravanje alternativnih sankcija u Republici Hrvatskoj Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 745-794.
U tom smislu korisni su podaci koje iznosi Walmsley (2003) za 205 drava svijeta. Vodei rauna o metodolokim potekoama1, navodi sljedee kljune toke o svjetskoj zatvorskoj populaciji: vie od 8,75 milijuna ljudi u zatvorima je diljem svijeta, uglavnom kao pritvorenici ili na sluenju kazne zatvora. Otprilike polovina ih je u SAD-u (1,96 mil.), Rusiji (0,92 mil.) i Kini (1,43 mil.). SAD ima najviu zatvoreniku stopu (686), a nakon nje slijede Kajmansko Otoje (664), Rusija (638), Bjelorusija (554), Kazahstan (522), Turkmenistan (489), Belize (Srednja Amerika) (459), Bahami (447), Surinam (Juna Amerika) (437) i Dominika (otok, Srednja Amerika) (420). vie od 3/5 drava (62,5%) ima stopu ispod 150. Velika Britanija ima stopu 139 to je ini dravom s najviom stopom u Europskoj uniji. stopa zatvorenike populacije razliita je u razliitim regijama svijeta i razliitim dijelovima istog kontinenta: i. u Africi je srednja vrijednost za zapadnu i centralnu Afriku 50, dok je za drave june Afrike 362, ii. srednja vrijednost za junoamerike drave je 107, a za drave Kariba 297, iii. u Aziji je srednja vrijednost za june centralne drave (uglavnom indijski potkontinent) 54, a za (bive sovjetske) centralne azijske drave 426, iv. u Europi je srednja vrijednost za junoeuropske drave 69, a za centralne i istone 213, v. u Oceaniji (ukljuujui Australiju i Novi Zeland) srednja je vrijednost 110. zatvorska populacija u porastu je u mnogim dijelovima svijeta. Aurirani podaci o dravama u odnosu prema prethodnoj listi pokazuju da je zatvorenika stopa porasla u 68% drava (61% u Africi, 68% u Americi, 87% u Aziji, 65% u Europi i 50% u Oceaniji). Zanimljivi su nam speciniji podaci o zatvorskoj populaciji u prostoru europskog okruenja. U tom smislu referentni su podaci iz publikacije Vijea Europe (2003): European Sourcebook of Crime and Criminal Justice Statistics. U toj se publikaciji za zatvorsku populaciju navode dvije vrste podataka: stock (broj zatvorske populacije u dravi na odreeni dan u godini na
Razliiti izvori podataka (nacionalna zatvorska administracija ili nadlena ministarstva); vremenski obuhvat: od 1999. do 2002; izraunate su stope, a za drave ili regije za koje prethodni izraun nije bio mogu, izraunata je srednja vrijednost. Slabosti liste: nema podataka za 17 neovisnih drava, podaci se ne odnose na isti datum, razliite drave imaju razliitu politiku, npr. jesu li u broj zatvorenika ukljueni pritvorenici ili maloljetnici, sadravaju li podatke za psihijatrijski bolesne poinitelje i poinitelje koji su na tretmanu odvikavanja od alkoholizma.
1
746
100.000 stanovnika) i ow (godinji priljev novoprimljenih u zatvorski sustav na 100.000 stanovnika). Stock za period od 1995. do 2000. godine svjedoi o smanjenju broja zatvorenika u 10 od 30 zemalja koje su dostavljale svoje podatke za svaku analiziranu godinu (Sj. Irska, Litva, Francuska, Finska, Slovaka, vedska, Norveka, panjolska, Danska i Poljska), dok je u ostalim zemljama (osim vicarske koja ima indeks 0) zabiljeen porast zatvorske populacije. U odnosu prema prosjenim stopama zatvorske populacije u analiziranom periodu kao zemlje s najniom stopom istiu se Cipar (33), Slovenija (43) i Albanija (47), a kao zemlje s najviom prosjenom stopom zatvorske populacije Moldavija (223), Rumunjska (212) i Armenija (211). Hrvatska s prosjenom stopom zatvorske populacije 97 spada u skupinu zemalja sa srednjom prosjenom stopom. Podaci o godinjem priljevu zatvorenika (u odnosu na 100.000 stanovnika) u periodu od 1995. do 2000. godine govore o smanjenju stope u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Litvi, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Slovakoj, panjolskoj i vedskoj. Prosjena stopa godinjeg priljeva zatvorenika najnia je u Portugalu i Bugarskoj, a najvia u Njemakoj, kotskoj, Danskoj i Estoniji. Hrvatska u analiziranom periodu biljei porast stope novoprimljenih zatvorenika (1995=168, 1996=160, 1997=311, 1998=477, 1999=441, 2000=407). Poveanje stope zatvaranja, pitanja vezana uz uinkovitost zatvaranja, zabiljeene tetne posljedice zatvaranja i visina trokova zatvorskog sustava doveli su do razvoja alternativnih sankcija koje se provode u zajednici kao uinkovitog naina reakcije na kriminalitet. Odbor ministara Vijea Europe prihvatio je 30. rujna 1999. Preporuke No. R (99) 22 o prenapuenosti u zatvorima. Kao prvo od osnovnih naela navodi se da oduzimanje slobode treba biti shvaeno kao sankcija ili mjera posljednjeg izbora i stoga treba biti primjenjivano samo u sluajevima u kojima ozbiljnost kaznenog djela ini drugu sankciju ili mjeru vidljivo neadekvatnom. Treim osnovnim naelom naglaava se vanost sankcija koje se provode u zajednici pa se kae: treba stvoriti zakonske mogunosti za prikladan niz sankcija i mjera koje se provode u zajednici, po mogunosti stupnjevanih u smislu relativne ozbiljnosti (teine); dravni odvjetnici i suci trebaju se njome koristiti to je vie mogue. O provedbi sankcija i mjera u zajednici navodi se sljedee: U svrhu ostvarenja kredibiliteta sankcija i mjera u zajednici kao alternativa kratkotrajnim zatvorskim kaznama, treba osigurati njihovu uinkovitu provedbu, posebice kroz: * odredbe o infrastrukturi za izvrenje nadzora takvih sankcija i s ciljem pruanja dravnim odvjetnicima i sucima povjerenja u njihovu uinkovitost, i * razvoj i koritenje pouzdanih tehnika predikcije i procjene rizika kao i strategija nadzora, u odnosu na identiciranje poiniteljeva rizika za recidiv i na osiguranje zatite i sigurnosti javnosti. 747
Alternativa zatvaranju kao nainu smanjenja zatvorske populacije u posljednjih se nekoliko desetljea razvila u vrlo iroko podruje. Primarni meunarodni instrument jesu Standardna minimalna pravila UN za izvaninstitucionalne mjere (Tokijska pravila) koja su usvojena u prosincu 1990. godine. Tokijska pravila pruaju pravnu zatitu u osiguranju potene i pravno osnovane primjene izvaninstitucionalnih sankcija. U europskom prostoru takoer su postavljeni standardi u podruju alternativnih sankcija; u listopadu 1992. godine Odbor ministara Vijea Europe usvojio je Europska pravila o sankcijama i mjerama koje se provode u zajednici (Preporuka No.R (92) 16). Nakon 8 godina, u studenom 2000. godine, Odbor ministara usvojio je nove Preporuke o unapreenju implementacije Europskih pravila o sankcijama i mjerama koje se provode u zajednici (Rec. (2000) 22.). Prijedlog tih preporuka izradio je odbor eksperata iz razliitih europskih drava s ciljem analize funkcioniranja Europskih pravila u smislu identiciranja njihova znaenja u sustavu sankcioniranja drava lanica i analize njihove primjene te naina promoviranja koritenja takvih sankcija (Bishop, Schneider, 2001). Rezultati provedene ankete meu dravama lanicama interesantne su i za Hrvatsku kako bi se mogla procijeniti aktualna pozicija u pitanju alternativnih sankcija u procesu prikljuenja europskoj zajednici. Bishop i Schneider (2001) navode da se kao najee spominjani problem u odgovorima drava lanica navodi opa klima javnog mnijenja koja trai stroe kanjavanje (to se periodino aktualizira i u Hrvatskoj). Osim te ope primjedbe, sve drave izvjetavaju o potekoama u podruju legislative, prakse sankcioniranja i implementacije. S obzirom na legislativu navode se dvije vrste potekoa. Za zemlje koje su poele renovirati staru legislativu na nain omoguivanja koritenja sankcija u zajednici, to je obino znailo kompletnu reviziju kaznenog zakona i zakona o kaznenom postupku. Osim toga, trebale su i nove pravne propise za reguliranje ovlasti, zadaa i statusa slubi za implementaciju. Druge drave koje su ve modicirale postojee pravne propise u nekom prijanjem stadiju sada vide potrebu za daljnjim reformama kako bi pojaale i proirile koritenje sankcija u zajednici. Tree podruje potekoa odnosi se na praksu sankcioniranja u kojoj suci i dravni odvjetnici pokazuju nevoljnost za koritenje sankcija i mjera koje se provode u zajednici zbog nepovjerenja prema samim sankcijama ili metodama njihove implementacije. Zakljuno bi se moglo primijetiti da je uvoenje i unapreenje alternativnih sankcija vrlo kompleksan proces koji zahtijeva politiku volju i struno i znanstveno strateko planiranje implementacije takvih sankcija. Preporuke o unapreenju implementacije Europskih pravila o sankcijama i mjerama koje se provode u zajednici reektiraju miljenje mnogih strunjaka da se pitanje alternativnih sankcija mora razmatrati u holistikom okviru, 748
ukljuujui imbenike kao to su penalna reforma, politika sankcioniranja, uloga politiara, donositelja odluka, sudstva i medija kao i raspona i realizacije alternativnih sankcija koje se provode u zajednici (Lappi-Seppala, 1998; Roberts, 2003; Mair, 2004). Tako su preporuke strukturirane u okviru est podruja: 1. legislativa, 2. praksa sankcioniranja, 3. uvjeti za uspjenu primjenu sankcija i mjera koje se provode u zajednici, 4. poboljanje kredibiliteta sankcija i mjera koje se provode u zajednici, 5. postavljanje uinkovitih programa i intervencija i 6. istraivanja. Cilj je ovoga rada, sukladno prethodno navedenim podrujima Preporuka, promoviranje alternativnih sankcija u Hrvatskoj, prikaz pravnih okvira i dosadanje prakse izricanja i provoenja te ukazivanje na vanost znanstvenih istraivanja uinkovitosti takvih sankcija. 2. IZVRAVANJE ZATITNOG NADZORA UZ UVJETNU OSUDU I RADA ZA OPE DOBRO NA SLOBODI Sredinom 1990-ih godina zapoela je reforma hrvatskog kaznenopravnog sustava, koja je obuhvatila i promjene sustava kaznenih sankcija, a rezultat je donoenje novog Kaznenog zakona u Republici Hrvatskoj, koji je stupio na snagu 1. sijenja 1998. Kazneni zakon predvia mogunost izricanja i izvravanja novih alternativnih kaznenopravnih sankcija prema punoljetnim poiniteljima kaznenih djela uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i zamjene kazne zatvora u trajanju do est mjeseci radom za ope dobro na slobodi.2 Kaznenim zakonom izvravanje navedenih sankcija stavljeno je u nadlenost Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua. Izvravanje tih alternativnih sankcija propisano je u Zakonu o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi, koji je stupio na snagu 8. prosinca 1999., a u primjeni je od 8. oujka 2000. Zakon je usklaen s Europskim pravilima o drutvenim sankcijama i mjerama te Preporukom br. R (92) 16 Vijea Europe. U radu se koristi zbirni izraz alternativne sankcije, koji mnogi teoretiari i praktiari osporavaju (detaljnije: akman-Ban, uur, 1999), ali je on u praksi zaivio, a njegovom se uporabom eli naglasiti da je ovdje rije o kaznenopravnim sankcijama koje se izvravaju na drugaiji, alternativni nain, i to izvan penalnog sustava, za razliku od bezuvjetne kazne zatvora.
Bumi i Tomai (2006) detaljno prikazuju sudsku praksu u svezi s izricanjem uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i zamjene kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi. Ujedno kao kazneni suci daju prijedlog moguih oglednih rjeenja. To zato kako bi razrijeili nedoumice koje u praksi imaju suci prilikom izricanja tih alternativnih sankcija, a to je direktna posljedica neusklaenosti Zakona o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi s Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku te injenicom da pojedine odredbe Kaznenog zakona u svezi s izricanjem ZN-a i ROD-a u praksi izazivaju razliita tumaenja.
2
749
2.1. Kratak pregled zakonskih propisa ZAKONODAVNI OKVIR ZA IZVRAVANJE ZATITNOG NADZORA I RADA ZA OPE DOBRO NA SLOBODI 1. Kazneni zakon (NN 110/97, NN 27/98) - stupio na snagu 1.1.1998. (izmjene i dopune NN 129/00 i 105/04 odnose se na posebne obveze izreene uz uvjetnu osudu sa zatitnim nadzorom), izmjene i dopune NN 71/06. 2. Zakon o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi (NN 128/99) stupio na snagu 8. prosinca 1999, a primjenjuje se od 8. oujka 2000. 3. Provedbeni propisi Pravilnik o nainu rada i odgovornosti, izobrazbi i evidenciji povjerenika i pomonika povjerenika, izboru pomonika povjerenika, matici i osobniku osuenika (NN 43/01) Pravilnik o mjerilima za utvrivanje naknade odreenim povjerenicima i pomonicima povjerenika na izvravanju kaznenopravnih sankcija uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i rada za ope dobro na slobodi (NN 43/01 i NN 97/04). Pravilnik o vrsti i uvjetima rada za ope dobro na slobodi (NN 43/01) Svi pravilnici stupili su na snagu 19. svibnja 2001.
Ad 1. KAZNENI ZAKON ZAMJENA KAZNE ZATVORA RADOM ZA OPE DOBRO NA SLOBODI Prema l. 54. KZ-a, kad sud odredi i izrekne kaznu zatvora u trajanju do 6 mjeseci, moe istodobno odluiti da se ta kazna s pristankom osuenika zamjenjuje radom za ope dobro na slobodi. Tu odluku sud donosi kad ocijeni da za ostvarenje svrhe kanjavanja nije potrebno izvrenje kazne zatvora, ali da za ostvarenje ope svrhe kaznenopravnih sankcija nije dovoljno primijeniti mjere upozorenja. Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju koje je u razmjeru s izreenom kaznom od najmanje 10 do najvie 60 radnih dana. Rok za izvrenje rada za ope dobro ne moe biti krai od 1 mjeseca ni dulji od 1 godine. Odmjeravajui trajanje rada za ope dobro i roka za njegovo izvrenje, sud mora voditi rauna o izreenoj kazni zatvora koju zamjenjuje i o mogunostima poinitelja kaznenog djela s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. 750
Rasporeivanje na rad za ope dobro (vrsta rada i mjesto) obavlja sluba za izvrenje kaznenopravnih sankcija vodei rauna o sposobnostima i strunosti osuenika (u praksi to je Sredinji ured Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua, koji ima posebni odjel za izvravanje alternativnih sankcija). UVJETNA OSUDA SA ZATITNIM NADZOROM Prema l. 70. KZ-a, u sluaju kad su ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude, ali s obzirom na okolnosti u kojima poinitelj kaznenog djela ivi i s obzirom na njegovu linost sud ocijeni da mu je potrebna pomo, zatita i nadzor radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne poini novo kazneno djelo, moe primijeniti uvjetnu osudu sa zatitnim nadzorom. Zatitni nadzor obavljaju strune osobe dravnog tijela koje je nadleno za izvrenje kaznenopravnih sankcija. Zatitni nadzor moe trajati sve vrijeme provjeravanja, ali se odlukom suda moe ukinuti i prije, ako su prestale potrebe pomoi zatite i nadzora. l. 71. KZ-a propisuje posebne obveze uz zatitni nadzor, pa tako, pored obveza iz l. 68. KZ-a, sud moe odrediti poinitelju kaznenog djela jednu ili vie obveza tijekom provjeravanja, i to: a) osposobljavanje za odreeno zanimanje koje odabere uz strunu pomo slube za zatitni nadzor b) prihvaanje zaposlenja koje odgovara njegovoj strunoj spremi, osposobljenosti i stvarnim mogunostima obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omoguuje sluba za zatitni nadzor c) raspolaganje svojih dohocima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati i prema savjetima slube za zatitni nadzor d) podvrgavanje lijeenju koje je nuno radi otklanjanja tjelesnih ili duevnih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela e) podvrgavanje odvikavanju od ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama u zdravstvenoj ustanovi ili terapijskoj zajednici f) sudjelovanje u postupku psihosocijalne terapije u specijaliziranim ustanovama u okviru nadlenih dravnih tijela radi otklanjanja nasilnikog ponaanja g) neposjeivanje odreenih mjesta, lokala i priredaba, koje mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog kaznenog djela h) redovito javljanje slubi za zatitni nadzor radi obavjetavanja o okolnostima koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela. Prema l. 72. KZ-a, na opoziv uvjetne osude sa zatitnim nadzorom primjenjuju se u cijelosti odredbe Kaznenog zakona o opozivu uvjetne osude (l. 69. st. 5. KZ-a). 751
Ad 2. PRIKAZ ZAKONA O IZVRAVANJU ZATITNOG NADZORA I RADA ZA OPE DOBRO NA SLOBODI Zakon koji je stupio na snagu 8. prosinca 1999, a primjenjuje se od 8. oujka 2000, ureuje izvravanje kaznenopravnih sankcija uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i zamjenu kazne zatvora do est mjeseci radom za ope dobro na slobodi (u daljnjem tekstu ZN i ROD). ZN i ROD izvravaju se prema punoljetnim osobama kojima su te sankcije izreene u kaznenom postupku3 a izvrava ih Ministarstvo pravosua. Izvravanje ZN-a i ROD-a zapoinje nakon pravomonosti sudske presude, izvrava se u mjestu prebivalita odnosno boravita osuenika, koji ne snosi trokove izvravanja. ROD je besplatan i ne slui postizanju dobiti. Dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe dune su suraivati s Ministarstvom pravosua u izvravanju ZN-a i ROD-a. Za sudsko postupanje po ovom zakonu nadlean je opinski sud prema mjestu prebivalita odnosno boravita osuenika, a za postupanje u prvom stupnju nadlean je sudac pojedinac. Zakon propisuje da je svrha izvravanja ZN-a i ROD-a da se, uvaavajui opu svrhu kaznenopravnih sankcija (tj. da svi graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini kazneno djelo te da se poinitelji kaznenih djela ubudue tako ponaaju), osuenik ne iskljui iz drutva, ve da uz pomo i nadzor drutvene zajednice, dragovoljno, osobnim postupcima, radom i odnosom prema posljedicama izazvanim poinjenim djelom razvije svijest o tetnosti odreenih ponaanja i odgovornosti za tetne posljedice. Zakon propisuje naelo zakonitosti i naelo zabrane diskriminacije te propisuje pravo na naknadu tete u sluaju postupanja suprotnog tim naelima. ZN i ROD izvravaju se prema pojedinanom programu izvravanja, koji se temelji na ocjeni osobnosti, osobnih prilika, zdravstvenog stanja, zaposlenja, sposobnosti i strunosti osuenika.
3 Tijekom proteklih dviju godina neki su prekrajni sudovi, primjenjujui nedoputenu analogiju, dostavljali Sredinjem uredu na izvrenje rjeenja izreena u prekrajnom postupku u kojima su neplaenu novanu kaznu zamjenjivali ROD-om u trajanju jednog, dva ili tri dana. Primljeno je oko 80 takvih predmeta na izvrenje, za koje Sredinji ured nije bio nadlean. Na inicijativu Ministarstva pravosua, Visoki prekrajni sud, nakon razmatranja tog pitanja, zauzeo je stajalite da se alternativna sankcija izreena u prekrajnom postupku ne moe izvravati dok ne budu donesen provedbeni propisi predvieni Zakonom o prekrajima. Oigledno postoji praktini problem na koji nain izvriti ROD izreen u prekrajnom postupku u kratkom trajanju od jednog, dva ili tri dana, na koji nije primjenjiv model izvravanja i nadzora ROD-a izreenog u kaznenom postupku, gdje je rije o ROD-u koji traje od deset do ezdeset radnih dana, a koji se izvrava u razdoblju od jednog mjeseca do jedne godine, pod nadzornom imenovanog povjerenika i nadlenog opinskog suda.
752
Poslove izvravanja ZN-a i ROD-a obavljaju dravni slubenici Ministarstva pravosua (povjerenici za ZN i ROD). Ministarstvo pravosua moe traiti za obavljanje tih poslova od ministarstva nadlenih za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, prosvjetu i port, a po potrebi i drugih tijela dravnih vlasti, ustanova i udruga, potreban broj dravnih slubenika, zaposlenika odnosno lanova udruga odgovarajue struke (socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, psihologa i sl.). Povjerenikom moe biti imenovana osoba koja ima zavrenu visoku strunu spremu, struno i radno iskustvo od najmanje pet godina i primjerene ljudske osobine koje mogu biti uzor ponaanja osueniku. Za svoj rad povjerenik odgovara Ministarstvu pravosua i sudu. Ministarstvo pravosua vodi evidenciju imenovanih povjerenika i pomonika. Povjerenici se za obavljanje poslova ZN-a i ROD-a educiraju u skladu s l. 32. Zakona o izvravanju kazne zatvora. Sredstva za putne trokove, izobrazbu i druge odgovarajue naknade povjerenicima iz ovog zakona osiguravaju se u dravnom proraunu. Povjerenicima u radu na izvravanju ZN-a i ROD-a pomau pomonici povjerenika, koji se u poslove ukljuuju dragovoljno, a njihova ispomo osigurava se putem javnog oglaavanja potreba. Pomonik povjerenika treba imati primjerene ljudske osobine koje mogu biti uzor ponaanja osueniku, srednjokolsku izobrazbu ili se kolovati na visokim kolama ili uilitima, odnosno osobe koje su motivirane za obavljanje tih poslova, a koje mogu, s obzirom na svoja znanja i iskustva, pruiti pomo i podrku osueniku u uspostavi socijalnih veza u iroj drutvenoj zajednici. Pomonik povjerenika za svoj rad odgovara povjereniku te postupa po njegovim uputama u obavljanju poslova iz pojedinanog programa izvravanja ZN-a ili ROD-a. Zakon o izvravanju ZN-a i ROD-a, pored zajednikih, sadrava i posebne odredbe o izvravanju zatitnog nadzora. Kratak pregled tih odredba slijedi, a posluit e lakem snalaenju u kasnijem prikazu prakse izvravanja alternativnih sankcija. Ad 2.1. POSEBNE ODREDBE ZA IZVRAVANJE ZATITNOG NADZORA (kratak pregled) Ministarstvo pravosua donijet e rjeenje o imenovanju povjerenika u roku osam dana od primitka pravomone i izvrne presude, kojom je uz uvjetnu osudu izreen i zatitni nadzor (sud ju je duan dostaviti na izvrenje u roku tri dana od pravomonosti).4
Zakon je proturjean sam sebi, jer se u praksi esto ne poklapa datum pravomonosti i izvrnosti, o emu je bilo rijei na radionici Pravosudne akademije, gdje je preporueno da se presude dostavljaju na izvrenje nakon izvrnosti.
4
753
Povjerenik je duan osueniku unutar odmjerenog vremena provjeravanja pruati potrebnu pomo, zatitu i nadzor te u suradnji sa sudom nadgledati ispunjavanje obveza odreenih u uvjetnoj osudi. Sud moe povjereniku davati potonje upute i odreivati uvjete za izvravanje ZN-a. Povjerenik je duan izraditi pojedinani program izvravanja ZN-a, a sud e omoguiti povjereniku pristup osobnim podacima potrebnim za izvravanje izreene obveze ili ZN-a. Povjerenik svaka tri mjeseca, a po potrebi i ee, podnosi izvjee sudu o nainu ivota, ponaanju osuenika i ostvarivanju programa izvravanja. O teim povredama ili ustrajnom neispunjavanju odreenih obveza povjerenik e bez odgode izvijestiti sud. Zakljuno izvjee o obavljenom ZN-u povjerenik podnosi sudu nakon izvrenja ZN-a izreenog sudskom presudom. Povjerenik vodi maticu osuenika, koja sadrava osobne podatke o osueniku, podatke o sudskoj presudi i podatke iz zakljunog izvjea o obavljenom ZN-u. Ministarstvo pravosua vodi sredinju evidenciju matica, o emu poblie propise donosi ministar pravosua. Za svakog osuenika povjerenik vodi osobnik. Zakljuno izvjee o obavljenom ZN-u unosi se u kaznenu evidenciju i brie iz nje po opim propisima o kaznenoj evidenciji. Osuenik ima pravo uvida u sve podatke osobnika, osim podataka o zapaanju u miljenju povjerenika. Osuenik ima pravo prigovora na podatke u osobniku, programu izvravanja i izvjee sudu, a prigovore je povjerenik duan ubiljeiti u osobnik i dostaviti sudu. Na osobnik se primjenjuju odredbe lanka 72. Zakona o izvravanju kazne zatvora, a poblie propise o osobniku donosi ministar pravosua. Kada sud primi izvjee povjerenika o teim povredama ili ustrajnom neispunjavanju obveza, pokrenut e rjeenjem postupak preispitivanja izvravanja ZN-a po slubenoj dunosti odmah, a najkasnije u roku tri dana od primitka izvjea. U tom postupku sud e donijeti rjeenje u skladu s odredbom l. 69. st. 5. KZ u roku tri dana od provedenog postupka (opoziv uvjetne osude). Protiv rjeenja iz l. 15. Zakona albu mogu podnijeti povjerenik i osuenik u roku osam dana od primitka rjeenja. Sudsko vijee odluit e o albi u roku osam dana od primitka albe. Osuenik ima pravo prigovora na rad povjerenika i njegovih pomonika. Po primitku prigovora, u roku od tri dana sud e zakazati roite, na kojem e nakon sasluanja osuenika i povjerenika donijeti rjeenje kojim moe dati poblie upute za izvravanje ZN-a, ili od Ministarstva pravosua zatraiti imenovanje drugog povjerenika. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. 754
Ad 2.2. POSEBNE ODREDBE ZA IZVRAVANJE RADA ZA OPE DOBRO (kratak pregled) Ministarstvo pravosua donijet e rjeenje o imenovanju povjerenika i mjestu rada osuenika u roku osam dana od primitka pravomone i izvrne presude (sud ju je duan dostaviti na izvrenje u roku tri dana od pravomonosti). Osuenik se rasporeuje na rad na raspoloivo mjesto u skladu s Pravilnikom o vrsti i uvjetima rada za ope dobro, koji donosi ministar pravosua. Ministarstvo pravosua sklapa ugovore s tijelima dravne vlasti, ustanovama i drugim pravnim osobama za izvravanje ROD-a. Djelatnost u okviru koje se obavlja ROD mora odgovarati opoj svrsi kaznenopravnih sankcija i posebnom cilju tog rada. Ugovorima se utvruju meusobna prava i obveze stranaka. Osuenik e se, ovisno o raspoloivim mogunostima, rasporediti na rad u skladu sa svojim zdravstvenim sposobnostima, strunom osposobljenou i steenim znanjima. Na radno vrijeme osuenika, odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor te uporabu sredstava zatite na radu primjenjuju se opi propisi. Vrijeme izvravanja rada za ope dobro moe se prilagoditi po prijedlogu osuenika. Poetak i raspored izvravanja ROD-a utvruje posebnim rjeenjem povjerenik. Izvravanje ROD-a moe biti odgoeno ili prekinuto na molbu osuenika, njegova branitelja ili centra za socijalnu skrb. Molba se podnosi sudu, a primjerak se dostavlja povjereniku. Molba za odgodu izvravanja ROD-a moe se podnijeti u roku tri dana od uruenja rjeenja o rasporedu rada, a nakon proteka tog roka ako su razlozi za odgodu nastali kasnije, a izvravanje rada jo nije zapoelo, ali ne kasnije od 48 sati od saznanja za njihovo postojanje. Molba zadrava izvravanje rjeenja o rasporedu rada. Molba za prekid izvravanja ROD-a moe se podnijeti u roku 24 sata od nastupa okolnosti koja je razlog za prekid, a zadrava izvravanje rjeenja o rasporedu rada. Rjeenje o odgodi odnosno rjeenje o prekidu izvravanja ROD-a donosi sud u roku tri dana od primitka molbe. Razlozi za odgodu ili prekid izvravanja ROD-a jesu: 1. iznenadno oboljenje osuenika 2. smrtni sluaj, teka bolest ili obveza izbivanja lana ue obitelji osuenika, ime osuenik postaje jedini obvezni osiguravatelj skrbi malodobne djece, branog ili izvanbranog druga, roditelja ili posvojitelja ili posvojenika koje je prema miljenju centra za socijalnu skrb obvezan osigurati 755
3. potreba obavljanja ili dovrenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesreom, ako bi zbog njihova neobavljanja nastala znatna materijalna teta, a u uoj obitelji nema druge radno sposobne osobe 4. iznimno, sud moe i u drugim opravdanim sluajevima prekinuti izvravanje ROD-a. Postojanje razloga za odgodu ili prekid osuenik dokazuje odgovarajuim potvrdama ili drugim ispravama. Zakonodavac za svaki od razloga za odgodu ili prekid odreuje duljinu trajanja. Povjerenik je duan osuenika uvesti u posao, pruiti mu potrebnu pomo i zatitu te u suradnji sa sudom nadgledati ispunjavanje obveze rada. Sud moe povjereniku davati poblie upute i odreivati uvjete za izvravanje ROD-a. Povjerenik vodi maticu osuenika, a Ministarstvo pravosua sredinju maticu u skladu s odredbom l. 13. Zakona. Za svakog osuenika povjerenik vodi osobnik i omoguuje osueniku uvid u podatke iz osobnika u skladu s odredbama l. 14. Zakona. Osuenik ima pravo prigovora na podatke u osobniku, program izvravanja i izvjea sudu. Povjerenik izvjeuje sud o radu i ponaanju zatvorenika. Izvjea podnosi nakon svake treine izvrenog rada, a po potrebi i ee. O zanemarivanju obveza rada povjerenik e bez odgode izvijestiti sud. Zakljuno izvjee o ROD-u povjerenik podnosi sudu nakon izvrenja ROD-a izreenog sudskom presudom. Zanemarivanje obveza rada jest: kanjenje na rad, neopravdano izbivanje s rada, naputanje rada i namjerno dovoenje sebe u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oteenje sredstava za rad, nepotovanje organizacije i naina rada, ponaanje i odnosi sa zaposlenicima poslodavca ili korisnicima rada koji ne pridonose ostvarenju posebnog cilja toga rada. U sluaju zanemarivanja obveza rada poslodavac je duan bez odgode o tome izvijestiti povjerenika. U sluaju opetovanog zanemarivanja obveza rada poslodavac moe raskinuti ugovor iz l. 19. Zakona. Poslodavac je duan pisanim putem i bez odgode o namjeri raskida ugovora izvijestiti Ministarstvo pravosua, koje e o tome izvijestiti sud koji je donio odluku o zamjeni kazne zatvora ROD-om. Na temelju Zakona o izvravanju ZN-a i ROD-a doneseni su provedbeni propisi, tj. pravilnici o nainu rada, odgovornosti, izobrazbi, mjerilima za utvrivanje naknade, o izboru i nainu rada, o matici i osobniku i o vrstama i uvjetima ROD-a i dr.
756
Ad 3. IZVRAVANJE ALTERNATIVNIH SANKCIJA (prikaz prakse) Sredinji ured Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua (dalje u tekstu: Sredinji ured) ve se gotovo pet godina bavi organizacijom izvravanja alternativnih sankcija, na temelju odredbe l. 54. st. 7. i l. 70. st. 2. KZ-a. Kao to je ve navedeno, Zakon o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi donesen je 2000. godine, a provedbeni propisi, tj. pravilnici doneseni su 2001. godine, pa su se od svibnja 2001. stekle i formalne pretpostavke za izvravanje alternativnih sankcija uvjetne osude sa zatitnim nadzorom (ZN) te rada za ope dobro na slobodi (ROD). Sredinjem uredu izvravanje alternativnih sankcija donijelo je potpuno nove obveze i potrebu organizacije specine strune mree suradnika povjerenika i pravnih osoba, koja e biti ekasna i pokrit e podruje cijele Republike Hrvatske. Takoer je bilo nuno ostvariti kvalitetnu suradnju s opinskim sudovima koji provode sudski nadzor izvravanja alternativnih sankcija i na taj nain sukreirati sudsku praksu, u svrhu ujednaenog postupanja u izricanju i izvravanju alternativnih sankcija na podruju cijele drave. Shema 1. sadrava pojednostavljeni tijek izvravanja ZN-a i ROD-a. Shema 1. Izvravanje alternativnih sankcija
1. SUD IZRICANJA PRAVOMONU I IZVRNU SUDSKU ODLUKU dostavlja Ministarstvu pravosua u roku tri dana od pravomonosti presude 2. MINISTARSTVO PRAVOSUA u roku osam dana od primitka presude imenuje povjerenika i dostavlja mu rjeenje o imenovanju i dokumentaciju (presudu, maticu, osobnik...) rjeenje o imenovanju i presudu dostavlja i sudu za nadzor i izvravanje (uvijek opinski sud po mjestu prebivalita osuenika) 3. POVJERENIK Prvi kontakt s osuenikom u roku osam dana od primitka rjeenja o imenovanju Progam izvravanja ZN-a ili ROD-a u roku osam dana od prvog kontakta s osuenikom Redovita izvjea sudu o ostvarivanju programa izvravanja, svaka 3 mjeseca Kontaktiranje s osuenikom najmanje jedanput tjedno Izvanredna izvjea zbog teih povreda ili ustrajnog neispunjavanja obveza Zakljuno izvjee sudu 4. SUD ZA NADZOR ZN-a I ROD-a kad primi izvjee o teim povredama ili ustrajnom neispunjavanju obveza od osuenika, pokree postupak preispitivanja izvravanja ZN-a u roku tri dana od primitka izvjea i o tome donosi rjeenje u skladu s odredbom l. 69/5. KZ u roku tri dana od provedenog postupka preispitivanja
757
Od 2002. godine broj predmeta ZN-a i ROD-a zaprimljenih na izvravanje u Sredinjem uredu progresivno raste, preko 300% u odnosu na poetnu godinu za ZN te gotovo 600% u odnosu na poetnu godinu za ROD. Do listopada 2006. godine izvreno je ukupno 143 predmeta (ZN-a 69, ROD-a 74), trenutano se izvrava 233 predmeta ZN-a te 94 ROD-a. Na poetak izvravanja eka gotovo 100 predmeta, ali je u njima u tijeku postupak imenovanja povjerenika ili pronalaenja pravne osobe. Prema podacima iz sredinje evidencije koju vodi Sredinji ured, alternativne sankcije izriu se uglavnom za odreena kaznena djela, a najee su to: zlouporaba opojnih droga, zanemarivanje i zlostavljanje maloljetnika, nasilje u obitelji, imovinska kaznena djela, nehajno izazivanje prometne nesree, krivotvorenje isprava i sl. laka kaznena djela s manje tetnim posljedicama. Detaljna analiza obiljeja poinitelja, obiljeja kaznenih djela te analiza izreenih sigurnosnih mjera i posebne obveze bit e prikazana u drugom dijelu ovog rada. Novela Kaznenog zakona postroila je mogunost sudskog ublaavanja kazne, povisila donju granicu kazne za neka kaznena djela, pa e tek nakon 1. listopada 2006. biti mogue analizirati eventualne negativne posljedice nemogunosti izricanja alternativnih sankcija poiniteljima navedenih kaznenih djela u budunosti te eventualnog smanjenja broja izreenih alternativnih sankcija. I nakon pet godina od stvaranja zakonskih pretpostavki za njihovo izricanje, samo manji broj sudova na podruju RH primijenio je u praksi zakonsku mogunost izricanja alternativnih sankcija. To rade jer su ih prepoznali kao idealne sankcije za odreene kategorije kaznenih djela i odreene kategorije poinitelja. Tako npr. suci za mlade prepoznali su ZN kao idealnu sankciju za mlae punoljetne osobe koje su ovisnici, a poine kaznena djela posjedovanja opojne droge ili laka imovinska kaznena djela vezena za tu ovisnost. Nadalje, alternativna sankcija ZN-a gotovo je idealna za poinitelje kaznenih djela nasilja u obitelji i zlostavljanja i zaputanja maloljetnika, kod kojih ZN uz sigurnosnu mjeru ili izreene posebne obveze (lijeenje od ovisnosti, PTSP-a, provoenja psihosocijalne terapije i sl.) daje odline rezultate na planu specijalne prevencije. Prema podacima Sredinjeg ureda, alternativne sankcije uglavnom izriu, u gotovo 80% sluajeva, uvijek isti sudovi.5 Stoga je potrebna daljnja suradnja i suglasje dravnih odvjetnika i sudaca te odvjetnika o potrebi izricanja ZN-a i ROD-a. To vie to ZN i ROD nikako
5 Od 108 opinskih sudova alternativne sankcije izrie samo 28 sudova (podaci Sredinjeg ureda obraeni do oujka 2006. godine). Od 21 upanijskog suda alternativne sankcije izrie njih 15, ali nakon novele KZ-a od 1. listopada 2006, upanijski sudovi vie nemaju mogunost izricanja kazne zatvora do 6 mjeseci i njezine zamjene za ROD za kazneno djelo iz l. 173. st. 2, budui da je najmanja zaprijeena kazna 3 godine, a dosad je bila jedna godina zatvora. U pravilu se u izreenim presudama radilo o sadnji nekoliko stabljika konoplje od neosuivanih osoba, kod kojih je sud cijenio niz olakotnih okolnosti, koje su opravdavale ublaavanje kazne zatvora do 6 mjeseci i njezinu zamjenu ROD-om.
758
nisu lake kaznenopravne sankcije, jer se ZN moe izvravati u trajanju od 1 do 5 godina, uz istovremeno izvravanje sigurnosne mjere i izreene posebne obveze, pa moe biti zahtjevnija sankcija od izdravanja bezuvjetne kazne zatvora. Povjerenik je obvezan kontaktirati s osuenikom najmanje jedanput tjedno, a po potrebi i ee, uz uvid u socijalne, obiteljske i druge prilike te kontakt s ustanovama u kojima se provodi lijeenje ili odgovarajui tretman, to garantira kvalitetno izvravanje ZN-a. Izvravanje ZN-a i ROD-a provode povjerenici slubenici Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a imenuje ih ministar pravosua u svakom pojedinom predmetu. Izvravanje nadzire sud nadlean po mjestu prebivalita odnosno boravita osuenika, putem izvjea povjerenika, koja on dostavlja sudu svaka tri mjeseca, a po potrebi putem kontrolnih roita, sukladno Zakonu o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi i provedbenim propisima. Povjerenici za ZN i ROD su visokokvalicirane osobe, s dodatnom edukacijom i strunim iskustvom, koje sucima mogu biti od koristi jer kao nepravnici imaju neka druga, struna - psiholoka, socioloka, pedagoka i sl. znanja koja pravnicima mogu pomoi u donoenju sudskih odluka. Oni su po svojim znanjima i vjetinama blii vjetacima nego svjedocima, pa je obostrano uvaavanje struke kako sudaca tako i povjerenika vrlo bitno za kvalitetno i svrhovito izvravanje alternativnih sankcija (npr. kreiranjem posebnog poziva za povjerenika, bez upozorenja o prisilnom dovoenju i novanoj kazni poglavito kad povjerenik inicira kontrolno roite i sl.). Trenutano ima oko 200 osposobljenih povjerenika, koji se educiraju u sklopu Centra za izobrazbu unutar Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosua, to je pretpostavka za obavljanje poslova povjerenika. Povjerenik istovremeno moe izvravati tri ZN-a ili tri ROD-a, to u praksi moe dovesti do problema ako se ZN izvrava dulje od dvije godine. To zato to povjerenici onda ne mogu biti angairani na izvravanju novozaprimljenih predmeta. Napominjemo da Zakon o izvravanju ZN-a i ROD-a predvia mogunost angairanja pomonika povjerenika, ali za zada se u praksi nije pokazala potreba za njima, zbog relativno manjeg broja zaprimljenih predmeta tijekom proteklog razdoblja. Potrebno je istaknuti da 80% poslova oko organizacije i izvravanja alternativnih sankcija obavlja, za sada, Sredinji ured tako da sud za nadzor treba biti struni suport povjereniku i autoritet osueniku te, sukladno Zakonu o izvravanju ZN-a i ROD-a, promptno reagirati u sluaju kad je tijekom trajanja nadzora predloeno preispitivanje ZN-a i ROD-a ili obustavljanje ZN-a prije roka, zbog postignute svrhe izvrenja. Ako sud koji nadzire izvravanje alternativnih sankcija zadui sudske savjetnike ili/i strune suradnike za praenje predmeta ZN-a i ROD-a, organizacija kontrolnih roita ne bi trebala biti problem niti optereenje sucima. 759
Naprotiv, moe im omoguiti kvalitetnije stjecanja uvida u ispravnost i svrhovitost vlastite kaznene politike, ujednaavanje kriterija kod izricanja alternativnih sankcija te u postignute specijalne i generalne prevencije. Rokovi propisani Zakonom o izvravanju ZN-a i ROD-a nisu prekluzivni, ve uglavnom instruktivni6, osim nekih, ali kod zahtjeva za preispitivanje ZN-a i ROD-a sud bi trebao odmah reagirati, kao i kod prijedloga za prekid i odgodu ROD-a ili prigovora osuenika, te u to kraem roku dati jasnu uputu povjereniku glede daljnjeg postupanja. Sud esto uz ZN izrie i sigurnosnu mjeru, ali izrie i neku posebnu obvezu iz l. 71. KZ-a. Njihovo organiziranje iziskuje specine strune i organizacijske sposobnosti povjerenika te koritenje postojee mree zdravstvenih i socijalnih ustanova i nevladine udruge koje se bave tom problematikom, to u praksi moe biti problem jer nije osigurana potrebna logistika i novana potpora drave (npr. donesen je Pravilnik o nainu i mjestu provoenja psihosocijalnog tretmana, ali on jo nije zaivio u praksi, iako sudovi esto izriu tu posebnu obvezu kod nasilnikog ponaanja u obitelji i zlostavljanja i zaputanja maloljetnika, a ta su kaznena djela u porastu i prema njima je javnost posebno senzibilizirana jer su rtve lanovi obitelji, tj. djeca i ene).
Ad 3.1. POSEBNOSTI PRI IZVRAVANJU ROD-a Za izvravanje ROD-a potrebna je organizacija mree povjerenika i pravnih osoba na cijelom podruju Republike Hrvatske kako bi se ROD mogao izvravati bez problema uz ostvarivanje svrhe izvravanja propisane Zakonom. Naime, presudu je mogue izvriti samo ako na podruju nadlenog opinskog suda postoji povjerenik i pravna osoba u kojoj e se ROD izvravati. Stoga je Sredinji ured razradio originalni model7 kojim je stvorena postojea mrea od gotovo 50 pravnih osoba u kojima se izvrava ROD, s kojima je
Propisane rokove iz Zakona o izvravanju ZN-a i ROD-a i probleme koje oni izazivaju u praksi te uoenu neusklaenost oko opoziva zatitnog nadzora i opoziva uvjetne osude, koje odredbe nisu u suglasju s Kaznenim zakonom koji je temeljni zakon, trebalo bi detaljno analizirati na radionicama u Pravosudnoj akademiji te inicirati izmjene i usklaivanje tih zakona. 7 Podruje odreenog suda pokriva se tako da Sredinji ured posredstvom povjerenika s tog podruja stupi prethodno u vezu s direktorom pravne osobe kako bi ga animirao da u opem interesu, bez stigmatizacije osuenika, prihvati izvravanje te alternativne sankcije, a istovremeno se iz npr. Centra za socijalnu skrb istoga grada educiraju povjerenici kako bi se stvorile pretpostavke za izvravanje ROD-a. Po tom modelu rijeen je npr. Opinski sud u akovcu jer je pravna osoba komunalno poduzee iz akovcu, a za povjerenike je educiran
6
760
Ministarstvo pravosua sklopilo Ugovor o postojanju zajednikog interesa za izvravanje ROD-a, a koje se bave ekolokom, komunalnom, humanitarnom ili drugom drutveno korisnom djelatnou. Radi boljeg upoznavanja s moguom lepezom pravnih osoba dajemo njihov pregled u shemi 2.
Shema 2.
PRAVNE OSOBE U KOJIMA SE IZ VRAVA RAD ZA OPE DOBRO NA SLOBODI
KOMUNALNA PODUZEA
DOMOVI ZA STARIJE I NEMONE
PUKA KUHINJA NEVLADINE UDRUGE CENTRI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
CARITAS DJEJI DOMOVI
CRVENI KRI DOMOVI UMIROVLJ ENIKA
OPE I SPECIJAL NE BOLNICE
CENTRI ZA REHABILITACIJU
U pravilu su to domovi za stare i nemone osobe, specijalne bolnice i ustanove za rehabilitaciju, komunalna poduzea te ekoloke udruge, Crveni kri i Caritas, nevladine udruge i sl. Broj zaprimljenih predmeta ROD-a u Sredinjem uredu progresivno raste od 2002. godine, to se vidi iz grakog prikaza koji slijedi.
vei broj slubenika Centra za socijalnu skrb iz akovca, dok su suci i dravni odvjetnici s podruja Opinskog suda u akovcu bili ukljueni u edukaciju na Pravosudnoj akademiji u regionalnom centru pri upanijskom sudu u Varadinu o izricanju i izvravanju alternativnih sankcija. Isti model primijenjen je za podruje Opinskog suda u Splitu, gdje su povjerenici slubenici Centra za socijalnu skrb Split te Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonai, koji je ujedno i pravna osoba za izvravanje ROD-a, dok su suci i dravni odvjetnici s tog podruja bili ukljueni u edukaciju u regionalnom centru Pravosudne akademije pri upanijskom sudu u Splitu.
761
Shema 3.
RAD ZA OP E DOBRO NA SLOBODI
GODINA ZAPRIMLJENI PREDMETI 2002. 2003. 2004. 2005. Do 1.10. 2006. UKUPNO
16
41
75
100
158
390
160 140 120 100 80 60 40 20 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Zaprimljeni predmeti
Prema l. 54. KZ-a, rad za ope dobro na slobodi primjenjuje se u sluajevima kad sud odredi i izrekne kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci, a ona se moe uz pristanak osuenika zamijeniti radom za ope dobro na slobodi. Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju od najmanje 10 do najvie 60 radnih dana, a rok za izvrenje ne moe biti krai od jednog mjeseca ni dulji od jedne godine (od zapoinjanja izvravanja ROD-a u pravnoj osobi).8 Jedan dan ROD-a ekvivalent je za osam radnih sati. Rad za ope dobro je besplatan i ne smije sluiti postizanju dobiti. Dnevno trajanje rada za ope dobro dogovara poslodavac s povjerenikom i osuenikom u svakom pojedinom sluaju, ovisno o redovitim obavezama koje osuenik inae ima u dnevnom i obiteljskom ivotu. Kazneni zakon takoer predvia mogunost zamjene izreene, a neplaene novane kazne zamjenom kaznom zatvora odnosno radom za ope dobro na slobodi, kojom se mogunou sudovi koriste sve ee. Sve ee se i kaznenim nalogom izrie zatvorska kazna i zamjenjuje ROD-om.
Bumi i Tomai (2006) detaljno izlau problem koji zakonska odredba uzrokuje u praksi te donose zakljuak da prilikom samog izricanja roka za izvravanje ROD-a u presudi ne treba naznaiti da taj rok poinje tei od pravomonosti presude.
8
762
Iskustva Sredinjeg ureda u primjeni te sankcije vrlo su dobra. Bilo bi dobro da dravni odvjetnici, odvjetnici i sudovi ROD predlau i primjenjuje ee, kad god se za to steknu zakonske pretpostavke, kako zbog negativnih uinaka izvravanja kraih kazni zatvora u penalnom sustavu te trajne prekapacitiranosti zatvora i kaznionica, to uskoro moe postati velik i nerjeiv problem u Republici Hrvatskoj, tako i zbog potrebe smanjenja trokova izvravanja kazne zatvora u penalnom sustavu. Naime, uz rastereenje zatvorskog sustava, izvravanje alternativnih sankcija ima znatan ekonomski i nancijski uinak, jer rastereuje dravni proraun (direktni dnevni troak je za 2/3 manji po jednom osueniku, a indirektni, tj. prosjeni dnevni troak ak 15-ak puta manji), uz istodobno otklanjanje negativnih uinaka koje kratke kazne lienja slobode dokazano imaju na zatvorenike, njihove obitelji i drutvo u cjelini. Rad za ope dobro najee se primjenjuje za kaznena djela s manje tetnim posljedicama nehatno izazivanje prometne nesree, sitne krae, zlouporabe opojne droge, krivotvorenje isprave, prijevare i sl.
Shema 4. Shematski prikaz izvravanja ROD-a RAD ZA OPE DOBRO NA SLOBODI posebnosti izvravanja
SUD IZRICANJA pravomonu presudu dostavlja u roku tri dana MINISTARSTVU PRAVOSUA koje u roku 8 dana imenuje povjerenika i odreuje pravnu osobu rjeenje o imenovanju dostavlja sudu po mjestu prebivalita osuenika dostavlja pravnoj osobi pojedinani ugovor sudu dostavlja program izvravanja ROD-a SUD koji nadzire ROD odluuje o: ODGODI na zamolbu osuenika, obitelji ili CZSS, u roku tri dana ili 48 sati od saznanja za razlog (molba zadrava izvravanje) PREKIDU na molbu osuenika u roku 24 sata od nastupa okolnosti (molba odgaa izvravanje) rjeenje u roku tri dana od primitka molbe PREISPITIVANJE izvravanja ROD-a (l. 25. ZoiZNi ROD) Sud moe davati poblie upute i odreivati uvjete za izvravanje ROD-a MINISTARSTVO PRAVOSUA sudu dostavlja izvjee o izvrenom ROD-u u roku 8 dana
Na inicijativu Sredinjeg ureda, a za potrebe sudskog nadzora izvravanja ROD-a, u zadnjoj izmjeni i dopuni Sudskog poslovnika propisan je upisnik za predmete izvravanja ROD-a. Upisnik pod oznakom Ik-ROD- sadrava po763
datke o presudi, osueniku, povjereniku, odgodi i prekidu ROD-a, postupku preispitivanja i albi te o prigovorima osuenika, ime se omoguuje kvalitetnije sudsko praenje i nadziranje ROD-a.
Ad 3.2. POSEBNOSTI IZVRAVANJA UVJETNE OSUDE SA ZATITNIM NADZOROM Broj zaprimljenih predmeta u Sredinjem uredu progresivno raste od 2002. godine, to se vidi na grakom prikazu koji slijedi.
Shema 5.
UVJETNA OSUDA SA ZATITNIM NADZOROM

GODINA 2002. 2003. 2004. 2005. Do 1. listopada 2006. UKUPNO
ZAPRIMLJENi PREDMETI
52
81
90
158
142
523
160 140 120 100 80 60 40 20 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Zaprimljeni predmeti
U dosadanjoj praksi provoenja zatitnog nadzora uvjetna je osuda opozvana kod minimalnog broja predmeta, to govori u prilog ispravne ocjene suda ve pri izboru i izricanju sankcije, a potom i o kvalitetnom radu povjerenika tijekom izvravanja ZN-a.9 Dosadanje provoenje zatitnog nadzora uz uvjetnu osudu zaista se u samo vrlo malom postotku pokazalo neuspjenim.
Sukladno l. 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o nainu rada i odgovornosti, izobrazbi i evidenciji povjerenika i pomonika povjerenika i izboru pomonika povje9
764
Od posebnih obveza koje se mogu izrei uz zatitni nadzor najee se izrie posebna obveza podvrgavanja odvikavanju od ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama u zdravstvenoj ustanovi ili terapijskoj zajednici. Lijeenje se provodi u suradnji s razliitim strunim slubama, drutvenim institucijama i nevladinim udrugama i osuenici ga u pravilu prihvaaju. Vei je problem neustrajnost osuenika, pri emu upravo do izraaja dolazi uloga povjerenika, koji lijeenje kontrolira i po potrebi motivira i potie osuenika. POSEBNOSTI PRI IZVRAVANJU ZN-a Uvjetna osuda kazna zatvora do 2 godine Rok kunje od 1 do 5 godina Sigurnosna mjera izvrava je, organizira i prati opinski sud po mjestu prebivalita Posebna obveza izvrava je, organizira i prati povjerenik, a nadzire sud kroz izvjea i kontrolna roita Na inicijativu Sredinjeg ureda, a za potrebe sudskog nadzora izvravanja ZN-a, u zadnjoj izmjeni i dopuni Sudskog poslovnika propisan je upisnik za predmete izvravanja ZN-a. Upisnik pod oznakom Ik-ZN- sadrava podatke o presudi, osueniku, povjereniku, postupku preispitivanja i albi te o prigovorima osuenika, ime se omoguuje kvalitetnije sudsko praenje i nadziranje ZN-a. 3. REZULTATI PROVEDENOG ISTRAIVANJA 3.1. Cilj istraivanja Cilj je ovog istraivanja analiza izreenih alternativnih sankcija u Hrvatskoj zatitnog nadzora uz uvjetnu osudu i rada za ope dobro na slobodi te
renika, matici i osobniku osuenika (NN 97/04), povjerenik moe istovremeno izvravati ZN odnosno ROD s najvie tri osuenika kad nema pomonika povjerenika odnosno s najvie est osuenika kad ima pomonika povjerenika. To je problem u praksi zbog dugog roka provjeravanja (od jedne do pet godina). U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za utvrivanje naknade odreenim povjerenicama i pomonicima povjerenika na izvravanju kaznenopravnih sankcija uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i rada za ope dobro na slobodi (NN 97/04), u l. 1. odreena je mjesena naknada za rad povjerenika u izvravanju ZN-a po jednom osueniku te iznosi 15% utvrene bruto osnovice za obraun plaa dravnih slubenika i namjetenika. Naknada za rad povjerenika u izvravanju ROD-a po jednom osueniku odreena je za jedan dan u iznosu 1,5 utvrene osnovnice za obraun plaa dravnih slubenika i namjetenika.
765
utvrivanje eventualnih razlika u zajednikim obiljejima s obzirom na vrstu izreene sankcije.
3.2. Uzorak ispitanika i varijabli Uzorak ispitanika ine osuene osobe kojima je izreen zatitni nadzor uz uvjetnu osudu (N=239) ili rad za ope dobro na slobodi (N=106), a koje su se sankcije poele izvravati (a neke su i dovrene) u periodu od 2001. do 30. lipnja 2006. Za potrebe ovog istraivanja sastavljen je anketni list koji se sastoji od nekoliko skupina varijabli: 1. opi podaci o povjereniku (spol, dob, struka), 2. opi podaci o osuenoj osobi (spol, dob, upanija prebivalita, brani status, zaposlenost, broj djece), 3. podaci vezani uz delinkventno ponaanje i izreenu sankciju (vrsta izreene sankcije, godina izricanja, sud koji je donio presudu, sud za nadzor sankcije, vrsta kaznenog djela zbog kojeg je izreena sankcija, prijanja osuivanost, visina izreene kazne zatvora, rok kunje, ukidanje sankcije prije isteka kunje zatitni nadzor; opoziv uvjetne osude, broj radnih dana rad za ope dobro; zamjena sankcije kaznom zatvora, vrsta pravne osobe u kojoj se izvrava rad za ope dobro, izvrene sigurnosne mjere, izreene posebne obveze, socio-zatitne intervencije.
3.3. Metode prikupljanja i obrade podataka Podaci su dobivani uvidom u spis to su izvrile posebno educirane osobe. Podaci su uneseni u statistiki program SPSS, obavljena je logika kontrola baze podataka. Za potrebe cilja ovog rada napravljena je deskriptivna statistika i hi-kvadrat test. Za odreeni broj varijabli u pojedinim spisima nije bilo podataka pa su ti spisi iskljueni iz obrade, a u bazi podataka oznaeni su kategorijom 0.
3.4. Rezultati i rasprava 3.4.1. Deskriptivna analiza Zatitni nadzor uz uvjetnu osudu Nekoliko uvodnih tablica odnosi se na povjerenike. Ta su obiljeja stavljena zato da se osobe koje provode izreene alternativne sankcije ne zaborave, odnosno da se ima na umu znaenje strunjaka koji su krucijalan imbenik u ostvarenju svrhe izricanja tih sankcija odnosno njihovoj uinkovitosti. Vanosti 766
strunosti i educiranosti osoba koje provode alternativne sankcije iz razloga prostorne ogranienosti u ovom radu nee biti posveeno vie panje. Spolna distribucija povjerenika za zatitni nadzor uz uvjetnu osudu (tablica 1) svjedoi o veem udjelu enskih povjerenika (skoro dvije treine uzorka ine povjerenice).
Tablica 1. Spol povjerenika
Frequency Valid m Total 89 150 239
Percent 37,2 62,8 100,0
a. vrsta sankcije = uvjetna osuda uz zatitni nadzor (UOZN)
Iz tablice 2 razvidna je dobna struktura povjerenika. Najvei broj povjerenika je u tzv. zreloj dobi, to je vjerojatno povezano sa strunim iskustvom povjerenika i njegovoj percepciji vlastite kompetentnosti da obavlja posao povjerenika.
Tablica 2. Dob povjerenika
Frequency Valid 29-35 36-45 46-55 56-60 Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 48 76 85 30 239
Percent 20,1 31,8 35,6 12,6 100,0
U Zakonu o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi (NN, 128/99) navedeno je da povjerenici trebaju biti odgovarajue struke (socijalni radnik, socijalni pedagog, psiholog i slino). Iz tablice 3 vidi se 767
da je u najveem broju sluajeva rije o socijalnim pedagozima i socijalnim radnicima. Profesori, politolozi, teolozi i dr. vjerojatno su zaposlenici Ministarstva pravosua koji dugi niz godina rade u tretmanskim odjelima penalnih ustanova.
Tablica 3. Struka povjerenika
Frequency Valid socijalni radnik defektolog socijalni pedagog psiholog pedagog politolog profesor nastavnik teolog vss Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 48 10 56 33 22 4 24 7 4 21 229 10 239
Percent 20,1 4,2 23,4 13,8 9,2 1,7 10,0 2,9 1,7 8,8 95,8 4,2 100,0
S obzirom na spol osuenika moe se konstatirati da je uglavnom rije o mukarcima (81,6%), to je u skladu s uobiajenom spolnom distribucijom u podruju kriminaliteta.
768
Tablica 4. Spol osuenika

Frequency Valid m Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 195 44 239 Percent 81,6 18,4 100,0
S obzirom na dob osuenika moe se konstatirati da je najzastupljenija dobna skupina od 22 do 30 godina (33,1%), a potom ona od 41 do 50 godina (28%). Mlai punoljetnici zastupljeni su sa 10%.
Tablica 5. Dob osuenika

Frequency Valid 19-21 22-30 31-40 41-50 51-76 Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 24 79 45 67 22 237 2 239 Percent 10,0 33,1 18,8 28,0 9,2 99,2 0,8 100,0
Iz tablice o upaniji prebivalita osuenika razabire se dominantna zastupljenost Grada Zagreba (67,4%), nakon ega sa znatno manjom zastupljenou slijedi Zagrebaka upanija (14,2%). Ostale upanije (koje su prisutne) zastupljene su u rasponu od 0,4% do 3,8%.
769
Tablica 6. upanija prebivalita osuenika

Frequency Valid Grad Zagreb Zagrebaka Dubrovako-neretvanska Splitsko-dalmatinska Zadarska Osjeko-baranjska Vukovarsko-srijemska Poeko-slavonska Meimurska Varadinska Krapinsko-zagorska Primorsko-goranska Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 161 34 1 8 9 1 2 5 9 1 2 6 239 Percent 67,4 14,2 0,4 3,3 3,8 0,4 0,8 2,1 3,8 0,4 0,8 2,5 100,0
Tablica 7 svjedoi o relativno niskom obrazovnom stupnju osuenika najvei je udio osuenika sa zavrenom srednjom kolom (50,2%), a neto manje od treine osuenika ima zavrenu samo osnovnu kolu. Valja istaknuti podatak da 11,3% osuenika nema zavrenu osnovnu kolu. Tablica 7. Obrazovni status osuenika
Frequency Valid bez osnovne kole osnovna kola srednja via, visoka Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 27 74 120 7 228 11 239 Percent 11,3 31,0 50,2 2,9 95,4 4,6 100,0
770
Skoro polovina osuenika iz analiziranog uzorka je neoenjenih (43,9%), dok je 42,7% oenjenih ili ive u izvanbranoj zajednici. 10,9% osuenika je razvedenih, a 0,4% su udovci.
Tablica 8. Brani status osuenika

Frequency Valid neoenjen oenjen izvanbrana zajednica razveden udovac Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 105 77 25 26 1 234 5 239 Percent 43,9 32,2 10,5 10,9 0,4 97,9 2,1 100,0
ak vie od polovine osuenika iz uzorka je nezaposlenih (54,8%), a svega neto vie od jedne treine je zaposlenih. U uzorku je 6,3% umirovljenika.
Tablica 9. Radni status osuenika

Frequency Valid zaposlen nezaposlen umirovljenik Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 84 131 15 230 9 239 Percent 35,1 54,8 6,3 96,2 3,8 100,0
771
Iz tablice 10 vidi se kako 58,1% osuenika ima djecu, i to najee troje i vie djece (25,5%).
Tablica 10. Koliko djece ima osuenik

Frequency Valid nema jedno dvoje troje i vie Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 95 32 46 61 234 5 239 Percent 39,7 13,4 19,2 25,5 97,9 2,1 100,0
Iz sljedee tablice oit je (ako izuzmemo 2006. godinu) porast izricanja te kaznenopravne sankcije. Nadajmo se da e trend porasta postati konstanta.
Tablica 11. Godina izricanja sankcije

Frequency Valid 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 1 7 50 73 95 10 236 3 239 Percent 0,4 2,9 20,9 30,5 39,7 4,2 98,7 1,3 100,0
772
Kao dominantan sud za izricanje uvjetne osude sa zatitnim nadzorom pojavljuje se opinski sud.
Tablica 12. Sud izricanja sankcije

Frequency Valid opinski upanijski Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 238 1 239 Percent 99,6 0,4 100,0
Sud za nadzor izreene sankcije najee je isti kao i sud koji je izrekao sankciju.
Tablica 13. Sud za nadzor sankcije

Frequency Valid isti drugi Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 223 15 238 1 239 Percent 93,3 6,3 99,6 0,4 100,0
Iz sljedee tablice stjee se uvid u strukturu kaznenih djela za koja se izrie zatitni nadzor uz uvjetnu osudu. Tako je razvidna najvea incidencija zaputanja i zlostavljanja djece i maloljetnika te zlouporaba droga, dok se ostala kaznena djela pojavljuju sa znatno niom zastupljenou. Zanimljiv je podatak da je za razbojnitvo u 1,7% sluajeva izreena ta sankcija (naravno, bez detaljnijeg uvida u spis bilo bi neozbiljno interpretirati takav podatak).
773
Tablica 14. Glavno kazneno djelo

Frequency Valid edomorstvo zlouporaba droga bludne radnje zadovoljenje pohote zaputanje i zlostavljanje djece i maloljetnika nasilniko ponaanje u obitelji prikrivanje izazivanje prometne nesree krivotvorenje isprave spreavanje slubene osobe u obavljanju slubene dunosti teka tjelesna ozljeda prijetnja iskoritavanje djece i maloljetnika za pornograju oduzimanje maloljetne osobe kraa teka kraa razbojnitvo razbojnika kraa unitavanje i oteivanje tue stvari prijevara iznuda teko djelo protiv ope sigurnosti protiv sigurnosti platnog prometa nasilniko ponaanje nedozvoljeno dranje oruja samovoljno udaljenje iz vojarne povreda dunosti uzdravanja Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 2 48 6 3 107 21 1 1 2 3 2 3 1 1 10 11 4 1 1 2 2 1 1 1 1 1 2 239 Percent 0,8 20,1 2,5 1,3 44,8 8,8 0,4 0,4 0,8 1,3 0,8 1,3 0,4 0,4 4,2 4,6 1,7 0,4 0,4 0,8 0,8 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,8 100,0
774
Iz tablice 15 razvidno je da je u polovini sluajeva zatitni nadzor s uvjetnom osudom izreen za jedno kazneno djelo u presudi, za dva kaznena djela u istoj presudi u 22,6% sluajeva, a za tri ili etiri i vie u 13% sluajeva.
Tablica 15. Broj kaznenih djela u istoj presudi

Frequency Valid jedno dva tri etiri i vie Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 121 54 31 33 239 Percent 50,6 22,6 13,0 13,8 100,0
Sljedea tablica sadrava podatke o prijanjoj osuivanosti, tj. recidivizmu. Vidi se da je 15,5% osuenika ve prije bilo osuivano. Pitanje opravdanosti izricanja ove sankcije za recidiviste moglo bi biti zanimljivo i za praktiare i za teoretiare.
Tablica 16. Prijanja osuivanost

Frequency Valid da ne Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 37 167 204 35 239 Percent 15,5 69,9 85,4 14,6 100,0
Osuenicima iz promatranog uzorka najee se izricala zatvorska kazna od 6 do 12 mjeseci (49%), a s relativno podjednakim udjelom pojavljuju se krae i dulje zatvorske kazne (28%, 22,6%). 775
Tablica 17. Visina izreene zatvorske kazne

Frequency Valid 1-6 mj. 6-12 mj. 12-24 mj. 36 mj. Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 67 117 54 1 239 Percent 28,0 49,0 22,6 0,4 100,0
Najee postavljani rok kunje je onaj od 3 godine (38,9%) te od 2 godine (31%). S obzirom na to da se u Hrvatskoj nisu provela evaluacijska istraivanja uvjetne osude, a ni uvjetne osude sa zatitnim nadzorom, ini se da se suci u odreivanju roka kunje rukovode naelom zlatne sredine.
Tablica 18. Rok kunje (u godinama)

Frequency Valid 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 12 74 93 38 22 239 Percent 5,0 31,0 38,9 15,9 9,2 100,0
Zatitni nadzor, kako je reeno u teoretskom dijelu rada, moe se, sukladno l. 70. Kaznenog zakona, obustaviti, tj. ukinuti ako prestane potreba pomoi, zatite i nadzora. U analiziranom uzorku zatitni nadzor nije ukinut u 18% sluajeva (izvrene sankcije), a u ostalom broju sluajeva izvravanje je u tijeku.
776
Tablica 19. Ukidanje zatitnog nadzora prije roka

Frequency Valid Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ne ,00 43 196 239 Percent 18,0 82,0 100,0
Opoziv uvjetne osude sa zatitnim nadzorom jednak je opozivu uvjetne osude i deniran Kaznenim zakonom. Iz tablice 20 razvidno je da je u svega 1,3% sluajeva dolo do opoziva uvjetne osude sa zatitnim nadzorom.
Tablica 20. Opoziv uvjetne osude

Frequency Valid da ne Total Missing Total a. vrsta sankcije = (UOZN) ,00 3 40 43 196 239 Percent 1,3 16,7 18,0 82,0 100,0
Sljedea tablica prua uvid u mjere sigurnosti izreene uz zatitni nadzor. U neto vie od polovine sluajeva nije izreena sigurnosna mjera, a u onim sluajevima u kojima je izreena, najee je rije o obveznom lijeenju od ovisnosti te oduzimanju predmeta. U 9,2% sluajeva izreeno je obvezno psihijatrijsko lijeenje.
777
Tablica 21. Izreena sigurnosna mjera

Frequency 127 22 5 35 39 10 238 1 239 Percent 53,1 9,2 2,1 14,6 16,3 4,2 99,6 0,4 100,0
Valid
Missing Total
nije izreena obvezno psihijatrijsko lijeenje obvezno lijeenje od droga obvezno lijeenje od alkohola oduzimanje predmeta izreeno vie mjera Total ,00
a. vrsta sankcije = (UOZN)
U teoretskom dijelu rada navedene su posebne obveze koje se mogu izrei osueniku. Iz tablice 22 razvidno je da posebne obveze nisu izreene u preko polovine sluajeva te da se najee izrie obveza podvrgavanja lijeenju koje je nuno radi otklanjanja tjelesnih ili duevnih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela (17,2%).
Tablica 22. Izreene posebne obveze

Frequency Valid nema prihvaanje zaposlenja raspolaganje dohocima podvrgavanje lijeenju podvrgavanje odvikavanju od ovisnosti redovito javljanje slubi za ZN psihosocijalni tretman - nasilniko ponaanje vie obveza Total Missing ,00 Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 129 3 1 41 17 22 6 19 238 1 239 Percent 54,0 1,3 0,4 17,2 7,1 9,2 2,5 7,9 99,6 0,4 100,0
778
Socio-zatitne intervencije nisu primjenjivane u neto manje od polovine sluajeva, a u 16,3% sluajeva izricano je vie intervencija.
Tablica 23. Izreene socio-zatitne intervencije

Frequency Valid nema nadzor roditelja/skrbnika izdvajanje djeteta iz obitelji pomo za uzdravanje jednokratna novana pomo drugo vie intervencija Total Missing ,00 Total a. vrsta sankcije = (UOZN) 103 11 13 11 5 42 39 224 15 239 Percent 43,1 4,6 5,4 4,6 2,1 17,6 16,3 93,7 6,3 100,0
Rad za ope dobro na slobodi Kod rada za ope dobro spolna distribucija povjerenika upravo je suprotna onoj kod uvjetne osude sa zatitnim nadzorom.
Tablica 24. Spol povjerenika

Frequency Valid m Total 74 32 106 Percent 69,8 30,2 100,0
a. vrsta sankcije = rad za ope dobro na slobodi (ROD)
779
S obzirom na dob povjerenika za izvravanje rada za ope dobro na slobodi primjeuje se slina distribucija kao i kod uvjetne osude sa zatitnim nadzorom. Najzastupljenija je dobna skupina od 36 do 45 godina te ona od 46 do 55 godina.
Tablica 25. Dob povjerenika

Frequency Valid 29-35 36-45 46-55 56-60 Total a. vrsta sankcije = (ROD) 25 42 34 5 106 Percent 23,6 39,6 32,1 4,7 100,0
Struka povjerenika za izvravanje rada za ope dobro na slobodi pokazuje neto drugaiju distribuciju. Najzastupljeniji su politolozi (30,2%) te socijalni radnici (20,8%).
Tablica 26. Struka povjerenika

Frequency Valid socijalni radnik defektolog socijalni pedagog psiholog pedagog politolog vss Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 22 12 6 6 8 32 14 100 6 106 Percent 20,8 11,3 5,7 5,7 7,5 30,2 13,2 94,3 5,7 100,0
780
Spolna distribucija osuenika podjednaka je onoj kod uvjetne osude sa zatitnim nadzorom, no s jo niim udjelom ena.
Tablica 27. Spol osuenika

Frequency Valid m Total a. vrsta sankcije = (ROD) 95 11 106 Percent 89,6 10,4 100,0
Podaci o dobnoj distribuciji osuenika svjedoe o najveoj zastupljenosti dobne skupine od 22 do 30 godina (59,4%) te starije dobne skupine (od 31 do 40 godina). Mlai punoljetnici zastupljeni su sa svega 3,8%.
Tablica 28. Dob osuenika

Frequency Valid 19-21 22-30 31-40 41-50 51-76 Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 4 63 27 6 5 105 1 106 Percent 3,8 59,4 25,5 5,7 4,7 99,1 0,9 100,0
upanija prebivalita osoba kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi pokazuje neto drugaiju distribuciju od one kod uvjetne osude sa zatitnim nadzorom. Kao dominantne u smislu izricanja te sankcije pojavljuju se Poeko-slavonska i Brodsko-posavska upanija (26,4%). 781
Tablica 29. upanije prebivalita osuenika

Frequency Valid Grad Zagreb Zagrebaka Dubrovako-neretvanska Splitsko-dalmatinska Zadarska Osjeko-baranjska Vukovarsko-srijemska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Meimurska Primorsko-goranska Total a. vrsta sankcije = (ROD) 18 3 1 5 14 1 2 28 28 4 2 106 Percent 17,0 2,8 0,9 4,7 13,2 0,9 1,9 26,4 26,4 3,8 1,9 100,0
Osobe kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi najee imaju zavrenu srednju kolu (73,6%), a bez osnovne kole je svega 1,9% osuenika promatranog uzorka.
Tablica 30. Obrazovni status osuenika

Frequency Valid bez osnovne kole osnovna kola srednja kola via, visoka kola Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 2 18 78 4 102 4 106 Percent 1,9 17,0 73,6 3,8 96,2 3,8 100,0
782
Neto manje od dvije treine osuenika je neoenjenih, 1,9% ivi u izvanbranoj zajednici, a 4,7% je razvedenih.
Tablica 31. Brani status osuenika

Frequency Valid neoenjen oenjen izvanbrana zajednica razveden Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 65 31 2 5 103 3 106 Percent 61,3 29,2 1,9 4,7 97,2 2,8 100,0
Neto vie od jedne treine osuenika je zaposlenih, dok je nezaposlenih vie od jedne polovine osuenika.
Tablica 32. Radni status osuenika

Frequency Valid zaposlen nezaposlen umirovljenik Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 39 57 6 102 4 106 Percent 36,8 53,8 5,7 96,2 3,8 100,0
35,8% osuenika ima djece, i to najee jedno (17,9%).
783
Tablica 33. Koliko djece ima osuenik

Frequency Valid nema jedno dvoje troje i vie Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 65 19 11 8 103 3 106 Percent 61,3 17,9 10,4 7,5 97,2 2,8 100,0
I kod rada za ope dobro na slobodi vidimo porast izricanja ove sankcije u analiziranom periodu (s iznimkom 2006. godine jer su podaci prikupljani do 30. lipnja 2006.).
Tablica 34. Godina izricanja sankcije

Frequency Valid 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 2 7 10 27 48 9 103 3 106 Percent 1,9 6,6 9,4 25,5 45,3 8,5 97,2 2,8 100,0
Kao sud izricanja sankcije zastupljeniji je upanijski sud (58,5%).
784
Tabica 35. Sud izricanja sankcije

Frequency Valid opinski upanijski Total a. vrsta sankcije = (ROD) 44 62 106 Percent 41,5 58,5 100,0
Sud za nadzor izvrenja sankcije najee nije i onaj sud koji je izrekao sankciju (54,7%).
Tablica 36. Sud za nadzor sankcije

Frequency Valid isti drugi Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 47 58 105 1 106 Percent 44,3 54,7 99,1 0,9 100,0
Struktura kazenih djela za koje se izrie rad za ope dobro na slobodi razlikuje se od one za uvjetnu osudu sa zatitnim nadzorom. Kao dominantna kaznena djela istiu se zlouporaba droga (64,2%) i izazivanje prometne nesree (21,7%).
785
Tablica 37. Glavno kazneno djelo

Frequency Valid zlouporaba droga nasilniko ponaanje zlouporaba eka i kreditne kartice protuzakoniti ribolov izazivanje prometne nesree krivotvorenje isprave spreavanje slubene osobe u obavljanju slubene dunosti prijetnja teka kraa razbojnika kraa prijevara protuzakoniti lov Total a. vrsta sankcije = (ROD) 68 1 1 1 23 2 1 1 3 1 2 2 106 Percent 64,2 0,9 0,9 0,9 21,7 1,9 0,9 0,9 2,8 0,9 1,9 1,9 100,0
U najveem broju sluajeva sankcija je izreena za jedno djelo (86,8%), u 8,5% za dva djela, a u 1,9% sluajeva za etiri i vie djela.
Tablica 38. Broj kaznenih djela u istoj presudi
Frequency Valid jedno dva etiri i vie Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 92 9 2 103 3 106
Percent 86,8 8,5 1,9 97,2 2,8 100,0
786
Osobe kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi prije su bile osuivane u 19,8% sluajeva, to je neto vie nego kod onih kojima je izreena uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom.
Tablica 39. Prijanja osuivanost

Frequency Valid da ne Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 21 77 98 8 106 Percent 19,8 72,6 92,5 7,5 100,0
U najveem broju sluajeva izreena je kazna zatvora od 1 do 6 mjeseci (94,3%), a u 5,7% sluajeva radilo se o kaznama od 10 do 30 dana.
Tablica 40. Visina izreene zatvorske kazne

Frequency Valid 10-30 dana 1-6 mj. Total a. vrsta sankcije = (ROD) 6 100 106 Percent 5,7 94,3 100,0
U teoretskom dijelu rada naznaeno je da se rad za ope dobro moe naloiti u trajanju od 10 do 60 radnih dana. Iz tablice 41 razvidno je da se suci najee odluuju za dulje trajanje rada za ope dobro (od 30 do 60 dana u 84,9% sluajeva).
787
Tablica 41. Odreen broj radnih dana rada u zajednici

Frequency Valid 10 15 20 24 25 29 30 40 50 60 Total a. vrsta sankcije = (ROD) 5 1 7 1 1 1 26 15 14 35 106 Percent 4,7 0,9 6,6 0,9 0,9 0,9 24,5 14,2 13,2 33,0 100,0
Kaznenim zakonom propisana je mogunost zamjene rada za ope dobro zatvorom kad osuenik ne izvri u cijelosti ili djelomino rad za ope dobro istekom odreenog roka. Iz prikazanih podataka razvidno je da ni u jednom sluaju rad za ope dobro nije zamijenjen kaznom zatvora.
Tablica 42. Zamjena rada za ope dobro zatvorom

Frequency Valid Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ne ,00 103 3 106 Percent 97,2 2,8 100,0
Pravilnikom o vrsti i uvjetima rada za ope dobro na slobodi (NN 43/01) propisano je da djelatnost poslodavca u koju se upuuje osoba na rad mora biti humanitarna, ekoloka, komunalna, odnosno od koristi za drutvenu zajednicu. Iz podataka prikazanih u tablici 43 vidi se da se najee radilo u socijalnim ustanovama (44,3%) te zdravstvenim ustanovama (23,6%). 788
Tablica 43. Vrsta pravne osobe u koju je osuenik upuen na rad za ope dobro
Frequency Valid komunalna humanitarna socijalna odgojno-obrazovna zdravstvena Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 6 6 47 4 25 88 18 106 Percent 5,7 5,7 44,3 3,8 23,6 83,0 17,0 100,0
Sigurnosne mjere nisu izricane u jednoj treini sluajeva, a najee je izricano oduzimanje predmeta (50%) te u 10,4% sluajeva zabrana upravljanja motornim vozilom (to ne udi ako se prisjetimo strukture kaznenih djela).
Tablica 44. Izreena sigurnosna mjera

Frequency Valid nije izreena obvezno lijeenje od droga obvezno lijeenje od alkohola oduzimanje predmeta zabrana upravljanja vozilom izreeno vie mjera Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 35 3 2 53 11 1 105 1 106 Percent 33,0 2,8 1,9 50,0 10,4 0,9 99,1 0,9 100,0
Socio-zatitne intervencije najee nisu poduzimane (89,6%).
789
Tablica 45. Izreene socio-zatitne intervencije

Frequency Valid nema pomo za uzdravanje jednokratna novana pomo drugo Total Missing Total a. vrsta sankcije = (ROD) ,00 95 2 1 3 101 5 106 Percent 89,6 1,9 0,9 2,8 95,3 4,7 100,0
3.4.2. Utvrivanje razlika prema vrsti izreene sankcije Premda su uvjeti izricanja uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i rada za ope dobro na slobodi razlikuju, ipak nas je zanimalo postojanje eventualnih razlika u toj populaciji osuenih osoba. Analizirano je postojanje razlika u 12 obiljeja i pronaene su statistiki znaajne razlike u 9. Utvrena statistiki znaajna razlika u dobnoj strukturi osuenika svjedoi o mlaoj dobi osoba kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi (to je vjerojatno u skladu s dominantnim kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga i izazivanja prometne nesree). Podaci o obrazovnom statusu svjedoe o znaajno boljem obrazovnom statusu osoba kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi. Podaci o branom statusu osuenika govore o postojanju razlika: manje je osuenika u braku kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi (to je vjerojatno u vezi i s dobi osuenika). Razlike su pronaene i s obzirom na broj djece, to je vjerojatno u vezi s prethodnom varijablom i dobi osuenika. U odnosu na sud izricanja sankcije, razvidna je vea zastupljenost upanijskog suda pri izricanju rada za ope dobro na slobodi, to je vjerojatno u vezi i sa sljedeom varijablom (sud za nadzor sankcije) u kojoj su takoer utvrene statistiki znaajne razlike (s obzirom na to da opinski sud po mjestu prebivalita obavlja nadzor). Kod osoba kojima je izreen rad za ope dobro na slobodi znaajno se ee radilo samo o jednom kaznenom djelu. Razlike u izreenim mjerama sigurnosti (koje su se ee izricale osobama s izreenim radom za ope dobro) razumljive su s obzirom na strukturu poinjenih kaznenih djela. Utvrene razlike u poduzetim socio-zatitnim intervencijama takoer su razumljive s obzirom na brani status i broj djece osoba s obzirom na izreenu sankciju. 790
Tablica 46. Razlike u analiziranim obiljejima

Kategorije m spol osuenika 19-21 22-30 dob osuenika 31-40 41-50 51-76 bez osnovne kole osnovna kola obrazovanje srednja kola via, visoka neoenjen oenjen brani status izvanbrana zajednica razveden udovac da zaposlenost ne umirovljenik nema jedno broj djece dvoje troje i vie opinski sud izricanja upanijski isti sud za nadzor sankcije drugi jedno broj djela u istoj dva presudi tri etiri i vie da prijanja osuivanost ne nije izreena obvezno psihijatrijsko lijeenje obvezno lijeenje od droga mjera sigurnosti obvezno lijeenje od alkohola oduzimanje predmeta zabrana upravljanja motornim vozilom vie mjera Varijabla UOZN % 81,6 18,4 10,1 33,3 19,0 28,3 9,3 11,8 32,5 52,6 3,1 44,9 32,9 10,7 11,1 0,4 36,5 57,0 6,5 40,6 13,7 19,7 26,1 99,6 0,4 93,7 6,3 50,6 22,6 13,0 13,8 18,1 81,9 53,4 9,2 2,1 14,7 16,4 0,0 4,2 ROD % Pearson Znaajnost 89,6 3,536 .060 10,4 3,8 60,0 25,7 36,799 .000 5,7 4,8 2,0 17,6 20,202 .000 76,5 3,9 63,1 30,1 1,9 15,196 .004 4,9 0,3 38,2 55,9 .116 .944 5,9 63,1 18,4 23,816 .000 10,7 7,8 41,5 165,909 ,000 58,5 44,8 104,141 ,000 55,2 89,3 8,7 48,068 ,000 0,0 1,9 21,4 ,462 ,497 78,6 33,3 0,0 2,9 1,9 50,5 10,5 1,0 86,038 ,000
791
Varijabla
socio-zatitne intervencije
Kategorije UOZN % nema 46,0 nadzor roditelja/skrbnika 4,9 izdvajanje djeteta 5,8 4,9 pomo u uzdravanju jednokratna pomo 2,2 drugo 18,8 vie intervencija 17,4
ROD % Pearson Znaajnost 94,1 0,0 0,0 2,0 69,412 ,000 1,0 3,0 0,0
4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA Svrha je ovog rada upoznavanje pravnih praktiara i teoretiara sa segmentom kaznenog izvrnog prava o kojem struna javnost jako malo zna. Alternativne sankcije uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom i rad za ope dobro na slobodi izvravaju se ve pet godina u okviru Ministarstva pravosua Uprave za zatvorski sustav, a nadzor nad izvravanjem provode opinski sudovi nadleni po mjestu prebivalita zatvorenika. Cilj ovog rada bio je kroz transparentni prikaz naina izvravanja tih alternativnih sankcija potaknuti s jedne strane praktiare (suce, dravne odvjetnike, odvjetnike) da te sankcije ire primjenjuju u praksi te pokazati da njihovim izricanjem i poslije nadzorom suci ne dobivaju vie posla, ve - naprotiv - rastereuju sudove i skrauju trajanje kaznenog postupka, pridonose individualizaciji kaznene politike i kroz nadzor izvravanja alternativnih sankcija dobivaju povratnu informaciju o ispravnosti izbora izreene kaznenopravne sankcije i o ostvarenoj svrsi izricanja alternativne sankcije. S druge strane, cilj rada bio je davanje strunih argumenata za daljnji poticaj na ustrojavanju probacijske slube u Republici Hrvatskoj, pri emu je bitno pozicioniranje alternativnih sankcija kao jednog od vrstih temelja buduih poslova probacije, koja se ve sada pokazuje nunom u svim segmentima pretkaznenog i kaznenog postupka te kaznenog izvrnog prava. Drimo vanim istaknuti da je uz slubenike zatvorskog sustava i sustava socijalne skrbi, zdravstva, porta i prosvjete, u budunosti na poslovima izvravanja nuno angairati i druga tijela dravne vlasti i lokalne zajednice te druge ustanove i udruge te time proiriti mreu kako sudova koji izriu alternativne sankcije tako i povjerenika i pravnih osoba. Sve to ima znaajan penoloki i nancijski efekt koji se ne smije zanemariti te ujedno pridonosi kvalitetnom povezivanju kaznene i penoloke teorije i prakse. U organizaciji Pravosudne akademije odran je tijekom 2006. godine niz radionica o izricanju i izvravanju alternativnih sankcija zatitnog nadzora i rada za ope dobro, na kojima je sudjelovalo oko 150 sudaca i dravnih odvjet792
nika koji su kroz razmjenu iskustava dali veliki doprinos daljnjoj armaciji izricanja alternativnih sankcija u praksi te ujednaenom postupanju sudova u izricanju i izvravanju alternativnih sankcija. Sinergijski uinci strune razmjene iskustava sudbene i izvrne vlasti na podruju izricanja i izvravanja alternativnih sankcija u praksi ve su vidljivi. Reakcija zakonodavne vlasti u smjeru izmjene Zakona o izvravanje zatitnog nadzora i rada za ope dobro te njegova usklaivanja s Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku, kao temeljnim zakonima, kao i mogua izmjena tih zakona u svrhu ire primjene alternativnih sankcija tek predstoji, kao i struna rasprava o tome. Nadamo se da ovaj rad moe biti poticaj za to.
LITERATURA 1. Bishop, N., Schneider, U. (2001): Improving the implementation od the European rules on community sanctions and measures: introduction to a New Council of Europe recommendation, European Journal of Crime, Criminal Law and Criminal Justice, Vol. 9, No. 3: 180-192. 2. Bumi, K., Tomai, T. (2006): Rad za ope dobro i uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom te njihova primjena u praksi, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 13, br. 1: 237265. 3. Kazneni zakon, Narodne novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 105/04, 71/06. 4. Lappi-Seppala, T. (1998): Regulating the prison population: experiences from a long-term policy in Finland, National Research Institute of Legal Policy, Helsinki 5. Mair, G. (2004): Diversionary and non-supervisory approaches to dealing with offenders, in: Bottoms, A., Rex, S., Robinson, G.(eds.): Alternatives to prison options for an insecure society, Willan Publishing, Cullompton 6. Pravilnik o nainu rada i odgovornosti, izobrazbi i evidenciji povjerenika i pomonika povjerenika, izboru pomonika povjerenika, matici i osobniku osuenika, Narodne novine 43/01. 7. Pravilnik o mjerilima za utvrivanje naknade odreenim povjerenicima i pomonicima povjerenika na izvravanju kaznenopravnih sankcija uvjetne osude sa zatitnim nadzorom i rada za ope dobro na slobodi, Narodne novine 43/01, 97/04. 8. Pravilnik o vrsti i uvjetima rada za ope dobro na slobodi, Narodne novine 43/01. 9. Roberts, J.V. (2003): Evaluating the pluses and minuses of custody: sentencing reform in England and Wales, The Howard Journal, Vol. 42, No. 3: 229-247. 10. akman-Ban, V., uur, Z. (1999): Zatitni nadzor uz uvjetnu osudu i rad za ope dobro na slobodi, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 6, br. 2. 11. Zakon o izvravanju zatitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi, Narodne novine 128/99. 12. Walmsley (2003): World Prison Population List, Findings 188, Research, Development and Statistics Directorate, Home Ofce, London, UK
793
Summary IMPLEMENTATION (EXECUTION) OF ALTERNATIVE SANCTIONS IN CROATIA The purpose of this paper is to familiarise professionals with the legal and implementation aspects of alternative sanctions, and to give an overview of conducted research. In the times of overcrowded prisons and the longer duration of prison sentences (due to an increase in cases of serious crime that deserve long-term imprisonment) it is necessary to recognise alternative sanctions (suspended sanctions and community service) as the most appropriate criminal sanctions for certain crimes and certain offenders. This increases the quality of the individualisation of punishment and achieves the purpose of applying and implementing these sanctions. The ve years of experience of the Central Ofce of the Prison System Directorate of the Ministry of Justice in implementing these sanctions show that these sanctions, within the framework of criminal law reform, were put into practice and have become an important segment of criminal implementing legislation. Still, further promotion of alternative sanctions is necessary, while harmonisation is needed in the practice of the enforcement and oversight of those sanctions in the territory of Croatia. Furthermore, it is also necessary to initiate amendments to the Suspended Sentence and Community Service Act in order to align it with the Criminal Code and the Criminal Procedure Act.
794

Alternativne sankcije-HRVATSKA

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alternativne sankcije-HRVATSKA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Z. Koki Puce, I. Kovo Vukadin: Izvravanje alternativnih sankcijaUDK u Republici Hrvatskoj 343.27(497.

Primljeno 18. listopada 2006. Izvorni znanstveni rad

Zdenka Koki Puce* Dr. sc. Irma Kovo Vukadin**

IZVRAVANJE ALTERNATIVNIH SANKCIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

PRAVNE OSOBE U KOJIMA SE IZ VRAVA RAD ZA OPE DOBRO NA SLOBODI

DOMOVI ZA STARIJE I NEMONE

PUKA KUHINJA NEVLADINE UDRUGE CENTRI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

CARITAS DJEJI DOMOVI

CRVENI KRI DOMOVI UMIROVLJ ENIKA

OPE I SPECIJAL NE BOLNICE

UVJETNA OSUDA SA ZATITNIM NADZOROM

utvrivanje eventualnih razlika u zajednikim obiljejima s obzirom na vrstu izreene sankcije.

Tablica 1. Spol povjerenika

Frequency Valid m Total 89 150 239

Percent 37,2 62,8 100,0

a. vrsta sankcije = uvjetna osuda uz zatitni nadzor (UOZN)

Tablica 2. Dob povjerenika

Percent 20,1 31,8 35,6 12,6 100,0

Tablica 3. Struka povjerenika

Tablica 4. Spol osuenika

Tablica 5. Dob osuenika

Tablica 6. upanija prebivalita osuenika

Tablica 8. Brani status osuenika

Tablica 9. Radni status osuenika

Tablica 10. Koliko djece ima osuenik

Tablica 11. Godina izricanja sankcije

Tablica 12. Sud izricanja sankcije

Tablica 13. Sud za nadzor sankcije

Tablica 14. Glavno kazneno djelo

Tablica 15. Broj kaznenih djela u istoj presudi

Tablica 16. Prijanja osuivanost

Tablica 17. Visina izreene zatvorske kazne

Tablica 18. Rok kunje (u godinama)

Tablica 19. Ukidanje zatitnog nadzora prije roka

Tablica 20. Opoziv uvjetne osude

Tablica 21. Izreena sigurnosna mjera

a. vrsta sankcije = (UOZN)

Tablica 22. Izreene posebne obveze

Tablica 23. Izreene socio-zatitne intervencije

Tablica 24. Spol povjerenika

a. vrsta sankcije = rad za ope dobro na slobodi (ROD)

Tablica 25. Dob povjerenika

Tablica 26. Struka povjerenika

Tablica 27. Spol osuenika

Tablica 28. Dob osuenika

Tablica 29. upanije prebivalita osuenika

Tablica 30. Obrazovni status osuenika

Tablica 31. Brani status osuenika

Tablica 32. Radni status osuenika

35,8% osuenika ima djece, i to najee jedno (17,9%).

Tablica 33. Koliko djece ima osuenik

Tablica 34. Godina izricanja sankcije

Kao sud izricanja sankcije zastupljeniji je upanijski sud (58,5%).

Tabica 35. Sud izricanja sankcije

Tablica 36. Sud za nadzor sankcije

Tablica 37. Glavno kazneno djelo

Tablica 38. Broj kaznenih djela u istoj presudi

Percent 86,8 8,5 1,9 97,2 2,8 100,0

Tablica 39. Prijanja osuivanost

Tablica 40. Visina izreene zatvorske kazne

Tablica 41. Odreen broj radnih dana rada u zajednici

Tablica 42. Zamjena rada za ope dobro zatvorom

Tablica 44. Izreena sigurnosna mjera