Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

Doc.dr. sc. Haris Halilovi

Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

Doc. dr. sc. Haris Halilovi Tel. +387 33 561 275 E mail: hhalilovic@fknbih.edu

1. Dokazi

Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke vane injenice u postupku.[1] To je krivinopravno relevantna informacija sadrana u osobama i stvarima, koja je dobivena na procesno propisan nain i upotrebom procesno predvienih sredstava.[2] [1]Ili, M.: Krivino procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijerioli, COLPI, Sarajevo, 2001., str. 144. [2] Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002 ., str. 86.

To je izvor saznanja o vanoj injenici koja se u krivinom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem, pa procesno tijelo misaono uporite za njezino utvrenje izvodi iz sadraja iskaza osobe, isprave ili tehnike snimke zakljuivanjem o postojanju ili nepostojanju te injenice.[3] [3] Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003. str. 331.

2. Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo

1.

2.

Predmet dokaza (lat. thema probandi) predmet dokaza je injenica koju treba dokazati; Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) dokazni osnov je injenica koja je ve dokazana i iz koje se izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice koja se dokazuje;

3. Dokazno sredstvo (lat. media probandi) je izvor iz kojega se dobiva injenica koja je dokazni osnov.

3. Neke klasifikacije dokaza 1. Neposredni i posredni dokazi. Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na nainu na koji tijelo krivinog postupka utvruje odreenu pravno relevantnu injenicu ili injenice u postupku. Pa ako se to utvrivanje vri izravno, odnosno neposredno onda govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vri putem injenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima.[4] Ovi potonji su u literaturi poznati i kao indicijalni dokazi. [4] Vidi Krapac, D., 2003., str. 332.

2. Prvobitni i izvedeni dokazi. Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrivanju injenica na temelju dokaza iz prve ruke ili na temelju dokaza iz druge ruke. Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu ili iskaz svjedoka oevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz svjedoka po uvenju.

3. Osobni i stvarni dokazi. Ova podjela polazi od izvora dokaza. U tom smislu ako je izvor dokaza osoba, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima.

4. Dokazi optube i dokazi odbrane. Dokazi se dijele na optuujue i opravdavajue obzirom na to da li potvruju postojanje injenica koje ukazuju na povezanost osumnjienog odnosno optuenog sa djelom koje mu se stavlja na teret (u smislu da se radi o krivinom djelu, da je osumnjieni, odnosno optueni poinitelj, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na teret) ili potvruju nepostojanje injenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove povezanosti osumnjienog, odnosno optuenog sa krivinim djelom koje mu se stavlja na teret.

4. Dokazi u savremenom krivinom postupku 1. iskaz osumnjienog, odnosno optuenog, 2. iskaz svjedoka, 3. iskaz vjetaka, 4. isprave, 5. snimke dobivene tehnikom registracijom injenica.

5. Nezakoniti dokazi

Pravna teorija razlikuje vie vidova nezakonitih dokaza i to:[5] dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen nain, (npr. iznuivanje priznanja ili kakve druge izjave od osumnjienog, odnosno optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku);

[5] Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvren bez sudske naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i

dokazi proizali iz nezakonitih dokaza (tzv. plodovi otrovne voke), koji takoer predstavljaju nezakonite dokaze. Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit nain ali se za njih saznalo iz dokaza koji su prvotno pribavljeni na nezakonit nain (npr. u okviru provoenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe, osim u sluajevima kada to zakon dozvoljava, izvreno je privremeno oduzimanje predmeta koji su posluili za izvrenje krivinog djela na nain kako to predvia procesni zakon

U navedenom sluaju bez obzira to su predmeti koji su posluili za izvrenje krivinog djela privremeno oduzeti u skladu sa odredbama procesnog zakona pa su prema tome i zakoniti oni se nee moi koristiti u postupku, niti e se na njima moi temeljiti presuda obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvren pretres).

Literatura: 1. Bayer, V.: Kazneno procesno pravo odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. 2. Damaka, M.: Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb, 2001. 3. Grubia, M.: injenino stanje u krivinom postupku, Informator Zagreb, 1980. 4. Gruba, M.: Krivino procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd 2006. 5. Halilovi, H.: Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odlunim injenicama u krivinom postupku, Sarajevo, 2010. 6. Ili, M.: Krivino procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijeri-oli, COLPI, Sarajevo, 2001., 7. Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003. 8. Modly, D., Korajli, N.: Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj, 2002. 9. Sijeri-oli, H.: Krivino procesno pravo, Knjiga I, Krivinoprocesni subjekti i krivinoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.