PANEVROPSKI UNIVERZITET "APEIRON"

FAKULTET PRAVNIH NAUKA "LAW COLLEGE" BANJA LUKA

-Opte pravna studijska grupa-














SPECIJALISTIKI RAD

Predmet:Krivino pravo

KRAE U ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE




















Student: Mentor:
Sikira Hajrudina Prof. dr Boidar Banovi
Br.indexa:44-07/VOP-S


Banja Luka, februar 2009.godine
2


S A D R A J

SADRAJ................................................................................................................................ 2
I UVOD................................................................................................................................ 6
II - CILJ RADA..................................................................................................................... 7
III - KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE.................................................................. 8
IV - FURTUM KRAA.................................................................................................... 11
1. Furtum u Zakoniku XII ploa............................................................................................. 12
2. Postdecemvirski razvoj pojma furtum: uloga pretklasinih pravnika i pretora.................. 13
3. Pojam furtum u klasinom pravu....................................................................................... 14
V - KRAA U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU BIH.............................................. 15
1. Objekt (predmet) krae...................................................................................................... 16
1.1. Tua pokretna stvar..................................................................................................... 16
1.2. Tua pokretna stvar..................................................................................................... 19
2. Radnja izvrenja krivinog djela krae............................................................................. 21
2.1. Karakteristine grupacije kraa...................................................................................... 24
2.1.1. Krae iz stanova.......................................................................................................... 24
2.1.2. Krae po trgovinskim radnjama (tzv. duanske krae)............................................... 25
2.1.3. Kradljivci nakita.......................................................................................................... 26
2.1.4. Krae po preduzeima i ustanovama.......................................................................... 26
2.1.5. Krae po domovima i internatima.............................................................................. 27
2.1.6. Hotelske krae............................................................................................................ 27
2.1.7. Krae u sredstvima javnog saobraaja ....................................................................... 28
2.1.8. Krae pri spolnom optenju........................................................................................ 29
2.1.9. Depne krae.............................................................................................................. 29
3. Namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi....................................................... 32
4. Vinost uinioca krivinog djela krae ............................................................................. 33
5. Laki oblik krae (stav 2.) ............................................................................................... 33
6. Mogunost osloboenja od kazne uinioca krivinog djela krae (stav 3.)..................... 34
7. Sticaj krivinog djela krae i produeno djelo krae....................................................... 35
7.1. Sticaj krivinog djela krae.......................................................................................... 35
7.2. Produeno krivino djelo krae................................................................................... 36
VI - TEKA KRAA......................................................................................................... 37
1. Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim
savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora..................... 39
1.1. Naini saznanja i otkrivanje uinioca provalnih kraa............................................ 43
2. Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain ........................................... 45
3. Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom,
poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom................................................................ 46
4. Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog
stanja nekog lica............................................................................................................... 47
5. Kraa stvari, ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinilac je
postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti.................................. 47
6. Ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili
druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede................................................... 48
7. Ako je ukradeno kulturno dobro, ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog,
historijskog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci,
zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost......................................................... 48
3
8. Kraa uinjena u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje
ili opasno orue radi poinjenja djela............................................................................... 49
VII - RAZBOJNIKA KRAA...................................................................................... 50
1. Osnovni oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 1.)............................................ 51
1.1. Na djelu zateen ..................................................................................................... 51
1.2.Upotreba sile protiv neke osobe ili prijetnja da e se izravno napasti na njezin
ivot ili tijelo ............................................................................................................... 51
2. Tei, kvalifikovani oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 2.)........................... 53
2.1. Nanoenje teeke tjelesne povrede nekoj osobi........................................................... 53
2.2. Razbojnika kraa izvrena u sastavu grupe ljudi ...................................................... 54
2.3. Upotreba kakvog oruja ili opasnog orua.. 54
3. Najtei oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 3.).............................................. 54
VIII - ODNOS KRIVINOG DJELA KRAE SA SRODNIM
KRIVINIM DJELIMA........................................................................................ 55
1. UMSKA KRAA......................................................................................................... 55
1.1. Osnovni oblik krivinog djela umske krae(stav 1.).................................................. 56
2. Kvalifikovani oblik krivinog djela umske krae (stav 2.)............................................ 57
IX UTAJA....................................................................................................................... 58
X IZNUDA...................................................................................................................... 60
1. Osnovni oblik krivinog djela iznude (stav 1.)................................................................ 60
2. Tei oblici krivinog djela iznude (stav 2.).................................................................... 61
XI UCJENA..................................................................................................................... 61
1. Osnovni oblik krivinog djela ucjene (stav 1.)................................................................ 62
2. Tei oblici krivinog djela ucjene (stav 2.)..................................................................... 63
XII - ODUZIMANJE TUE POKRETNINE................................................................. 63
1. Osnovni oblik krivinog djela oduzimanje tue pokretnine (stav 1.).............................. 64
2. Oduzimanje motornog vozila (kao tue pokretnine), stav 2............................................ 65
XIII - KANJAVANJE UINILACA KRIVINOG DJELA KRAE
I SRODNIH KRIVINIH DJELA........................................................................ 65
1. Kazna zatvora.................................................................................................................. 66
2. Novana kazna................................................................................................................ 66
3. Zamjena novane kazne.................................................................................................. 67
4. Opa pravila za odmjeravanje kazne............................................................................... 68
5. Ublaavanje kazne........................................................................................................... 68
6. Granice ublaavanja kazne.............................................................................................. 68
7. Osloboenje od kazne..................................................................................................... 69
8. Analiza teine propisanih sankcija u zakonodavstvu BiH za krivina djela krae......... 70
XIV - IZVODI IZ SUDSKE PRAKSE KOJI SE ODNOSE NA
KRIVINA DJELA KRAE................................................................................ 71
1. KRAA.......................................................................................................................... 71
1.1. Stavovi sudova pogledu utvrivanja predmeta krae, kao pokretne stvari.............. 71
1.2. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je u konkretnim sluajevima
predmet krae TUA pokretna stvar....................................................................... 72
1.3. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad se moe smatrati da
je tua stvar oduzeta..................................................................................................... 73
1.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada je zasnivano
priteanje nad tuom stvari.......................................................................................... 73
1.5. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice o tome kad je krivino
djelo svreno, a kad postoji pokuaj ............................................................................ 75
1.6. Stavovi sudova u vezi sa nainima na koje oduzimanje moe biti izvreno................ 75
4
1.7. Stavovi sudova u vezi s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi ........ 76
1.8. Stavovi sudova u pogledu tumaenja vinosta uinioca krivinog djela krae............. 76
1.9. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad je ukradena
stvar male vrijednosti...................................................................................................... 77
1.10. Stavovi sudova u pogledu uslova primjene osloboenja od kazne............................... 77
1.11. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada postoji sticaj
krivinog djela krae i nekog drugog djela................................................................... 77
1.12. Stavovi sudova u pogledu o postojanju ili ne postojanju produenog
krivinog djela krae..................................................................................................... 78
2. TEKA KRAA............................................................................................................... 78
2.1. Stavovi sudova u vezi sa pitanjem ta se smatra zatvorenim prostorom........................ 78
2.2. Stavovi sudova u vezi s obijanjem i provaljivanjem ili drugim savladavanjem
Veih prepreka................................................................................................................ 80
2.3. Stavovi sudova u pogledu pitanja sauesnitva odnosno saizvrilatva
u izvrenju ovog krivinog djela..................................................................................... 81
2.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena na
naroito opasan i naroito drzak nain........................................................................... 81
2.5. Stavovi sudova u vezi s posjedovanjem oruja ili opasnog orua radi
poinjenja djela........................................................................................................... .. 82
2.6. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena od
strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa...................................................... 83
2.7. Stavovi sudova u vezi s kraom izvrenom iskoriavanjem stanja
prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom,
odnosno iskoriavanjem bespomonosti ili nekog drugog tekog
stanja nekog lica............................................................................................................ 84
2.8. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li ukradena stvar slui
u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili
prostorije koja slui za vjerske obrede.......................................................................... 84
3. RAZBOJNIKA KRAA............................................................................................... 85
3.1. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je pri uinjenu
krivinog djela krae uinilac na djelu zateen........................................................ 85
3.2. Stavovi sudova u vezi s upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnje
da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo................................................................ 85
3.3. Stavovi sudova u vezi sa utvrenjem ta se smatra grupom ljudi................................. 86
3.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li se radi o pokuaju
ili svrenom krivinom djelu razbojnike krae........................................................... 86
XV - KRAE U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE
HRVATSKE I REPUBLIKE SRBIJE................................................................... 87
1. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Hrvatske.................................................. 87
1.1. Kraa.............................................................................................................................. 87
1.2. Teka kraa.................................................................................................................... 88
1.3. Razbojnika kraa......................................................................................................... 88
1.4. Utaja............................................................................................................................... 89
1.5. Oduzimanje tue pokretne stvari.................................................................................... 89
1.6. Iznuda............................................................................................................................. 90
1.7. Ucjena............................................................................................................................ 90
1.8. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv imovine.................................... 91
2. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Srbije........................................................ 91
2.1. Kraa.............................................................................................................................. 91
2.2. Teka kraa..................................................................................................................... 91
5
2.3. Razbojnika kraa.......................................................................................................... 92
2.4. Utaja................................................................................................................................ 93
2.5. Iznuda............................................................................................................................. 94
2.6. Ucjena............................................................................................................................ 95
2.7. Oduzimanje tue stvari.................................................................................................. 95
2.8. umska kraa................................................................................................................. 96
2.9. Gonjenje u sluaju kada je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim............................. 96
XVI - STANJE KRIMINALITETA U BIH.. 96
XVII ZAKLJUAK......................................................................................................... 99
XVII LITERTURA.......................................................................................................... 100








































6



I UVOD

Bosna i Hercegovina Aneksom IV Dejtonskog mirovnog sporazuma
1
se obvezala da
e prava i slobode, odreene u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda i njenim protokolima, direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini.Time e, naime ,
Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BiH) i njeni entiteti Federacija Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: FBiH) i Republika Srpska (u daljem tekstu: RS) osigurati najvei nivo
meunarodno priznatih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda.

Prihvatajui obaveze, BiH je pristupila reformi pravnog sistema.

Jedno od temeljnih pitanja reforme pravnog sistema u BiH odnosi se na promjene u
sistemu krivinog pravosua i krivinom zakonodavstvu. Doneseni zakoni temelje se kako na
tradicionalnim tako i na novim rjeenjima u krivino procesnim institutima, na
meunarodnom pravu o pravima ovjeka, kao i stavovima sudske pakse.Ti zakoni nastoje
odgovoriti na specifinosti drutvenog i politikog ureenja BiH, zahtjeve pravne tradicije, na
kretanje kriminaliteta i program njegovog suzbijanja.Takoer, nastoje prihvatiti niz temeljnih
principa karakteristinih za savremno i razvijeno krivino pravosue i krivino-procesno
zakonodavstvo.

BiH je, prihvatajui obaveze radi zatite i osiguranja nivoa meunarodno priznatih
ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, na nivou drave, FBiH, RS i Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: BDBiH), donijela Krivine zakone.

Novi Krivini zakon na nivou BiH stupio je na snagu 1.marta 2003.godine
2
(u daljem
tekstu: KZBiH)

Kasnije te godine poeli su se primjenjivati i potpuno revidirani Krivini zakon
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: KZFBiH)
3
, Krivini zakon Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: KZBD)
4
i Krivini zakon Republike Srpske (u daljem
tekstu: KZRS)
5
. Novo krivino zakonodvstvo je rezultiralo uvoenje sutinskih promjena u
pravni sistem BiH.Usvajanje Krivinog zakona i Zakona o krivinom postupku na dravnom
nivou predstavljalo je poetak procesa usmjerenog na kreiranje i razvoj koherentinijeg i
ujednaenijeg sistema krivinog prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.

1
Deyton,Ohio,USA,1.- 21. Novembra 1995.godine, Dejtonski mirovni sporazum, 1996., Sarajevo:JP NIO Slubeni list
RBiH-Sarajevo
2
Krivini zakon Bosne i Hercegovine ( Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj: 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05,
53/06, 55/06, 32/07), nametnut je odlukom Visokog predstavnika i objavljen u Slubenom glasniku BiH br. 3/03. Ispravka
nametnutog zakona objavljena je u Slubenom glasniku BiH br. 32/03. Tekst zakona usvojen od strane Parlamentarrne
skuptine BiH objavljen je u Slubenom glasniku BiH br. 37/03.
3
Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/03,37/03,21/04 i 69/04). Prije
ovoga na snazi je bio Krivini zakon Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj:43/98), a do tada se
primjenjivao Krivini zakon Socijalistike Republike BiH (uz odreene modifikacije tokom rata 1992.-1995.)
4
Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj:
10/03,45/04)
5
Krivini zakon Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:49/03, 108/04,37/06 ,70/06)
7

Jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na imovinu je zatieno prije svega
Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
6
kao i Ustavom Bosne i
Hercegovine
7
.

Krivina djela protiv imovine (imovinski kriminalitet) veoma su rasprostranjena i u
ukupnoj masi kriminaliteta zastupljena su u znatnom postotku - prema nekim procjenama kod
nas i u svijetu - ak i preko 50%. Gledajui statistiki, prema ukupnom broju prijavljenog i
otkrivenog kriminaliteta, imovinski delikti ine ponekad 70% od ukupne mase kriminaliteta,
jer su mnogi pojavni oblici ostalih grupacija krivinih djela prikriveni, neuoljivi, tako da nisu
ni otkriveni ni registrirani, za razliku od imovinskih delikata, koji su po pravilu lako uoljivi i
odmah poznati, samo to su izvrioci takvih djela nepoznati.

Inkriminacijama iz poglavlja XXV Krivinog zakona Federacije BiH
8
(u daljem
tekstu: KZFBiH) titi se imovina koja se sastoji od stvari (predmeta) i imovinskih prava i
interesa vezanih za stvari. Imovina podrazumijeva vlasnitvo, tj. oblik prisvajanja stvari i
vrijednosti u kojima i preko kojih se one izraavaju. Imovina moe biti pokretna i nepokretna.
Stvari koje ine imovinu mogu se, po pravilu, izraziti u novcu. Imovina ini ekonomski osnov
svakog drutva. Ona slui za zadovoljenje optih, zajednikih i pojedinanih potreba. Zbog
posebnog znaaja imovine za ovjeka i drutvenu zajednicu u cjelini reguliu se oblici
vlasnitva, nain sticanja vlasnitva nad stvarima i drugih imovinskih prava, kao i nain
raspolaganja s njima. Otuda neophodnost krivinopravne zatite imovine i imovinskih prava i
interesa.

Imovina kao zatitni objekt kod veeg broja krivinih djela iz navedenog poglavlja
KZ FBiH pojavljuje se u vidu pokretne stvari.

Osnovni motiv izvrenja veeg broja krivinih djela protiv imovine je pribavljanje
imovinske koristi za sebe ili nekog drugog. To znai da se kao pokreta uinioca na
preduzimanje radnje izvrenja javlja namjera protivpravnog prisvajanja stvari i vrijednosti kao
elemenat bia krivinog djela (koja odreuje oblik krivnje u vidu direktnog umiljaja).
Namjera protivpravnog prisvajanja moe biti praena koristoljubljem koje odraava pohlepu,
poudu, tenju za prekomjernim, nepotrebnim bogaenjem ili uveanjem imovine

U okviru ove grupe se nalaze i takva krivina djela koja karakterie namjera
izvrioca da drugome nanese kakvu tetu: prevara, oteenje tuih prava.

II - CILJ RADA

U radu je obraeno krivino djelo krae u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, koje
spada u grupu krivinih djela pritiv imovine.


6
l.1. Protokola uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,(Prvi protokol) ) (Slubeni glasnik
BiH,br.6/99) i Komentar Evropske konvencije o ljudskim pravima prema praksi u Bosni i Hercegovini i
Strasbourgu, 2003., Sarajevo:Grafiar promet, str.329
7
lan II/3. Take k. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Dejtonski mirovni sporazum, 1996., Sarajevo:JP NIO Slubeni list
RBiH-Sarajevo
8
Krivina djela protiv imovine (Imovinski kriminalitet ), Poglavlje XXV Krivinog zakona FBiH, lan. 286 -302

8
Naime, jedan od naina povrede osovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, prava na
imovinu, moe biti uinjeno radnjom koja sadri elemente krivinog djela, pa e se u tom
smislu obraditi pojam krivinog djela, elementi krivinog djela, dok e se poseban akcent dati
na krivino djelo krae odnosno bie ovog krivinog djela kao jednog od vidova povrede
temeljnih ljudskih prava i sloboda.

U tom smislu, cilj ovog rada je sljedei:

1. Specifinosti, pojam i bie krivinog djela krae, teke krae, razbojnike krae, u
krivinom zakonodavstvu BiH, kroz prizmu Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine, krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i Krivinog zakona
Republike Srpske
2. Odnos krivinog djela krae sa srodnim krivinim djelima (utaja, oduzimanje tue
pokretnine, iznuda, ucjena, umska kraa), u krivinom zakonodavstvu BiH
3. Objasniti naine kanjavanja uinilaca krivinog djela krae, uz analizu teine
propisanih sankcija za krivina djela krae u bivem Krivinom zakonu Socijalistie
Republike Bosne i Hecegovine i pozitivnim propisima krivinog zakonodavstva
3. Kroz sudsku praksu izraziti stavove sudova u pogledu specifinosti i obiljeja
pojedinih krivinih djela krae;
4. Komparativnom metodom utvrditi specifinosti, te slinosti i razlike krivinih
djela krae u krivinim zakonodavstvima Republike Hrvatske i Republike Srbije, u odnosu na
krivino zakonodavstvo u BiH
5. Stanje kriminaliteta u BiH sa posebnim osvrtom na krivina djela protiv imovine;
6. Zakljuak
Gore postavljeni ciljevi rada su u potpunosti ostvareni.
Kao osnovni izvori bit e koriteni pozitivni propisi krivinog zakonodavstva:
Krivini zakon Bosne i Hercegovine, Krivini zakon Federacije BiH, Krivini zakon
Republike Srpske, Krivini zakon Brko Distrikta, Kazneni zakon Republike Hrvatske,
Krivini zakon Republike Srbije, Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, Rim, 4. novembra 1950. godine, sa dodatnim protokolima, Krivini zakon SR
Bosne i Hercegovine, Zakon o vlasniko pravnim odnosima, Zakon o umama.
Koriteni su komentari krivinih i krivinoprocesnih zakona, uz postojeu literaturu
iz ove oblasti,od ega jedan njen dio predstavlja udbeniku literaturu na visokokolskim
ustanovama,dok drugi dio ove literature predstavlja specijalistiku literaturu i izvore
krivinog prava.
III - KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE

Zatita imovine, koja obuhvata ne samo zatitu stvari (predmeta) nego i zatitu
imovinskih prava i inetersa, u najveoj mjeri se ostvaruje mjerama graanskog i privrednog
prava, a primjenom krivinih sankcija samo kad je do povrede ili ugroavanja imovine dolo
9
upotrebom sile, prijetnje, obmane, iznude, ucjene ili slinih drutveno-opasnih radnji. Zbog
toga se u pravnoj literaturi esto istie da krivinopravna zatita imovine ima supsidijarni
karakter. Isto tako esto se naglaava da je ova zatita ograniena, zato to se uglavnom
odnosi na povrede imovinskih prava na pokretnim stvarima, a samo izuzetno na nepokretnim,
i zato to su ovom zatitom obuhvaene povrede ili ugroavanja imovine uinjene sa
umiljajem, a najizuzetnije one koje su uinjene iz nehata. Meutim, bez obzira na ogranieni
obim krivinopravne zatite imovine znaaj ove zatite je nesporan.U okviru pravne zatite
imovine, krivinopravna zatita bez sumnje ini samo jedan njen dio, ali specifian i veoma
znaajan, jer se bez krivinopravne zatite ne moe zamisliti efikasna zatita imovine.O
tome posebno svjedoi izvanredno veliki broj krivinih djela u svim zemljama,u prolosti i
sadanjosti.

U savremenom krivinom zakonodavstvu pojam krivinih djela protiv imovine nije
jednako ureen. Znaajne razlike postoje izmeu zakonodavstava pojedinih zemalja kako u
pogledu sadrine tako i obima ove grupe krivinih djela.Razlike postoje u odreivanju
obiljeja krivinih djela koja nose iste nazive, njihovih oblika i kvalifikatorne okolnosti.
Konano, za ovu grupu krivinih djela ne koristi se isti naziv. Najee se ova djela nazivaju
imovinskim krivinim djelima, ali poznati si u nazivi: krivina djela protiv svojine, protiv
dobara. Ipak, i pored svih razlika,u savremenom krivinom zakonodavstvu postoje ista ili
slina rjeenja za mnoga imovinska krivina djela, naroito ona koja se u praksi esto
pojavljuju.

U teoriji krivinog prava poznato je nekoliko kriterijuma za grupisanje imovinskih
krivinih djela, a samim tim i nekoliko dioba ove grupe krivinih djela. Jedna dioba se
zasniva na razlikovanju da li su u pitanju djela sa namjerom pribavljanja protivpravne
imovinske koristi ili se radi o krivinim djelima bez ove namjere. Druga dioba se vri prema
objektu-predmetu radnje, odnosno, da li je objekt radnje pokretna stvar, nepokretna stvar,
imovinsko pravo ili imovinski interes.
9


Osnovne karakteristike imovinskih delikata jesu masovnost, neprikrivenost (izraena
time to ih oteeni redovito prijavljuju) i anonimnost njihovih izvrilaca (izraena time to je
izvrilac u asu izvrenja u pravilu nepoznat).

Krivina djela protiv imovine spadaju u red klasinih krivinih djela koja su
poznavala i najstarija krivina zakonodavstva. Krivinopravna zatita privatnog vlasnitva
data je ve u vrijeme nastanka drave i prava.U irem smislu u imovinska krivina djela
spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odnosno na pribavljanje protivpravne
imovinske koristi, bez obzira da li se nalaze u ovoj ili nekoj drugoj grupi krivinih djela. U
donosu na krivina djela koja su vrena u prolosti, dananja krivina djela uglavnom se
razlikuju po nainu, odnosno tehnici izvrenja.I danas postoje krae, razbojnike krae,
prevare i druga klasina krivina djela protiv imovine, ali se nain vrenja navedenih djela
mijenja i prilagoava novim imovinskim odnosima, kao i savremenim tehnikim
mogunostima i sredstvima koja se koriste pri razliitim finansijskim operacijama i
transakcijama. Danas se krae, prevare i druga krivina djela esto vre unoenjem, brisanjem
ili izmjenom komjuterskih podataka ili programa ili drugim nainima uticaja na rezultat
postupka elektronske obrade podataka, ime se mogu pribavljati izuzetno velike imovinske
koristi.

9
Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine, 1986., Beograd:,,Savremena administracija,str.503

10

Objekt zatite kod krivinih djela je imovina.To su ona krivina djela u kojima je
imovina primarni odnosno jedini objekt zatite.

Osnovna karakteristika veine krivinih djela protiv imovine je pribavljanje
protivpravne imovinske koristi.To su sva ona krivina djela kod kojih je konstitutivno
obiljeje namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi (animus lucri faciendi).U ta
djela spadaju npr.:kraa, teka kraa, razbojnika kraa, ucjena. Kod izvjesnog broja
krivinih djela postoji samo namjera prisvajanja, a ne namjera pribavljanja imovinske koristi.
Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi ne mora se uvijek podudarati sa
koristoljubljem.Ono je motiv zbog kojeg se pribavlja imovinska korist ali ne mora pratiti
svako pribavljanje protivpravne imovinske koristi. Prema tome, koristoljublje uvijek
predstavlja postojanje namjere za imovinske koristi, ali ne i obrnuto. Postojanje koristoljublja
kao subjektivnog elementa na strani izvrioca djela omoguava sudu da izvriocu ovog djela:
1) izrekne kumulativno novanu kaznu uz kaznu zatvora i 2) da pri izricanju novane kazne
ovu odmjeri u granicama do opteg maksimuma 1.000.000 KM (konvertibilnih maraka) pa
ak i do dvostrukog iznosa ako visina krivinim djelom pribavljene imoviske koristi prelazi
iznos opteg maksimuma novane kazne.

Postoje krivina djela kod kojih ne postoji ni jedna od navedenih namjera, ve samo
namjera oduzimanja tue stvari radi posluge i upotrebe u svrhu kojoj je i namijenjena,da bi se
nakon toga ponovno vratila prijanjem draocu. Djelo je poznato kao kraa upotrebe (furtum
usus) i poznavalo ga je i rimsko krivino pravo kao protiv pravno koritenje tue stvari bez
namjere prisvajanja.

Subjektivnu stranu svih krivinih djela protiv imovine ini umiljaj, jer osim namjere
kao subjektivnog obiljeja, ova krivina djela se mogu razlikovati i po nekim objektivnim
okolnostima.

Tako, prema objektu napada, sva se mogu svrstati u dvije skupine:kivina djela
protiv pokretne stvari i krivina djela protiv imovine uopte i imovinskih prava i interesa.Kod
prvih radnja izvrenja sastoji se od oduzimanja ili prisvajanja tuih pokretnih stvari
(kraa,teka kraa, razbojnika kraa, utaja, oduzimanje tue pokretnine, i dr.),dok se kod
drugih radnja izvrenja javlja u drugim oblicima, kao to je prevara, oteenje tue stvari,
zloupotreba povjerenja, oteenje tuih prava, prikrivanje, ucjena,i dr.

Prema nainu izvrenja razlikuju se djela oduzimanja (npr.kraa,oduzimanje tue
stvari); djela prisvajanja (npr. utaja); djela koja se vre upotrebom sile i prijetnje (npr.,iznuda,
ucjena); djela koja se vre obmanjivanjem ili korienjem,odnosno zloupotrebom neke
okolnosti (npr.prevara, ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi); djela kod kojih tetno
raspolaganje imovinom preduzima sam oteeni odnosno rtva (npr. prevara, iznuda, ucjena);
djela kojima se ne ide za prisvajanjem tue stvari,ve samo za njenim oteenjem ili
unitenjem (npr. oteenje tue stvari).

Kod veine krivinih djela imovinska vrijednost pribavljena krivinim djelom
odnosno nanesena teta predstavljaju kvalifikatornu okolnost.

Poto krivina djela protiv imovine imaju vrijednosni elemenat, jer se teta
prouzrokovana njihovim izvrenjem moe novano izraziti, to se kvalifikovani oblici kod
veeg broja djela (teka kraa, utaja, prevara, zelenatvo) javljaju kada teta premai odreeni
11
novani iznos, odnosno kada visina protivpravno pribavljene imovinske koristi pree
zakonom utvreni iznos. U sluaju postojanja male tete, uz postojanje drugih okolnosti djelo
se kvalifikuje kao laki, privilegovani oblik krae, utaje ili prevare.

Dakle, krivina djela protiv imovine su dosta heterogena po neposrednom predmetu
napada i vrijednosnom iznosu tete.

Ova su krivina djela propisana u glavi dvadeset petoj Krivinog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine, glavi dvadeset petoj Krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine i glavi dvadeset treoj Krivinog zakona Republike Srpske.
10


Navedenim Krivinim zakonima, izmeu ostalog, titi se i imovina, gdje su
propisane i sankcije za one koji kre odredbe o pravu na imovinu.

Meutim, zatita imovine ne ostvaruje se samo inkriminacijama iz navedenih
poglavlja krivinih zakona ve i nizom drugih krivinih djela: protiv privrede i jedinstva
trita, protiv slubene dunosti, protiv opte sigurnosti ljudi i imovine ili bezbjednosti javnog
saobraaja. Razlika izmeu ovih krivinih djela je u tome to se kod krivinih djela protiv
imovine, imovina pojavljuje kao osnovni, jedini ili preteniji objekt zatite, dok se kod drugih
krivinih djela ona pojavljuje kao zatitni objekt zajedno s nekim drugim objektom, pri emu
taj drugi objekt ima primarni znaaj. To znai, da krivina djela iz ove glave predstavljaju
klasina imovinska krivina djela koja imaju, zajedno s krivinim djelima protiv ivota i tijela
i politikim krivinim djelima, najduu istoriju. Mijenjali su se naini i sredstva izvrenja
djela i pojavni oblici, ali je njihova sutina ostala ista .

Krivini zakon Bosne i Hercegovine ne propisuje posebno krivina djela protiv
imovine, jer je njegova primjena ograniena na Sud Bosne i Hercegovine, koji vri sudsku
funkciju u krivinom postupku na nivou BiH, a nadlenost Suda BiH je: ratni zloin,
organizovani kriminal, privredni kriminal i korupcija, te opti kriminalitet. Meutim, i u
KZBiH postoje pojedina krivina djela koja imaju odreena obiljeja krivinih djela protiv
imovine (vre se s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi). To su, npr.: pronevjera
u slubi (lan 221. KZBiH), prijevara u slubi (lan 222. KZBiH), protuzakonito prisvajanje
stvari pri pretresanju ili izvrenju (lan 229. KZBiH).

IV - FURTUM KRAA

Furtum je najstariji imovinski delikt civilnog prava - odnosio se isprva samo na
oduzimanje tue pokretne stvari, ali se kasnije njegov pojam sve vie proirivao u cilju to
jae zatite posjednika protiv prestizanja siromanih i bijednih slojeva.

Furtum je hotimino protupravno prisvojenje tue pokretne stvari, uinjeno iz
koristoljublja.

Uz furtum rei (oduzee stvari iz tueg dranja) pozna rimsko pravo i furtum usus -
protupravno prisvajanje upotrebe tue stvari (npr. kad zaloni vjerovnik upotrebljava
zaloenu robu). Moe se raditi o prisvajanju samog posjeda (furtum possesionis), ako npr.

10
Petrovi B; Jovaevi D; 2005; Krivino pravo II Krivino pravo posebni dio, Sarajevo:Pravni
fakultet,str. 241-242.

12
vlasnik oduzme stvar zalonom vjerovniku ili potenom posjedniku - ovdje se poinja furtum
na vlastitoj stvari.

Pod pojam furtuma spadaju i neki sluajevi koje bismo danas svrstali pod prevaru -
npr. ako si netko, iskoritavajui zabludu drugoga, dade naplatiti nedug. Uz pokretne stvari
mogu predmetom furtuma biti i osobe pod vlau.

Prisvojitelj mora biti svjestan protupravnosti svoga djela - djelo mora biti poinjeno
iz koristoljublja, tj. sa namjerom bogaenja.

Ve od Zakonika XII ploa postoji temeljna dioba na furtum manifestum (ako je tat
zateen na inu i tat koji je zateen na mjestu ina ili na kojem drugom mjestu prije nego je
stvar sakrio, kao i tat koji je, zapaen u bijegu, stvar odbacio) i furtum nec manifestum (ako
tat nije zateen na inu).

Furtum kao jedno odnajstarijih protupravnih djela iz kojeg je u rimskom pravu
nastajao privatnopravni, obvezni odnos izmeu pokradenog (kao povjerioca) i kradljivca (kao
dunika) .

injenica je da su tokom hiljadugodinjeg razvoja rimskog pravnog sistema razni,
specifini odnosno tei, oblici krae - u skladu sa Ulpijanovom distinkcijom - bili smatrani
povredama javnih interesa te gonjivim i kanjivim u javnom krivinom postupku javnim
kaznama. Kada krau posmatramo s aspekta pojedineva interesa tako da mu stvar
(ukljuujui i druge podesne objekte) ne bude ukradena, preputajui mu pravo na podizanje
privatne tube te ubiranje novane kazne u graanskom sudskom postupku

Ono to furtum ini posebno zanimljivim je upravo njegov istorijski razvoj, u kojemu
se izmeu ostalog ocrtava i intervencija, mada promjenjivog intenziteta, rimske zajednice.

1. Furtum u Zakoniku XII ploa

Pravno-historijski izvori koji se odnose na decemvirsku kodifikaciju nedvosmisleno
svjedoe o tome da je furtum (kao izvedenica glagola ferre) bio shvaen u jasno odreenom a
jednostavnom znaenju odnoenja pokretne stvari iz neijeg posjeda ili detencije. Pritom je
Zakonik XII ploa, kao kodifikacija dotadanjeg, obiajnog rimskog prava, kojim zapravo
poinje istorija rimskog privatnog prava
11
razlikovao furtum manifestum i furtum nec
manifestum, dok meutim, neki autori smatraju da je furtum nec manifestum novina koju je
uveo Zakonik XII ploa.
12


Pod izrazom fur manifestus podrazumijevao se kako kradljivac zateen prilikom
none krae tako i onaj koji se danju branio orujem u ruci. A prema decemvirskim
odredbama oni su mogli biti nekanjeno usmreni, pri emu se jedini uslov sastojao od
zahtjeva da pokradeni glasnim vikanjem osigura jednoglasno svjedoenje susjeda odnosno
drutveno (pa i religijsko) odobravanje, te kontrolu njegovog osvetnikog ina. Onovremena
je rimska zajednica odobravala, dakle, javnu odnosno kapitalnu represiju takvih manifestnih
kradljivaca.


11
Horvat, M., 1998.,Rimsko pravo,Zagreb,str.19,394
12
Stojevi, D., 1983.,Rimsko privatno pravo, Beograd, str.28
13
Zakonik XII ploa je i u sluaju dnevnog kradljivca koji bi bio uhvaen na djelu a da
se pritom nije branio orujem, predviao kapitalno kanjavanje ije se izvrenje, meutim,
provodilo na temelju sudskog postupka te razlikovalo s obzirom na status libertatis
poinitelja. Naime, nakon to bi pokradeni zapoeo agere lege per manus iniectionem tj.
kradljivca uhvatio te doveo pred pravosudnog magistrata, liber homo bi najprije bivao javno
iiban (verberatio), a potom dodijeljen (addictio) u doivotno vlasnitvo pokradenom
odnosno pretvoren u njegovog roba, a servus kao poinitelj bi nakon istovjetnog ibanja bivao
usmren bacanjem s Tarpejske stijene (deiectio / praecipitatio e saxo). Bez obzira na opisano
razlikovanje u fazi izvrenja kazne, smatramo da se radilo o javnoj, kapitalnoj kazni kao
Zakonikom propisanoj sankciji koja je ak i u sluaju nemarnog odnosno insolventnog
dunika ex contracto, odraavala ekonomski interes cjelokupne gradske zajednice, te
sadravala jasno izraenu preventivnu funkciju javne kazne.

Za razliku od manifestnih, svi ostali kradljivci bili su fures nec manifesti te, prema
opeprihvaenoj integraciji tab. VIII,16 Zakonika XII ploa , sankcionirani duplione damnum
decidito. Suvremena istraivanja, meutim, pokazuju da bi to plaanje dvostruke vrijednosti
ukradene stvari ispravnije bilo smatrati imovinskom sankcijom kojom je decemvirski
zakonodavac dopustio da fur, koji bi u povodu legis actio sacramento in personam bio
nedvojbeno utvren kao nec manifestus, izbjegne strane posljedice manus iniectio odnosno
tjelesno kao osvetniko kanjavanje.

Premda neki autori dre da su prema Zakoniku XII ploa deliktno bile odgovorne
(doli capax) sve osobe, neovisno o statusu (libertatis, civitatis, familiae), ukljuujui robove i
djecu. Gelije svjedoi da je Zakonik (tab. VIII,14) u sluaju malodobnih manifestnih
kradljivaca ipak propisao blae kanjavanje: naime, njihovo je kanjavanje prepustio
pretorovoj rasudbi te su oni mogli biti osueni na ibanje.
13


2. Postdecemvirski razvoj pojma furtum: uloga pretklasinih pravnika i pretora

U viestoljetnom razdoblju od donoenja Zakonika XII ploa pa do kraja republike,
pojam furtum doivljava radikalnu odnosno viestruku transformaciju, koja se u jednom
smjeru odvija pod uticajem veteres, a u drugom smjeru pod uticajem pretora i zakonodavca.
Tako je, pod uticajem republikanskih pravnika, pojam furtum dosegao toliko irok opseg da je
ukljuivao bilo kakav oblik nepotenja. Naime, obuhvaao je gotovo svaku situaciju u kojoj je
neka osoba zbog tueg namjernog postupanja pretrpjela imovinski gubitak (pa ak i
zemljita), razliit od fizikog oteenja same stvari. Tako su veteres, odgovornom za krau
drali osobu koja je prevarnim pozivanjem gonia mazgi pred pravosudnog magistrata
(pretora) prouzrokovala gubitak njegovih mazgi. Zakljuuje se da je openita primjena na
dvostruku vrijednost izgubljenih mazgi, ak i u sluajevima kada kraa nije dokazana,
odnosno kada je pozivanje pred sud izvreno iskljuivo s namjerom zlostavljanja odnosno
uznemiravanja.

Trebalo je ukradenu stvar opisati, tako da bi se moglo znati to se trai.


13
Stojevi, D. 1983.,Rimsko privatno pravo, Beograd,,str.282

14
Nadalje, iz analize nekolicine klasinih tekstova proizlazi da su veteres kradljivcem
smatrali osobu koja drugome iz ruke izbije novac ili nakit, bez obzira jesu li te stvari samo
izgubljene (npr. sluajnim padom u rijeku) ili doista prisvojene od tree osobe.

Dakle, proizilazi da pretklasini pravnici prilikom pruanja pravne zatite u sluaju
krae nisu zahtijevali niti objektivni element materijalnog zahvaanja odnosno rukovanja s
tuom stvari, niti subjektivni element njenog svjesnog prisvajanja iz koristoljublja.

Meutim, zakonodavevim doprinosom putem lex Aquilia, a jo i vie upornim
pretorskim djelovanjem uvode se novi samostalni oblici privatnih delikata kojima se
postavljaju granice beskrajnom podruju koje je furtum dotada bio apsorbirao. Tako su
akvilijanskim plebiscitom, iz iroke kategorije furtum izvueni ne samo unitenje i oteenje
tuih ivotinja robova i drugih stvari, ve i nedoputeni in adstipulatora koji akceptilacijom
otpusti dug na tetu glavnog vjerovnika.

to se tie pretorske uloge u procesu ograniavanja i preciziranja pojma furtum, s
jedne je strane, uvoenjem actio furti manifesti, oznaen kraj decemvirskog naina javnog,
kapitalnog kanjavanja manifestnog kradljivca te uspostavljena njegova privatnopravna
odgovornost.

3. Pojam furtum u klasinom pravu

Tokom razdoblja klasinog prava dovren je, ponajprije zahvaljujui teoretskoj
djelatnosti uenih pravnika, proces ograniavanja i preciziranja pojma furtum. Naime, iz
svjedoanstava klasinih pravnika, posebice Paula i Ulpijana, proizilazi da su krau
konstituirala dva bitna faktora: objektivni element contrectatio i subjektivni element agree
invito domini.

Premda klasini pravnici ne donose definiciju izraza contrectatio, iz irokog obima
okolnosti koje se uz njega vezuju opeprihvaeno je da contrectatio oznaava fiziku vezu ili
kontakt izmeu kradljivca i ukradene stvari, tonije protupravno diranje ili rukovanje sa stvari
(bez nunog odnoenja).

Meutim, analiza tekstova klasinih pravnika pokazuje da je upotreba rijei
contrectare imala dvije oite prednosti: pokrivala je, s jedne strane, razliite sluajeve koji
izraavaju puko premjetanje stvari, a s druge strane, sluajeve u kojima se in krae sastojao
upravo u premjetanju. S obzirom na takvo znaenje, contrectatio je predstavljao bitan faktor
ne samo krae u uem smislu rijei, tanije diranja i odnoenja tue stvari, ve i krae kao
posljedice krenja kontraktualnih obaveza, kao to je to u sluaju depozitara i/ili runo
zalonog povjerioca koji upotrebljavaju pohranjenu ili zaloenu stvar, komodatara i/ili
najamnika koji upotrebljavaju stvar suprotno uobiajenom ili dogovorenom nainu, pa ak i
koji upotrebljavaju odjeu primljenu iskljuivo radi ienja i krpanja.

Furtum, meutim, tvori samo contrectatio poinjen invito domino. Osoba koja rukuje
tuom stvari u zabludi da to ini s vlasnikovim pristankom nije odgovorna za furtum. Da je
upravo svjesno - bilo sa znanjem o protivljenju vlasnikovoj volji bilo sa zlom namjerom -
diranje ili rukovanje sa stvari predstavljalo konstitutivni element krae, potvruju trojica
klasinih pravnika kada tvrde da sama namjera nije dovoljna za krau.

15
Analiza relevantnih pravnih izvora (reskonstrukcije Zakonika XII ploa, zatim
pretorskog edikta, a posebno drugog titula knjige Digesta) pokazuje, s jedne strane specifi-
an razvoj pojma furtum, a s druge strane raznovrsna sredstva pravne zatite dostupna
oteenom.

Tako je u doba decemvirske kodifIkacije furtum bio shvaen u jasnom i
jednostavnom znaenju odnoenja pokretne stvari iz neijeg posjeda ili detencije, u okviru
ega su se razlikovali furtum manifestum kanjiv javnopravnom kapitalnom kaznom
(ibanjem i dodjeljivanjem /slobodnog/ pod vlast pokradenome odnosno bacanjem /roba/ sa
Tarpejske stijene), i furtum nec manifestum sankcioniran privatnopravnim sredstvom odnosno
kradljivevim plaanjem dvostruke (ili trostruke) vrijednosti ukradene stvari (duplione
damnum decidere) pokradenome. Do kraja republikanskog razdoblja furtum doivljava
ambivalentnu transformaciju: s jedne strane, pod utjecajem republikanskih pravnika (veteres)
obuhvaa svaki imovinski gubitak prouzrokovan tuim zlonamjernim postupanjem, a s druge
strane zakonodavnim izdvajanjem triju oblika oteenja tue stvari kao samostalnog delikta
,te pretorskim uvoenjem actio furti manifesti odnosno preureenjem actio furti nec manifesti
ali i izdavanjem pojedinanih edikata (de dolo malo, de servo corrupto i sl.) postavljaju se
granice beskrajnom podruju koje je furtum dotad bio apsorbirao. Taj proces ograniavanja i
preciziranja dovrava se tokom razdoblja klasine jurisprudencije kada furtum poinje tvoriti
kumulacija objektivnog i subjektivnog elementa: protupravno diranje ili rukovanje sa stvari
(contrectatio) poinjeno svjesno protivno vlasnikovoj volji odnosno s kradljivskom
namjerom kako bi se stekla osobna dobit, ne nuno neposredna i financijska.

Povodom tako koncipiranog sadraja protupravnog djela furtum, koji je od
pretorskog razdoblja bio shvaen iskljuivo kao jedan od razloga za nastanak obveznopravnog
odnosa, rimsko je pravo prualo raznovrsnu odnosno efikasnu pravnu zatitu pokradenome,
tanije reeno osobi koja je imala interes da joj stvar ne bude ukradena. Na prvom je mjestu
bila actio furti (manifesti ili nec manifesti ili oblati ili concepti) kojom je taj aktivno
legitimirani (ukljuujui i vlasnikova nasljednika) ostvarivao viestruki (etverostruki ili
dvostruki ili trostruki) novani iznos - obraunat na temelju kombinirane procjene trine
vrijednosti ukradene stvari s njezinom korisnom vrijednou za pokradenoga - u ime
kanjavanja kako glavnog kradljivca tako i bilo kojeg sudionika krae. Osim tog penalnog,
actio furti je za osuenoga imala i infamirajui karakter, za koji bi se moglo rei da posredno
ostvaruje i generalno-preventivni uinak privatne novane kazne.

Efikasnost privatnopravne zatite protiv krae dodatno je bila osigurana mogunou
kumulacije penalne actio furti s reipersekutornim tubama - rei vindicatio i condictio ex causa
furtiva i eventualnom obveznopravnom tubom proizalom iz ugovornog odnosa
povrijeenog kraom - koje su bile, meutim, u odnosu elektivne kumulacije. Pritom se
najpogodnijom inila specifina condictio ex causa furtiva, kojom je pokradeni vlasnik
mogao ishoditi, dokazavi samo injenicu krae, najviu objektivnu novanu protuvrijednost
koju je ukradena (makar u trenutku litiskontestacije izgubljena ili ak propala) stvar imala u
razdoblju od izvrenja krae do poetka sudskog postupka.

V - KRAA U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU BIH

U Krivinim zakonima BiH propisan je osnovni oblik krae odnosno tzv.obina
kraa.

Krivino djelo krae u KZ FBiH je odreeno lanom 286. u tri stava, kako slijedi:
16
(1) Ko tuu pokretninu oduzme drugom s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi
sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem
pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(3) Uinitelj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji ukradenu stvar vrati
oteeniku prije nego sazna da je otkriven,
moe se osloboditi kazne
14
.
Dakle, krivino djelo krae definie se kao oduzimanje tue pokretne stvari u
namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravna imovinska korist.
Ovim je dat opti pojam krae koji obuhvata sve elemente koji su zajedniki za sve oblike
ovog krivinog djela: radnja oduzimanja, tua pokretna stvar kao objekt djela i namjera
uinioca da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Svako je krivino djelo upravljeno protiv nekog drutvenog interesa ili drutvenog
dobra, te se stoga pojavljuje kao objekat zatite u krivinom pravu. Od objekta zatite bitno je
razlikoviati objekat krivinog djela. Objekat krivinog djela je predmet ili lice na kome se
poduzima radnja izvrenja.
Tako npr. kod krae zatitni objekat je imovina, a objekat radnje je pokretna stvar
koja se protupravno oduzima.
1. Objekt (predmet) krae
1.1. Tua pokretna stvar
Objekt (predmet) krae je pokretna tua stvar, koja se nalazi u priteanju drugog lica.
Stvar, u smislu krivinog djela krae, treba shvatiti kao materijalni dio prirode
(ukljuivi ivotinje) koje se nalaze u ovjekovoj vlasti i koji moe biti objekt prava svojine u
smislu imovinskih prava. Agregatno stanje u kome se nalazi materija (stvar) nije od znaaja,
tako da stvari mogu nalaziti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju. Ne smatraju se stvarima
oni materijalni dijelovi prirode koji ne mogu biti u vlasti i pod kontrolom ovjeka, kao to su
npr. atmosferski vazuh, suneva toplota, slobodan elektricitet u prirodi, atmosferski talozi-
kia, snijeg, itd.
Da bi stvar mogla biti predmet krae, odnosno da bi se mogla drugome oduzeti, mora
biti pokretna. Pokretnom stvari u smislu ovog krivinog djela, smatra se ona stvar koja moe
biti pomaknuta odnosno pokrenuta s mjesta i odnesena, bez obzira da li se ta stvar smatra
pokretnom u smislu graanskog prava.Tako i dijelovi stvari koji po graanskom pravu

14
lan 280. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela krae.
lan 231. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo krae: Ko oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim
prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine,
Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM,a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
kaznit e se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Dakle, u prvom stavu je drugaije odreena sankcija, a u
drugom stavu i dispozicija i sankcija, dok KZRS uopte ne predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca krivinog
djela krae.
17
smatraju nepokretnom stvari mogu biti predmet krae. Pojam pokretne stvari kao objekta
(predmeta) ovog djela ne poklapa se u cijelosti s odreenjem pojma pokretne stvari
graanskopravnoj oblasti. Tako npr. Zakon o vlasnikopravnim odnosima na neizravan nain
definie pokretne stvari odreenjem da se:Pod nepokretnim stvarima nekretninama (res
immobile), smatraju se: zemljite, graevinski objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne
mogu premjetati bez oteenja njihove sutine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne
prostorije), te pripatci (accessorium) ovih stvari ,dok po zakonu ili po volji vlasnika, slue
iskoritavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni).
15

Pod pokretnim stvarima res mobiles u krivinopravnom smislu treba smatrati
odijeljene materijalne dijelove prirode dostupne ljudima na kojima ovjek moe imati posjed i
vlast, a koje se po pravilu mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da se pri tom ne
mijenja njihov sastav i koje mogu ui u pojam neke osobe. Razlika izmeu graanskopravnog
i krivinopravnog pojma pokretne stvari najoitija je kod tzv. pripadaka koji se u
graanskopravnom smislu smatraju nepokretnim stvarima, a obino se faktiki radi o
pokretnim stvarima npr.poljoprivredni inventar koji se smatra pripatkom poljoprivrednog
imanja. Pokretnom stvari, u smislu ovog krivinog djela, smatra se ona stvar koja moe biti
pomaknuta odnosno pokrenuta s mjesta i odnesena. Da li je pokretna stvar odvojena od
nepokretne stvari ili od druge pokretne stvari prije izvrenja krae ili je odvojena pri
oduzimanju stvari, za postojanje krae nije od znaaja.
iv ovjek ne moe biti predmet krae jer nije stvar, jer u sluaju "oduzimanja"
ovjeka ne postoji kraa ve otmica. Ali dijelovi ovjeijeg tijela, kada su odvojeni od tijela,
postaju pokretne stvari i mogu predstavljati predmet krae (npr. odrezana kosa, koja se moe
koristiti za pravljenje perike i kao takva ima i imovinsku vrijednost). Ni le ovjeka, ni prije
ni poslije sahrane, ne smatra se pokretnom stvari, pa po pravilu, ne moe biti predmet krae.
Izuzetno le ovjeka u anatomskom institutu, gdje se koristi u naune i nastavno-medicinske
svrhe, moe biti predmet krae, ako ima imovinsku vrijednost. Predmet krae mogu biti
vjetaki predmeti koji se nalaze u leu, kao to su zlatni zubi, ili druge naprave ugraene u
organizmu. Pogotovo predmet krae moe biti nakit, odijelo ili drugi predmeti koji se nalaze
na leu, jer su oni svojina nasljednika umrlog, a ako nema nasljednika onda se nalaze u
drutvenoj svojini, u skladu sa propisima o nasljeivanju. U tom sluaju te stvari se
oduzimaju od od umrlog lica jer nisu vie u njegovom priteanju (detenciji), ali se nalaze u
priteanju onoga ko se stara o leu do njegove sahrane. Znai usvojeno je stanovite da stvari
na pokojniku u grobu ili stvari u grobu mogu biti predmet krae jer nisu naputene, ve su to
stvari pokojnikovih nasljednika i u njihovoj detenciji, a ako su nasljednici izumrli, pa nema
ko da raspolae tim stavrima one prelaze u drutvenu svojinu.
16


Isto tako, objekt krae ne mogu biti oni materijalni dijelovi prirode koje nisu u vlasti
ovjeka niti mogu biti u neijoj svojini, ali ako izvjesni materijalni dijelovi prirode i prirodna
energija mogu biti stavljeni pod kontrolu , a time i u svojinu, oni predstavljaju pokretene
stvari i mogu da budu predmet krae.Tako naprimjer, smatraju se pokretnim stvarima i
komprimirani vazduh, morska voda u bazenu, kinica u cisternama, led skupljen u ledari.


15
l.10 Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Sl.novine FBiH,br.6/98)
16
Stvari u grobu ne postaju naputane ni kad su izumrli nasljednici pokojnika jer ako nema ko od nasljednika raspolagati
tim stvarima one postaju stvari zajednice i zato je kraa takvih predmeta uvijek mogua.(citirano prema: Zlatari,B.,
1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.346,347)
18
Isto tako u krivinopravnom smislu:Kao pokretna stvar smatra se svaka proizvedena
ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impulsi, kao i
registrovani podatak koji je rezultat elektronske obrade podataka.
17


Kao kraa elektrine energije navode se sluajevi neovlatenog prikljuenja na
elektrini vod iz susjedovog stana i odvoenje struje koja je prola kroz strujomjer,
neovlateno odvoenje struje iz tuih naparava u kojima je skupljena elektrina energija
(akumulatori), dok nee predstavljati krau izvjesni zahvati na strujomjeru usljed kojih on
pokazuje manji odvod struje u kojem sluaju se radi o prevari.
18


Objekt krae ne mogu biti potraivanja i druga prava, ali izuzetno i takva prava koja
su imovinskog karaktera i koja mogu biti otjelovljena u ispravama (a isprave su pokretna
stvar) mogu biti predmet krae (npr.mjenica, ek, tedna knjiica, obveznica zajma, karta za
pozorite, koncert, itd.). Oduzimanjem ovih isprava mogue je izvriti krau ako su oduzete
drugom u namjeri da se njihovim prisvajanjem pribavi protivpravna imovinska korist
(npr.naplatom eka ili mjenice, koritenjem karte itd.). Dakle, stvar sama po sebi ne mora
imati neku imovinsku vrijednost, ali mora biti takva da se njenim prisvajanjem moe pribaviti
imovinskla korist.Ovaj zakljuak proizilazi iz definicije krae, prema kojoj objekt krae moe
biti tua pokretna stvar ijim prisvajanjem se moe pribaviti imovinska korist, a pri tom je
irelevantno da li se imovinska korist namjerava pribaviti neposredno ili posredno. Evidentno
je da se oduzimanjem isprave redovno pribavlja imovinska korist posredno odnosno, npr.
naplaivanjem eka i dr.

U vezi sa ispravom kao predmetom krae postavlja se pitanje da li oduzeta isprava
mora da sadri sve potrebne elemente tako da se isprava moe upotrijebiti u cilju realizacije
imovinske vrijednosti bez predhodnog vrenja krivinog djela falsifikata ili je dovoljno da
oduzeta isprava moe da se koristi za realizaciju imovinske vrijednosti tek poto predhodno u
nju budu uneseni sastojci koji nisu postojali prilikom oduzimanja (naprrimjer kada se naznai
iznos mjenine obaveze, datum izdanja mjenice, dan dospijea mjenice na isplatu, i dr.) dakle,
poto predhodno bude izvren falsifikat te isprave. O ovom pitanju postoje dva stanovita. Po
jednom, za postojanje krae dovoljno je da je isprava oduzeta i da je njenim korienjem,
makar ona predhodno bila i falsifikovana, mogue ostvariti namjeru pribavljanja imovinske
koristi.

Po sudskoj praksi se oduzimanje tedne knjiice koja glasi na ime tretira kao kraa,
premda je za podizanje odreene svote sa te knjiice predhodno potrebno popuniti obrazac i
na njemu falsifikovati potpis vlasnika uloene knjiice.

Ako se naelno prihvati stanovite da predmet krae mogu biti isprave koje je
poinilac namjeravao predhodno falsifikovati (da bi pribavio imovinsku korist), oduzimanje
ekovnih ili drugih formulara ne moe se smatrati kraom jer se upotrebom samih formulara i
slinih predmeta ne moe pribaviti protivpravna imovinska korist.

Iz navedenog proizilazi da se ne moe dati jedan odgovor o postojanju krae za sve
sluajeve kada se oduzima neka isprava, koju treba tek predhodno falsifikovati da bi se mogla
pribaviti imovinska korist.


17
lan 147. stav 23. KZ RS,kao i lan 1. Stav 26. KZ BiH
18
Zlatari,B., 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.340
19

1.2. Tua pokretna stvar
Objekt krae mora biti tua pokretna stvar, to znai samo ona pokretna stvar
koja je u vlasnitvu drugog lica, fizikog ili pravnog, tako da kraa sopstvene stvari nije
mogua. Za pojam tue stvari kao jednog od obiljeja bia ovog krivinog djela odluno je da
pravo na stvar ima osoba razliita od uinioca, a bez vanosti je oduzima li se stvar od osobe
koja ima pravo vlasnitva na stvari ili od osobe koja ju je pribavila na protivpravan nain. I
pokretna stvar na kojoj uinilac ima suvlasnitvo ili zajedniko vlasnitvo moe biti predmet
krae. Iako je na stvari u suvlasnitvu ili stvari u zajednikom vlasnitvu i sam uinilac u
jednom dijelu vlasnik, ipak se radi o preostalom dijelu u vlasnitvu druge osobe pa je to stvar
u krivinopravnom smislu djelimino tua te moe biti predmet krae.
Pojam vlasnitva podudara se u ovom sluaju sa pojmom vlasnitva u graanskom
pravu. Stvari koje uopte ne mogu biti u vlasnitvu fizikog ili pravnog lica, kao dobra u
optoj upotrebi, tako da su namjenjena da slue svim ljudima (res communes), ne mogu biti
predmet krae (npr. morska voda). Isto tako, stvari koje nisu ni u ijem vlasnitvu (res
nullius), kao ni naputene stvari (res derelictae) ne mogu biti predmet krae, jer te svari
uopte nisu u neijoj vlasnitvu , a da bi jedna pokretna stvar mogla da bude predmet krae
ona treba da je tua. Da li jedna stvar nije ni u ijem vlasnitvu ili da li je stvar naputena-
to je question facti. Ni izgubljena stvar, u pravilu, ne moe biti predmet krae jer se ona vie
ne nalazi u priteanju (detenciji) dosadanjeg detentora, onoga lica koje je stvar izgubilo, pa
stoga i ne moe biti oduzeta drugom tj. ukradena. Lice koje bi nalo izgubljenu stvar koja nije
u priteanju (detenciji) dosadanjeg detentora, niti je neko drugi nad njom uspostavio
priteanje, prisvajanjem te stvari vri krivino djelo utaje,a ne krae. Izuzetno,i izgubljena
stvar moe biti predmet krae, naime, ako se jo nalazi u priteanju onoga koji ju je
izgubio.Te situacije uglavnom predstavljaju sluajevi kada lice koje je izgubilo stvar (vlasnik
ili detentor) pretpostavlja gdje je stvar izgubilo i traei stvar ili na neki drugi nain
manifestuje volju da opet uspostavi svoju faktiku vlast nad tom stvari.Ovo naroito vai ako
je stvar izgubljena u odreenoj prostoriji ( stan, bioskop, pozorite, kancelarija, ugostiteljski
objekt, itd.), ili u zatvorenom prostoru (bata, zatvoreno dvorite, itd.).

No ako je nepoznato gdje je stvar izgubljena ili ako je stvar izgubljena nepristupano
za ranijeg priteaoca, ili ako je stvar izgubljena na otvorenom irokom prostoru, na ulici, na
putu ili na nekom drugom mjestu koje je pristupano neogranienom broju lica, priteanje je,
prestalo i stvar vie ne moe biti predmet krae, ali moe biti predmet utaje ako se utvrdi da
je stvar tua.
19
Ako se pak ne moe utvrditi da je izgubljena stvar u neijem vlasnitvu, onda
ta stvar ,spada u res nullius i kao takva ne moe biti ukradena. Ako je stvar izgubljena na
mjestu koje pripada odreenom licu (npr. u stanu odreenog lica ili u odreenom
ugostiteljskom objektu), tada se smatra da je izgubljena stvar prela u priteanje tog lica.Ako
to lice prisvoji stvar ne znajui ko je njen raniji pritealac, vri utaju, a ako zna ko je raniji
priteilac, vri krau.

Zaboravljene, sakrivene, zaturene i zabaene stvari mogu biti predmet krae, jer se u
tim sluajevima smatra da detencija odnosno dotadnja faktika mo na stvari nije prestala, sve
dok nije izvjesno da ona vie ne moe biti uspostavljena pa je stvar prema tome izgubljena.


19
Zlatari,B., 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.350

20
Da bi stvar mogla biti predmet krae, odnosno da bi mogla biti oduzeta, mora se
nalaziti u priteanju (detenciji) drugog lica. Pod priteanjem se podrazumijeva mogunost
faktikog raspolaganja sa pokretnom stvari. Raspolaganje predstavlja mogunost jednog lica
da disponira sa stvari, da je koristi, predaje drugom i sl. Dakle, potrebno je da prestane
mogunost faktikog raspolaganja sa stvari dotadanjeg priteaoca stvari i da stvar doe u
faktiku vlast izvrioca djela ili po njegovoj volji, u vlast treeg lica. Iz toga slijedi da je
prihvaena teorija aprehenzije po kojoj se tua pokretna stvar smatra oduzetom onda kada je
prekinuto priteanje nad njom i zasnovano svoje. Pri tome, nain oduzimanja, odnosno
priteanja nije od bitnog znaaja, ve predstavlja samo jedno faktiko pitanje koje se rjeava
zavisno od konkretnih okolnosti. Pa, tako,stvar moe biti u priteanju vlasnika i draoca
(posrednika) stvari, ali moe biti i u priteanju lica koje nema nikakvo pravo na toj stvari tako
da je bez znaaja na koji nain je dolo do priteanja, no da bi mogla biti od njega oduzeta i
ukradena, ta stvar mora biti u neijoj svojini. Prema tome, stvar moe biti u priteanju lica
koje je dolo do priteanja stvari krivinim djelom, npr. kraom, razbojnikom kraom,
utajom ili pronevjerom. Stvar, dakle, moe biti ukradena i od kradljivca. Stvar moe biti
ukradena od onog lica koje ima faktiku mo na stvari, bez obzira da li postoji kakav pravni
osnov na kome bi se zasnivala faktika mo tog lica na pokretnoj stvari. Poto stvar mora biti
u priteanju nekog lica , da bi mogla biti oduzeta, potrebno je u svakom sluaju utvrditi u
ijem priteanju je stvar bila u vrijeme oduzimanja odnosno prekidanja detencije dotadnjeg
priteaoca (detentora). Prema tome, oduzimanje kao svrena radnja obuhvata dva djela jedne
radnje. Naime, potrebno je prouzrokovati prestanak priteanja jednog lica i uspostaviti
priteanje drugog lica na istoj stvari. Izvrenje samo radnje kojom bi se ukinulo priteanje na
stvari dotadanjeg priteaoca moglo bi predstvaljati pokuaj krivinog djela krae ili radnju
izvrenja nekog drugog krivinog djela npr.oteenja tue stvari. Redovno priteanje na stvari
nastaje u momentu kada prestaje mogunost raspolaganja sa stvari dotadanjeg priteaoca
stvari, tako da u pravilu, prestanak priteanja jednog lica i nastanak priteanja drugog lica
nastaje jednim aktom, ali to ne mora biti u svakom sluaju (npr. izvrilac krae izbacuje tue
stvari iz voza u pokretu, da bi kasnije doao na to mjesto i stvari uzeo).

Stvar je u priteanju izvjesnog lica ako postoji stvarna mogunost tog lica da utie na
stvar, odnosno ako ne postoje nikakve faktike smetnje da po svojoj volji neposredno utie na
stvar. Da li postoje ovi uslovi potrebno je u svakom konkretnom sluaju ocjenjivati i
utvrivati s obzirom na prirodu stvari i konkretne okolnosti, uz uvaavanje injenica koje
dolaze do izraaja u svakodnevnom ivotu. U prvom redu, priteanje na stvari postoji ako su
ovjek i stvar neposredno prostorno povezani, tako da je ovjeku u svakom momentu
omogueno da sa stvari raspolae i da faktiki na nju utie. Ali, to pravilo ne vai bez
izuzetka, jer se, na primjer, ne smatra da se alatke sa kojima radnici neposredno rade nalaze u
njihovoj detenciji, ve u detenciji onoga koji im je te alatke stavio na na raspolaganje, tako da
radnik njihovim prisvajanjem ne vri utaju ve krau. Iako je uslov za postojanje priteanja
neposredni stvarni kontakt priteaoca sa stvari, ipak,uzimajui u obzir uslove ivota i rada
savremenog ovjeka, priteanje se ne svodi samo na obinu detenciju stvari pa e ono
postojati i kada pritealac privremeno nema detenciju stvari, odnosno ako je stvar privremeno
prostorno udaljena od njenog priteaoca, tako da pritealac te stvari poslije izvjesnog vremena
dolazi u mogunost neposrednog uticaja na stvar odnosno do momenta kada ima mogunost
raspolaganja sa tom stvari.
20


Na primjer, zadrava se priteanje na automobilu dok se on nalazi na parkiralitu ili
ako je stanar privremeno krae ili due vrijeme, odsutan. Smatra se da kod prisvajanja stvari

20
Tahovi,J.,1967.,Krivino pravo,Posebni dio,tree izdanje,Beograd, ,str.321
21
koje su predate na popravku, preradu ili prevoz ne postoji krivino djelo utaje, nego krae.
Isto tako, smatra se da ne postoji krivino djelo utaje, nego krae kad uinilac, u namjeri da
pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koju mu je sam pritealac
dao da samo pridri , dok on iznese druge stvari iz vagona.


Ne gubi priteanje prodavac koji je kupcu dao stvar na razgledanje ili kada vlasnik
dadne stvar drugome na privremeno koritenje i sl. Isto tako privremeno udaljavanje od stvari
ne znai prekidanje priteanja, pa e oduzimanje takve stvari predstavljati krivino djelo
krae ,a ne utaje (na kratko naputanje stvari u kupeu,upaljenom autu pred prodavnicom i sl.).
Po istom osnovu smatra se kraom, a ne utajom, ako radnik zaposlen u domainstvu ili
ugostiteljskom objektu oduzme novac ili druge pokretne stvari ukaninu, posjetiocu ili gostu u
stanu, hotelu, restoranu, kafani idr. Predmeti koji ostanu u izlogu, na kojem je razbijeno staklo
i eventualno zatitna mrea, ostaju u priteanju vlasnika odnosno odgovornoga lica u radnji,
tako da oduzimanje tih stavri predstavlja krau.

Postavlja se pitanje da li onaj kome je povjeren zakljuan predmet (npr. kofer sa
stvarima, kasa sa nakitom i dr.), a kljuevi se nalaze kod drugog, npr. lica koje mu je
zakljuani predmet predalo, ima u priteanju samo taj predmet ili i njegovu sadrinu,dakle
stvari zakljuane u tom predmetu.Uglavnom prevladava miljenje da lice kome je povjeren
predmet ima u priteanju i sadrinu predmeta, ako lice kod koga se nalazi klju ima pristup
zakljuanom predmetu samo uz saglasnost lica kome je predmet povjeren, a to lice se nalazi u
situaciji da sa cijelim predmetom, ukljuivi i njegovu sadrinu slobodno raspolae. Naprotiv,
ako je lice kod koga se nalaze kljuevi zadralo pravo i mogunost da uvijek moe prii
sadrini koja je zakljuana onda lice kod koga se predmet nalazi nije pritealac stvari.

Priteanje postoji i kod tzv. generalne detencije, kao to je npr. detencija svih
poiljki koje su ubaene u potansko sandue nekog lica ili detencija ili sudetencija svih stvari
koje su kao roba predmet prodaje u nekoj trgovakoj radnji. Postoji,naime, mogunost da se
pokretne stvari nalaze u zajednikom priteanju vie lica, dakle, u sudetenciji, i u tom sluaju
jedan pritealac koji nije vlasnik stvari moe izvriti krau od drugog supritealaca.Tako se
moe smatrati da su vie lica zaposlenih u magacinu ili radnji supriteaoci robe, pa ako jedan
od njih uzme stvari u namjeri da njihovim prisvajanjem pribavi protivpravnu imovinsku
korist, vri krau, a ne utaju. Po istom osnovu smatra se da lice zaposleno u domainstvu ili
zanatskoj radnji uzimanjem stvari vri krau, a ne utaju, jer se stvari nalaze u supriteanju
nosioca domainstva odnosno vlasnika zanatske radnje i zaposlenih lica. Isto tako, stvari koje
se nalaze u iznajmljenom namjetenom stanu, sobi ili nekoj drugoj prostoriji smatraju se da su
u supriteanju najmodavca i najmoprimca, tako da najmoprimac vri krau, a ne utaju ako te
stvari oduzima. U sluaju privremene nemogunosti uticanja na stvar usljed sna ili nesvijesti,
detencija ne prestaje.

Obzirom da mogunost faktikog raspolaganja odnosno uticanja na stvar kod
detencije predstavlja stvarni, a ne pravni odnos prema stvari, tj. radi se o jednom prirodno
moguem voljnom uticanju na stvar, to stvar moe biti i u priteanju djeteta i duevno
bolesnog lica, pa tako i od takvih lica moe biti ukradena stvar koja se nalazi u njihovom
priteanju.

2. Radnja izvrenja krivinog djela krae

Pod optim obiljejima se podrazumjevaju elementi koji su zajedniki za sva
krivina djela. Meu opta obiljeja spada i postojanje radnje i posljedica koja je nastupila
22
kao rezultat te radnje. Posebna obiljeja krivinog djela ine elementi koji se odnose na
konkretnu radnju i konkretnu posljedicu.

Radnja izvrenja krivinog djela krae sastoji se u oduzimanju tue pokretne
stvari. Kada je kraa dovrena, odnosno kada se smatra da je stvar oduzeta, u krivinopravnoj
teoriji postoje razliita shvatanja.

Oduzimanje tue pokretne stvari znai svaku radnju kojom se, bez primjene sile ili
prijetnje neposrednim napadom na ivot ili tijelo, postie da pokretna stvar pree iz priteanja
dotadanjeg priteaoca u priteanje uinioca krivinog djela ili treeg lica po volji uinioca
djela. Naime, potrebno je da prestane mogunost faktikog raspolaganja sa stvari
dotadanjeg priteaoca stvari i da stvar doe u faktiku vlast uinioca djela, ili,po njegovoj
volji, u vlast treeg lica. To znai da oduzimanje kao svrena radnja obuhvaa dva djela jedne
radnje, naime, potrebno je prouzrokovati prestanak priteanja jednog lica i uspostaviti
priteanje drugog lica na istoj stvari. Redovno priteanje na stvari nastaje u momentu kad
prestaje mogunost raspolaganja sa stvari dodatanjeg priteaoca stvari, tako da se po pravilu,
prestanak priteanja jednog lica i nastanak priteanja drugog lica nastaje jednim aktom, to
uvijek nije pravilo, npr. vremenski kontinuitet postoji ali priteanje nije uspostavljeno odmah
po prestanku priteanja dotadanjeg priteaoca, jer ne postoji nikakva smetnja da naknadno
doe u faktiku vlast uinilac djela.
Oduzimanje ne mora biti izvreno tajno, ono ak moe biti izvreno na oigled
vlasnika ili priteaoca stvari (npr. sluajevi krae putnog prtljaga na peronima eljeznikih
stanica, koje su putnici spustili pored sebe).

Krivino djelo krae je svreno kada je uspostavljeno priteanje izvrioca ili dugog
lica, po volji izvioca, na stvari koja je do tada bila u priteanju lica od koga je oduzeta.
Kriterijumi po kojima se utvruje da je stvar oduzeta i time krivino djelo krae svreno, su
razliiti.

U nauci krivinog prava postoje uglavnom etiri teorije :
- kontrektacije (stvar je oduzeta im je dodirnuta, tj. im je izvrilac
uspostavio kontakt sa stvari);
- aprehenzije (stvar je oduzeta kada je izvrilac uspostavio priteanje na
stvari, odnosno mogunost raspolaganja i faktikog uticaja na stvari);
- ablacije (stvar je oduzeta kad je odnesena ) i
- ilacije (stvar je ne samo odnesena ve i na sigurno mjesto sklonjena).
Po opte usvojenom miljenju kraa je svrena, tj. novo priteanje stvari
uspostavljeno, kada je izvrilac oduzimanja, ili po njegovoj volji neko tree lice, dobilo takvu
faktiku vlast na stvari da je u mogunosti da sa stvari slobodno raspolae i na nju utie bez
smetnji dotadanjeg priteaoca stvari, tako da ovaj ne bi mogao ponovo da uspostavi svoju
vlast na stvari dok ne bi tu vlast oduzeo izvriocu ili treem licu. Prema tome, usvojena je
teorija aprenenzije, iako se teorija ablacije potpuno ne odbacuje, jer se esto ustanovljavanje
aprehenzije zasniva na mogunosti ablacije stvari.Uglavnom se prihvaa miljenje da je kraa
dovrena kada je izvrilac tako uzeo stvar da pod normalnim uslovima ne postoji nikakva
smetnja da je naknadno odnese. To je ,na primjer, sluaj kada vie ne postoji realna opasnost
da izvrilac moe biti iznenadno sprijeen od nekog lica da odnese uzete stvari.Tako bi u
trgovakoj radnji kraa bila dovrena ako bi muterija sakrila stvar u dep ili tanu ili ako bi
23
sa uzetim stvarima napustila radnju ili odjeljenje radnje odnosno robne kue u kojoj se
prodaje roba kojoj pripada oduzeta stvar. Za utvrivanje svrene krae u tuem stanu
potrebno je razlikovati da li je krau izvrilo lice koje nije ovlateno da se nalazi u stanu ili
lice koje obavlja neke poslove u stanu ili gost, odnosno posjetilac.U prvom sluaju, kraa je
dovrena tek kada je izvrilac napustio stan sa oduzetom stvari, tako da nije dovoljno da je tek
pripremio stvari na gomilu ili stavio u kofer radi odnoenja.U drugom sluaju, kraa je
svrena im je izvrilac potajno stavio stvar u dep, tanu ili prtljag. Kraa je,dalje, dovrena
u prostorijama priteaoca i u sluaju ako je izvrilac krae stvari prvo sakrio u namjeri da ih
kasnije odnese, a on ima mogunost da ovlateno i kasnije slobodno ue u tu prostoriju (npr.
radi nastavka izvoenja zanatskih radova). Ako izvrilac nije ovlaten da slobodno ulazi u
stan ili drugu prostoriju u kojoj je ostavio sakrivenu stvar, onda samim sakrivanjem predmeta
u stanu odnosno prostoriji krivino djelo krae nije dovreno,ve je ostalo u pokuaju.

Za postojanje oduzimanja nije neophodno da je stvar i odnesena iz prostorije u kojoj
se nalazila. Dovoljno je npr. da je uinilac stvar stavio u svoj dep ili torbu iako jo nije
napustio prostor u kojem se stvar nalazila. Oduzimanje ,odnosno dovrena kraa e postojati i
u sluaju kada je izvrilac stvari sakrio u prostorijama ranijeg priteaoca sa namjerom da ih
kasnije odnese (npr. na neko skrovito mjesto). Dakle, za postojanje oduzimanja odnosno
dovrenog djela krae bitno je da je stvar u vlasti inioca, da je od njega zauzeta odnosno da
je mo faktikog raspolaganja ranijeg priteaoca prekinuta, a uspostavljena uinioeva.
Dakle, krivino djelo je svreno samim oduzimanjem tue pokretne stvari.

Izvrenje same radnje kojom bi se ukinulo priteanje na stvari dotadanjeg priteaoca
moglo bi se predstavljati kao pokuaj krivinog djela krae. Naime, radnja oduzimanja se ne
moe smatrati dovrenom ukoliko nije ostvareno priteanje na stvari, a to je pretpostavka
prisvajanja oduzetih stvari u namjeri pribavljanja imovinske koristi, pa se zato i radi o
pokuaju krivinog djela krae.

Oduzimanje pokretne stvari moe se vriti na razne naine i raznim sredstvima, osim
primjene sile ili prijetnje neposrednog napada na ivot i tijelo, jer bi u tom sluaju postojalo
krivino djelo razbojnitva. Oduzimanje moe biti vreno sopstvenom snagom, upotrebom
mehanike snage, korienjem raznih naprava (zamke i sl.), korienjem ivotinja (dresirane
ivotinje) i sl. Elektrinu energiju mogue je oduzeti odvoenjem struje prije prolaska kroz
strujomjer (kraa na tetu isporuioca elektrine nergije), kao i poslije prolaska struje kroz
tui strujomjer prikljuivanjem na njegov elektrini vod (kraa na tetu lica iji strujomjer
registruje utroak struje). Na odgovarajui nain mogue je oduzimanje i drugih oblika
energije za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja.

Oduzimanje drugom tue pokretne stvari predstavlja krivino djelo krae samo ako
je oduzimanje izvreno u namjeri da se prisvajanjem stvari pribavi sebi ili drugom
protivpravna imovinska korist. Ako oduzimanje stvari nije izvreno u navedenoj namjeri ne
postoji kraa, ali moe postojati neko drugo krivino djelo (npr. oduzimanje tue stvari,
samovlae, ili oduzimanje vozila). Ako je oduzimanje izvreno samo u namjeri privremene
upotrebe, posluge sa stvari ili dranja u zalogu, ne postoji kraa ako stvar izvrenom
upotrebom nije izgubila imovinsku vrijednost. Stoga, postoji karaa ako se ukradena
eljeznika karta upotrijebi, jer je karta upotrebom odnosno njenim ponitavnjem izgubila
imovinsku vrijednost.

Izvrilac krae namjerava da ostvari protivpravnu imovinsku korist prisvajanjem
oduzete stvari. Prisvajanje, u smislu krivinog djela krae, ne znai sticanje vlasnitva na
24
stvari u smislu graanskog (imovinskog) prava, ve samo mogunost trajnog raspolaganja sa
stvari onako kako to ima sopstvenik stvari, pa tako moe stvar upotrebljavati, troiti,
prodavati, zalagati i dr.,dakle, vriti takva raspolaganja sa stvari kojima je mogue ostvariti
imovinsku korist. Izvrilac krae namjerava da raspolae sa stvari kao da je sopstvenik stvari
da bi pribavio imovinsku korist, na koju nema pravo i uveao svoju imovinu ili imovinu
nekog drugog, fizikog ili pravnog lica, poto se kraa moe vriti ne samo u svoju korist ve
i u korist drugog.

Prisvajanjem oduzete stvari izvrilac stvara sebi mogunost ne samo da faktiki
ostvaruje na stvari ona prava koja pripadaju sopstveniku stvari, ve i mogunost takve
upotrebe stvari kojom na protivpravana nain, pa i vrenjem krivinog djela, kao to je
naprijed izloeno, pribavlja protivpravnu imovinsku korist.

Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi prisvajanjem oduzete stvari
mora postojati kod izvrioca u vrijeme oduzimanja stvari, tako da je neodluno kako e on
naknadno postupati i u koju svrhu e koristiti oduzetu stvar.

Za postojanje svrenog krivinog djela krae nije odluno da li je namjera i
ostvarena, bitno je da je stvar oduzeta i da je oduzimanje vreno u navedenoj namjeri.
Pokuaj krae je kanjiv, s obzirom na propisanu kaznu. Pokuaj krae postoji ako je
preduzeta radnja prekidanja priteanja stvari od drugog lica, ali oduzimanje stvari nije
dovreno, naime nije uspostavljeno priteanje stvari izvrioca djela ili, po njegovoj odluci,
drugog lica.

Izvrilac krivinog djela krae moe biti svako lice, osim sopstvenika stvari i
priteaoca stvari. Ali, izvrilac moe biti sopstvenik i supritealac pokretne stvari.

U praksi veina profesionalnih kradljivaca usvojila je vlastiti, vie ili manje uvje-
ban ili uhodan nain izvrenja krivinog djela krae, u to spada ne samo radnja izvrenja ve
i uobiajeno mjesto ili vrijeme izvrenja, vrsta ukradenih predmeta, objekti gdje se vre krae
itd.

2.1. Karakteristine grupacije kraa.

2.1.1. Krae iz stanova.
U pravilu, u veim gradovima ulaz u stan redovno se dri zakljuan, to nije sluaj i
u manjim sredinama, naroito seoskim. Nepaljivi stanari ili djeca ponekad ga ostavljaju
nezakljuanim ili s pritvorenim vratima. Takve prilike koriste kradljivci, uunjaju se i
najee iz predsoblja kradu odjevne predmete (kapute, mantile i sl.) i druge stvari. Ovakav
nain krae se zove uunjavanje. Kradljivci idu od kue do kue mahom nudei na prodaju
kakve sitne predmete koji se koriste u domainstvu i kad naiu na nezakljuana ili otvorena
predsoblja, kradu sve to im doe do ruku. Pojedini kradljivci (najee skitnice) u
prijepodnevnim asovima pod vidom prosjaenja, i sl., idu od kue do kue, od stana do stana
i koristei zauzetost domaica odnosno kunih pomonica, ili kada su djeca sama, ulaze u
stanove i kradu prvo to im doe do ruke. Ovi kradljivci, u pravilu, ne zvone na ulazna vrata,
ve pritisnu kvaku, pa u sluaju da naiu na otvorena vrata ulaze u predsoblje odnosno sobu,
izvre krau i odmah nestaju. Ukoliko tom prilikom budu primjeeni, oni uvijek imaju
izgovor, da nekoga ili neto trae, nude, pitaju itd. Oni esto kradu i iz dvorita vrijednije
stvari. To je obino rublje koje je iznijeto da se sui, posteljina koja je iznijeta radi
provjetravanja i sl. Ima i takvih kradljivaca koji idu od stana do stana i uz prevaru (da dolaze
25
iz elektrinih ustanova da pregledaju instalaciju ili po oglasu u novinama da kupe stvar ija
je prodaja objavljena i sl.) ulaze u stan. Kada uu u stan oni vjeto skrenu panju vlasniku na
neto i kad se ovaj za trenutak udalji, oni brzo kupe stvari koje su im pri ruci, strpaju ih u
tanu ili neku torbu koju uvijek nose sa sobom, a zatim odlaze.

2.1.2. Krae po trgovinskim radnjama (tzv. duanske krae)
To su krae koje se vre u trgovinskim radnjama za vrijeme njihovog poslovanja.
Kako navode Modly D i Korajli N.
21
pojam kradljivci po duanima obuhvaa:
profesionalne i poluprofesionalne kradljivce, amatere, nagonske, prigodne i epizodne
kradljivce.
- Kod profesionalnih i poluprofesionalnih kradljivaca krae po duanima su sastavni
dio njihovog ivotnog stila;
- Amateri kradu kad im se prui prilika, a motiv im je imovinska korist;
- Nagonski kradljivci kradu na nain da iznenada padaju u iskuenje da neto ukradu
kada ih privue neki predmet;
- Prigodni kradljivci ne kradu zbog imovinske koristi, ve da odagnaju dosadu ili
steknu ugled u svojoj sredini;
- Epizodni kradljivci izgleda da kradu zbog linih problema ili problema povezanih
sa stresom i/ili depresijom.
Ove krae javljaju se skoro istovremeno sa formiranjem prvih trgovinskih radnji. Od
tada one stalno egzistiraju u skoro svim trgovinskim radnjama bez obzira na specijalnost.
Krade se iz manjih trgovinskih radnji klasinog tipa u kojima kupca direktno posluuje
prodava, krade se iz samousluga i iz velikih robnih kua, ali se ipak ove krae najvie vre u
velikim robnim kuama i samouslugama dok se u njima nalazi mnogo ljudi. S porastom broja
samousluga i velikih robnih kua osjetno je porastao i broj ovih kraa. Izloeni predmeti u
radnjama ovog tipa dostupni su muteriji, ona ih po pravilu sama, bez iije kontrole, razgleda,
dira, i meu njima odabire one koji joj se dopadaju. To, esto dovodi u iskuenje i pojedince
koji se ranije nisu ogrijeili o zakon, da sticajem okolnosti izvre krau. Tako, izmeu
ostalog, kada su u pitanju krae u trgovinskim radnjama imamo:

a) Krae u samouslugama

Kradljivci obino due razgledaju, okreu i biraju robu koju e kupiti. Za to
vrijeme oni u stvari neprimjetno osmotre osoblje i ostale kupce u njihovoj blizini i kad ocijene
da nisu pod okom odnosno kontrolom i da svojim ponaanjem nisu izazvali podozrenje,
pojedine artikle neprimjetno stavljaju u depove, ako su za to pogodni, ili ih stavljaju ispod
odjee, u rune torbe ili korpe koje nose, a zatim neopaeno izlaze iz prodavnice. Neki, da bi
ostavili utisak da su poteni kupci, uzimaju jedan ili vie manje vrijednih artikala, stavljaju ih
u korpu ili kolica, a zatim odlaze do blagajne. Na blagajni plaaju ovu robu, ali sa sobom
iznose i robu koju su ukrali. Ovim kraama bave se i lica koja ranije nisu bila osuivana i koja
u sredini u kojoj ive i rade uivaju ugled potenog graanina. To su domaice, aci, studenti,
radnici i druge kategorije graana. Domaice, djeca i maljoletnici mahom uzimaju prehram-
bene artikle.




21
Modly D., Korajli N., 2002., Teanj:Centar za kulturu i obrazovanje,str.240.

26
b) Krae u robnim kuama i trgovinskim radnjama

U ovakvim radnjama kupce direktno posluuje prodava, obino rade po dvoje ili
troje. Dok jedan ili dvojica zagovaraju prodavca, trae od njega vei broj artikala razliitih
kvaliteta, boja i sl. drugi, koristei njegovu zauzetost i trenutnu odsutnost, uzima jedan od
pokazanih artikala ili od onih koji se od ranije nalaze na tezgi, stavlja ih u torbu koja se nalazi
pokraj tezge ili pod odjeu, a zatim naputa prodavnicu. Za vrenje ovih kraa pogodnija je
zima. To je doba kada se nose zimski kaputi, na kojima neki profesionalci prave duboke
unutranje depove koji im slue za ubacivanje i iznoenje robe iz radnji. Mnogim
kradljivcima za prikrivanje ukradenih predmeta slue kabine za probu odjevnih predmeta.
Prilikom odlaska u kabinu kradljivac, pored predmeta koje mu je dao prodava, uzima
neprimjetno usput i drugi odjevni predmet koji po dolasku u kabinu oblai ispod odjee ili ga
stavlja u torbu. Poslije ovoga on vraa prodavcu predmet koji mu je ovaj dao, jer mu ne
odgovara, a zatim odlazi iz prodavnice. Ima i takvih koji ne ulaze u kabinu, ve koriste
zauzetost kabine da bi iz prikrajka posmatrali prodavca i im vide da je ovaj trenutno
zauzet drugom muterijom, oni sa uzetim predmetom brzo naputaju prodavnicu.

2.1.3. Kradljivci nakita

Kradljivci nakita vre krae po prodavnicama u kojima se prodaje zlato i predmeti
od zlata i drugi skupocjeni nakit. Oni operiu sa komadom voska, tako to zagriju u ruci
komadi voska, koji odmah po ulasku u radnju privrsti ispod tezge, a zatim trai od prodavca
odnosno vlasnika radnje, da mu pokae robu da bi odabrao odgovarajui nakit. Prilikom
izbora nakita gleda da to vie stavi na jednu gomilu kako prodava odnosno vlasnik ne bi
primijetio da mu je neto nestalo. U momentu kada je uspio da skrene panju prodavca
odnosno vlasnika radnje na drugu stranu, kradljivac uzima, na primjer, skupocjeni prsten i
utisne ga u privreni vosak ispod tezge. Na kraju kupi neku stvar manje vrijednosti i udalji
se. Ako prodavac odmah primijeti nestanak prstena i pozove policiju, kradljivac je
hladnokrvan, miran, trai da ga pretresu i protestuje to ga nevinog sumnjie. Kasnije dolazi
njegov sauesnik, daje asovnik na pregled ili manju opravku ili kupi kakvu stvar manje
vrijednosti i tom prilikom uzme prsten iz voska.
22


Pored tzv. prigodnih kradljivaca, rekli smo da se kraama po trgovinskim radnja-
ma bave i profesionalni kradljivci. Oni su svakako opasniji i za ovlatena slubena lica
interesantniji. Do informacija o kradljivcima ovakve vrste moe se doi i preko zaposlenih u
trgovinskim radnjama, kao i od privatnih zatitarskih agencija, jer ove agencije tokom svog
rada na poslovima obezbjeenja dolaze do informacija o kradljicima ove vrste.

2.1.4. Krae po preduzeima i ustanovama.

U preduzeima i ustanovama vre se krae i to kako na tetu preduzea odnosno
ustanove, tako i na tetu lica koja su zaposlena u njima. Tako, u proizvodnim firmama u

22
Kriminalistika praksa poznaje ovakve i sline naine krae zlatnog nakita i drugih dragocjenosti. Tako je, u
jednoj zlatarskoj radnji uhvaena kradljivica koja je na originalan nain vrila krae. Na desnoj nozi ispod kolje-
na imala je privreno za arapu pare pleha sa nekoliko kukica. Lijeva cipela bila joj je tako velika, da je lako
mogla u stojeem stavu izvui nogu. Na toj nozi arapa je pokrivala samo gornji dio stopala, dok su prsti bili
slobodni i goli. Kradljivica je neprimjetno sputala ispod sebe na pod dragocjenosti, a zatim je izvukla lijevu
nogu iz cipele, i prstima, koje je u tu svrhu naroito vjebala, podigla predmete i okaila o kukice na desnoj nozi.
Petrovi A., 1981.Kriminalistika metodika, VUP, Zemun, 562-564..


27
kojima ne postoje posebne prostorije za garderobu, vre se krae na tetu uposlenih radnika.
Krade se novac, satovi, a ponekad i odjevni predmeti. Neobezbjeene garderobe su veoma
pogodan teren kako za meusobna potkradanja, tako i za vrenje kraa od strane
profesionalnih kriminalaca. Iz kancelarijskih prostorija tzv. upravnih zgrada, ustanova i drav-
nih organa najee se krade kancelarijski materijal i druga oprema. Ovdje su predmeti kraa i
enske tane, novac iz tani i pojedini odjevni predmeti (kaput, mantil i sl.). Ove krae se
najee dogaaju u ustanovama u kojima se najvie radi sa strankama i gdje kod zaposlenih
ne postoji odgovarajui stepen budnosti. Nebudnost, ostavljanje nezakljuanih prostorija na
due vrijeme i sl., sve to pogoduje kradljivcima da vre krae.
23


2.1.5. Krae po domovima i internatima

Domovi i internati su takoe objekti napada kradljivaca. Pored kraa koje u
pogodnom trenutku vre pojedinci koji se nalaze u ovim domovima odnosno internatima,
krae vre i neki od onih koji bez znanja domara dou i prespavaju kod svojih prijatelja
odnosno kolega. Ponekad se i profesionalni kradljivci uunjaju u ove objekte i izvre krae.
Najee se krade novac, satovi i odjevni predmeti i sl.

2.1.6. Hotelske krae

Hotelske krae vre uglavnom kradljivci koji odsjedaju u hotelu, za vrijeme dok se
nalaze u njemu, koritenjem pogodne prilike, odsutnost i nebudnosti drugih hotelskih gostiju i
sl. Krae vre na razne naine. Neki kradljivci se uunjavaju u nezakljuane sobe u vrijeme
kad gost za trenutak iz nje izae u kupatilo, ili ode u restoran na ruak, veeru i sl. Ovakve si-
tuacije esto iskoriste i neki kradljivci sa strane, koji se uunjavaju u hotele koristei zauzetost
ili trenutnu odsutnost obezbjeenja, odnosno recepcionara. U nekim sluajevima ovome
pogoduje i sama lokacija objekta. Depadansi hotela i drugi objekti koji su locirani uz samu
plau, veoma su pogodni za uunjavanje, jer se kradljivci lako utapaju u masi gostiju hotela
koji se nalaze na plai, izletu i sl. i kreu dosta raskomoeni, ak i polunagi. Zbog toga ih je
teko razlikovati i uoiti da u hotel ulazi i neko ko nije gost.

Ima i takvih kradljivaca koji brzo sklapaju poznanstva s gostima hotela, da bi ih
kasnije pokrali prilikom posjete u njihovim sobama.

Neki kradljivci odsjedaju u hotelu s ciljem da kao gosti bolje proue prilike,
osmotre situaciju, odaberu rtve i da se obavjeste koji momenat je najpogodniji za izvrenje
krae. Poslije izvrenja krae (jedne ili vie) kradljivac obino nestaje, odnosno odlazi iz
hotela. Drugi uzimaju sobu vie puta uzastopno i svaki put zadre kod sebe klju od sobe. Ima
i takvih koji prave duplikate kljueva ili uzimaju otiske kljua, da bi ih naknadno napravili.
Na taj nain oni se snabdiju izvjesnim brojem kljueva. Kasnije, kada ponovo uzmu sobu, oni
obilaze sve sobe ije kljueve su zadrali i kradu po njima sve to im se svia. Ima i takvih
hotelskih kradljivaca koji putuju i u vozu ili autobusu trae rtvu. Poto se upozna sa rtvom
predlau joj da u nekom hotelu uzmu zajedniku sobu, tobo radi manjih trokova. Ako rtva
pristane na prijedlog kradljivca, bie pokradena.

Pored tzv. hotelskih kradljivaca ima i takvih kradljivaca koji, u vrijeme kada u
hotelima ima mnogo gostiju, dolaze recepcioneru i hladnokrvno i leerno zatrae jedan od
kljueva koji visi okaen na portirskoj tabli. Ukoliko ga dobije on odlazi u sobu i vri krau.

23
Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo:Fakultet kriminalistikih nauka, str. 311.3
28
Ako recepcioner poznaje gosta kome traeni klju pripada, kradljivac glumi zabunu i gleda da
se to prije izvue iz te situacije. Takoe, u praksi se susree i s takvim kradljivcima koji se
prave da stanuju u hotelu, penju se uz stepenice, proetaju kroz hodnik dok ne naiu na
nezakljuanu sobu, otvore vrata, kradu to im doe do ruke i hvataju maglu.

Nedovoljna budnost hotelskih gostiju, koji i vrijednije predmete kao to su, na
primjer: nakit, novac i sl. ostavljaju neobezbjeene (nezakljuane) u sobi, katkad dovodi u
iskuenje osoblje hotela (spremaice) koje sprema sobe, stara se o odravanju instalacija i sl. i
esto ulazi u sobe gostiju, da izvri krau.

2.1.7. Krae u sredstvima javnog saobraaja

Ove krae mahom vre profesionalni kradljivci koji se vrzmaju na eljeznikim,
autobuskim stanicama i slinim mjestima na kojima se okuplja vei broj graana s namjerom
da putuju, ili pak putuju iz mjesta u mjesto i u pogodnom trenutku kradu. Oni koji putuju
vozovima idu iz kupea u kupe, vrebaju pogodnu priliku i kad primijete da je koji putnik
ostavio svoj prtljag bez nadzora ili da je zadrijemao, oni vre krau. Pri tome oni naroito
koriste trenutak kada putnik sie na usputnoj stanici radi kupovine jela, vode, pie, novina i sl.
ili ode u vagon-restoran, susjedni kupe i sl. i due se zadri. Noni vozovi su pogodniji za
vrenje kraa. U to vrijeme putnici mahom drijemaju ili spavaju. Najpogodnije je vrijeme oko
ponoi odnosno oko jedan, dva ili tri sata ujutru, kada kradljivci skoro neometano ulaze i
kradu. Poto je opasno da ukradeni kofer nose sa sobom, kradljivac na prvoj stanici silazi ili
ga vjeto izbaci iz vagona u blizini stanice i kad napusti voz vraa se po njega. Ove krae
esto vre dvojica-trojica u grupi. Jedan eka na zakazanom mjestu (na otvorenoj pruzi) da
mu partner izbaci ukradene stvari iz voza. Kada ih pokupi, on se odmah sa stvarima udaljava i
odlazi na ugovoreno mjesto. Ima i takvih kradljivaca koji, kada saznaju da e neki putnik u
svojoj torbi ili koferu nositi kakvu skupocjenu robu ili stvar, nabavljaju takvu ili slinu torbu i
nastoje da se u voz smjeste pored tog putnika i da tu svoju torbu stave pored putnikove. Kada
ocijene da njihov saputnik ne obaa panju na svoju torbu, oni umjesto svoje (u kojoj su stvari
male vrijednosti) uzimaju njegovu torbu i silaze. Ako putnik primijeti krau, kradljivac se
brani slinou torbi, mrakom i sl.

Krae se vre i iz teretnih vagona. Ove krae vre se u eljeznikim stanicama, dok
voz stoji, ili prilikom utovara, istovara odnosno pretovara robe. Najee se vre tako to se
kradljivac na stanici neprimjetno uvue u vagon i usput izbacuje iz njega robu na odreenom
mjestu gde obino ekaju sauesnici i odnose je. Kod ovakvih kraa, a naroito kod kraa
koje se vre u eljeznikim stanicama, esto uestvuje i eljezniko osoblje, jer neupueni ne
zna u kome se vagonu koja roba nalazi. To zna jedino osoblje eljeznice.

U autobusu su daleko manje mogunosti za vrenje kraa, jer putnik za vrijeme
vonje ne moe napustiti svoje sedite, kao to to moe uiniti u vozu. Zbog toga za vrenje
krae postoji mogunost jedino na usputnim stanicama kada obino putnici na krae vrijeme
naputaju autobus, ostavljajui dio svog prtljaga (tanu, mali kofer, kaput, mantil i sl.) bez
nadzora.

Na peronima i u ekaonicama eljeznikih i autobuskih stanica i na drugim slinim
mjestima, takoe, su este krae prtljaga (kofera, tani i sl.). Ovdje kradljivci najee koriste
trenutak kada putnik kupuje kartu ili dok se objanjava u vezi putovanja ili kada putnik
zadrijema. Kada kradljivac ovo primijeti, uzima kofer, odnosno tanu i odmah se udaljuje da
ne bi bio uhvaen. Kradljivci prtljaga su mahom mlai i pristojno odjeveni ljudi. Oni vrljaju
29
po holovima eljeznikih i autobuskih stanica i njihovim peronima, motrei na putnike koji
sputaju runi prtijag pored sebe dok kupuju kartu ili novine. Kradljivac koristi momenat kada
je putnik zauzet ili mu je panja skoncentrisana na drugu stranu, uzima kofer i brzo iezava u
gomili. On koristi i momenat kada je putnik zadrijemao ili zaspao, a stvari (prtljag) se nalazi
pored njega na klupi, podu ili ploniku. Uoavanje i praenje ovakvih lica od strane
ovlatenih slubenih lica, ali tako da ona to vide, moe uticati na izvrioce da odustanu od
svoje namjere da izvre krau. Osim toga, uoavanjem i tajnim praenjem ovakvih lica
uspjenije se mogu hvatati na djelu, itd. Sve to moe znatno uticati na smanjenje broja
ovakvih kraa.
24


2.1.8. Krae pri spolnom optenju

Krae pri spolnom optenju su dosta este, naroito u veim mjestima i gradovima,
iako se u statistikim podacima skoro i ne pojavljuju, jer rtva ne eli da njenim
prijavljivanjem bude kompromitovana. To je pojava koja prati prostituciju. Ove krae
uglavnom vre prostitutke nad svojim klijentima neki put same, a neki put sa
sauesnikom. One posjeuju hotele, motele i druge ugostiteljske objekte, holove eljeznikih i
autobuskih stanica, parkove, izletita i sl. i nude se pojedinim mukarcima. Kada nae
rtvu, prostitutka nastoji da je napije ili da je nekim uspavljujuim sredstvom dovede u
stanje dubokog sna. Kad to postigne, ona za vrijeme, dok rtva spava uzima novac i stvari od
vrijednosti, a zatim odlazi. One koje imaju sauesnike rade tako to se sauesnik pojavi u
ugovoreno vrijeme, pokupi stvari i ode, a prostitutka ostaje sa rtvom da bi otklonila sumnju
sa sebe. Ako oteeni, kada se probudi, primijeti krau, ona zahtijeva da pretrese nju i njen
stan i da se tako uvjeri da je na nekom drugom mjestu i od drugog pokraden.

Ima i takvih prostitutki koje svoju rtvu kradu za vrijeme snoaja, na taj nain to joj
neopaeno izvuku novanik iz zadnjeg depa pantalona ili unutranjeg depa sakoa i uzimaju
novac. Ovaj modus operandi prostitutka obino primjenjuje prilikom obavljanja svog
posla na otvorenom terenu (u umi, parku i sl.) i to mahom u veernjim asovima tj. kada je
vidljivost smanjena.

rtve prostitutki su mahom stranci (turisti i dr.) i prolaznici, odnosno ona lica za
koja su sigurne da se sa njim vie nee sresti. Pokradene stvari prostitutke najee predaju
svojim makroima ili drugim kriminalcima s kojima su povezane.

Pored prostitutki ima i pojedinaca koji vre krae za vrijeme snoaja ljubavnih
parova. To su tzv. kibiceri, koji se unjaju po parkovima, izletitima i drugim mjestima gdje
se mogu nai ljubavni parovi. Oni su stalno u akciji, neopaeno se kreu, osmatraju,
uoavaju i prate ljubavne parove sve dok im se ne ukae pogodan momenat za akciju. Kad
ocijene da je doao momenat za akciju, oni se neopaeno privuku i kradu tanu, novac iz
tane, sakoe i druge odjevne predmete. Vjetiji i iskusniji izvlae i novanike iz zadnjeg depa
pantalona mukaraca.

2.1.9. Depne krae

S obzirom na nain izvrenja i umjenost izvrioca pri izvrenju krivinog djela,
ovaj oblik krae dobio je naziv depna kraa i predstavlja poseban vid krae. Na strani
izvrioca s kriminalistikog stanovita trai se umjenost (posebna obuenost). Obuhvaa

24
Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo:Fakultet kriminalistikih nauka, str.315.
30
radnje izvlaenja novanika, novca i vrijednosti iz depova, runih torbica i sl. Postoje razne
metode izvlaenja novanika, npr. metoda pokrivanja ruke, poluga, zaklanjanje
vidokruga, presijecanje ruke, skidanje ukrasnih predmeta, mimoilaenje i sl.
25


Depne krae i krae openito, nisu krivina djela koja ozbiljnije ugroavaju
sigurnost graana. Iako se esto misli da se takve nezgode dogaaju nekom drugom, u policiji
pak naglaavaju da je prevencija presudna, stoga graani trebaju poduzeti sve kako njihovi
novanici, mobiteli, fotoaparati ili pak uteevina ne bi nenadano promjenili vlasnika.

Depne krae vre se redovno na mjestima gde ima mnogo ljudi i gdje se stvaraju
guve. Takva mjesta su: eljeznike, autobuske, tramvajske i trolejbuske stanice, autobusi,
tramvaji, trolejbusi, vozovi, brodovi, alteri blagajni, pijace, sajmovi i vaari, robne kue,
prodavnice kao i mjesta gde se odravaju sportske i druge priredbe privredno - ekonomskog i
kulturno - zabavnog karaktera i drugi vei skupovi, ali i saloni za uljepavanje i sl. Inae, ene
su ee mete kradljivaca.
26


Depne krae vre, po pravilu, profesionalci. Prije nego ponu da rade, deparoi
se pripremaju za svoj posao. Oni, po pravilu, dugo vjebaju vaenje stvari iz depova i tek
kada ovladaju tehnikom rada
27
poinju da rade.
Za dep je bitan prilazak rtvi i potrebno je mnogo vjetine, spretnosti i smjelosti.
Deparoi ili koriste situaciju ili pak sami stvaraju situaciju pogodnu za njihovo delanje. Ne
biraju iskljuivo lijepo obuene ljude, jer oni najbolje znaju da su esto najbogatiji oni koji
izgledaju gotovo kao kloari. Bolje obueni ljudi su rtve po trnim centrima, prometnim
ulicama, na buvljaku.
28


Deparoi su vrlo dinamini ljudi i esto se javljaju i kao meunarodni kriminalci.
Privlae ih znaajniji skupovi i priredbe privredno-ekonomskog, kulturno-zabavnog karaktera
i drugi vei skupovi, jer tu vide svoju bolju ansu. Zato redovno prate odravanja ovakvih
skupova, manifestacija i sl. i posjeuju ih. Oni, na svoj nain, prate i aktivnost ovlatenih
slubenih lica, znaju da se pritaje ili da odu u neko drugo mjesto dok ne proe bura i sl. Za
to vrijeme ne vre se depne krae, njihovi tereni su mirni. Kada proe bura, vraaju se u
svoja mjesta, na svoje terene, i nastavljaju posao.

Kada su deparoi na poslu na rukama ne nose prstenje ni narukvice, niti u rukama
nose kiobran, tap ili neku drugu stvar, da bi im ruke svakog momenta bile slobodne za
akciju. Sama tehnika vaenja stvari iz depova odvija se na slijedei nain:

- isprue cijelu ruku, a palac priljube uz dlan i poto su odvojili kaiprst i srednji prst
od domalog i malog, zavlae oprezno prste u dep i pomou njih kao kljetima ili pincetom
izvlae novanik;
- isprue kaiprst i srednji prst, a ostala tri prsta priljube uz aku, a zatim zavlae
prste u dep i izvlae novanik. Novanik moraju sigurno uhvatiti vrhovima prstiju, jer u
sluaju da ga povuku pa ispuste, mogu biti uhvaeni poto e rtva ovo osjetiti;

25
Modly D., Korajli N., 2002., Teanj:Centar za kulturu i obrazovanje,str. 97.
26
http://www.vjesnik.com/Pdf/2005%5C05%5C16%5C61A61.PDF,11/18/2007 12:29 AM.

27
U jednom velikom gradu otkrivena je kola depara. Nekoliko starih i iskusnih depara, obuavali su mlae u vaenju
stvari iz depova. Za vjebanje su upotrebljavali naroito konstruisanu lutku sa zvoncima. U sluaju da uenik pogreno
manipulie, pojedina zvona zvone. (Petrovi A., 1981.,Kriminalistika metodika, VUP, Zemun,str. 573)

28
http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2004/08/04/srpski/BG04080301.shtml, 11/18/2007 12:44 AM.
31
- pomou naroitog noia, slinog iletu ili brijau, ili pomou malih otrih
makazica prosijeku popreni otvor na depu i od dole izvuku novanik.
Deparoi esto upotrebljavaju i razne trikove da bi na taj nain panju rtve
skrenuli na drugu stranu i lake izvrili krau. Tako, na primjer, oni prilaze rtvi i trae da
zapale cigaretu, pitaju koliko je sati, gurnu rtvu pod vidom pijanstva ili pri ulazu u tramvaj ili
autobus. ene posru pravei se da im je zlo, kako bi ih rtva prihvatila, itd.

Deparoi koji kradu iz spoljnih depova su najbrojniji. To je i najlaki nain, pa ga
zato mahom primjenjuju mlai deparoi-poetnici. Njihove rtve su lica koja dre
novanike u spoljnim depovima. To su, u prvom redu, ene koje obino dre novanike u
spoljnim depovima kaputa, mantila, kostima i sl. Ovi deparoi operiu, po pravilu, indi-
vidualno i to uglavnom na pijacama, u prodavnicama (samouslugama i sl.) i na drugim
mjestima gde je guva i gdje ima dosta ena, i to u vrijeme kada ene nose kapute i mantile. U
ljetnjim mjesecima oni se orijentiu na novanike koji se nalaze u korpama, torbama i sl., koje
ene nose na pijaci. Polazei na pijacu ene obino veu novac u maramicu ili ga dre u
novaniku. Maramicu ili novanik stave u korpu ili torbu i tako se kreu kroz gomilu ljudi na
pijaci, u prodavnici i sl. Deparoi obino prate njihovo kretanje, koriste najpogodniji trenutak
(guva, nebudnost i sl.) i maramica odnosno novanik s novcem za tren oka nestane.

Deparoi koji su se specijalizovali za otvaranje enskih tani najee operiu u
sredstvima javnog saobraaja (autobusi, tramvaji, trolejbusi i sl.), zatim u prodavnicama
(robnim kuama i sl.), bioskopima i na drugim mjestima gdje je guva i gdje ima dosta ena.
Meu ovim deparoima ima dosta ena. ene su okretnije od mukaraca i imaju manje ruke.
Manipulaciju s prstima prikrivaju (maskiraju) pomou vunene marame, ala, mantila i drugih
predmeta koje dre u ruci. Nekada ovi deparoi rade i udvoje. Tada jedan zagovora rtvu ili
se prisloni uz nju sa suprotne strane od one na kojoj je tana, kako bi joj skrenuo panju, dok
drugi otvara tanu, uzima novac i druge stvari.

Deparoi koji napadaju unutranje depove odnosno koji sijeku depove,
narukvice, lanie i sl. su najiskusniji i predstavljaju vrhunske specijaliste meu deparoima.
To su, po pravilu, viestruki povratnici, profesionalci, sa dugim staom. Oni rade po pravilu
u grupama, a operiu tamo gdje su velike guve - na eljeznikim i autobuskim stanicama,
u sredstvima javnog saobraaja, na ulazima-izlazima sportskih stadiona, na javnim
manifestacijama, na sajmovima i vaarima, itd.

Ima deparoa ije su rtve zaspale, pripiti ili pijani ljudi. Ovi deparoi uglavnom
operiu u ekaonicama eljeznikih i autobuskih stanica i parkovima oko ovih stanica, u
nonim kafanama i na drugim mjestima poznatim po okupljanju ljudi koji putuju, i to nou u
vrijeme kada su ovi zaspali i sl. Koristei ovakvu priliku oni im kradu novanike, skidaju
asovnike i druge predmete s ruke.

Deparoi koji rade sami, individualno, obino nose neku stvar u ruci (novine,
mantil i sl.) za maskiranje operacije. Kada spaze da je neki dep nabubren ili da se u torbi
odnosno korpi nalazi novanik, oni se oprezno primaknu i spretno ga izvuku. To najee ine
na slijedei nain: predmetom koji dre u lijevoj ruci (novinom, tanom, mantilom i sl.)
pokrivaju (maskiraju) desnu ruku dok je uvlae u dep, a desnom rukom izvlae novanik ili
drugi predmet. Poto izvuku novanik, prebace ga u lijevu ruku i dre ga ispod predmeta koji
su u toj ruci drali. Na ovaj nain oni svojim tijelom i predmetom koji su drali u lijevoj ruci
sami prikrivaju vrenje krae.

32
Kada deparoi rade sa sauesnicima, onda su uloge podijeljene tako da svako zna
svoj zadatak. Jedan izvlai novanik, drugi mu pravi zid (zaklon) ili gurne rtvu, prepire se
s njom i sl., a trei , ako su trojica, stoji po strani i neprimjetno preuzima novanik od prvog
koji ga je izvukao iz depa rtve, a zatim se brzo udaljuje. Meutim, podjela moe biti i
drugaija - da jedan pravi ivi zid, da primi i doda ukradeno drugom sauesniku, a da drugi
izvue odnosno ukrade novanik.

Na slian nain se postupa i ako se operie uetvoro. Kod operacije uetvoro
postoji vea mogunost za lanano dodavanje predmeta, tako da predmet moe veoma brzo da
doe do ruku pomagaa koji se nalazi na drugom kraju prevoznog sredstva, i koji e, zbog
toga, biti najmanje sumnjiv i u mogunosti da po obavljenom poslu izae na prvoj stanici. Na
ovaj nain deparoi se osiguravaju da ne budu otkriveni. Ukoliko oteeni primijeti krau on
obino osumnjii one koji su se nalazili u njegovoj blizini, a to e biti onaj koji je izvukao
novanik i onaj koji se gurao, pravio zid. Njihovim pretresom nee se nai nita. Oni se,
nakon pretresa, esto i drsko ponaaju, prijete oteenom da e ga tuiti zbog lanog
optuivanja, itd.

Otkrivanje, a naroito dokazivanje, depnih kraa je dosta teko, jer tu nema
nikakvih tragova. Dokazati se moe jedino ako se deparo uhvati na djelu ili ako se kod
njega pronae novanik ili kakav drugi ukradeni predmet. Da bi onemoguili, ili bar oteali,
dokazivanje krae, deparoi obino zadravaju samo novac, a sve ostalo (novanik, linu
kartu i dr.) odmah odbacuju. Deparoe moe uoiti i uhvatiti na djelu samo ovlateno
slubeno lice koji poznaje deparoe
29
, koji zna njihov MOS, mjesto rada, kretanja, njihove
veze, izgled i to tako dobro da je u stanju da ih uoi, prepozna, slijedi i u najveim guvama, i
koji se specijalizovao za ovaj posao. A to se moe postii samo ako ovaj ima smisla i volje za
obavljanje ovog posla i ako ga obavlja due vrijeme. Veliku pomo kod otkrivanja odnosno
identifikovanja deparoa moe pruiti album fotografija delikvenata odnosno deparoa.
Zato u svakom sluaju gdje je oteeni uoio neka lica u svojoj blizini u vrijeme kad mu je
novanik nestao, treba ovoga uputiti da pregleda album fotografija delikvenata.

Za veu efikasnost u sprjeavanju i suzbijanju ovih kraa od znaaja je postojanje
dobrih operativnih veza, dobre saradnje sa KPD, VPD i drugim agencijama za provedbu
zakona i operativno pokrivanje deparoa odnosno mjesta i objekata na kojima, zbog
posebnih okolnosti, postoje povoljni uslovi za vrenje kraa.

3. Namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi

Konstitutivno obiljeje krivinog djela krae je pribavljanje protivpravne imovinske
koristi (animus lucrifaciendi). Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi
prisvajanjem oduzete stvari mora postojati kod izvrioca u vrijeme oduzimanja stvari, tako da
je neodluno kako e on naknadno postupati i u koju svrhu e koristiti oduzetu stvar. Namjera
uinioca treba da je upravljena na pribavljanje male imovinske koristi. Ako uinilac nije iao
za tim da pribavi malu imovinsku korist, postojat e obina a ne sitna kraa, ak i tada kada
je uinilac pribavio stvar male vrijednosti, npr.kraa novca iz tueg depa ne znajui koliko
novca tamo ima.

29
Pri hvatanju na djelu neki depari pokuavaju prikazati rtvu kao depara. Mogue ih je otkriti i uhvatiti ako se
potencijalne rtve unaprijed upozore na oprez, zatim organiziranom prismotrom i zaticanjem na djelu. S obzirom na to da
depari usvajaju i uvjebavaju jedan te isti, vlastiti nain izvrenja djela prema karakteristinim zahvatima, mjestima
izvrenja i sl., osobito je vano koritenje evidencije MOS, kao i to potpuniji uvid u njihovo kretanje, putovanje,
zadravanje itd. u sklopu kontrole i nadziranja odreenih kategorija osoba. (Peri, V., 1987., Oblici operativne djelatnosti
slube javne sigurnosti, Republiki Sekretarijat za unutranje poslove SR Hrvatske, Zagreb,str. 200)
33

Namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi ne mora se uvijek podudarati sa
koristoljubljem. Koristoljublje predstavlja pohlepnu tenju, udnju za sopstevnim
bogaenjem, za uveanjem sopstvene imovine, za zadovoljavanjem svoje imovinske pohlepe.
Ono je motiv zbog kojeg se pribavlja imovinska korist, ali ne mora pratiti svako pribavljanje
protivpravne imovinske koristi. Stoga, iako su krae najee motivisane koristoljubljem, one
se mogu vriti i radi toga da se zadovolji i neka neophodna obina potreba, kao to je
kupovina neophodnih namirnica, ogrijeva. Namjera pribavljanja protivpravne imovinske
koristi postojat e ak i onda kada se stvar oduzima od drugoga. To znai da koristoljublje
uvijek pretpostavlja postojanje namjere za pribavljanje imovinske koristi, ali ne i obrnuto.

4. Vinost uinioca krivinog djela krae

Krivino djelo krae je umiljajni delikt. Pored postojanja oznaene namjere kao
subjektivnog obiljeja krivinog djela krae, izvrilac da bi bio krivino odgovoran, mora
postupati sa direktnim umiljajem, a postupa tada kada je bio svjestan svog djela i htio
njegovo uinjenje
30
Naime, kod uinioca mora da postoji i namjera da se oduzimanjem stvari,
pribavi sebi ili drugome protivpravna imovinska korist. Umiljaj obuhvata svijest da je objekt
oduzimanja stvar koja je tua, dakle da je u svojini nekog drugog lica, da stvar oduzima iz
tueg priteanja, kao i svijest da na imovinsku korist koju namjerava pribaviti nema pravo,
dakle, da namjerava pribaviti protivpravnu imovinsku korist.Ovo subjektivno obiljeje krau
odvaja od krivinog djela oduzimnja tue pokretne stavri i oduzimanja vozila na motorni
pogon kod kojih ova namjera ne postoji. Namjera oduzimanja radi uveanja imovine (animus
lucri faciendi) ili zadovoljenja nekih svojih ili tuih potreba na raun tue imovine, izraava
sutinsku stranu ovog krivinog djela, zato nee postojati krivino djelo krae ako je stvar
oduzeta samo da bi se uinilac sa njom posluio. Znai,ukoliko ta namjera ne postoji nema ni
krivinog djela krae. Korist koja se prisvajanjem tuih stvari eli ostvariti moe se sastojati u
troenju, poklanjanju, prodaji i sl. Za postoajnje krivinog djela krae nije neophodno da je
uinilac i realizovao navedenu namjeru (npr.da je unovio). Prema tome, ako je izvrilac u
zabludi da je stvar koju oduzima njegova ili da je bez sopstvenika, ili ako je u zabludi da mu
je stvar povjerena ili da je stvar naao, kao i u sluaju ako je u zabludi da ima pravo na
imovinsku korist koju namjerava ostvariti, iskljuena je odgovornost za krau.

5. Laki oblik krae (stav 2.)

U stavu 2. lana 286. KZFBiH je predvien laki oblik krae ( biva sitna kraa)
koji postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 500 KM u KZ FBiH (prema
pravnom shvaanju i zazuzetoj sudskoj praksi u Federaciji BiH, koje je zauzelo Krivino
odjeljenje VS FBiH, stvar male vrijednosti postoji kad vrijednost ukradene stvari ili
imovinske tete ne prelazi 500 KM
31
) i kada kod uinioca ne postoji namjera za pribavljanje
vee imovinske koristi, odnosno ako je uinilac iao za tim da pribavi malu imovinsku korist.

Dakle,za postojanje ovog krivinog djela potrebno je da su ispunjena dva
kumulativno postavljena uslova:
a) da vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 500 KM (objektivni uslov), i

30
lan 35. stav 2. KZBiH
31
Pravno shvatanje Krivinog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne I Hercegovine(VSFBiH),br.Su-1728/04 od
16.11.2004. godine,
34
b) da je uinilac iao za tim da prisvajanjem tih stvari pribavi malu imovinsku korist
(subjektivni element).

Namjera uinioca, kao drugi kumulativni uslov, treba da je upravljena na pribavljanje
manje imovinske koristi. Ako uinilac nije iao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
postojae obina a ne sitna kraa, ak i tada kada je uinilac pribavio stvari male vrijednosti,
npr. kraa novca iz tueg depa ne znajui koliko novca tamo ima. Ovdje nije iskljueno
postojanje ak i teke krae ako postoji neka od kvalifikatornih okolnosti, npr.drskost. Isto
tako, u obrnutoj situaciji, ako je uinilac iao za tim da pribavi stvar male vrijednosti ali je
ukradena stvar vee vrijednosti, nee postojati laka, ve obina ili eventualno teka kraa.
Radi se, naime, o posebnom sluaju zablude o predmetu koja je ovdje irelevantna, to
proizilazi iz opisa ovog djela u kojem su objektivni i subjektivni uslovi ovog djela postavljeni
komulativno, pa laki oblik krae ne postoji pri odsustvu bilo kojeg od njih.

Vladajui stav je da ovo djelo i kada je izvreno pod okolnostima koje obinu krau
ine tekom, ne moe da preraste u teku krau (npr.laka kraa izvrena obijanjem, od strane
naoruanog lica i sl.). Trebalo bi, meutim, naelno poi od toga da tada djelo moe imati
karakter obine krae, jer ako se to ini u sluaju ako subjektivna strana bia djela odgovara
obinoj krai (upravljenost umiljaja na veu vrijednost). Iako je oduzeta stvar manje
vrijednosti (kada moe postojati ak i teka kraa npr. na drzak nain), opravdano bi bilo da
se u tom sluaju isti znaaj da i objektivnoj strani bia djela i da se to tretira kao obina kraa.
Od znaaja nekada mogu da budu i neke druge okolnosti pod kojima se vri laka kazna, a koje
bitno utiu na karakter djela. Tako npr. oduzimanje male svote novca licu koje je u nepoznatoj
sredini, kraa sitnog djela nekog aparata ili maine, onemoguavajui korisnika da tu mainu
koristi i sl.

6. Mogunost osloboenja od kazne uinioca krivinog djela krae (stav 3.)

Odredbom stava 3. l.286. KZ FBiH, sud je ovlaten da oslobodi od kazne izvrioca
krae ako ukradenu stvar vrati oteenom prije nego to je saznao za pokretanje krivinog
postupka.U ovom sluaju se smatra da je izvrilac manifestovao svoje stvarno kajanje zbog
uinjenog djela i to je fakultativni osnov za osloboenje od kazne. Da bi ovaj uslov postojao
nije potrebno utvrivati motiv vraanja ukradnog predmeta, mada ta okolnost nije bez
znaaja jer moe uticati pri odluivanjuu da li e sud ioskoristiti ovo ovlaenje i u kojoj
mjeri. Naime, ako ne primjeni osloboenje od kazne, sud ima imogunost da kaznu odreenu
za krau ublai bez ogranienja propisanog u l.52. KZ FBiH. Da li je stvar blagovremeno
vraena faktiko je pitanje.

U vezi sa primjenom ove odredbe postavlja se pitanje da li je mogunost osloboenja
od kazne uslovljena iskljuivo vraanjem ukradene stvari ili je mogue i davanje naknade
oteenom u novcu, u visini vrijednosti ukradene stvari. Premda bi se striktnim tamaenjem
moglo zakljuiti da je uslov primjene od kazne povraaj ba one stvari koja je ukradena, ipak
se postavlja pitanje da li je iskljuena ova privelegija u sluaju ako vie ne postoji mogunost
vraanja stvari.

Prevladava miljenje je da je ovo shvatanje pravilno, a u krivinom postupku je
potrebno utvrditi ne samo injenicu nemogunosti vraanja stvari, ve i uzrok tome, tj. da li je
uinilac krae stvar otuio, upotrebom unitio (npr. obveznicu naplatio ili voznu kartu
iskoristio) jer i ta okolnost moe biti od uticaja na primjenu navedenog ovlaenja za sluaj
stvarnog kajanja.
35

Ovlaenje sadrano u stavu 3. l. 286. KZ FBiH odnosi se samo na krau odreenu
u ovom lanu .




7. Sticaj krivinog djela krae i produeno djelo krae

Krivino djelo se kvalifikuje kao kraa samo ako su ostvarena obiljeja tog djela,a
nisu ostvarena obiljeja teke krae, kao i ako nisu ostvarena obiljeja krivinog djela
razbojnitva i razbojnike krae. Premda su u i tim sluajevima ostvarena i obiljeja krae iz
lana 286. KZFBiH, sticaj nekog od tih djela i krae ne postoji, po osnovu specijaliteta. Ovo
subjektivno obiljeje krau odvaja od krivinog djela oduzimanja tue pokretne stvari kod
kojeg ova namjera ne postoji.

7.1. Sticaj krivinog djela krae

Uinjeno djelo krae kvalifikuje se kao jedno krivino djelo krae, bez obzira koliko
je pojedinanih, pa i razliitih pokretnih stvari oduzeto, ako su stvari oduzete istovremeno, sa
istog mjesta i iz priteanja istog lica. Ako je pri tom nain oduzimanja pojedinih stvari razliit
ili ako postoje neke druge okolnosti koje bi bile osnov raznih kavlifikacija, kvalifikacija djela
se odreuje po najteoj kvalifikaciji. Ako, na primjer, u pogledu nekih oduzetih stvari postoji
kraa iz navedenog lana, a neke od tih stvari su oduzete na nain ili pod okolnostima koje bi
to oduzimanje kvalifikovale kao teku krau, oduzimanje svih stvari e se kvalifikovati kao
teka kraa. Postoji mogunost da se i vie uinjenih kraa kvalifikuje kao jedno krivino
djelo krae u sluaju ako su ispunjeni uslovi za postojanje produenog krivinog djela krae.

Pitanje sticaja krivinog djela krae i nekog drugog krivinog djela postavlja se
naroito u sluajevima kada je izvrilac krae, da bi ostvario namjeru pribavljanja
protivpravne imovinske koristi prisvajanjem oduzete stvari, izvrio novo krivino djelo
koristei ukradenu stvar. Na primjer, izvrilac krae preinai ukradenu ispravu u namjeri da je
upotrijebi kao pravu i time pribavi protupravnu imovinsku korist ili ukradeni predmet proda
obmanuvi kupca da je vlasnik te stvari pa tako prevarom pribavlja imovinsku korist.
Razrjeavanje ovog problema zavisi od toga da li su u konkretnom sluaju ispunjeni uslovi za
postojanje konsumpcije kao osnova iskljuenja sticaja, tj. da li je izvrenom kraom
konsumirano naknadno krivino djelo, izvreno u realizovanju namjere da se prisvajanjem
oduzete stvari pribavi protivpravna imovinska korist. Problem se, dakle, svodi na pitanje da li
novo djelo, kojim se ostvaruje namjera, koja je obiljeje predhodnog krivinog djela,
predstavlja zasebnu kriminalnu koliinu u odnosu na predhodno djelo ili je ve obuhvaeno
predhodnom izvrenom kraom (sluaj poznat u teoriji krivinog prava kao nekanjivo
naknadno djelo ili kao predkanjeno naknadno djelo). U sluaju ako lice koje je ukralo
ispravu, tu ispravu preinai da bi tako ostvarilo namjeru pribavljanja protivpravne imovinske
koristi, postoji sticaj krivinih djela krae i falsifikata isprave. esto izvrilac krae, koristei
ukradenu stvar, ostvaruje namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi izvrenjem
krivinog djela krae, pa se postavlja pitanje da li u tom sluaju postoji sticaj krivinih djela
krae i prevare ili je taj sticaj samo prividan.U rjeavanju ovog problema mogue je zauzeti
dva suprotna stanovita.

36
Po jednom, sticaj je iskljuen jer izvrilac krae naknadnom prevarom nije pribavio
neku novu protivpravnu imovinsku korist, ve je ostavrio samo onu korist za koju je ve
kanjen kao izvrilac krae. Stoga prevara ne predstavlja samostalnu kriminalnu koliinu jer
je ve ukljueno u krivino djelo krae, prevara je konsumirana kraom i sticaj je iskljuen. U
ovoj situaciji postoji prividan sticaj konsumpcijom, jer je posrijedi tzv. sluaj nekanjivosti
naknadnog djela.

Dakle, od sticaja krivinih djela treba razlikovati sluajeve gdje samo naizgled
postoji sticaj, a u stvari postoji samo jedno krivino djelo koje moe biti prividni idealni i
prividni realni sticaj.

Po drugom stanovitu, konsumpcija naknadnog krivinog djela postoji samo u
sluaju ako izvrilac krae moe samo izvrenjem novog krivinog djela ostvariti namjeru u
kojoj je izvreno predhodno krivino djelo i koja je obiljeje tog djela. Zakonsko obiljeje
krae je namjera pribavljanja protupravne imovinske koristi koja ima da se ostvari
prisvajanjem oduzete stvari. Ukradena stvar se moe prisvojiti i tim prisvajanjem se moe
ostvariti protupravna imovinska korist i bez izvrenja daljeg krivinog djela. Na primjer,
oduzeta stvar se moe potroiti (novac), moe se otuiti i bez primjene prevare moe se
iskoristiti (uupotreba vozne karte), obveznica na donosioca moe se naplatiti, novac sa tedne
knjiice sa ifrom moe se podii,itd. Polazei od toga da se namjera pribavljanja protupravne
imovinske koristi moe ostvariti i bez izvrenja naknadnog krivinog djela, miljenje je da
postoji sticaj krae i nakndnog krivinog djela kojim se ostvarila namjeravana protivpravna
imovinska korist, jer nakadno krivino djelo predstavlja zasebnu kriminalnu koliinu u
odnosu na izvrenu krau.Tako bi, prevladava miljenje, postojao sticaj krae i prevare ako
bi, koristei se ukradenom stvari protupravna imovinska korist bila ostvarena prevarom.

7.2. Produeno krivino djelo krae

Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinilac s umiljajem uinio vie istih ili
istovrsnih krivinih djela koja s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i
druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu
32
.
To znai da u sastav produenog krivinog djela mogu da uu kako ista krivina
djela tako i razliiti vidovi ili oblici jednog krivinog djela. Ista su djela onda kada se radi o
djelima iz istog zakonskog opisa odnosno istih zakonskih obiljeja npr.vie prevara, kraa i sl.
O istovrsnim krivinim djelima uglavnom se radi kada je uinilac izvrio jedno krivino djelo
u njegvoim razliitim vidovima ili oblicima: osnovnom, kvalifikovanom ili privilegovanom,
npr.obina kraa, privilegovani oblik krae i teka kraa. To mogu biti svrena i pokuana
krivina djela. Za postojanje istovrsnosti krivinih djela nije dovoljno da djela potiu iz iste
zakonske grupe ili da su upravljena protiv istog oteenog, pa tako nema istovrsnosti, odnosno
produenog krivinog djela ako je uinilac izvrio krivino djelo utaje, prevare, krae i sl.
Pretpostavka za postojanje produenog krivinog djela je i vremenski kontinuitet odnosno
meusobna vremenska povezanost svih uinjenih djela, zatim nain injenja i druge stvarne
okolnosti koja djela meusobno povezuju tako da sva ine jedinstvenu cjelinu. Za subjektivnu
stranu konstrukcije produenog krivinog djela relevantan je samo umiljaj i kako se u teoriji
preteno uzima tzv.jedinstveni umiljaj.


32
lan 55. KZ FBiH
37
Meutim, produeno krivino djelo nije mogue kod onih krivinih djela kod kojih
je zbog njihove prirode ova konstrukcija iskljuena kao to su: ubistva, silovanja ili
razbojnitva koja se ine prema razliitim licima.





VI - TEKA KRAA

Krivino djelo teke krae odreeno je lanom 287. KZFBiH, kako slijedi:

(1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se ko krau (lan
286. Kraa, stav 1.) uini:
a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem veih prepreka da doe do
stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajni, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora;
b) na naroito opasan ili naroito drzak nain;
c) iskoriavanjem stanja nastalog poarom, poplavom, potresom ili drugom
nesreom;
d) iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja druge osobe.

(2) kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se uinitelj krivinog djela krae (lan
286. stav 1.):
a) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem
pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti;
b) ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili
druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede;
c) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog,
povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci ili je izloena za javnost.

(3) Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se ko uini krau
(lan 286. stav 2.) na nain i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2., ta. 2. i 3. ovog lana.

(4) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se ko krau (lan 286. stav
1.) uini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili opasno orue radi
poinjenja djela.
33


33
lan 281. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela teke krae
lan 232. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo teke krae:
(1) Ako je kraa izvrena:
a) Obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih
zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvorenih prostora,
b) Na naroito opasan ili naroito drzak nain,
c) Od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napda ili odbrane,
d) Od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa,
e) Iskoritavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom,
f) Iskoritavanjem nemoi ili drugog tekog stanja nekog lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naunog i kulturnog znaaja ili vrijednost ukradene
stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
38

Teka kraa je kvalifikovani oblik krae koji postoji kada se obina kraa vri pod
posebnim okolnostima koje obinoj krai daju tei vid. Te okolnosti mogu da se odnose na
nain izvrenja, vrijeme izvrenja, posebnu opasnost poinioca i vrijednost ukradenih stvari.

U zavisnosti od navedenih okolnosti zakon navodi sljedee oblike teke krae:
a) Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim
savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora;
b) Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain;
c) Kraa izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno
sredstvo radi napada ili odbrane;
d) Kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa;
e) Kraa izvrena iskoritavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom,
zemljotresom ili slinom nesreom;
f) Kraa izvrena iskoritavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja
druge osobe;

Dakle, razliito su predviene sankcije za uinioce krivinog djela teke krae, a to se tie dispozicije, u stavu 2. i stavu 3.
navedenog lana KZRS izriito propisuje vijednosti ukradenih stvari, kao kvalifikatorne okolnosti djela.
- U KZ FBiH u l.287. stav 1, i l.281. stav 1. KZ BDBiH., oblici ovog krivinog djela odreeni su u 4 take.U
KZ RS u l.232. u stavu 1., oblici teke krae navedeni su u 6 taaka, s tim da prva, druga, peta i esta taka sa odreenim
izuzecima (u KZRS navedena je i kasa kao zatvoreni prostor) u potpunosti odgovaraju takama od jedan do etiri KZFBiH i
KZBDBiH.
- U u lanu 232. stav 1. take 3. KZ RS krivino djelo teke krae je izvreno i od strane lica koje je pri sebi imalo
kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napada i odbrane, dok je ovakav nain izvrenja krivinog djela teke krae u KZ FBiH
i KZBDBiH izdvojen u poseban stav 4. lana 287. KZ FBiH, odnosno lana 281. KZ BD BiH,
- U lanu 232. stav 1. take 4. KZ RS krivino djelo teke krae je izvreno i od strane vie lica koja su se
udruila za vrenje kraa, dok je ovakav nain izvrenja tekog djela teke krae u KZ FBiH i KZ BDBiH izdvojen u
poseban stav 4. lana 287. KZ FBiH, odnosno lana 281. KZ BD BiH,s tim to i tu postoji razlika jer je i u RS navedeno
vie lica koja su se udruila za vrenje kraa to podrazumijeva najmanje dvije osobe ili vie njih
33
,a u KZ FBiH I
KZBDBiH ako se krivino djelo uini u sastavu grupe ljudi to podrazumijeva od najmanje tri osobe koje su povezane radi
trajnog,ponovljenog ili povremenog injenja krivinog djela.
33
Za krivino djelo teke krae iz l. 232. stav 1. u KZ RS
zaprijeena je kazna zatvora od jedne do osam godine to znai da je u odnosu na KZ FBiH i KZ BDBiH za krivino djelo
teke krae koje su istovjetne sa etiri take iz KZ RS ,zaprijeene blae kazne i to od est mjeseci do pet godina zatvora,
- Za krivina djela izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi uinjenja
djela i krivino djelo uinjeno od strane vie lica odnosno uinjeno u sastavu grupe ljudi i u KZRS,KZ FBiH i KZ BDBiH
zaprijeena je ista kazna i to kazna zatvora od jedne do osam godina,
- U KZ RS u l. 232. stav 2. kao objektivni uslov inkriminacije ovog krivinog djela je odreena vrijednost
ukradene stvari koja prelazi iznos od 10.000 KM.Ovakav objektivni uslov inkriminacije u KZ FBiH i KZ BDBiH odreeno je
na sljedei nain Ako je ukradena stvar velike vrijednosti,a uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi
takve vrijenosti. Pored razlike u objektivnom uslovu inkriminacije kako je naprijed navedeno, razlika se ogleda i u
zaprijeenosti kazne ,tako je u KZ RS zaprijeena kazna zatvora od jedne do deset godina,a u KZ FBiH i KZ BDBIH
zaprijeena kazna zatvora je od est mjeseci do pet godina,
- I KZ RS, KZ FBiH i KZ BDBIH krivino djelo teko krae su definisali ako je ukradena stvar od posebnog
istorijskog, naunog i kulturnog znaaja, stim to je u KZ RS jo i dodato ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od
50.000 KM,a u KZ FBiH i KZ BDBIH ako se nalazi ujavnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za
javnost.Pored ove pomenute razlike u ovom stavu postoji velika razlika u zaprijeenosti kazne, pa e se tako u RS uinilac
za izvrenje krivinog djela kazniti zatvorom od tri do petnaest godina,a u KZ FBiH i KZ BDBIH zatvorom od est mjeseci
do pet godina,
- Razlika krivinog djela krae u KZ RS i u KZ FBiH i KZ BDBIH je i u tome to u KZ RS kvalifikatornu
okolnost krae ne ini Ako ukradena stvar slui u vjereske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije
koja slui za vjerske obrede,dok u KZ FBiH i KZ BDBIH to ini kvalifikatornu okolnost,
- Jedna od razlika KZ RS i KZ FBiH i KZ BDBIH je i u tome to KZ RS ne predvia blae kanjavanje uinioca
iako je uinio krivino djelo krae pod okolnostima koje ga ine kvalifikatornim,ako je ukradena stvar male vrijednosti ,a
uinilac je pristupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti. KZ FBiH i KZ BDBIH u stavu 3. lanova u
kojima je odreeno krivino djelo teke krae predvieno je blae kanjavanje uinioca krivinog djela (novana kazna ili
kazna zatvora od tri godine) ako uini krau iz lana 286. stav 2. odnosno lana 280. stav 2., na nain i pod okolnostima iz
stava 1. ili stava 2. take 2 i 3 lana 287. KZ FBiH i l.281. KZ BDBiH

39
g) Ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinilac je postupao s ciljem
pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti;
h) Ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge
zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede;
i) Ako je ukradeno kulturno dobro, ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog,
istorijskog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je
izloena za javnost.

1. Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim
savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora

Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim
savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora, je prvi kvalificirani
oblik krivinog djela teke krae predvien u stavu 1. ta.1 KZ FBiH. Kod ovog oblika teke
krae kvalifikatorna okolnost sastoji se od dva elementa postavljena kumulativno:

a) oduzimanje tue pokretne stvari vri se iz zatvorenog prostora i
b) to se ini obijanjem ili provaljivanjem tih prostora.

Naime, potrebno je da je kraa izvrena iz zatvorenog prostora i da je oduzimanje
izvreno obijanjem ili provaljivanjem tog zatvorenog prostora.

Pod zatvorenim prostorom podrazumijeva se svaki prostor u koji se ne moe ui bez
prethodnog uklanjanja prepreka koje su postavljene u cilju spreavanja neovlatenog
prodiranja u taj prostor. Zatvoreni prostor u krivinopravnom smislu je onaj prostor koji je
zatvoren na takav nain da se jasno vidi namjera korisnika prostora da odreeni prostor uini
zatvorenim, tako da se u isti uope ne moe ui bez obijanja ili provaljivanja, odnosno da je
zatvoren tako da se u njega moe ui samo na odreenom mjestu na redoviti i uobiajeni
nain. Pod zatvorenim prostorom ne podrazumjeva se samo onaj prostor kod koga su mjesta
namijenjena za ulaz zatvorena napravama za zatvaranje (katanci, brave) ili su mjesta
namijenjena za ulaz zakovana, zapeaena i sl., ve se zatvorenim prostorom smatra i onaj
prostor koji je zatvoren, ali tako da postoji mogunost redovitog i uobiajenog ulaenja ili
pristupa prostoru na mjestima i na nain predvien za ulaz ili pristup.
34


Kao zatvorene prostore zakon primjera radi navodi zgrade, sobe, kase, blagajne i
ormare, a to mogu biti i drugi zatvoreni prostori. Moe se raditi i o pokretnom i nepokretnom
zatvorenom prostoru.

Meutim, to mogu biti i drugi zatvoreni prostori, nepokretni i pokretni, kao to su
ograeno zemljite, pretinci, koferi, automobili, sanduci i sl. Prostor treba da je zatvoren sa
svih strana i na nain koji ukazuje na namjeru vlasnika tog prostora da ga uini zatvorenim
tako da se u taj prostor ne moe ui, osim savlaivanjem postavljenih prepreka odnosno
obijanjem ili provaljivanjem. Znai, nain i sredstvo, kojim je izvjestan prostor zatvoren, nisu
bitni za pojam zatvorenosti prostora, jedino je od vanosti da je prepreka za ulaenje u prostor
stavljena tako da se time spreava ljudima ulaenje u taj prostor.

Isto tako, ograda oko odreenog zemljita treba da bude tako postavljena da je jasno
da predstavlja prepreku i za ljude (visina ograde, materijal i sl), a ne samo za ivotinje. Prema

34
Srzenti N., 1982.,Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosovo i SAP Vojvodine,Beograd,.str.494
40
tome, nije dovoljno da su prepreke postavljene samo kao obino predupreenje ili su one
samo simbolikog karaktera (npr. niske ograde na njivi, rijetko postavljena ograda koja
omoguava provlaenje, kartonska kutija vezana kanapom, table sa oznakom da je ulaz ili
prolazstrogo zabranjen i sl.). Dakle, neophodno je da se radi o ozbiljnim preprekama i da je
za njihovo uklanjanje potrebno odreeno djelovanje poinioca.
35


Veliina prostora nema znaaja u odreivanju pojma zatvorenog prostora.

Sporno je da li se kao zatvoren prostor mogu tretirati prizemne zgrade iji su otvori
na koje se redovno ulazi (vrata, glavni ulaz) zatvoreni, ali su otvoreni prizemni prozori ili
sporedni ulazi. Prema jednom shvatanju, ovakve prostore treba tretirati zatvorenim, jer je i
relevantno da li su zatvoreni ili otvoreni i ostali otvori koji nisu namjenjeni za ulaz u taj
prostor. Uvlaenje kroz prozor, makar i otvoren, prema ovom shvatanju predstavlja
provaljivanje kada je skopano sa izvjesnim naporom koji ukazuje na poveanu zloinaku
energiju.

Smislu krivinog djela provalne krae vie odgovara drugo shvatanje, prema kojem
se o zatvorenom prostoru moe raditi samo onda kada se u njega moe ui uz savlaivanje ili
uklanjanje odreeni prepreka. Ispoljavanje odreene upornosti ili volje uinioca, samo po
sebi, ne moe zasnovati teku krau, jer je taj element prisutan i kod svake obine krae.
Stoga treba dati prednost shvatanju prema kojem se prije navedeni sluajevi ne smatraju
zatvorenim prostorom.
36


Kraa treba da se vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora.

Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka koja se nalaze na mjestima za ulaenje u
zatvoren prostor ili otvaranje zatvorenog prostora unitavanjem ili oteenjem ureaja za
zatvaranje ( npr.razbijanje brave na kasi, katanca na sanduku i sl.). Kod obijanja uglavnom se
radi o manjim zatvorenim prostorima koji su namijenjeni za uvanje stvari, kao to su kase,
ormari, sanduci, koferi i sl. Obijanje moe biti izvreno i poslije izvrenog oduzimanja,
odnosno i izvan mjesta izvenja same krae, u svim onim sluajevima u kojima je uinilac
ukrao ne samo stvar koju je elio ve i zatvoreni prostor u kojem se ona nalazi, da bi
naknadno izvrio nasilno otvaranje (npr. zatvoren kofer, pokretne kase i sl.). Prema jednom
shvatanju sudske prakse i teorije u ovim sluajevima se radi o obinoj krai jer se obijanje
vri poslije izvrene krae. Obijanje se moe odnositi i na vee zatvorene prostore gdje ulaze i
borave ljudi (obijanje na vratima kue ili stana).

U pojmu provaljivanja u teoriji postoje razliita shvatanja, a i sudska praksa u tom
pogledu nije jedinstvena. Prema jednima kod provaljivanja nema nasilnog djelovanja na
prepreke, prema drugima i provaljivanje je nasilno ulaenje u zatvorene prostore, ali bez
oteenja i unitavanja prepreka. Ovo drugo shvatanje vie odgovara samom loginom pojmu
provaljivanja, koje samo po sebi implicira i elemenat nasilnog uklanjanja prepreka pa i
povredu njihove supstanice, ali se ono u sutini razlikuje od obijannja u karakteru same radnje
ulaenja u zatvoreni prostor. Kod obijanja se radi o uklanjanju prepreka u vidu naprava za
zatvaranje (brava, katanacai sl.), dok se kod provaljivanja radi o uklanjanju drugog karaktera,
odnosno o ulaenju u zatvoreni prostor. To moe biti i nasilnim uklanjanjem prepreka i


35
Lazarevi Lj., 1982.,Krivino pravo,posebni dio,Beograd,str.539
36
Lazarevi Lj., 1982., Krivino pravo,posebni dio,Beograd,str.541
41
njihovom povredom (razbijanjem prozorskog stakla, pravljenjem otvora na zidu, krovu i sl.),
ali ono obuhvata i druge (neuobiajene) naine ulaenja u zatvoreni prostor, kao to su:
preskakanje preko ograde (prema sudskoj praksi visoke ne manje od dva metra); uvlaenje
kroz otvoren prozor ali samo ono koje je skopano sa penjanjem ili silaenjem u zatvoreni
prostor; uvlaenjem kroz druge otvore (npr. dimnjake); izvlaenje predmeta kroz postojee
predmete bez ulaenja u zatvoreni prostor, pomou posebnih naprava (kuka, tapova, konopca
i sl.), ali se nee raditi o provalnoj krai ako je stvar bila na dohvat ruke i uinilac je kroz
postojei otvor bez posebnih napora stvar dohvati ; upotreba lanog kljua ili pravog kljua
do kojeg se dolo na neovlaen naini i sl. Ovako odreen pojam provaljivanja odgovara i
stanovitvu nae sudske prakse prema kojem kod provaljivanja nije toliko bitna upotreba sile
ni uklanjanje naroito velikih prepreka, koliko veliki intenzitet njegove zloinake volje
ispoljen kroz nain uklanjanja prepreka da bi uao u zatvoren prostor.

Kao uinilac svih naprijed navedenih oblika krivinog djela moe da se pojavi svako
lice, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj.

Svaki od mnogobrojnih naina izvrenja je karakteristian i po tragovima koji
nastaju na mjestu dogaaja, a njihovo briljivo pronalaenje i struno obraivanje ima
ogroman znaaj za identifikaciju i otkrivanje uinioca. Prilikom izbora objekta napada, kao i
naina izvrenja, uinioci vode rauna o nizu faktora subjektivne i objektivne prirode.

U faktore subjektivne prirode spadaju: vjetine koje poznaju i tehnika kojom
barataju, ve steene navike u izvrenju tih krivinih djela, ranija iskustva i fizika svojstva.

Objektivni faktori su: nivo obezbjeenja napadnog objekta (npr. vrsta alarmnog
ureaja koji se koristi), mogunost da se objektu neopaeno prie, mogunost da neki
spoljani faktori (npr. jak saobraaj, blizina aerodroma i sl.) utiu na prikrivanje buke koja
nastaje obijanjem ili provaljivanjem, dostupnost potrebnih orua, alata i drugih sredstava,
potrebnih za izvrenje konkretnog krivinog djela.
37

Dakle, kada su u pitanju provalnici, sa operativnog stanovita su interesantniji
profesionalni uinioci, ali se ne smiju zanemariti ni amateri. Pofesionalni (specijalizirani)
kriminalci, provale vre koristei se sofisticiranom opremom i angaujui razne druge
strunjake.

Profesionalni kriminalci, koji ova djela vre u vidu zanata su posebno skloni
kriminalnoj specijalizaciji, po pravilu prihvataju i dalje usavravaju sopstvene naine
izvrenja, na osnovu ega i mogu da se u mnogim situacijama otkriju. Oni su prilikom vrenja
krivinih djela veoma hladnokrvni, a esto i drski. Iskusniji provalnici veoma detaljno
planiraju izvrenje krivinih djela, to takoe moe da poslui za njihovo otkrivanje, kada se
npr. koriste usluge informatora. Uinioci provalnih kraa se esto udruuju, naroito kada
vre komplikovane i velike provale, prilikom ega strogo potuju dogovorenu podjelu rada.

Oni njeguju sopstveni stil kriminalnog djelovanja, koji se prvenstveno ogleda u
nainu izvrenja, a esto se deava da pojedini provalnici naue nove obijake vjetine i
naine provaljivanja od drugih iskusnih kriminalaca, tokom zajednikog izdravanja kazne,
kada oni praktino razmjenjuju iskustva", zbog ega se ponekad, ustanove za izdravanje
krivinih sankcija, skeptino i u argonu oznaavaju i kao svojevrsni seminari" kriminalaca.
Zato je posebno vano da se profesionalni i visoko specijalizovani provalnici onemogue u

37
Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd: Autorska izdavaka zadruga,str. 346.
42
dogovaranju, organizovanju, a naroito u kriminalnoj edukaciji, dok se nalaze na izdravanju
kazne. Inae, ova kategorija delinkvenata je tipina i po visokoj stopi povrata, tako da se
mnogi provalnici nakon osude i izdrane kazne, vraaju ranijem nainu ivota i ranijim
nainima pribavljanja prihoda.
38


Prilikom vrenja provalnih kraa, upotrebljavaju se razliiti alati i mnogobrojna
priruna sredstva. Alati se dijele na one koji se i inae koriste u zanatstvu i drugim
uobiajenim aktivnostima i koji se kao takvi serijski proizvode i na one koji su specijalno
konstruisani za obijanje ili provaljivanje i koji osim toga nemaju drugu posebnu svrhu.

U standardne i uobiajene alate spadaju: razne vrste builica i razliiti tipovi burgija,
sjekai, testere za drvo i metal, ekii, sjekire, poluge, uskije, dijamantski noevi za sjeenje
stakla, itd. U vrenju provala se koriste i neka priruna sredstva i naini, kao to je korienje
tzv. flastera", za razbijanje prozorskog stakla, bez prouzrokovanja pretjerane buke.
Prozorsko staklo se prvo dobro namae ljepkom, pa se zatim na tu povrinu pritisne tkanina
(krpa, vrea, itd.) odgovarajue veliine, da bi se potom staklo preko tkanine razbilo nekim
tvrdim predmetom (kamenom, ciglom i sl.), tako da svi razbijeni dijelovi stakla ostaju u
flasteru", a pri tom i ne nastaje velika buka. Neki provalnici na slian nain, s ciljem lakeg
razbijanja stakla, a naroito radi izbjegavanja vee buke, koriste lepljive trake.

Specijalni obijaki i uopte provalniki alati su sredstva koja su posebno smiljena,
konstruisana i napravljena za vrenje provalnih kraa. Tako se cilindar brave moe lomiti
upotrebom posebnih klijeta, tzv. krckalica" ili smrt kljeta", a najee spravice koja se
naziva ealj". Za obijanje elinih kasa se po pravilu koriste specijalni alati, naroito
ukoliko su izvrioci profesionalci, koji upotrebljavaju raznovrsne obijake alate, kao to su
balerina", ili prasea noga" (koja je poznata i pod slinim nazivom svinjska noga"), a koja
predstavlja provalniko orue, s dugom polugom i otricom koja je slina nou za otvaranje
konzervi i kojom se sijee elini lim. Vjetiji kriminalci koji dobro poznaju mehanizme
brava i zasuna, koji su ugraeni u eline sefove, bue na odreenim mjestima rupe i tako
otvaraju kase, ili otvaraju jednostavnije brave pomou igle, dok oni najvjetiji, koji su inae i
veoma rijetki, mogu da otvore bravu blagajne ili sefa, koja se zatvara pomou odreenih
kombinacija", sistemom brojki.
39


Provalne se krae vre najee udrueno, s veim ili manjem brojem uesnika u
grupi, s unaprijed podijeljenim ulogama, tako da jedan uesnik dri strau, drugi izvodi radnju
provaljivanjem, trei mu pomae, izvlai i odnosi robu, etvrti eka s automobilom, itd. Prije
izvrenja djela provalnici vre pripreme i izvianje, odabirui one objekte koji su najslabije
zatieni, u kojima se nalazi najvrjednija roba, u kojima oekuju pronalaenje novca, itd.

Prema specijaliziranom nainu izvrenja, objektu napada, mjestu izvrenja i sl.,
provalne se krae mogu grupisati na razliite naine, od kojih navodimo neke naj
karakteristinije grupacije:
- Provale u stanove
- Provale u trgovine
- Provale u automobile
- Provale u eljeznike vagone
- Provale u vikendice i ljetnikovce


38
Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd :Autorska izdavaka zadruga, ,str. 347-348.
39
Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd: Autorska izdavaka zadruga,str.348.
43
- Provale u muzeje, galerije, vjerske i druge sline institucije
- Provale u kase i trezore

1.1. Naini saznanja i otkrivanje uinioca provalnih kraa

O izvrenim provalnim kraama se po pravilu saznaje preko prijave oteenih.
Vano je da se odmah nakon saznanja za djelo, to hitnije obavi uviaj, te da se posebna
panja obrati na analizu naina izvrenja. Potrebno je voditi rauna i o mogunosti fingiranja
provalne krae, to se ponekad ini, radi npr. prikrivanja nastalog manjka robe ili novca u
trgovinama, ili da bi se na taj nain ostvarila naknada teta od osiguravajuih drutava.
Ukoliko je procijenjeno da se zaista radi o krai, potrebno je detaljno ispitati sve tragove na
mjestu dogaaja. Ve sami tragovi, pronaeni na mjestu dogaaja, mogu da ukau na
izvrioca, ili ak da ga identifikuju, a kada se na osnovu svih raspoloivih indicija, prije svega
naina izvrenja, ali i drugih, napravi krug osumnjienih, neophodno je svim drugim
kriminalistikim aktivnostima prikupljati informacije koje e ukazati na izvrioca. Tako se
pribjegava pretresanju osumnjienih, i njihovih prostorija, radi pronalaenja ukradenih stvari,
provjerava se i ustanovljava alibi osumnjienih, eventualno obavljaju poligrafska testiranja,
itd.
Provalne krae kako navodi Petrovi A.
40
mogu se podijeliti na:
- provale izvaljivanjem i razbijanjem vrata fizikom snagom;
- provale izvaljivanjem i razbijanjem vrata pomou poluge, sjekire ili drugog za to
pogodnog sredstva;
- provale pravljenjem otvora na vratima;
- provale isjecanjem drveta oko brave;
- provale razvaljivanjem katanaca upotrebom poluge ili drugog za to pogodnog
sredstva;
- provale rezanjem katanaca ili reze;
- provale odvaljivanjem katanaca ili reze upotrebom poluge i sl.;
- provale rezanjem katanaca ili reze;
- provale otvaranjem brave ili katanaca podeenim kljuem ili kalauzom;
- provale rezanjem zatitnih reetaka;
- provale obijanjem (savijanjem, razvaljivanjem i sl.) zatitnih reetaka;
- provale razbijanjem stakla na prozoru;
- provale vaenjem prozorskog okna;
- provale obijanjem prozora pomou noa i slinih predmeta;
- provale otvaranjem prozora;
- provale razbijanjem stakla na izlogu;
- provale rezanjem stakla na izlogu (dijamantom i sl.);
- provale prokopavanjem zida;
- provale prokopavanjem poda;
- provale prokopavanjem tavana odnosno plafona;
-provale penjanjem preko krova i skidanjem crijepa;
- provale uvlaenjem u prostoriju kroz otvorene ahtove;
- provale uskakanjem u prostoriju kroz otvoren prozor;
- provale uskakanjem u prostoriju preko balkona-terase;
- provale uskakanjem u prostoriju uz pomo ive piramide;
- provale penjanjem preko fasada, oluka i gromobranskih vodova;
- provale obijanjem ormara;

40
Petrovi A., 1981.Kriminalistika metodika, VUP, Zemun,str.579.
44
- provale obijanjem i provaljivanjem kasa;
- provale teretnih vagona razbijanjem i sjeenjem dasaka;
- provale vagona skidanjem plombi;
- provale uskakanjem preko ograda;
- provale obijanjem ograde, i
- fingirane provale.
Svaka od nabrojanih provala ima svoj nain izvrenja (MOS) i odgovarajue
tragove. Radi bolje preglednosti, podijeliemo naine izvrenja na:
- napad na brave, reze i katance,
- napad na vrata,
- napad na prozore, izloge i reetke,
- napad na zidove i podove, plafone i krovove,
- napad na kase i trezore,
- fingirane provale.
Meutim, u novije vrijeme, napretkom tehnike, naroito kompjuterske, gdje se za
otvarenje raunara i pokretanje operativnog sistema mora koristiti ifra, svako neovlateno
koritenje podataka i razbijanje ifre, trebalo bi se smatrati provaljivanjem.

to je modus operandi (MOS) karakteristiniji ili sofisticiraniji, to je lake odrediti
krug potencijalnih izvrilaca krivinog djela i to na dva osnovna naina:
1) pregledom kriminalistike evidencije po nainu izvrenja, kada su u pitanju
ve registrovani kriminalci, ili
2) odreivanjem kruga osoba, koji bi mogli biti potencijalni izvrioci, na osnovu
posla kojim se bave (npr. bravari, ili zavarivai, ukoliko je kasa isjeena aparatom za
autogeno zavarivanje, informatiki strunjaci, ukoliko je vjeto otkrivena brojana ifra
zakljuavanja brave, itd.), steenih znanja i vjetina, pri emu je naravno neophodno da se u
pogledu tih lica ispolje jo i neke druge indicije, kao to je npr. izraavanje volje za
izvrenjem krivinog djela, ponaanje poslije izvrenja krivinog djela, postojanje motiva,
itd.
41

Kada se pregledom lica mjesta, rekonstrukcijom dogaaja i prikupljenim
obavjetenjima utvrdi da zaista postoji krivino djelo krae (obine ili provalne), onda se po-
stavlja pitanje: ko je izvrilac? To je glavni problem kod ovih delikata, jer je izvrilac, po
pravilu, nepoznat. On jako obazrivo prilazi mjestu izvrenja, vodi rauna o vremenu i nainu
izvrenja, a sve s ciljem da ostane neprimjeen, nepoznat. ... krivac po diktatu svog nagona
za samoodranje ini skok u tamu zbog ega ne raspolaemo svjedocima, oevicima ni
priznanjem izvrioca i sauesnika.
42
Taj problem rjeava se na razliite naine, a prije svega
koritenjem tragova (koje moemo smatrati nijemim svjedocima) i predmeta krivinih djela
koji se nau na licu mjesta, a zatim raznih indicija, prikupljanjem obavjetenja i primjenom
drugih operativno-taktikih mjera i radnji.

Zato je prvi i osnovni zadatak da se na osnovu analize stanja na licu mjesta,
pronaenih tragova, naina izvrenja (MOS) krivinog djela, prikupljenih obavjetenja,
provjere u operativnim evidencijama (MOS i dr.) i drugih indicija odrede verzije o moguim
izvriocima i saini plan rada na otkrivanju izvrioca.

41
Aleksi ., kulji M., 2004., Beograd: Kriminalistika, Autorska izdavaka zadruga, str.349.

42
Vodineli V., 1978., Kriminalistika,Beograd: Savremena administracija,.

45

Nema jedinstvene eme ni formule plana koji bi vaili za otkrivanje svih krivinih
djela. Plan rada zavisie od svakog konkretnog krivinog djela, ali i od odreenih radnih
navika, iskustva i snalaljivosti ovlatenih slubenih lica. Sigurno je, meutim, da u njemu,
pored verzije, treba da budu naznaena osnovna pitanja na koja treba odgovoriti, operativno-
taktike mjere i radnje koje treba preduzeti da bi se odgovorilo na postavljena pitanja,
redoslijed tih radnji kao i rokovi za njihovo izvrenje. Ovako sainjen plan rada, pored
sistematinosti, obezbjedie i veu efikasnost u radu.

Svako krivino djelo krae (obine ili provalne) bez obzira na istovjetnost
kvalifikacije, pa i objekata napada, u mnogo emu se razlikuje od drugog, bilo po nainu
izvrenja odnosno metodu rada, bilo po sredstvu izvrenja, vremenu izvrenja, itd. Zato nije
mogue unaprijed propisati recept operativno-taktikih mjera i radnji kojih se treba iskljuivo
pridravati u radu na otkrivanju izvrilaca krivinih djela istog zakonskog obiljeja.

Za uspjeno suzbijanje ovih delikata nije bez znaaja ni pitanje organizacije, metoda
rada i tehnike opremljenosti odgovarajuih slubi koje rade na suzbijanju ovih delikata. Nije
bez znaaja ni kakvih su strunih kvaliteta kadrovi koji su angaovani na ovim poslovima, da
li se sistematski prati kretanje ovih delikata, da li su i u kojoj mjeri aktivno ukljueni ostali
subjekti. Radi se o takvim deliktima kod kojih se, po pravilu, najee susreemo s
profesionalnim, veoma drskim i komunikativnim delikventima, sa veoma raznovrsnim i
novim pojavnim oblicima i pojavama organizovanog i grupnog rada. Zato se ova krivina
djela ne mogu posmatrati izolovano, svako za sebe, niti je, pak, mogue ograniiti se samo na
jedno podruje. Osim toga, uspjeno suzbijanje ovih delikata, pored adekvatne tehnike
opremljenosti, zahtijeva i adekvatna organizaciona i kadrovska rjeenja, specijalizaciju,
(makar samo za najtea i drutveno opasnija djela) i sistematsko usavravanje kadrova...
Kriminalista treba da poznaje osnove mnogih naunih disciplina koje se bave
kriminalitetom, postojee drutvene odnose i kretanja, aktuelni kriminalitet i aktuelne
kriminalce. Za sticanje ovih saznanja potreban je znaajan intelektualni napor i stalan
sistematski rad na usvajanju novih znanja.
Neposredno suzbijanje kriminaliteta u velikoj mjeri zavisi od organizacije, od
strunosti i portvovanosti. Bez najsvrsishodnije organizacije rada nema garancije da e se
odreene zamisli i zadaci realizirati. Stihiji, improvizacijama, laicizmu i samovolji treba
suprotstaviti odreeni sistem organizacije.
43


2. Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain

Kraa izvrena na naroito opasan ili naroito drzak nain je oblik teke krae koja
po stepenu stvorene opasnosti i ispoljene drskosti ili rizika koje uinilac unosi u izvrenje
djela znatno prelazi uinioevu bezobriznost i drskost koja se redovno ispoljava pri vrenju
krae. Kraa izvrena na opasan nain postojat e u sluaju kada je, s obzirom na radnju
izvrenja, sredstva izvrenja, predmet izvrenja i druge okolnosti, izvrenjem krae stvorena
opasnost za ivot ili tjelesni integritet ili imovinu idividualno odreenih ili neodreenih osoba.
Prema jednima, opasnost se odnosi samo na imovinu jer je to zatitini objekat, ako se radi o
opasnosti za ljude moe se raditi o nekom opte opasnom djelu ili o djelu protiv ivota i tijela.
Kao primjer za ovu vrstu krae navodi se provaljivanje upotrebom dinamita, spaljivanjem
vrata ili kraa eksplozivnog materijala. Naroito drska kraa je ona kraa koja po intenzitetu,
upornosti, odlunosti i bezobzirnosti vidno prevazilazi ove subjektivne momente koji su inae

43
Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo: Fakultet kriminalistikih nauka,str.353.
46
prisutni kod vrenja kraa. Ovo proizilazi iz atributa naroito koga zakon istie kod oba
vida ove krae.

Za razliku od naroito opasne krae, sluajevi izvrenja krae na naroito drzak
nain su mnogo ei. U sudskoj praksi kao primjeri ove krae najee se istiu:
- kraa novanika ili sata istrgnuem iz ruku;
- kraa novca iz registarske kase koju je kasirka otvorila da bi naplatila kupljenu
robu;
- oduzimanje novca oteene za vrijeme trajanja polnog odnosa;
- skidanje cipela za vrijeme spavanja na javnom mjestu;
- kraa kofera u kupeu pred ostalim putnicima a u odsustvu oteenog,pred polazak
voza;
- uskakivanje u kamione ili vagone za vrijeme vonje i izbacivanje stvari;
- otimanje tane iz ruku u prisustvu veeg broja lica i sl.
Moe se, dakle, zakljuiti da se radi o krai koja se vri najvie u obliku otimanja
(tzv.otimaina), te iskoritavanja situacije u kojoj se nalazi oteeni. Ova kraa se vri na
nain koji se nije mogao oekivati, na nain koji iznaneuje i koji ukazuje na posebnu
hrabrost, odlunost i spremnost uinioca da se izloi velikom riziku.

Sporno je da li se depna kraa smatra naroito drskom kraom. Prevlauje
ispravno stanovite da se svaka epna kraa, ve samim tim, ne moe smatrati naroito
drskom kraom. Naroita drskost bi postojala pri krai iz unutranjeg epa, prosijecanjem
epa, bezobzirnom zloupotrebom povjerenja oteenog i sl. Kvalifikacija krae kao naroito
drske krae ne zavisi samo od okolnosti da je izvrena u guvi ili od injenice gdje se nalazi
dep iz koga je izvrena kraa, te da li je dep sa poklopcem i da li je poklopac depa
nezakopan ili tana zatvorena. Kvalifikatorna okolnost kod ove teke krae je opasnost
uinioca koja se manifestuje u njegovoj spremnosti da upotrijebi oruje ili opasno orue za
napad ili odbranu u vezi sa vrenjem krae. Uslov za postojanje ovog djela je da uinilac nije
upotrijebio oruje, u protivnom radie se o razbojnitvu ili razbojnikoj krai (uperio oruje
da bi stvar oduzeo ili zadrao), ili o sticaju ove teke krae sa nekim od djela protiv ivota i
tijela. Ako vie lica uestvuje u krai, dovoljno je da samo jedan od njih ima oruje ili opasno
orue, a da ostali za to znaju. Prema tome, depnu krau kao i druge krae, karakteriu kao
naroito drsku one okolnosti koje ukazuju na krajnju bezobzirnost, bezosjeajnost i moralnu
pokvarenost, kao i smjelost uinioca pri izvrnju krae.

3. Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom,
zemljotresom ili slinom nesreom

Kraa izvrena iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom,
zemljotresom ili slinom nesreom je kvalificirni oblik krivinog djela teke krae predvien
u stavu 1. take c) KZ FBiH.

47
Jedna od kvalifikatornih okolonosti je i vrijeme u koje se vri kraa, koje uinilac
koristi kao povoljnu priliku za izvrenje ovog djela. Kvalifikatornu okolnost predstavlja
nastanak izvanrednih okolnosti usljed kojih je dolo do stvaranja opasnosti po ivot i tjelesni
integritet ljudi ili imovine odnosno okolnosti u kojima je dolo do stradanja ljudi ili unitenja
imovine.Uzroci nastanka ovih okolnosti mogu biti prirodni dogaaji, elementarne nepogode
(potresi, poplave) ili dogaaji prouzrokovani ljudskim radnjama (nesree u prometu, havarije
u tvornicama, eksplozije i sl.). Tako npr. uinilac za vrijeme stanja nastalog poarom,
poplavom, zemljotresom, bombardovanjem ili slinom nesreom, koristi teku situaciju i
optu paniku, kada je panja kod ljudi oslabljena, da bi izvrio krau. Pri tome nije od znaaja
da li se kraa vri na prostoru zahvaenom nesreom ili prema licu koje je time neposredno
pogoeno. Bitno je da se kraa vri korienjem situacije nastale nesreom odnosno kraa
treba da bude izvrena za vrijeme udesa, pa je tako i vremenski ograniena od nastanka udesa
pa sve dok se ne uspostavi redovno stanje, to znai dok se ne uspostavi normalna zatita i
obezbjeenje imovine, posebno od krae.

4. Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja
nekog lica

Kraa izvrena iskoriavanjem bespomonostim ili nekog drugog naroito tekog
stanja nekog lica je kvalificirani oblik krivinog djela teke krae predvien u stavu 1. take
d) KZ FBiH.

I kod ovog oblika teke krae uinilac koristi teku situaciju za vrenje krae,
odnosno ispoljava visok stepen drskosti prema tome. Ovdje se, meutim, ne radi o korienju
nevolje koje pogaa vei broj ljudi, ve se radi o nevolji, odnosno nemoi pasivnog subjekta.
Naime, nemo i teko stanje oteenog predstavlja takva stanja oteene osobe usljed kojih
ona nije u mogunosti poduzeti odgovarajue radnje i mjere u cilju zatite svoje imovine,
odnosno nije u mogunosti sprijeiti uinioca da izvri krau. To e biti ako se kraa vri npr.
prema starom ili iznemoglom licu, nepokretnom bolesniku, stanju nesvijesti ili se za krau
koristi npr.smrtni sluaj. Sutinsko obiljeje ovog djela jeste okolnost da je pasivni subjekt u
stanju nemoi, odnosno nevolji koju je uinilac koristio za izvrenje krae. Nemo, odnosno
nevolja, mogu da budu veoma razliite prirode, to zavisi od konkretnog sluaja.

5. Kraa stvari, ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a uinilac je postupao s
ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijenosti

Za postojanje ovog kvalificiranog oblika krivinog djela teke krae iz l. 287. st.2
ta.a) KZ FBIH potrebno je kumulativno ispunjenje dva uslova i to:

a) da je ukradena stvar velike vrijednosti i
b) da je poinilac postupao sa ciljem prisvajanja stvari velike vrijednosti.

Velika vrijednost ukradene stvari moe da proizilazi iz vie kraa izvrenih u
produenju.Vrijednost ukradenih stvari se procjenjuje prema njihovoj prometnoj odnosno
trinoj, a ne nabavnoj vrijednosti. Ukoliko je kraa izvrena u postojanju vie kvalifikatornih
okolnosti (npr.provaljivanje, opasan nain), radit e se o prividnom idealnom sticaju u vidu
alternativiteta, pa e uinilac odgovarati samo za jednu krau i to po onoj kvalifikaciji koja je
dominantna. Ostale e se cijeniti pri odmjeravanju kazne.

48
Kada je rije o ovom obliku teke krae, na prvom mjestu je pitanje odreivanja
vrijednosti, odnosno cijene ukradenih stavri.

Subjektivnu stranu svih oblika teke krae ini umiljaj. On je razliit kod pojedinih
oblika, ali pored ostalih obiljeja krae mora obuhvatiti onu okolnost koja taj oblik krae ini
teim(npr. korienje nemoi nekog lica, da se kraa vri obijanjem itd.).

6. Ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge
zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede

Crkve, damije i drugi vjerski objekti su meta i iz nekog razloga izuzetno privlane
lopovima. Uglavnom se otuuju ikone s likom anela, neke pozlaene neke obloene
srebrom kao i drugi predmeti koji nekada nemaju veliku materijalnu vrijednost, ali imaju
poseban znaaj za vjereske objekte, a vrijedni su ako ih posmatramo kao nasljee, kulturu i sl.
Meutim, nerijetko se u njima nau i vrijedni eksponati.
7. Ako je ukradeno kulturno dobro, ili stvar od naroitog naunog, umjetnikog,
historijskog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je
izloena za javnost

Ovaj oblik krae kvalifikovan je vrijednou oduzetih stvari odnosno navedenim
znaajem ukradenih stvari.U zavisnostiod visine tih vrijednosti, odnosno znaaja oduzetih
stvari, zakon razlikuje dva oblika teke krae. Vrijednost ukradenih stvari moe da proizilazi
iz vie kraa izvrenih u produenju i procjenjuje se prema njihovoj prometnoj odnosno
trinjoj, a ne nabavnoj vrijednosti. Da li je stvar posebnog historijskog, kulturnog ili naunog
znaaja, sud e procijenjivati u svakom konkretnom sluaju, pri emu e morati imati u vidu
posebne propise koji reguliu ovu materiju, odnosno miljenje strunjaka iste oblasti. Naime,
grupni objekat zatite kod ovih djela je istorijsko i kulturno nasljee, odnosno drutveni
interes za zatitom i ouvanjem kulturnog i istorijskog blaga i vrijednosti koje su od znaaja
za svako drutvo, ali u sluaju krae cijene se kao imovinska dobra. Za postojanje umiljaja
nije neophodno da je uinilac svjestan tane vrijednosti ili znaaja oduzetih stvari, dovoljno je
(i potrebno)da je on svjestan da je stvar (ili stvari)velike vrijednosti, odnosno da su od velikog
historijskog, naunog ili kulturnog znaaja da je ona od znaaja za drutvenu zajednicu, bez
obzira na njeno evidentiranje i registrovane kod nadlenog organa.

Ukoliko je kraa izvrena u postojanju vie kvalifikatornih okolnosti (npr.
provaljivanje, opasan nain,) radit e se o prividnom idealnom sticaju u vidu alternativiteta,
pa e uinilac odgovarati samo za jednu krau i to po onoj kvalifikaciji koja je dominantna.
Ostale e se cijeniti pri odmjeravanju kazne.

Iako je policija do sada, ukljuujui i vrijeme ratnih dejstava, registrovala samo
jednu krau umjetnikih predmeta iz muzeja (Muzej Republike Srpske u Banjaluci), u Bosni
i Hercegovini su verifikovane brojne krae slika i drugih umjetnina iz privatnih kolekcija i
ateljea, u kojima je nestao veliki broj umjetnikih dijela, ogromne umjetnike, ali i finansijske
vrijednosti.

Uprkos tome, u strukturama vlasti BiH, ni na dravnom, ni na entitetskom, pa ni na
kantonalnom nivou, ne postoje specijalizirane slube i institucije, ne samo za spreavanje
49
preprodaje kulturnog blaga i vraanje ukradenog i otetog, ve ni za spreavanje i otkrivanje
ilegalne trgovine umjetninama i arheolokim nalazima.

Pljakaju se ateljei poznatih slikara, privatni stanovi u potrazi za umjetninama, crkve,
muzej u Banja Luci je opljakan dva puta, prodaju se i falsifikati, a mnoga djela nisu
pronaena i vjerovatno su prokrijumarena van zemlje.

8. Kraa uinjena u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom imao kakvo oruje ili
opasno orue radi poinjenja djela

Kraa izvrena od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo
radi napada ili odbrane, odnosno ko krau poini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sa sobom
imao kakvo oruje ili opasno orue radi poinjenja djela, je kvalificirani oblik krivinog djela
teke krae predvien je u stavu 4 . KZ FBiH.

Ovaj oblik teke krae karakteriu sljedee kvalifikatorne okolnosti: da je uinilac
imao pri sebi kakvo oruje ili opasno sredstvo,da je to oruje ili opasno sredstvo imao za
vrijeme izvrenja krae, da ga je imao u namjeri da ga u sluaju potrebe upotrijebi pri
napadau ili odbrani i da je kraa poinjena u sastavu grupe ljudi.

Uinilac treba da ima pri sebi oruje ili opasno sredstvo za vrijeme radnje izvrenja
krae, bez obzira da li ga je ponio sa sobom ili je do njega doao prije izvrenja ili u toku
izvrenja krae.Uinilac treba da ima to sredstvo pri sebi radi napada ili odbrane. Bitno je da
ga je imao u toku oduzimanja stvari, pa tako nee biti ispunjen ovaj uslov ako je uinilac
ponio oruje ili opasno sredstvo u namjeri, pa ga je putem izgubio ili mu je oduzeto, a isto
tako uslov nee biti ispunjen ako je uinilac doao do ovakvog sredstva poslije oduzimanja
stvari, npr. pri odnoenju stvari sa mjesta krae poslije dovrene krae ili je pri bjegstvu
poslije uinjene krae doao do tog sredstva da bi se odbranio. Imati pri sebi oruje ili
opasno sredstvo znai da ga je uinalac imao kod sebe, na vidan nain ili skriveno. Uinilac
treba da ima pri sebi takvo sredstvo radi napada ili odbrane, pa tako ovaj uslov nee biti
ispunjen ako je imao kod sebe oruje ili opasno sredstvo iz drugih razloga (npr.ako oruje
nosi po dunosti ili ako je opasno sredstvo ponio radi obavljanja nekog posla). Ovaj
kvalifikovani oblik krae nee postojati ni u sluaju kada uinilac izvri krau imajui pri
sebi neko sredstvo ili radi obijanja ili provaljivanja, iako to orue moe sluiti da se izvri ili
odbije napad, jer motiv inkriminacije kod ovog oblika krae je pojaana opasnost uinioca
koji ima u vidu upotrebu oruja ili opasnog sredstva u cilju napada ili odbrane.

Ako je grupa ljudi uestvovala u krai, to podrazumijeva najmanje dvije osobe ili
vie njih prema odredbama KZ FBiH, teka kraa e postojati ako je samo jedno od njih,
uinilac ili pomaga, imalo pri sebi oruje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane.
Odgovornost ostalih uesnika koji nisu imali pri sebi kakvo oruje ili opasno sredstvo
postojat e ako su znali da neko od uesnika u krai ima pri sebi oruje ili opasno sredstvo.
Za postojanje ove teke krae nije bitno da li je oteeni znao da ulinioci krae imaju pri sebi
oruje ili opasno sredstvo.

Oruje, odnosno orue, treba da je namijenjeno bilo napadu bilo odbrani u toku
izvrenja krae.

Kvalifikatorna okolnost kod ovog oblika teke krae je i broj lica koja uestvuju u
krai i predhodni sporazum o vrenju veeg broja kraa. Pojam vie lica podrazumijeva
50
najmanje tri osobe. Drugi uslov je da su se uinioci udruili za vrenje kraa, a to e postojati
kada postoji predhodni dogovor o izvrenju vie kraa odnosno najmanje dvije krae. Nee
postojati ovo djelo ako se radi o dogovoru vie lica o izvrenju jedne krae ili ako je dogovor
uinjen za svaku krau pojedinano, bez unaprijed stvorenog plana za vrenje vie kraa.
Forma udruivanja i stepen organizovanosti nisu od znaaja. Ne mora se raditi o trajnom
udruenju, dovoljan je i obian dogovor za vrenje vie kraa. Za postojanje djela dovoljno je
da je izvreno jedno djelo krae, ali ono mora proizilaziti iz prethodnog plana vrenja kraa. S
druge strane, ovo djelo nee postojati iako je vie lica zajedniki izvrilo vie kraa, ako
njihov prethodni sporazum nije obuhvatio vie kraa. U sluaju izvrenja vie planiranih
kraa postojat e sticaj vie krivinih djela teke krae. Neophodno je da su lica uestvovala u
izvrenju krae, a ne samo da su se dogovorila za vrenje ovih kraa. Ovo djelo bi postojalo
npr.u sluaju kada je vie lica sporazumno potkradalo robu prilikom zajednikog rada na
utovaru i istovaru robe.

Subjektivnu stranu svih oblika teke krae ini umiljaj. On je razliit kod pojedinih
oblika, ali pored ostalih obiljeja krae mora obuhvatiti onu okolnost koja taj oblik krae ini
teim(npr. korienje nemoi nekog lica, da se kraa vri obijanjem itd.). Izvrilac djela moe
biti svako lice.

VII - RAZBOJNIKA KRAA

Razbojnika kraa je u KZ FBiH obraena u lanu 288., na sljedei nain:
(1) Ko je zateen pri uinjenju krivinog djela krae, pa s ciljem da ukradenu
stvar zadri, upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti
na njezin ivot ili tijelo,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana neka osoba s umiljajem teko
tjelesno ozlijeena, ili je to krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi, ili ako
je upotrijebljeno oruje ili opasno orue,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neka osoba s
umiljajem usmrena,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
44





44
lan 282. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela razbojnike krae krae
lan 234. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo razbojnike krae:
(1) Ko je na djelu krae zateen, pa u namjeri da ukradenu stavr zadri,upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju
da e neposredno napasti na njegov ivot ili tijelo,
kaznit e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno nanesena teka tjelesna povreda ili je djelo
uinjeno od strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost ukradenih
stvari prelazio iznos od 50.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice umiljajno lieno ivota,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
Dakle, pored neznatnih formulacijskih razlika krivinog djela razbojnike krae u KZ FBiH iz l.288. i ovog krivinog djela
iz lana 234. KZ RS, znaajna razlika se sastoji u tome to je u l. 234. stav 2. KZRS jedna od kvalifikatornih okolnosti i
vrijednost oduzetih stvari u iznosu koji prelazi 50.000 KM. Pored toga, za tei oblik iz stava 2. u KZ RS je propisana kazna
zatvora od 5 do 15 godina, dok je u KZ FBiH propisana kazna zatvora od najmanje pet godina.
51
1. Osnovni oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 1.)

Krivino delo razbojnike krae je jedno od najteih imovinskih krivinih dela, a
njegovi tei oblici spadaju u najtea krivina dela uopte.

Razbojnika kraa je sloeno krivino djelo koje se sastoji od krivinog djela krae
(oduzimanje tue pokretne stvari drugom i namjera pribavljanja protivpravne imovinske
koristi) i krivinog djela iznude (silom i ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da neto uini
ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine
45
).

Za postojanje ovog krivinog djela potrebno je ispunjenje sljedeih uslova:
- da je poinilac zateen na djelu krae,
- da je upotrijebio silu protiv neke osobe ili prijetnju da e neposredno napasti na
njezin ivot ili tijelo,
- da je sila ili prijetnja upotrijebljena u namjeri da se ukradena stvar zadri.

Za razliku od krivinog djela razbojnitva
46
kod kojeg prinuda predhodi krai, ovdje
kraa predhodi prinudi, odnosno ovdje je prinuda sredstvo za zadravanje ukradene stvari od
strane poinioca koji je zateen na djelu krae. Bitno obiljeje ovog krivinog djela je kraa
na kojoj je poinilac zateen.

1.1 Na djelu zateen
Pojam na djelu krae zateen podrazumijeva sve sluajeve kada se uinilac
zateen sa ukradenom stvari neposredno na mjestu izvrenja krae ili neposredno nakon
izvrenja djela krae (npr. u prostoriji iz koje vri krau, kao i u sluajevima kad je zateen u
blizini mjesta krae neposredno nakon krae, odnosno dok se nalazio u bjekstvu). Izraz na
mjestu krae zateen obuhvaa svo vrijeme od trenutka kada je poinilac oduzeo tuu
pokretnu stvar (kada je, dakle, dovrio krau u formalnom smislu) pa do momenta dok nije
doao u mirni posjed ukradene stvari (tj.do dovrenja krae u materijalnom smislu).
1.2. Upotreba sile protiv neke osobe ili prijetnja da e se izravno napasti na njezin
ivot ili tijelo

Drugi uslov postojanja ovog krivinog djela je da je poinilac upotrijebio silu protiv
neke osobe ili prijetnju da e neposredno napasti na njezin ivot ili tijelo. Sila predstavlja
odreeno fiziko djelovanje, ali kao sila smatra se i primjena hipnoze ili omamljujuih
sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za
otpor.
47


Prijetnju u smislu ovog krivinog djela predstavlja samo kvalificirani oblik prijetnje
odnosno prijatnja koja se odnosi na ugroavanje ivota ili tjelesnog integriteta neke osobe i
koja u sebi sadri ispoljavanje mogunosi neposrednog napada na ivot i tijelo. Po
prevladavajuem stajalitu prijetnja se moe odnositi i na osobu koja je bliska osobi koja je

45
lan 295. KZ FBiH
46
lan 289. KZ FBiH
47
lan 1. stav 28. KZ BiH
52
zatekla poinioca na mjestu krae ili ga sprijeila u krai (npr. prema djetetu, roditelju i sl.),s
tim da je ta osoba prilikom prijetnje prisutna.
Sila i prijetnja trebaju biti jasno izraene i takvog inteziteta i kvaliteta da su u
mogunosti uticati na postupke osobe koja pokuava sprijeiti poinioca krae. Pored toga
sila i prijetnja moraju biti usmjerene prema osobama, ali nije dovoljno da se silom i
prijetnjom ugroavaju imovinska dobra.
Pored istaknutog neophodno je da je uinilac koji je na djelu krae zateen silu ili
prijetnju prema nekoj osobi upotrijebio u namjeri da ukradenu stvar zadri, odnosno prinuda
treba da je motivisna zadravanjem ukradene stvari, a ne s nekim drugim ciljem npr.da sebi
stvori uslove za bjekstvo bez zadravanje ukradene stvari.

S obzirom da su i razbojnitvo kao i razbojnika kraa sloena krivina djela u iji
sastav ulaze prinuda i kraa, postavlja se pitanje razgranienja ova djela.Temeljni kriteriji su
redosljed izvrenja radnji odnosno motivi preduzimanja prinude. Kod razbojnitva prinuda
predhodi krai, prinuda je sredstvo da se od drugog oduzme pokretna stvar, dok kod
razbojnike krae kraa predhodi prinudi, ovdje se sila i prijetnja upotrebljavaju kao sredstva
za zadravanje ve ukradene stvari.

Krivino djelo razbojnike krae je dovreno upotrebom sile ili prijetnje bez obzira
na to je li poinilac krae uspio zadrati ukradenu stvar ili ne.

Poinilac ovog krivinog djela moe biti svaka osoba.

Djelo se moe izvriti sa umiljajem i to direktnim, koji obuhvaa svijest da se tua
pokretna stvar oduzima drugom, te da se zadravanje ukradene stvari vri upotrebom sile ili
prijetnje.

Saizvritelj u izvrenju ovog djela je i osoba koja je znala da e u sluaju potrebe
jedan od sudionika krae upotrijebiti silu ili prijetnju i koja se nije tome protivila, odnosno
koja je pristala da sila ili prijetnja upotrijebe, bez obzira to ona sama nije upotrijebila silu ili
prijetnju radi zadravanja ukradene stvari.
Ukoliko su dvije osobe zajedniki izvrile krau, pa se ukradena stvar nalazi kod
jednog izvrioca krae, a drugi saizvritelj upotrijebi silu ili prijetnju u cilju zadravanja
ukradene stvari, bez obzira to se stvar ne nalazi kod njega, bit e saizvritelj krivinog djela
razbojnike krae.

Za kvalifikaciju krivinog djela razbojnike krae je bez znaaja to to uinilac ovog
djela, u momentu preduzimanja sile prema licu koje ga je zateklo na izvrenju djela krae,
ima kod sebe stvar male vrijednosti.

Budui da je krivino djelo razbojnike krae sloeno krivino djelo sastavljeno od
krivinog djela krae i krivinog djela prinude stjecaj ovih krivinih djela nije mogu.

Ako je prilikom izvrenja krivinog djela razbojnike krae poinilac nanio laku
tjelesnu povredu, takva laka tjelesna povreda konzumirana je elementom sile protiv neke
osobe,te se radi o primjeru prividnog sticanja na temelju principa inkluzije.
48


48
Zlatari B, 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Beograd, str.399

53

2. Tei, kvalifikovani oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 2.)

Tea kvalifikacija razbojnike krae odreena je s obzirom na prouzroene
posljedice (nanoenje teke tjelesne povrede) ili s obzirom na nain izvrenja (krivino djelo
izvreno u sastavu grupe ljudi odnosno vie lica ili krivino djelo izvreno uz upotrebu
kakvog oruja ili opasnog orue).

Dakle, okolnosti koje djelu daju tei vid su:
- umiljajno nanoenje teke tjelesne povrede nekoj osobi, ili
- poinjenje djela u sastavu skupine, ili
- poinjenje djela uz upotrebu oruja i opasnog orua.


2.1. Nanoenje teeke tjelesne povrede nekoj osobi

Prvu kavlifikatornu okolnost ini umiljajno nanoenje teeke tjelesne povrede nekoj
osobi. Ukoliko je pri izvrenju ovog djela nekom licu nanesena teka tjelesna povreda,
potrebno je da je to uinjeno umiljajno, jer ako je teka tjelesna povreda nanesena nehatno,
nee postojati ovo krivino djelo ve e se raditi o sticaju izmeu ovog djela i teke tjelesne
povrede izvrene iz nehata. Teka tjelesna povreda moe biti nanesena i prilikom izvrenja
razbojnike krae, odnosno prilikom oduzimanja tue pokretne stvari, bilo na mjestu
izvrenja razbojnike krae ili neposredno nakon razbojnike krae npr.prilikom bijega s lica
mjesta, sve dok nije ostvareno mirno priteanje stvari.

Osoba kojoj se nanosi teka tjelesna povreda ne mora biti oteena tj. osoba od koje
se oduzima stvar ili od koje je oduzeta stvar. To mogu biti i osobe koje su poduzele radnje u
cilju onemoguavanja izvrenja krivinog djela razbojnike krae.

Pod tzv. obinom tekom tjelesnom povredom podrazumijeva se:
Ko drugoga teko tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teko narui, odnosno
kvalificirani oblik teke tjelesne povrede postoji u sljedem sluaju:
Ko drugoga tjelesno povrijedi ili mu zdravlje narui tako teko da je zbog toga
doveden u opasnost ivot povrijeenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji
vaan dio njegovog tijela ili koji vaan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad
povrijeenog, ili trajno i teko naruenje njegovog zdravlja ili unakaenost, ili nastupi smrt
povrijeenog lica
49
.

Po prevladavajuem shvatanju, ukoliko je vie osoba sudjelovalo u izvrenju
krivinog djela razbojnike krae, a samo jedna osoba je nanijela teku tjelesnu povredu
postojat e odgovornost i drugih sudionika ukoliko su se saglasili sa nanoenjem teke
tjelesne povrede od strane jednog od njih. Ukoliko takva suglasnost ne proizilazi iz okolnosti
izvrenja krivinog djela i drugih okolnosti radit e se o tzv. ekcesu izvritelja tj. onaj ko je
umiljajno nanio teku tjelesnu povredu odgovarat e za kvalificirani oblik krivinog djela
razbojnike krae, a ostali za obino krivino djelo razbojnike krae.


49
lan 172. stav 1. ,3. i 5. KZ FBiH
54
Ukoliko je pri izvrenju krivinog djela razbojnike krae teko tjelesno povrjeeno
vie osoba radit e se samo o jednom krivinom djelu iz ovog lana, a ne o sticaju djela.

Ukoliko je prilikom izvrenja krivinog djela razbojnike krae nekoj osobi
nanesena teka tjelesna povreda iz nehata nee se raditi o ovom krivinom djelu razbojnike
krae iz stava 2. lana 288. KZFBiH, ve o sticaju krivinog djela razbojnike krae i
krivinog djela teke tjelesne povrede iz nehata iz l.172. stav 6. KZ FBiH.

A ako je pri izvrenju krivinih djela razbojnike krae s umiljajem nanesena nekoj
osobi laka tjelesna povreda nee se raditi o sticaju krivinog djela razbojnike krae i
krivinog djela lake tjelesne povrede, budui da je krivino djelo lake tjelesne povrede
konzumirano stavom 1. krivinog djela razbojnike krae.

Poinilac ovog kvalificiranog oblika djela moe biti svaka osoba.

2.2. Razbojnika kraa izvrena u sastavu grupe ljudi

Drugu kavlificiranu okolnost kod krivinog djela razbojnike krae (iz stava 2.)
predstavlja injenica da je razbojnika kraa izvrena u sastavu grupe ljudi.

Objanjenja pojma grupe ljudi su data u kod obrade krivinog djela teke krae. Za
pojam grupe ljudi, u smislu ove zakonske odredbe, nije potrebno postojanje znatnijeg stepena
organiziranosti njezinih lanova, u smislu zajednikog djelovanja i meusobne povezanosti.
Moe se raditi o grupi ljudi odnosno vie lica formitanoj ad hoc, sluajno, za izvrenje samo
jednog krivinog djela.

Nije bitno je li izvrenju krivinog djela predhodio dogovor lanova grupe ljudi ili je
do njihovog zajednikog djelovanja dolo sluajno. Djela koja se vre u okviru grupe ljudi ne
moraju biti blie konkretizovana.

Odgovornost za ovo krivino djelo postojat e bez obzira na konkretnu djelatnost
svakog od sudionika grupe ljudi, tako da odgovara ne samo onaj sudionik grupe koji je
poduzeo radnju izvrenja (npr.upotrebu sile ili prijetnje i sl.), ve i svaki onaj lan koji se pri
izvrenju razbojnike krae saglasio s djelovanjem ostalih lanova grupe (dovoljan je npr.
zajedniki umiljaj na upotrebu sile, prijetnje, zajedniki umiljaj u pogledu zadravanja
stvari i sl.).

2.3. Upotreba kakvog oruja ili opasnog orua

Trei vid krivinog djela razbojnike krae ,iz stava 2. lana 288. KZFBiH, postoji
ukoliko je pri izvrenju krivinog djela razbojnike krae upotrijebljeno kakvo oruje ili
opasno orue.

Ovdje je osnov tee inkriminacije okolnost da postoji vea mogunost ugroavanja
ivota ili tjelesnog integriteta oteene osobe ili drugih osoba.

3. Najtei oblik krivinog djela razbojnike krae (stav 3.)

U stavu 3. lana 288 KZFBiH odreen je najtei oblik krivinog djela razbojnike
krae i on postoji ako je pri uinjenju djela neka osoba umiljajno usmrena.
55

Ovo je zapravo samo specijalni sluaj kvalifikovanog ubistva iz koristoljublja, ali s
obzirom da se ovdje lienje ivota pojavljuje kao sredstvo za obezbjeenje izvrene krae, pa
zbog povezanosti tih djela, zakon ovaj sluaj predvia kao teki oblik razbojnike krae. Ako
je lienje ivota izvreno nehatno postojat e sticaj izmeu razbojnike krae i nehatnog
ubistva, to je dosta zanimljivo obzirom da razbojnika kraa postoji samo kada je ubistvo
uinjeno umiljajno. Sve ono to je naznaeno u vezi kvalifikatornog oblika krivinog djela
razbojnike krae pri ijem izvrenju je nekoj osobi s umiljajem nanesena teka tjelesna
povreda ( djelo iz stava 2.) odnosi se mutatis mutandis i na ovaj oblik krivinog djela. Ovdje
treba naznaiti, osim ve pomenutog, da za postojanje ovog oblika djela nije potrebno da je
neka osoba sa umiljajem liena ivota u namjeri zadravanja stvari koja je predmet
razbojnike krae. O ovom djelu e se raditi i u sluaju ako se neka osoba lii ivota u
prinuivanju da otkrije gdje se nalaze stvari koje poinilac hoe zadrati ili u sluaju kada se
to radi da bi se slomio otpor, onemoguilo dozivanje u pomo i sl.

S obzirom da se kod ovog oblika krivinog djela radi u stvari o konstrukciji sloenog
krivinog djela (krivino djelo razbojnike krae i krivino djelo ubistva), poinilac djela u
odnosu na oba djela treba postupati s umiljajem.

VIII - ODNOS KRIVINOG DJELA KRAE SA SRODNIM KRIVINIM
DJELIMA

Pored krivinog djela krae, teke krae i razbojnike krae, koja spadaju u krivina
djela protiv imovine, ovdje teba navesti i druga krivina djela, koja su po odreenim
obiljejima srodna krivinom djelu krae.

To je, prvenstveno, krivino djelo umske krae jer se ono vri radi krae, te druga
krivina djela protiv imovine, kao to su: utaja, iznuda, ucjena i oduzimanje tue pokretnine.

Zajedniko obiljeje krivinih djela utaje, iznude i ucjene sa krivinim djelima krae
je to da uinilac ovih krivinih djela ima za cilj da sebi ili drugom pribavi protivpravnu
imovinsku korist.
Kod krivinog djela oduzimanja tue pokretnine uinilac nema za cilj da sebi ili
drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, ali protupravno oduzima ili zadrava tuu
pokretninu.

1. UMSKA KRAA

Krivino djelo umske krae je odreeno lanom 316. KZF BiH, kako slijedi:

(1) Ko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina je oborenoga drveta
vea od dva kubna metra,
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili
ako je koliina oborenog drveta vea od pet kubnih metara, ili ako je krivino djelo iz
stava 1. ovog lana poinjeno u zatienoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi
posebne namjene,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
50


50
lan 310. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela umske krae,
56

Krivino djelo umske krae predstavlja poseban oblik krivinog djela krae.
S obzirom da je u bivem KZ BiH za krivino djelo umske krae, u odnosu na
krivino djelo krae, bilo propisano znatno blae kanjavanje, ovo krivino djelo oznaavano
je kao privilegirani oblik krivinog djela krae. Sadanje zakonsko rjeenje, odnosno
propisane kazne za krivino djelo umske krae i krivino djelo krae, ne daju osnova za
zakljuak da se radi o privilegiranom obliku krivinog djela krae.

1.1. Osnovni oblik krivinog djela umske krae(stav 1.)

Krivino djelo umske krae sastoji se u obaranju radi krae jednog ili vie stabala u
umi,u koliini oborenog drveta veoj od dva kubna metra.

Radnja izvrenja djela je obaranje jednog ili vie stabala. Pod obaranjem se
podrazumijeva sjea stabala tj. odvajanje stabala od korijena, a takoer i krenje stabala,
odnosno vaenje iz zemlje stabala sa korijenom.

Kao zakonski element ovog krivinog djela je mjesto uinjenja. Naime, za postojanje
djela potrebno je da je obaranje jednog ili vie stabala izvreno u umi. Pojam ume treba
tumaiti u smislu l.4. Zakona o umama, prema kojoj odredbi se pod umom
smatra:Zemljite prekriveno umskim drveem ili umskim grmljem ija povrina prelazi
500 m2 i ija je irina najmanje deset metara. umom se smatraju i umski rasadnici, plantae
umskog drvea, istine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u umi koja se
koristi po osnovu prava za prelazak preko tueg zemljita, umski putevi i druga umska
transportna i protivpoarna infrastruktura, dijelovi zemljita koji su predmet poumljavanja,
povrine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekue povrinske vode i druge povrinske vode
i movare unutar uma kojima se upravlja posebnim zakonom.
51


Krivino djelo je svreno obaranjem stabla, jer obaranje stabla predstavlja
istovremeno i akt oduzimanja drveta.

Pored toga, obaranje stabala treba se vriti radi krae tj.radi pribavljanja sebi ili
drugom protupravne imovinske koristi, a ne u nekoj drugoj namjeri, tako da se djelo ne moe
poiniti obaranjem stabala u vlastitoj umi ve samo u tuoj umi, ime e biti ostvaren jo
jedan element krivinog djela umske krae.

Za postojanje krivinog djela nije odluno o kojoj vrsti drveta se radi, kao to nije
odluna ni vrijednost oborenog drveta.


lan 430. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo umske krae:
(1) Ko radi krae u umi obori jedno ili vie stabala,a koliina oborenoga drveta je vea od tri kubna metra,
Kaznit e se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjenou namjeri da se oboreno drvo proda,ili ako je koliina oborenog drveta
vea od osam kubnih metara,ili ako je djelo uinjeno u zatitnoj umi,nacionalnom parku ili drugoj umi s
posebnom namjenom,
Uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom.
Dakle, vidljive su razlike i u dispoziciji (koje se ogledaju u koliini oborenog drveta), i u sankciji (u stavu 1. je propisana
mogunost kanjavanja uinica novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine, a u stavu 2. zatvorom od est mjeseci do pet
godina i novanom kaznom, dok u KZFBiH i KZBD nije predviena novana kazna za uinioce ovog krivinog djela).

51
Zakon o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03) .
57
Kod ovog krivinog djela objektivni uslov kanjivosti predstavlja koliina oborenog
drveta koja treba biti vea od dva kubna metra. injenica da se radi o naznaenoj koliini
oborenog drveta, s obzirom da predstavlja objektivni uslov kanjivosti, ne mora biti
obuhvaena umiljajem uinioca.

Krivino djelo smatra se dovrenim samim obaranjem jednog ili vie stabala u
naznaenoj koliini oborenog drveta. Nije potrebno da je prisvojeno odnosno oduzeto
oboreno drvo.

Uinilac krivinog djela moe biti svaka osoba.

Ovo krivino djelo moe se poiniti samo s umiljajem koji obuhvaa svijest da se
obaranje stabala vri u tuoj umi. Osim toga, potrebno je postojanje namjere oduzimanja
odnosno prisvajanja oborenih stabala, odnosno namjera pribavljanja za sebe ili drugoga
protupravne imovinske koristi.

2. Kvalifikovani oblik krivinog djela umske krae (stav 2.)

U stavu 2. predvien je tei, kvalificirani oblik krivinog djela umske krae, koji je
odreen s obzirom na posebne okolnosti namjere uinioca, koliinu oborenog drveta i mjesto
izvrenja djela, odnosno znaaj ume u kojoj se krivino djelo ini.

Prvu kvalifikatornu okolnost ini namjera uinioca da se oboreno drvo proda, to
znai da uinilac nije izvrio djelo radi zadovoljavanja sopstevnih potreba za drvetom (radi
ogrijeva, izgradnje kue i sl.). Kvalificirani oblik ovog djela postoji i kada je uinlac oborio
drvo u namjeri da ga upotrijebi za izradu svojih proizvoda za prodaju.

Druga kalifikatorna okolnost postoji ukoliko je koliina oborenog drveta vea od pet
kubnih metara. Uinilac mora da bude svjestan da je oborio veu koliinu drveta, iako ne
mora imati tanu predstavu o tome da je ta koliina vea od pet kubnih metara.
Posebna kvalifikatorna okolnost odnosi se na vrstu ume u kojoj se djelo vri tj,
kvalificirani oblik djela e postojati ako je obaranje stabala izvreno u zatitnoj umi,
nacionalnom parku ili drugoj umi s posebnom namjenom.

Pod pojmom zatitne ume, u smislu Zakona o umama, smatraju se:

a) ume koje prvenstveno slue za zatitu zemljita na strmim terenima i zemljita
podlonih erozijama, bujicama, klizitima ili otrim klimatskim uslovima koji ugroavaju
postojanje samih uma;
b) ume iji je glavni zadatak zatita naselja, privrednih i drugih objekata kao to su
saobraanice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zatita izvorita i
korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i ume koje su podignute kao zatitni
pojasevi, odnosno koje slue protiv prirodnih nepogoda ili katastrofinih ili stihijskih efekata
ljudskog djelovanja.
52


Pod pojmom uma sa posebnom namjenom, u smislu Zakona o umama, smatraju se:


52
lan 39. Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03) .
58
a) ume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekoloki i prirodni
znaaj, nacionalni parkovi, park ume, prirodni i lovni rezervati;
b) ume od posebnog znaaja za odbranu i potrebe Vojske Federacije;
c) ume i umsko zemljite od znaaja za zatitu biodiverziteta i prirodnih stanita
flore, faune i drugih organizama;
d) ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti;
e) ume od posebnog naunog i obrazovnog znaaja;
f) ume od specijalnog znaaja za proiavanje zraka, snabdijevanje vodom i njezin
kvalitet;
g) ume namijenjene za izletita, odmor, ope obrazovanje, rekreaciju, turizam,
klimatska i druga ljeilita."
53


I za kvalifikatorni oblik ovog djela, za odgovornost uinioca potreban je, takoer,
umiljaj. Naime, uinilac mora biti svjestan karaktera ili namjene ume u kojoj vri obaranje
stabala, odnosno, mora biti svjestan da se radi o obaranju vee koliine drveta kao i svijestan
da se obaranje stabala vri u tuoj umi. Osim toga, potrebno je postojanje namjere
oduzimanja odnosno prisvajanja oborenih stabala, odnosno namjera pribavljanja, za sebe ili
drugoga, protupravne imovinske koristi. Uinilac ne mora biti svjestan i tane koliine
oborenog drveta.
IX - UTAJA
Krivino djelo utaje je u lanu KZ FBiH definisano na sljedei nain:
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist protupravno zadri
tuu pokretninu koja mu je povjerena,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Staratelj koji uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana ,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine
(3) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog
znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem
pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je utajena stvar male vrijednosti,a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja
imovinske koristi takve vrijednosti,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.

53
lan 40. Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03) .

59
(5) Kaznom iz stava 4. ovog lana kaznit e se ko tuu pokretninu koju je naao ili do
koje je sluajno doao protupravno zadri s ciljem da sebi ili drugome pribavi
imovinsku korist.
(6) Uinitelj krivinog djela iz stavova 1.,4. i 5. ovog lana koji utajenu stvar vrati
oteeniku prije nego sazna da je otkriven,
moe se osloboditi kazne .
54

Krivino djelo utaje sastoji se u protupravnom zadravanju (prisvajanju) tue
pokretne stvari u namjeri pribavljivanja sebi ili drugom protupravne imovinske koristi, a koja
je stvar poinitelju povjerena, koju je naao ili do koje je sluajno doao.

Upravo po radnji izvrenja i razlikuje se ovo krivino djelo od krivinog djela krae,
dok su ostala obiljeja ovih krivinih djela identina (tua pokretna stvar, namjera
pribavljanja sebi ili drugom protivpravne imovinske koristi ). Naime, za razliku od krivinog
djela krae, kod kojeg se radnja izvrenja sastoji u oduzimanju tue pokretne stvari koja se
nalazi u priteanju neke druge osobe, kod ovog krivinog djela radnja se ne vri
oduzimanjem ve samo prisvajanjem, jer se stvar ve nalazi u priteanju uinioca po nekom
osnovu koji nije protivpravan. I ovdje je objekat djela tua pokretna stvar i u odnosu na to
obiljeje nema razlike izmeu utaje i krae.

S obzirom na osnov po kome je zasnovano priteenje poinitelja na stvarima,
odnosno osnov po kome se stvari nalaze kod poinitelja, razlikuju se dva oblika utaje:
a) utaja stvari koja je poinitelju povjerena (osnovno djelo)
b) utaja naene stvari ili utaja stvari do koje je poinitelj sluajno doao (kao laki
oblik djela).

Laki oblik krivinog djela utaje postoji i u sluaju utaje stvari male vrijednosti, pod
uslovom da je poinitelj iao za tim da prisvoji stvar takve vrijednosti.


54
lan 284. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela utaje
lan 235. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo utaje:
(1) "Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je
povjerena,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 200 KM,a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku koris,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini staralac, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine
(4) Ako je utajena stvar od posebnog historijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost utajene stvari
prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000
KM, kaznit e se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi ili
drugom pribavi imovinsku korist, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(6) Gonjenje za djela iz stava 1.,2. i 5. preduzima se po prijedlogu."
Dakle, osnovne razlike su u sankcijama, zatim u injenici da KZRS ne predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca
koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven, te u stavu 6. ovog lana KZRS koji predvia da se gonjenje
za djela iz stava 1., 2. i 5. preduzima po prijedlogu.
60
Tei oblici krivinog djela utaje predvieni su:
a) s obzirom na svojstvo uinioca, odnosno utaja koju je poinio staratelj,
b) s obzirom na pritodu utajene stvari, odnosno, ako je utajena stvar od posebnog
kulturnog, povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike
vrijednosti.

U glavi XXXI KZFBiH, koja obuhvata krivina djela podmiivanja i krivina djela
protiv slubene i druge odgovorne funkcije, predvieno je krivino djelo Pronevjera u
slubi
55
, kao poseban oblik utaje koji e postojati ukoliko se radi o prisvajanju stvari (novac,
vrijednosni papiri ili druge pokretnine) koje su poinitelju povjerene u slubi ili uope na radu
u institucijama u Federaciji BiH.

X - IZNUDA

Krivino djelo iznude je u lanu 295. KZFBiH definisano na sljedei nain:
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom
ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugog da to uini ili ne uini na tetu svoje ili
tue imovine,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je pri uinjenju krivinog djela oz stava 1. ovog lana upotrijebljeno
oruje ili opasno orue, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivino
djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije,
uinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
56


1. Osnovni oblik krivinog djela iznude (stav 1.)

Krivino djelo iznude spada u krivina djela upravljena protiv dva zatitna objekta:
protiv imovine i protiv slobode i prava ovjeka. S obzirom na preteitost imovine kao
zatitnog objekta, krivino djelo svrstano je u skupinu krivinih djela protiv imovine. Kako je
krivino djelo iznude upravljeno i protiv slobode odluivanja, kao posrednog zatitnog
objekta, ono predstavlja poseban vid prinude.

55
lan 384. KZ FBiH
56
lan 289. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela iznude
lan 242. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo iznude:
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi
drugog da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se
kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri izvrenju djela upotrijebljeno
kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili na naroito grub i poniavajui nain, kaznit e se
zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela iznude, kaznit e se zatvorom od tri do petnaest godina.

Dakle, prema stavu 1. u lanu 242. U KZ RS djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se ini prinuivanjem (to nije
propisano u KZFBiH i KZBD). U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela,pa tako prva kvalifikatorna okolost postoji
ako je djelom iz ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000KM sa kaznom zatvora od
jedne do osam godina i ako taj iznos prelazi 50.000 KM kada je kazna od dvije do dvanaest godina zatvora. Istim stavom je
predviena druga kvalifikatorna okolnost tj. izvrenje djela u sastavu vie lica ili ako je djelo uinjeno na naroito grub i
poniavajui nain. U stavu 3. ovog lana KZ RS, za razliku od KZFBiH i KZBD, je predvien i najtei oblik djela, kada se
ko za nagradu bavi vrenjem ovog djela, gdje je propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina.

61

Krivino djelo iznude sastoji se u prinuivanju drugoga silom ili ozbiljnom
prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, u namjeri da time sebi ili
drugom pribavi protupravnu imovinska korist .

Radnja djela sastoji se u prinuivanju drugog da neto uini ili ne uini.
Prinuivanje se vri upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje, to petpostavlja da je izvrilac silom
ili ozbiljnom prijetnjom kod drugog izvukao odluku koja nije izraz njegove volje i nametnuo
mu da, protivno njegovoj volji, preduzme neku djelatnost, da se uzdri od preduzimanja neke
djelatnosti ili da neto trpi. Otuda i zakljuak da je prinuda krivino djelo upravljeno protiv
slobode odluivanja i ostvarivanja volje. Pod pojmom sile naelno se podrazumijeva kako
apsolutna sila (vis absoluta), tako i kompluzivna sila (vis complusiva) kao i primjena hipnoze
i omamljujuih sredstava. Sila mora biti ozbiljna i kao takvu pasivni subjekt mora da je
shvati, ali nije potrebno da je izvrilac djela imao i stvarnu namjeru da prijetnju ostvari.

Zatitni objekt ovog krivinog djela je imovina, to podrazumijeva ukupnost
imovinskih dobara i imovinskih interesa kao i imovinskih prava koje pripadaju nekoj osobi.
Odreenim injenjem ili neinjenjem od prinuene osobe moe se prouzroiti teta kako za
imovinu osobe koja je prinuena tako i za imovinu neke druge osobe (npr. davanje novca na
zajam, odricanje od nasljea, zakljuenje nepovoljnog ugovora i sl.).

2. Tei oblici krivinog djela iznude (stav 2.)

U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela, pa tako prva kvalifikatorna okolost
postoji ako je pri uinjenju djela upotrijebljeno oruje ili opasno orue, ili je uinjeno u
sastavu grupe ljudi ili zloinake organizacije, dakle, odnosi se na nain uinjenja djela.

Druga kvalifikatorna okolnost se odnosi na vrijednost pribavljene imovinske koristi i
ona e postojati ako je pribavljena znatna imovinska korist.

Znatna imovinska korist postoji kada vrijednost imovinske imovinske koristi
pribavljene izvrenjem ovog djela prelazi 15.000 KM."
57


Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba.

Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, a uz to je potrebna i namjera za pribavljanje
protivpravne imovinske koristi.

Krivino djelo iznude smatra se dovrenim kada je prinuena osoba izvrila
odreenu radnju, injenje ili neinjenje, na tetu svoje ili tue imovine, bez obziora da li je ili
ne uinilac pribavio sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist.
XI - UCJENA
Krivino djelo ucjene je u lanu 296. KZ FBiH definisano na sljedei nain:

(1) Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zaprijeti
drugome da e protiv njega ili njemu bliske osobe otkriti neto to bi njihovoj

57
Shvatanje Krivinog odjeljenja VS FBiH,br.Su-1728/04 od 16.11.2004.god.
62
asti ili ugledu kodilo i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili
tue imovine,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena znatna imovinska
korist, ili je krivino djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake
organizacije,
uiniltelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
58


1. Osnovni oblik krivinog djela ucjene (stav 1.)

Kao i krivino djelo iznude, krivino djelo ucjene spada u krivino djelo upravljeno i
protiv imovine i protiv slobode prava, slobode odluivanja. I ovo krivino djelo je, s obzirom
na preteitost zatitnog objekta (imovina), svrstano u skupinu krivinih djela protiv imovine.
Krivino djelo ucjene je prinuda u kojoj je sredstvo prinuivanja prijetnja da e se
protiv oteenog ili njemu bliskog lica otkriti neto to bi kodilo njegovoj asti i ugledu, da
neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, a u namjeri pribavljanja protupravne
imovinske koristi.

Radnja krivinog djela ucjene je upuivanje prijetnje oteenom da e protiv njega
ili njemu bliskog lica biti otkriveno neto to moe koditi njihovoj asti ili ugledu.

Prijetnja mora biti ozbiljna i mora sadravati istinita tvrenja, ali nije iskljueno da i
iznoenje neistinitih injenica moe nakoditi asti i ugledu nekog lica. Znai, prijetnja mora
u izvjesnoj mjeri biti konkretizirana, a ne openita, npr.prekid trudnoe, neko nemoralno
ponaanje, da e biti otkriveno izvreno krivino djelo i sl. Kod ucjene prijetnja je uvijek
upravljena licu koje se prinuava, a zlo koje se prijeti moe se odnositi i na neko drugo,
njemu blisko lice (krvni srodnici, brani partner, usvojenik ili usvojilac, i druga bliska lica po
nekom osnovu).

Prijetnja kao vid psihike prinude moe biti uinjena na razne naine: pismeno,
usmeno, putem telefona i sl., dok su mogui naini saoptavanja injenica: objavljivanje

58
lan 290. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela ucjene
lan 243. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo ucjene:
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, zaprijeti drugom da e protiv njega ili
njemu bliskih lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu
svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo uinjeno od strane vie
lica ili na naroito poniavajui nain, kaznit e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela ucjene, kaznit e se zatvorom od tri do petnaest godina.
Prema stavu 1. ovog lana KZ RS djelo obuhvata i utjerivanje duga, za razliku od KZFBiH I KZBD)
U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela, pa tako prva kvalifikatorna okolost prema KZ RS postoji ako je djelom iz
ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000KM sa kaznom zatvora odod jedne do osam
godina i ako taj iznos prelazi 50.000 KM kada je kazna od dvije do dvanaest godina zatvora,dok je istim stavom l.295. KZ
FBiH i l.289 KZ BDBiH kvalifikatorna okolonost postoji ako je djelom iz ovog lana pribavljena znatna imovinska korist,
kada je kazna zatvora od jedne do deset godina.
Kao druga kvalifikatorna okolnost istim stavom predvieno je izvrenje djela u sastavu grupe ljudi ili zloinake
organiacije(u KZFBiH i KZBD), dok je istim stavom u KZ RS predvieno i izvrenje djela u sastavu vie lica ili ako je djelo
uinjeno na naroito poniavajui nain.
U stavu 3. navedenog lana KZ RS je predvien i najtei oblik djela, kada se ko za nagradu bavi vrenjem ovog djela, gdje je
propisana kazna zatvora od tri do petnaest godina.

63
odreenih podataka u sredstvima javnog informisanja npr.novinama, radiju i televiziji,
internetu, kao i saoptavanjem podataka branom partneru, rodbini, prijateljima i sl.

2. Tei oblici krivinog djela ucjene (stav 2.)

U stavu 2. su predvieni i tei oblici ovog djela, pa tako prva kvalifikatorna okolost
postoji ako je djelom iz ovog lana pribavljena znatna imovinska korist. Druga kvalifikatorna
okolnost postoji ako je djelo izvreno u sastavu grupe ljudi ili zloinake organiacije.

Poinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba.

Djelo se moe uiniti samo s umiljajem.

Krivino djelo ucjene i krivino djelo iznude imaju istovjetna bitna obiljeja (radnja
izvrenja djela je prinuivanje neke osobe, zatitni objekt je tua imovina, uinilac postupa u
namjeri pribavljanja sebi ili drugome protivpravne imovinske koristi. Razlika izmeu ovih
krivinih djela se ogleda u nainu prinuivanja odnosno sadrini prijetnje upuene pasivnom
subjektu i u tome to se kao sredstvo prinuivanja kod iznude osim prijetnje pojavljuje i sila.

XII - ODUZIMANJE TUE POKRETNINE

Krivino djelo oduzimanje tue pokretne u lanu 291. KZ FBiH definasano je na
sljedei nain:
(1) Ko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme ili zadri
tuu pokretninu,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako se krivino djelo iz stava 1. ovog lana odnosi na motorno vozilo
pokuaj e se kazniti.

(3) Uinilac krivinog djela iz stava 1. ovog lana koji oduzetu stvar, koja nije
motorno vozilo, vrati oteenom prije nego sazna da je otkriven,
moe se osloboditi kazne .
59



59
lan 285. KZBD na isti nain odreuje i dispoziciju i sankciju krivinog djela oduzimanje tue pokretnine;
lan 236. KZRS na sljedei nain propisuje krivino djelo oduzimanje tue pokretnine:
(1)Ko bez namjere pribavljanja imovinske koristi oduzme tuu pokretnu stvar,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
(2)Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos
od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina
(3)Gonjenje za djelo iz stav1 1. se preduzima po prijedlogu.

Za djelo iz stava 1. KZ FBiH i KZ BDBiH propisana je novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, dok je u KZ RS
propisana novna kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Postoji razlika i u tome to je u stavom 2. KZ RS predvien tei
oblik djela to ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog,naunog ilikulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari
prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,odnosno u KZ FBiH I KZ BDBiH
se ne predvia tei kvalifikovani oblik ovog krivinog djela kao u KZ RS. Takoer, stavom 3. KZ RS je predvieno da se
gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima po prijedlogu (to nije propisano u KZFBiH i KZBD).


64
1. Osnovni oblik krivinog djela oduzimanje tue pokretnine (stav 1.)

Osnovni oblik djela postoji kada neko bez namjere pribavljanja imovinske koristi
protupravno oduzme ili prisvoji tuu pokretnu stvar. Naime, radnja izvrenja ovog krivinog
djela odreena alternativno i to kao:
a) protuvpravno oduzimanje tue pokretne stvari i
b) protuvpravno zadravanje tue pokretne stvari.

Prvi oblik radnje izvrenja (oduzimanje) odgovara radnji izvrenja krivinog djela
krae, dok drugi oblik (zadravanje) odgovara radnji izvrenja krivinog djela utaje. S
obzirom na istovjetnost radnje izvrenja kao i injenicu da je objekt radnje tua pokretna
stvar, ovo krivino djelo po svim objektivnim obiljejima odgovara krivinom djelu krae
odnosno utaje.

Djelo se razlikuje od utaje i krae po subjektivnom kriteriju. Kod ovog djela, za
razliku od krivinog djela krae i krivinog djela utaje, poinitelj protupravno oduzima
odnosno protivpravno zadrava tuu pokretnu stvar ne u namjeri da sebi ili drugom pribavi
protupravnu imovinsku korist, ve iz nekih drugih razloga. Motiv oduzimanja, odnosno
namjera uinioca je irelevantna. To moe biti uinjeno npr. da se draocu stvari napakosti, da
mu se nanese izvjesna teta, da se osveti i sl.

Radit e se o ovom krivinom djelu, a ne o krivinom djelu krae ili utaje, ako se
tua pokretna stvar oduzima ili prisvaja da se nekom nanese neka teta ili bol (oduzimanje ili
prisvajanje fotografije koja nema nikakvu drugu vrijednost osim to predstavlja dragu
uspomenu), zatim ako se oduzima ili prisvaja tua pokretna stvar koja je komprimitirajua za
poinitelja krivinog djela (pismo, isprava, fotografija i sl.), ili iz drugih motiva koji ne znae
pribavljanje protivpravne imovinske koristi

Bez obzira to uinilac ovog krivinog djela ne ide za tim da pribavi protivpravnu
imvinsku korist, oduzimanje i prisvajanje treba se vriti u namjeri trajnog prisvajanja,
odnosno, izvrenjem ovog djela dosadanji dratelj stvari liava se trajno stvarne vlasti nad
stvari.
Bilo kojim nainom da se vri krivino djelo oduzimanja tue stvari, kod poinitelja
mora postojati namjera prisvajanja tj. namjera da tuu pokretnu stvar dobije u svoju vlast,
koja praktiki odgovara onoj njenzinog vlasnika. Iako namjera prisvajanja nije izriito
istaknuta u zakonskom tekstu kao element djela, namjera prisvajanja postoji kao preutni
element ovog krivinog djela,
60
u protivnom, ako ne bi bilo namjere prisvajanja tj. ako bi se
stvar prisvojila ili oduzela samo da bi se uinilac njome posluio i da bi stvar kasnije vratio,
radit e se o neovlatenoj posluzi (furtum usus), tzv. kraa posluge koja moe biti kanjiva
samo pod uslovima predvienim lanom 386. KZ FBiH (krivino djelo Posluga u slubi).

Stvar koja se oduzima ili prisvaja ovim krivinim djelom ne mora imati imovinsku
vrijednost, odnosno, ne mora biti takva da se njome moe ostvariti neko imovinsko pravo ili
imovinska korist.

Temeljni elementi bia ovog krivinog djela (oduzimanje, prisvajanje, tue pokretne
stvari) istovjetni su kao i kod krivinog djela krae i krivinog djela utaje .

60
Zlatari,B.,1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni,II sveznik,posebni dio,Zagreb,str.426

65

Uinilac krivinog djela moe biti svaka osoba. Krivino djelo moe se izvriti samo
s umiljajem.

2. Oduzimanje motornog vozila (kao tue pokretnine), stav 2.

Ovo djelo, u stvari obuhvata dva krivina djela iz ranijeg zakonodavstva, a to su
oduzimanje tue pokretne stvari i oduzimanje motornog vozila. U stavu 2. ranijeg krivinog
zakona bilo je predvieno da e se kazniti i ko oduzme tue vozilo na motorni pogon.
Meutim, kako je i za stav 1. i za stav 2. po ranijem krivinom zakonu bila zaprijeena
novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine to nije bio kanjiv pokuaj za predmetno
krivino djelo. Novim Krivinim zakonom FBiH, izmijenjen je stav 2. tako da e se uinilac
krivinog djela oduzimanje tue pokretnine, a koje djelo se odnosi na motorno vozilo, za
pokuaj se kazniti.

Ova izmjena je imala za cilj smanjenje izvrenja krivinih djela oduzimanje tue
pokretnine koja se odnosi na motorno vozilo, kao i smanjenje krivinih djela krae koja su
posljednjih godina u porastu.

Ovakav zakljuak proizilazi iz stava 3. ovog lana, gdje je navedeno da se uinilac
krivinog djela koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna
da je otkriven moe osloboditi kazne.

XIII - KANJAVANJE UINILACA KRIVINOG DJELA KRAE I SRODNIH
KRIVINIH DJELA

Sistem kazni je u najveoj mjeri izraz filozofije odreenog drutva, njene tradicije i
kulture i najznaajnije mjerilo pravde i pravinosti, poloaja i vrijednosti ovjekovih prava. U
reformama krivinopravnih sistema svih zemalja sistem kazni predstavlja centralno pitanje jer
se radi o najznaajnijem podruju krivinog prava i istovremeno najdinaminijoj materiji u
kojoj se naroito u novije vrijeme vre este promjene.

Odgovornim uiniocima krivinih djela, prema odredbi lana 41. Krivinog zakona
Federacije Bosne i Hercegovine, moe se izrei kazna zatvora i novana kazna. Kazna zatvora
moe se izrei samo kao glavna kazna. Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao
sporedna kazna.Ako je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe
izrei kao glavna. Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna
moe se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se uinitelj
kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu
zatvora.
61




61
KZ BiH u lanu 40. i 41. na isti nain regulie vrste kazni,
KZ BD u lanu 41. na isti nain regulie vrste kazni
KZRS u lanovima 29., 30. i 31. regulie vrste kazni na isti nain kao i prethodni zakoni, osim to je jo u
lanu 31. stav. 1. propisano:Uiniocu krivinog djela izrie se kazna propisana za uinjeno krivino djelo, a
blaa kazna od propisane moe se izrei samo pod uslovima predvienim ovim zakonom.
66
1. Kazna zatvora

Analizom krivinih djela obraenih u ovom radu, a to su: kraa, teka kraa,
razbojnika kraa, utaja, iznuda, ucjena, oduzimanje tue pokretnine i umska kraa,
proizilazi da se uiniocima bilo kojeg od navedenih krivinih djela moe izrei kazna zatvora,
i to u razliitom rasponu od 30 dana do dugotrajnog zatvora.

Tako na primjer, uinilac krivinog djela krae, ako je ukradena stvar male
vrijednosti, a uinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci (to znai da mu se moe
izrei kazna zatvora od 30 dana).

S druge strane, uinilac krivinog djela razbojnike krae, pri emu je neka osoba s
umiljajem usmrena, kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.

Prema odredbi lana 43. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, kazna
zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina. Za najtee oblike
tekih krivinih djela uinjenih s umiljajem moe se propisati kazna zatvora u trajanju od
dvadeset do etrdeset pet godina (dugotrajni zatvor). Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne
moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivino djelo. Kazna dugotrajnog
zatvora ne moe se izrei uinitelju koji u vrijeme uinjenja krivinog djela nije navrio
dvadeset jednu godinu ivota. Pod uvjetima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim
preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona moe se izrei
kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi,
trajanju i nainu izvrenja posebna kazna lienja slobode. Kazna zatvora se izrie na pune
godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo
na pune godine. Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se
dati tek nakon izdrane tri petine te kazne.
62


2. Novana kazna

U odnosu na naprijed navedena krivina djela, novana kazna moe se izrei
uiniocu:
- osnovnog i privilegovanog oblika krae,
- krivinog djela utaje (osim ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog,
naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti a uinilac je
postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti),
- krivinog djela oduzimanje tue pokretnine.

U skladu sa odredbom lana 47. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine
novana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u

62
lan 42. KZBiH na isti nain definie kaznu zatvora;
lan 43. KZBD na isti nain definie kaznu zatvora;
KZRS kaznu zatvora definie u lanovima 32. i 33. uz razliku u odnosu na prethodne zakone, u stavu 2. lana 32. gdje se
kazna dugotrajnog zatvora propisuje u rasponu od 25 do 45 godina, zatim u stavu 4. istog lana gdje je propisano da se kazna
dugotrajnog zatvora ne moe izrei ni bremenitoj eni, te dodavanjem stava 2. u lanu 33. koji propisuje:Izreena kazna
zatvora koja ne prelazi tri mjeseca moe se na zahtjev osuenog zamijeniti novanom, shodno odredbi lana 36. st. 2. i 3.
ovog zakona.
67
odreenom iznosu. Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima moe iznositi najmanje
pet a najvie tri stotine estdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja
najvie hiljadu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu najnii iznos ne moe biti manji od150 KM,
a najvii iznos ne moe biti vei od 50.000 KM, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja
iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
Prilikom izricanja novane kazne za krivina djela uinjena iz koristoljublja sud moe izrei
novanu kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovog lana, ukoliko
vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio uinjenjem krivinog djela
prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom se sluaju uinitelju moe izrei novana kazna u
iznosu koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi
koju je pribavio uinjenjem krivinog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna. Broj
dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za odmjeravanje
kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka
uinitelja prema iznosu njegove tromjesene netoplae i njegove druge dohotke, te porodine
obaveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku
izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci. Podatke iz st. od 1. do 5. ovog lana koji sudu nisu
poznati osigurava optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa
u krivinom postupku. Ako do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu
poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna
se izrie u odreenom iznosu pri emu se primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne.
Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu
posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u Federaciji, koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku. U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne
koji ne moe biti krai od petnaest dana niti dui od est mjeseci, ali u opravdanim
sluajevima sud moe dopustiti da osueni isplati novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok
isplate ne moe biti dui od dvije godine. Novane kazne izreene i naplaene po ovom
zakonu prihod su budeta Federacije.
63


3. Zamjena novane kazne

U lanu 48. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da se
novana kazna ne naplauje prinudno. Ako se novana kazna ne moe u cijelosti ili
djelimino naplatiti u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da
se novana kazna zamijeni kaznom zatvora. Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora
tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos novane kazne ili ako je novana kazna bila
izreena u odreenom iznosu za svakih zapoetih 50 KM novane kazne odrediti jedan dan
zatvora, ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dui od jedne godine. Ako osueni isplati samo

63
lan 46. KZ BiH na isti nain regulie novanu kaznu, osim u stavu 7. prema kojem: Najnii dnevni iznos novane kazne
iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u
Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, i u stavu 9. prema kojem: Novane kazne
izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Bosne i Hercegovine.
lan 47. KZBD na isti nain regulie novanu kaznu, osim u stavu 7. prema kojem: Najnii dnevni iznos novane kazne
iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u
Brko Distriktu, koju objavljuje Biro za statistiku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, i u stavu 9. prema kojem: Novane
kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Brko Distrikta.
lan 35. KZRS koji u ovom zakonu regulie novanu kaznu ne sadri odredbu iz lana 4. prethodnih zakona, a prema stavu
7. ovog lana: Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu eztdesetinu a najvii jednu treinu posljednje zvanino
objavljene prosjene mjesene neto plae zaposlenih u Republici Srpskoj, koju objavljuje Zavod za statistiku Republike
Srpske, i prema stavu 9.: Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Republike Srpske.
68
dio novane kazne ostatak e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osueni isplati ostatak
novane kazne izvrenje zatvora e se obustaviti.
64


4. Opa pravila za odmjeravanje kazne

Prema opim pravilima za odmjeravanje kazne propisanim u lanu 49. Krivinog
zakona Federacije Bosne i Hercegovine, sud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u
granicama koje su zakonom propisane za to krivino djelo imajui u vidu svrhu kanjavanja i
uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i
oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivine odgovornosti, pobude iz kojih je djelo
uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo
uinjeno, raniji ivot uinitelja, njegove osobne prilike i njegovo ponaanje nakon uinjenog
krivinog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja. Kad sud odmjerava
kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e uzeti u obzir je li ranije
djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uinjena iz istih pobuda i koliko je vremena
proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne. Pri odmjeravanju novane kazne,
sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja, vodei rauna o visini njegove plae, njegovim
drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama.
65


5. Ublaavanje kazne

Prema odredbi lana 50. KZFBiH, sud moe uinitelju odmjeriti kaznu ispod granice
propisane zakonom ili izrei blau vrstu kazne:
a) kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti;
b) i kad sud utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i
ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.
66


6. Granice ublaavanja kazne

Granice ublaavanja kazne ureuje odredba lana 51. Krivinog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine, i to na nain da kad postoje uvjeti za ublaavanje kazne iz lana 50.
(Ublaavanje kazne) ovog zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama:


64
lan 47. KZBiH na isti nain propisuje zamjenu novane kazne.
lan 48. KZBD na isti nain propisuje zamjenu novane kazne.
lan 36. KZRS koji propisuje zamjenu novane kazne, u odnosu na prethodne zakone, sadri i lan 5. koji
propisuje:Poslije smrti osuenog novana kazna nee se izvriti.
65
lan 48. KZBIH na isti nain propisuje opa pravila za odmjeravannje kazne
lan 49. KZBD na isti nain propisuje opa pravila za odmjeravannje kazne
lan 37. KZRS na slian nain propisuje Opa pravila za ublaavanje kazne, osim to u odnosu na naprijed navedene
zakone u lanu tri stoji samo: Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja.

66
lan 49. KZBiH na isti nain regulie materiju ublaavanja kazne
lan 50. KZBD na isti nain regulie materiju ublaavanja kazne
lan 38. KZRS na isti nain regulie materiju ublaavanja kazne
69
a) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili
vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora;
b) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili
vie godina, kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora;
c) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije
godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora;
d) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne
godine, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca zatvora;
e) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora od najvie jedne godine, kazna se
moe ublaiti do trideset dana zatvora;
f) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto
kazne zatvora moe se izrei novana kazna;
g) ako je za krivino djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna
se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 150 KM.
(2) Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti prema pravilima iz stava 1. ovog lana, sud
e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za to krivino djelo.
67


7. Osloboenje od kazne

Institut osloboenja od kazne moe se primijeniti na:

- uinioca krivinog djela krae koji ukradenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna
da je otkriven,
- na uinioca krivinog djela oduzimanje tue pokretnine koji oduzetu stvar, koja
nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven,
- na uinitelja krivinog djela utaje koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego
sazna da je otkriven, osim ako je uinalc staratelj, ili je utajena stvar od posebnog kulturnog,
povijesnog, naunog ili tehnikog znaenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti a
uinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti.

Prema odredbi lana 52. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, sud
moe osloboditi kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito propisuje. Kad je sud
ovlaten uinitelja krivinog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu ublaiti bez ogranienja
propisanih za ublaavanje kazne u lanu 50. (Ublaavanje kazne) ovog zakona.
68


67
lan 50. KZBiH na isti nain propisuje granice ublaavanja kazne
lan 51. KZBD na isti nain propisuje granice ublaavanja kazne
lan 39. KZRS neto drugaije odreuje granice ublaavanja kazne, tako da stav 1. navedenog lana glasi: (1) Kad postoje
uslovi za ublaavanje kazne iz prethodnog lana ovog zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama:
1) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet
godina zatvora;
2) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od pet godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine
zatvora;
3) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od tri godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci
zatvora;
4) ako je za krivicno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor ispod tri godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana
zatvora, a moe se umjesto zatvora izrei novana kazna;
5) ako je za krivino djelo propisana novana kazna sa naznaenjem posebne najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet
dnevnih iznosa, a ako se izrie u odredenom iznosu do 50 KM. Stav dva se ne razlikuje od stava dva navedenih lanova
KZFBiH; KZBIH; KZBD.

68
lan 51. KZBiH na isti nain ureuje osloboenje od kazne
70

8. Analiza teine propisanih sankcija u zakonodavstvu BiH za krivina djela krae
Razumijevanju problema doprinijet e i komparacija nekadanjeg KZ SRBiH i
Krivinih zakona na nivou Bosne Hercegovine koji su trenutno na snazi: KZ FBiH, KZ RS i
KZ BDBiH, u tretmanu obraenih krivinih djela sa aspekta teine propisanih sankcija.
Naime, u KZ SRBIH krivino djelo krae, obzirom na kvalifikatorne okolnosti, bilo
je odreeno kao: krivino djelo teke krae, razbonjike krae, razbojnitva i teki sluajevi
razbojnike krae i razbojnitva, a laki oblik krivinog djela krae bio je odreen u
posebnom lanu kao sitno djelo krae, utaje ili prevare.
Reformom pravosua u Bosni i Hercegovini 2003.godine, krivino djelo krae u
osnovnom obliku, koje se jo naziva i obinom kraom, ostalo je u istom obliku, ali ranije
krivino djelo sitne krae, utaje ili prevare vie se ne definie posebnim lanom nego se laki
oblik (sitna kraa) ovog djela pod stavom 2. odreuje u lanu kojim je odreen osnovni oblik
krae (l.286. st.2 KZ FBiH; l.232. st.2 KZ RS i l.280. st. 2. KZ BDBiH).
Isto tako, u posebnom lanu KZ SRBiH, regulisani su kao posebno krivino djelo
teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva. I ovo krivino djelo u Krivinim zakonima
Entiteta i Brko Distrikta nije odreeno kao posebno krivino djelo, nego je u posebnim
stavovima u definisano u okviru krivinih djela razbojnitva i razboijnike krae.

to se tie krivinih sankcija za krivino djelo krae iz lana 147. KZ SRBiH, bio je
zaprijeen zatvor od tri mjeseca do pet godina, znai stroije i u odnosu na Krivini zakon iz
1998.godine i Krivini zakon Entiteta i Brko Distrikta iz 2003. godine, koji su i sada na
snazi.
Za krivino djelo teke krae iz l.148. Krivinog zakona SRBiH bila je zaprijeena
stroija sankcija odnosno od jedne do deset godina zatvora, to znai da je i ova kazna u
odnosu na KZ FBiH i KZ BDBiH bila stroija, dok je u odnosu na KZ RS priblina odnosno
zaprijeena kazna je od jedne do osam godina zatvora.

to se tie krivinog djela razbojnike krae, isto tako bile su zaprijeene neto
stroije sankcije kao u odnosu na dva predhodna oblika krae.
Komparativnom analizom zakonodavnog tretmana ovih krivinih djela u KZ FBIH,
KZ RS i KZ BDBiH pokazuje se da su sankcije-kazne za izvrena krivina djela krae u KZ
RS najstroije u Bosni i Hercegovini, to moe biti jedan od razloga da je broj krivinih djela
odnosno stanje kriminaliteta u tom Entitetu manji nego u Federaciji BIH.







lan 52. KZBD na isti nain ureuje osloboenje od kazne
lan 40. KZRS na isti nain ureuje osloboenje od kazne
71
XIV - IZVODI IZ SUDSKE PRAKSE KOJI SE ODNOSE NA KRIVINA DJELA
KRAE

1. Kraa

1.1. Stavovi sudova pogledu utvrivanja predmeta krae, kao pokretne stvari

Radi se o krivinom djelu krae u sluaju kad su optueni sa tijela pokojnika koje
je bilo pokopano na mjesnom groblju oduzeli zlatno zubalo. U obrazloenju presude istie se
da se ne radi o naputenim stvarima, jer stvari na tijelu pokojnika u grobu, prema prilikama
konkretnog sluaja i odnosima njegovih nasljednika prema tim stvarima mogu ostati u
vlasnitvu nasljednika.
69


Neovlateno prikljuenje i koritenje telefonskih veza znai oduzimanje energije
koja predstavlja robu za organizaciju telefonskog prometa i koja se mjeri u vidu telefonskih
impulsa te koja predstavlja predmet krae.
70


Kod svrenog krivinog djela krae ili teke krae oduzeta stvar treba da je takva
da se njenim prisvajanjem moe postii imovinska koist.
71


Iako je ek, u trenutku oduzimanja od strane optuenog, bio bez nominalne
vrijednosti, optueni je isti oduzeo sa nesumnjivom namjerom da njegovim prisvajanjem
pribavi sebi protupravnu imovinsku korist, to je kasnije postigao, s obzirom da je ek bio
blanko i sa potpisom direktora preduzea, te takva njegova radnja nosi bitna obiljeja
krivinog djela krae iz l. 249.Krivinog zakonika (KZ)
72
, poto je za postojanje krivinog
djela krae bitno da predmet krivinog dela bude stvar ijim se prisvajanjem moe postii
imovinska korist. Prema tome, bez obzira to optueni, da bi realizovao imovinsku korist
morao predhodno da popuni iznos na eku, njegov umiljaj u konkretnom sluaju bio je
upravljen iskljuivo na oduzimanje eka, pa je neosnovan i navod albe da su ove radnje
optuenog predstavljale samo pripremu za izvrenje krivinog djela falsifikata
73


Oduzimanjem blanko-eka, ija je vrijednost u vrijeme izvrenja krae beznaajna
jer je ravna vrijednosti hartije od koje je napravljena ekovna knjiica, ne moe da se tretira
kao krivino djelo sitne krae, zbog male vrijednosti hartije od koje su napravljeni ekovi, jer
se pomou ukradenih bariranih blanko ekova moe ostvariti i veoma velika imovinska
vrijednost. To se u konkretnom sluaju i desilo, poto je optueni, popunivi blanko ekove,
za iste kupio robe u vrijednosti od nekoliko desetina hiljada dinara"
74



69
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.292/53 od 05.oujka 1953.godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z.,
2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio), Mostar :OSCE-Ured za demokratizaciju,
str.427)
70
Iz Presude Vrhovnog suda Vojvodine,br.Kzp-113/85 od 20. Prosinca 1985.godine(citirano prema: : Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str.427)
71
Iz presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K 531/73,od 04.08.1973.godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.705)
72
Krivini zakonik( Slubeni list FNRJ,br.13/51,30/59,31/62,37/62),(Slubeni list SFRJ,br.15/65,15/67,20/69,6/73)
73
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.2376/61 od 17.01.1962.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u
sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706)
74
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije, K 2332/59, od 27.februara 1960.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706)
72
Oduzimanjem blanko-eka, u namjeri da se njegovim prisvajanjem pribavi
protivpravna imovinska korist, uinilac je dovrio krivino djelo krae, iako mu nije polo za
rukom da oduzeti ek realizuje
75


Kraa ekova na ime, predstavlja samo nepodoban pokuaj izvrenja krivinog
djela. Ovo iz sljedeih razloga: mogunost realizacije, tj. naplate ukradenog eka na ime
jeste onaj elemenat koji eku daje imovinskopravnu vrijednost i ini od njega stvar koja moe
biti predmet krivinog djela krae tj. stvar ijim se prisvajanjem moe pribaviti imovinska
korist, dok se naplata takvog eka redovnim putem ne moe izvriti, jer on glasi na odreeno
ime. Samim tim, prisvajanjem takvog eka objektivno se ne moe ni pribaviti protupravna
imovinska korist i pored toga to je to bila subjektivna namjera izvrioca. A iz toga slijedi
zakljuak da je kraa u pitanju izvrena prema takvom predmetu ijim prisvajanjem ne moe
doi do imovinske koristi, pa ak i ako je lice koje je namjeravalo da falsifikatom
(prepravljanjem imena na koga glasi ek) ili prevarom pribavi na osnovu tog eka imovinsku
korist ,zbog ega u takvoj radnji i moe da stoji samo nepodoban pokuaj izvrenja krivinog
djela krae.
76


1.2. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je u konkretnim
sluajevima predmet krae TUA pokretna stvar

Novani iznos mirovine jednog branog druga od trenutka prestanka faktike
brane zajednice (iako brak nije razveden) predstavlja njegovu posebnu imovinu, pa drugi
brani drug,koji je, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, oduzme I prisvoji
taj novani iznos (ili njegov dio), ini krivino djelo krae
77

Mogua je kraa stvari koja je u susvojini izvrioca krae I drugog lica, jer je u tom
sluaju stvar djelimino tua.
78


Predmet krivinog djela krae moe biti i stvar na kojoj uinilac ima suvlasniki
dio. To moe biti I onda kada se zajednika stvar nalazila u zajednikom priteanju uinioca I
drugih suvlasnika.
79


Radi se o pokuaju, a ne svrenom krivinom djelu krae, kada optueni u
tvornikoj hali na mjestu koje je dostupno svim zaposlenim osobama ostavi pojedine dijelove
za motorno vozilo u namjeri da ih kasnije iznese iz hale I prisvoji, pa u ostvarenju te namjere
bude sprijeen intervencijom radnika tvornice.
80


Radi se o krivinom djelu krae iz l.130. KZH
81
, a ne utaje iz l.134. KZH kad je
utvreno da je optuenik u vrlo prometnom restoranu sa stola za koji je sjeo uzeo najlonsku

75
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,K 1377/56 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj
praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706-707)
76
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K 938/67 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga
knjiga,Posebni dio,Beograd,str.706)
77
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne I Herecegovine,br.K-659/89 od 14.decembra,1989.godine (citirano prema:Babi M.,
Filipovi Lj.,Markovi I., Raji Z., 2005., Komentari Krivinih zakonau BiH, Sarajevo:Savjet/Vijee Evrope:Evropska
komisija,DES, str.1665)
78
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,Kz 135/51, (citirano prema:Komentar Krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP
Vojvodine,1986., Beograd :Savremena administracija,str.508)
79
Iz Prsude Vrhovnog suda Jugoslavije,Kz 44/66 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga
knjiga,Posebni dio,Beograd,str.705)
80
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne I Herecegovine,K-750/88 od 29.06.1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str.430)
81
Krivini zakon SR Hrvatske (Narodne novine SR Hrvatske,br.25/77,50/78)
73
vreu oito zaboravljenu od predhodnog gosta, svakako svjestan da uzima tuu stvar, to
slijedi iz injenice da je odmah nakon izlaska vreicu, u kojoj se nalazilo 53.000 dinara, skrio.
U tom sluaju oteenikova detencija nad zaboravljenom stvari nije prestala, to proizilazi iz
injenice da se on ubrzo vratio natrag u restoran, znajui gdje je stvari zaboravio ime je,
dakle, manifestirao svoju volju da ponovno uspostavi faktinu vlast nad svojom stvari.
82


1.3. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad se moe smatrati da je tua
stvar oduzeta

Radnja izvrenja krivinog djela krae sastoji se u oduzimanju tue pokretne stvari.
Meutim, prema naem zakonu, smatra se da je stvar uzeta ond ,kad je izvrilac prekinuo tue
priteanje na stvari i zasnovao svoje sopstveno priteanje na istoj stvari. Iz ovog proizilazi da
im je izvrilac stavio stvar u svoje priteanje ,onda je time izvrio u cjelini radnju izvrenja
krivinog djela krae. Drugim rijeima, nije potrebno i da je svar iznio iz prostora u kome se
nalazila. Tako i u konkretnom sluaju, optueni je stavljanjem kafe u depove ve bio
zasnovao svoje sopstveno priteanje, tj. zavrio krau, pri emu je-suprotno shvatanju
pobijene presude- irelevantno to je bio odmah uhvaen u podrumu ili prodavnici pa i pod
uslovom da je hvatanje unaprijed bilo organizirano. Naime, pogreka u shvatanju pobijene
presude sastoji se u tome to ona polazi od toga da priteanje nije bilo ve zasnovano, jer da
optueni nije uspio da odnese kafu poto je sprijeen. Meitim, ovakvo proirenje pojma
oduzimanja je suprotno stvarnoj injenici da je oduzimanje zavreno faktom stavljanja kafe u
depove tj. prije hvatanja, prije spreavanja da se ista iznese iz prostora u kome je ukradena.
Zato se o ovom sluaju ne moe govoriti o zapoetom i nezavrenom oduzimanju, ve samo
o zavrenom, tj. kad se radi o kvalifikaciji, onda u radnji optuenog stoji krivino djelo krae,
a ne isto djelo u pokuaju.
83


To to su stvari, koje su predmet krivinog djela, uzete iz stana u kome uinilac
radi kao kuna pomonica , nije razlog da se djelo kvalifikuje kao utaja.
84


Optueni koji provali u zatvoreni stan da bi uzeo stvari koje je dao na poslugu,
poto tako ue odlui da oduzme i protivpravno prisvoji tue pokretne stvari, ne ini krivino
djelo teke krae ve krivino djelo krae
85


1.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada je zasnivano priteanje
nad tuom stvari

Optueni je ostvario elemente krivinog djela krae kad je prisvojio nakit koji mu je
oteena dala na njegovo traenje samo da ga razgleda. Time oteena nije izgubila posjed
nakita, pa je optueni, koji je od nje nakit primio i nakon razgledanja zadrao za sebe, oduzeo
ga iz njenog posjeda.
86



82
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.I K-431/84 od 11.jula 1984.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z.,
2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,
str. 434)
83
Iz Presude Saveznog Vrhovnog suda,K.53/55,od 08.janura 1955.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str.707)
84
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K-3266/56 od 25.septembra 1956.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str 714.)
85
Iz Presude Vrhovnog suda Makedonije,K.425/74 od 30.januara 1975.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str. 711 )
86
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,K.265/71-3,od 15.aprila 1971.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd., str. 708 )
74
Ne postoji oduzimanje stvari kao zakonsko obiljeje krivinog djela krae, teke
krae i razbojnitva iz Krivinog zakonika, ako je voljom samog oteenog prekinuto njegovo
priteanje na stvari i zasnovano priteanje optuenog. U konkretnom sluaju, sud je utvrdio da
su se optueni i oteeni sporazumjeli da optueni kupi mantil od oteenog, pa je, na osnovu
tog dogovora, oteeni dao mantil optuenom, koji ga je pristankom oteenog obukao, nakon
ega su zajedno otili da optueni, navodno, poe po novac kojim e mantil po dogovorenoj
cijeni platiti oteenom..Na taj nain je, voljom samog oteenog, prekinuto njegovo
priteanje na mantilu i zasnovano priteanje optuenog, pa se zbog toga ne moe smatrati da
je optueni oduzeo mantil od oteenog. To znai da u konkretnom sluaju, nema oduzimanja
tue pokretne stvari, a time ni bitnog obiljeja krivinog djela krae, odnosno teeke krae i
razbojnitva.
87


Razmatrajui konkretan sluaj, treba istai da oteeni time to se na kratko vrijeme
udaljio iz kafane gdje na stolici ostavio svpoj fotografski aparat, nije izgubio priteanje na
stvari. Sve i kad bi se i uzelo, kako to nalazi drugostepeni sud, da je oteeni zaboravio aparat
na stolici i zatim se za kratko vrijeme vratio da ga uzme ni u tom sluaju se ne moe smatzrati
da je dolo do prekidanja priteanja oteenog na stvari, ve je on i dalje ostao njen pritealac.
Jasno da je oteeni i pod predpostavkom da je aparat zaboravio kad se iz kafane udaljio, nije
aparat izgubio.
Prema tome, poto po pravilnoj primjeni zakona treba uzeti da je fotografski
aparat oteenog ostao u njegovom priteanju i za vrijeme za koje se on privremeno udaljio iz
kafane, to je okrivljeni, kad je aparat koji je bio okaen na stolici uzeo i prisvojio izvrio
krivino djelo krae iz lana 249. Krivinog zakonika, jer je oduzeo drugom tuu pokretnu
stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi protivpravnu imovinsku korist.
88


Djelo je teke krae iz l.166.KZS
89
, kada je voza autobusa otvorio kasu, u koju
su putnici stavljali novac koji se nalazio u kasi. Priteanje postoji na svakoj pojedinoj stvari i
u sluaju ako pritealac ne zna sve predmete sa kojima ima mogunost da u konkretnom
sluaju raspolae po svojoj volji.
90


Nema osnova predlog optuenog da se njegove radnje umesto po lanu 249.
Krivinog zakonika kvalifikuju kao krivino delo utaje iz lana 254. stav 1. Krivinog
zakonika. Sa radionicom iz koje potie predmetni alat bio je zaduen u prvom redu ef parka.
On je, dakle, bio ta osoba kojoj je lalat poveren i koja je imala mogunosti da njime faktiki
raspolae. To to je i optueni imao jedan klju od radionice ne upuuje na zakljuak da je
njegov odnos prema protupravno prisvojenim stvarima istog karakttera kao i onaj efa parka.
Optueni je predmetni alat zajedno sa radionicom imao iskljuivo na rukovanju, ili pravno
izraeno u privremenoj detenciji, jer inae ne bi mogao obavljati svoj posao automehaniara.
Njega je, u odnosu na alat, valjalo postaviti tako da ga moe slobodno upotrebljavati pri
montiranju strojeva, a to je trenutno priteanje i nita vie. Drugim reima, alat ovakvim
reimom nije izaao iz pravog priteanja Armije, odnosno efa parka kao neposredno

87
Iz Presude Saveznog Vrhovnog suda (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga
knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 708 )
88
Iz Presude Vrhovnog suda Jugoslavije,K.131/65,od 24.novembra 1965.godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.716)

89
Krivini zakon SR Srbije (Slubeni glasnik SR Srbije,br.26/77,28/77,43/77, 20/79)
90
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,u presudu K I 680/82(citirano prema:Komentar Krivinih zakona SR Srbije,SAP
Kosova i SAP Vojvodine,1986., Beograd:Savremena administracija,str.510)

75
zaduenog lica. Iz svega ovoga sledi da veza optuenog sa predmetniom stvarima nije bila
onako vrsta da bi se moglo govoriti o njegovoj mogunosti da se njima faktiki raspolae, a
im nije bilo toga nema ni krivinog dela utaje, odnosno pronevere, ve samo krivinog dela
krae.
91


1.5. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice o tome kad je krivino djelo
svreno, a kad postoji pokuaj

Samim izdvajanjem pojedinih stvari radi protivpravnog prisvajanja iz mase stvari u
prodavnici i njihovim prenoenjem na jedno mjesto u gomilu (u samoj prodavnici) prekida se
priteanje nad tim stvarima od strane njihovog vlasnika, a zasniva se priteanje izvrioca
djela. Zbog toga djelo protivpravnog prisvajanja stvari pojavljuje se kao svreno, bez obzira
na to da li je izvriocu kasnije polo za rukom sve te stvari i da iznese iz prodavnice.
92


Radi se o pokuaju, a ne svrenom djelu krae, kada optueni u tvornikoj hali, na
mjestu koje je dostupno svim zaposlenim osobama ostavi pojedine dijelove za motorno vozilo
u namjeri da ih kasnije iznese iz hale i prisvoji, pa u ostvarenju te namjere bude sprijeen
intervencijom radnika tvornice.
Odvojivi neke dijelove za motorno vozilo od ostalih dijelova koji su se nalazili u
tvornikoj hali i ostavivi ih na mjesto koje je dostupno svim radnicima, u namjeri da ih
kasnije iznese iz hale i prisvoji, optueni je pripremio i kasnije namjeravao izvriti
oduzimanje i prisvajanje tuih pokretnih stvari. Tim radnjam optueni oigledno nije
ostvaripo priteanje nad auto dijelovima to je (priteanje) pretpostavka prisvajanje oduzetih
stvari u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, jer su one ostale u tvornikoj
hali, na mjestu koje je dostupno svim zposlenima, pa je svako od njih mogao s tim stvarima
(dijelovima) raspolagati. Tek u trenutku kada je optueni pokuao te stvari staviti na
viljukar i iznijeti ih iz tvornike hale, zapoeo je sa poduzimanjem kanjive radnje-radnje
oduzimanja. Kako je u tome sprijeen intervencijom radnika oteenog, radnja oduzimanja se
ne moe smatrati dovrenom, jer optueni nije ostvario (ve zapoeo ostvariti) priteanje nad
auto dijelovima.
Zbog toga ta radnja optuenog predstvalja pokuaj, a ne svreno krivino djelo
krae.
93


1.6. Stavovi sudova u vezi sa nainima na koje oduzimanje moe biti izvreno

Uinilac koji krade elektrinu struju na taj nain to struju vodi do potroakih
taaka, mimo ugraenog strujomjera, bez obzira to vrijednost ostvarene imovinske koristi ne
prelazi 1.000 dinara (do otkrivanja krae) ini krivino djelo krae iz lana 165. stav1.
Krivinog zakona Srbije, a ne krivino djelo sitno djelo krae iz l.173. stav 1. Krivinog
zakona Srbije, niti krivino djelo krae u pokuaju iz lana 165. stav 1. Krivinog zakona
Srbije.
94



91
Iz Presude Vrhovnog vojnog sud,II K.953/58 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga
knjiga,Posebni dio,Beograd,str. 714 i 715)

92
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.Km.180/66,od 06.decembra 1966.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.709)
93
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,K-750/88 od 29.lipnja 1989. godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str. 431)
94
Iz presude Okrunog suda u Niu,K.680/79,od 13.decembra 1979.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.714 )
76
1.7. Stavovi sudova u vezi s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi

Ako je okrivljeni kraom struje pribavio imovinsku korist u iznosu manjem od one
navedene u l.173 KZS ne moe se prihvatiti da je njegova namjera bila da pribavi malu
imovinsku korist.

Iz obrazloenja presude:Drugostepeni sud je naao da se ne moe prihvatiti da je
okrivljeni iao za tim da sebi pribavi malu imovinsklu korist obzirom da se je prikljuio
neovlateno na elektrinu mreu i koristio elektrinu energiju u kui u kojoj stanuje preko dva
mjeseca, to sve ukazuje ne na namjeru okrivljenog da pribavi malu imovinsku korist ve
veu imovinsku korist od one koju je ostvario, pa je alba branioca odbijena kao
neosnovana.
95


Prisvajanje ribe, radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi, iz ribnjaka
organizacije udruenog rada koja uzgaja ribu sadri sva bitna obiljeja krivinog djela krae
iz l.130. stav 1. KZH, odnosno eventualno sitnog djela krae iz l.144. KZH, ali nikako ne
obiljeja krivinog djela nezakonitog ribolova iz l.128. stav 1. KZH, kojim se zatiuju
posve druge drutvene vrijednosti (ekoloke).
96


Optuenom koji je prilikom sukoba sa oteenim, primjetio da je oteenom ispao
novanik, a zatim saekao da se oteeni udalji, pa poslije toga uzeo novanik u kome se
nalazilo 5.000 dinara i listii sportske prognoze sa jedanaest pogodaka ija je premija iznosila
8.892 dinara, i iste prisvojio u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, uinio je
krivino djelo krae iz lana 165. Stav 1. Krivinog zakona Srbije.
97


1.8. Stavovi sudova u pogledu tumaenja vinosta uinioca krivinog djela krae

Okrivljeni, samo time to se prikljuio na gradsku elektrinu mreu, protivno
propisima, ne ini krivino djelo krae iz lana 249. stav 1. Krivinog zakonika, jer za
ostvarenje tog djela potrebna je i namjera da sebi ili drugome pribavi protivpravna imovinska
korist.
98


Nije uinio krivino djelo krae iz lana 130. stav 1. KZH optuenik koji je u
prijepodnevnim satima utovario i odvezao traktorom 20 kubnih metara tucanika, vlasnitvo
TP Zagreb, jer je postupao u stvarnoj zabludi. Optuenik je bio uvjeren da je tucanik
naputen i da se moe slobodno odvoziti jer se radilo o otpadnom materijalu koji su i drugi
odvozili i koristili za nasipanje puteva.
99



95
Iz Presude Okrunog suda u Beogradu,K.2348/02 od 29.11.2002.godine godine (citirano prema: Babi M., Filipovi
Lj.,Markovi I., Raji Z., 2005., Komentari Krivinih zakonau BiH,Sarajevo:Savjet/Vijee Evrope:Evropska komisija,DES,
str.1660)

96
Iz Presude Okrunog suda u Bjelovaru,br.K-257/84 od 26. Travnja 1984.godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str.433)
97
Iz Presude Okrunog suda u Beogradu,K.116/80 od 24. Januara 1980.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 710)
98
Iz presude Okrunog suda u Niu,br.K.407/77,od 10,juna 1977.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u
sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.710)
99
Iz Presude Okrunog suda u Slavonskoj Poegi,K.398/89-3 od 8.prosinca 1989.god. (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str. 431)
77
Kada je optueni obeao odreeni iznos novca radniku zaposlenom na osiguranju
radilita s tim da mu ovaj da odreene stvari s radilita, on je s umiljajem ovog radnika
poticao na izvrenje krivinog djela krae iz l.147. stav 1. KZ SRBiH
100
. Stoga se u
njegovim radnjama stiu obiljeja krivinog djela iz lana 147. stav1. KZ SRBiH u vezi s
lanom 23. KZ SFRJ, a ne obiljeja krivinog djela prikrivanja iz lana 165. Stav1. KZ
SRBiH.
101


1.9. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kad je ukradena stvar male
vrijednosti

"S ciljem da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist male vrijednosti, vie puta je
sa vagoneta kompozicije runo je skinuo i za sebe oduzeo i prisvojio oko 950 kg uglja u
vrijednosti od 79,50 KM, otetivi time firmu za iznos od 79,50 KM, ime je poinio krivino
djelo krae iz l. 286. stav2. KZ FBiH."
102


1.10. Stavovi sudova u pogledu uslova primjene osloboenja od kazne

Striktinim tumaenjem odredbe stava 3. lana 286. KZFBiH dalo bi se zakljuiti da
je uslov primjene osloboenja od kazne povraaj ba one stvari koja je ukradena. Ipak se
postavlja pitanje da li je iskljuena ova privelegija u sluaju ako vie ne postoji moost
vraanja stvari.

Pa je tako,Okruni sud u Ljubljani zauzeo stav:

Da je dovoljno naknaditi vrijednost ukradene stvari ako vie ne postoji mogunost
vraanja.
103


1.11. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice kada postoji sticaj krivinog
djela krae i nekog drugog djela:

Uinio je u sticaju krivino djelo krae iz l.130 stav 1. KZH i krivino djelo
zloupotrebe slubenog poloaja i ovlateja iz lana 222. Stav 3. KZH optuenik koji je, kao
voza poduzea za prevoz robe i putnika, ukrao svojim kolegama 69 bariranih ekova, a onda
,na temelju dogovora sa prodavaima na benzinskim crpkama, ulijevao u vozilo manje
koliine goriva nego je bilo navedeno u raunima koje je plaao tim ekovima, a ostvarenu
razliku izmeu cijene stvarno plaenog goriva i cijene navedene na raunima podijelio sa
prodavaima na benzinskim crpkama.
104


Iskljuen je sticaj krae i prevare i izvrilac je kriv samo za krau u sluaju kada je
kradljivac bicikla obmanuvi kupca o vlasnitvu bicikla, dakle prevarom, prodao bicikl i tako

100
Krivini zakon SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR Bosne i Hercegovine,br.16/77,19/77)
101
Iz Presude Okrunog suda Zenica,K.260/84 od 14. Travnja 1984. godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z.,
2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,
str.433)
102
Iz Presude Optinskog suda u Kaknju,br.036-0-Kps-07-000082 od 12.12.2007.godine (neposredni uvid u Pisarnici
Optinskog suda u Kaknju)
103
Iz presude Okrunog suda u Ljubljani,br.K 293/62(citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga
knjiga,Posebni dio,Beograd,str.710)
104
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,10. Travnja 1991.godine(citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z.,
2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,
str.430)
78
prevarom ostvario namjeru pribavljanja protivpravne imovinske koristi, koja je obiljeje
krivinog djela krae.
105


1.12. Stavovi sudova u pogledu o postojanju ili ne postojanju produenog krivinog
djela krae

Radi se o jednom produljenom krivinom djelu krae iz l.130. stav1. KZH, a ne
stjecaju etiri takva djela, ako je ostvaren barem minimum odreenih subjektivnih
(jedninsveni umiljaj) i objektivnih elementa (izvjesno jedinstvo vremena i prostora uz
istovrsnost radnje) koji ivotno i pravno opravdavaju takvu konstrukciju.
Iz opisa djela, naime, proizlazi da se radi o istovrsnim radnjama oduzimanja
graevinskog materijala na nain da svaka od njih, za sebe, sadri sva obiljeja krivinog
djela krae iz l.130. st.1 KZH, a izvrene su odreenom vremenskom kontinuitetu (tijekom
kolovoza i rujna 1983. god), na istom prostoru (u Naselju Marles u Zapreiu) te su
obuhvaena jedinstvenim umiljajem pa stoga predstavljaju jedinstvenu prirodnu cjelinu i
tako ine jedno produljeno krivino djelo krae iz l.130. st. 1. KZH.
106


Optueni je poinio produeno krivino djelo teke krae iz l.287. stav 1. ta. a) u
vezi sa l.31.KZ FBiH, na taj nain to je u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku
korist, zajedno i po predhodnom dogovoru sa mldb. V.A., pomou ljestvi popeo se na zid
magacina visine oko 4 m, a zatim izvijaem razbio staklo na prozoru, te kroz nainjeni otvor
zajedno sa mldb. V.A. uao u magacin kojom prilikom su otuili stvari izbacivi ih kroz
prozor u vrijednosti od 5.918,80 KM , nakon ega su sljedee noi uli u magacin drugog
preduzea na taj nain to su se preko ograde kruga popeli na krov magacina zatim skinuli
salonit tablu na krovu, te iz magacina prisvojili stvari u vrijednosti od 1.200,00 KM, otetivi
vlasnika magacina za navedene iznose.
107


2. Teka kraa

2.1. Stavovi sudova u vezi sa pitanjem ta se smatra zatvorenim prostorom

Zakljuani kofer se smatra zatvorenim prostorom, pa oduzimanje predmeta iz
zakljuanog kofera, nakon njegovog obijanja predstavlja krivino djelo iz l.250. stav 1.
Take 1. Krivinog zakonika.
108


Kada se lako pokretljivi zatvoreni prostori (kuferi, kasete, kasice i sl.) prisvajaju sa
mjesta koje se ne moe tretirati kao zatvoreni prostor, ali u cilju da se ostvari imovinska korist
od stvari koje se nalaze u pomenutim kuferima, kasetama i sl. putem njihovog kasnijeg
obijanja, to se i ostvari- u radnjama izvrioca stoje zakonska obiljeja krivinog djela teke
krae.
109


105
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br K.2/74 i 5/74(citirano prema:Komentar Krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i
SAP Vojvodine,1986., Beograd:Savremena administracija,str.510)
106
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.III Kr-276/84 od 27. Studenog 1984.godine, (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str. 433)
107
Iz Presude Opinskog suda u Kaknju,br.036-0-K-07-000079 od 16.04.2008.godine(izvren neposredni uvid u Pisarnici
Optinskog suda u Kaknju)
108
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,K.267/72 od 21.marta 1972.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,
Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 721)
109
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije-Odjeljenje u Novom Sadu,br.K.1169/64,od 21. oktobra 1964.godine (citirano prema:
ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd.,str.721)
79

Pod zatvorenim prostorom u krivinopravnom smislu moe se smatrati samo onaj
prostor, kod koga je zatvaranje izvreno na takav nain da se u njega, bez obijanja ili
provaljivanja, ne moe ui, niti se iz njega, bez toga, moe neto izvui. amim tim, magacin
sagraen od letava kod koga se kroz razmake izmeu letava moe izvlaiti roba ostavljena u
magacinu, i pored toga to je imao zakljuana ulazna vrata, ne moe se matrati kao zatvoreni
prostor u krivinopravnom smislu.

Razmicanje gustih redova bodljikave ice, kojom je ograen prostor na kome se
nalaze one stvari ije se protivpravno prisvajanje eli ne moe tretirati kao provaljivanje
zatvorenog prostora.
110


Kada je protivpravno prisvajanje materijala uskladitenog na otvorenom placu
obezbijeenom pomou vrste iane ograde, izvreno putem isjecanja iane ograde
klijetima i pravljenje otvora kroz koje su pokretne stvari sa tog placa i izvuene u radnjma
izvrioca se stiu sva zakonska obiljeja krivinog djela teke krae izvrenog
provaljivanjem. Ovo bez obzira na to da li je izvrilac djela do tih stvari mogao doi i bez
provaljivanja ograde.
111


Kada je uinilac krau izvrio na taj nain to je zakljuanu ali nedovrenu garau
oteenog uao skinuvi cigle naslagane u otvoru prozora koji je bio bez okvira i stakla i
uklonivi daske kojom su te cigle bile obezbijeene od ruenja - u njegovoj radnji stoje
obiljeja krivinog djela teke krae iz l.250. st.1. taka 1. Krivinog zakonika, jer se takav
nain ulaenja u garau mora tretirati kao provaljivanje zatvorenog prostora.
112


Pod zatvorenim prostorom, u smislu lanu 250. stav 1. take 1.Krivinog zakonika,
podrazumijeva se onaj prostor kod kojeg su zatvoreni otvori namijenjeni za ulaz (vrata) bez
obzira da li su zatvoreni ili otvoreni i ostali otvori, koji nisu namijenjeni za ulaz (prozori i sl.).
Prema tome, optueni je izvrio provaljivanje u zatvoreni prostor ulaskom u mesarsku radnju
kroz otvoreni prozor iznad ulaznih vrata u radnju.
113


Optuena je proglaena krivom to je izvrila krau tako to je u tui stan uskoila
kroz prozor. Pravilno je prvostepeni sud naao u tom djelovanju opteene sva zakonska
obiljeja krivinog djela teke krae izvrene provaljivanjem iz lana 250. stav 1. taka 1.
Krivinog zakonika. To stoga to se provaljivanje u smislu propisa l.250. stav 1. take 1.
Krivinog zakonika sastoji u neovlaenom prodiranju u tue zatvorene prostorije. Pod
prodiranjem pak treba smatrati savlaivanje vjetaki stavljenih prepreka. Zato nema
opravdanog razloga iskljuiti iz zakonskog pojma provaljivanje tzv. uskakanje, tj. ulaenje u
zatvoren prostor preko ograde ili kroz postojei otvor koji nije za ulazak odreen, a koje je
ulaenje skopano sa skakanjem radi penjanja ili silaenja u zatvoren prostor.
114



110
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.182/66,od 05.januara 1967.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo
u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beogra ,str.720 )
111
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,Kl.150/70 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga
knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 725)
112
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.2475/54,od 19.novembra 1954.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.727 )
113
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,K.817/74 od 29.jula 1974.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,
Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.719 )
114
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-1496/52 od 17.0ktobar 1952.godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986., Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 727)
80
Prodirenje u stambene prostorije na nain da se uinilac penje na kuhinjske balkone
i zatim ulazi u prostorije kroz otvorena vrata ili prozore predstavlja takvo savlaivanje
pepreka koje u svojoj skupnosti ine kvalifikatorni elemenat provaljivanje zatvorenih
prostora. Takva zatvorenost je realizirana zaprekama koje je uinilac penjanjem morao
savladati.
115


2.2. Stavovi sudova u vezi s obijanjem i provaljivanjem ili drugim savladavanjem
veih prepreka

Kada je obijanje prostorije izvreno poslije protivpravnog oduzimanja pokretnih
stvari iz te prostorije, poto je ulaenje u prostoriju bilo uinjeno prije no to je prostorija
zatvorena, ne moe se uzeti da je obijanje prostorije u pitanju kvalifikatorno obiljeje
krivinog djela teke krae, jer obijanje prostorije nije bilo izvreno radi protivpravnog
oduzimanja stvari, tj. radi priteanja tih stvari, ve radi njihovog iznoenja poto je priteanje
ve bilo zasnovano bez predhodnog obijanja prostorije u kojoj su se te stvari nalazile.
116


Odvaljivanje pomou klijeta, klamfe za koju je bicikl bio vezan lancem u otvorenoj
prostoriji, hodniku barake, ne ulazi u pojam obijanja ili provaljivanja zatvorenog prostora,
inkriminisanog u lanu 250. Stav 1. Take 1. Krivinog zakonika.
117


"Tako to je podesnim kljuem otkljuao ulazna vrata objekta, zatim oduzeo i
prisvojio barske stolice, dva velika zvunika, pojaalo . . . otetivi na taj nain vlasnika za
iznos od 500,00 KM, ime je poinio krivino djelo teke krae iz lana 287. stav 3. u vezi sa
stavom 1. take a) i u vezi sa lanom 31. KZ FBiH."
118


U propisu lana 250. stav1. taka 1. Krivinog zakonika dodue nije naveden kao
nain izvrenja teke krae i uskakanje, ali s obzirom na to to optueni nisu uli u prostor, u
kome su izvrili krau, na uobiajeni nain kroz vrata, koja su bila zakljuana, ve protivno
volji vlasnika prostorija, preko zida visokog 2 i po metra i time pokazali jau protivpravnu
volju i veu drutvenu opasnost, treba uzeti, da se u takvom sluaju stiu obiljeja krivinog
djela teke krae oznaene u lanu 250. stav1. taka 1. Krivinog zakonika
provaljivanjem.
119


Za pravno kvalifikovanje djela po lanu 250. stav 1. take 1. Krivinog zakonika
nema znaaja da li je zatvoreni prosro otvoren originalnim kljuem ili ne. Bitno je da je klju
kojim je otvorena fijoka pisaeg stola u stanu oteenog bio sklonjen na prikriveno mjesto,
poto je prikrivanje kljua od strane vlasnika preduzeto u cilju da se onemogui normalno
otvaranje fijoke stola od strane treih neovlaenih lica. Zato otvaranje fijoke originalnim
kljuem, u konkretnom sluaju predstavlja provaljivanje poto je fijoka u pitanju otvorena
protiv volje oteenog.
120


115
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-1610 /67 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj
praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.727)
116
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.219/60,od 1.marta 1960.godine,(citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u
sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.728)
117
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.2318/63,od 26 oktobra1963. godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 720)
118
Iz Presude Optinskog suda u Kaknju,br.036-0-Kps-07-000060 od 21.11.2007.godine (izvren neposredni uvid u pisarnici
Optinskog suda u Kaknju)
119
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-884/52,od 20. Juna 1952. godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,
Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 726)
120
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.833/64 od 31.marta 1964. godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo
u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.721)
81

Postoji teka kraa uinjena provaljivanjem u zatvoreni stan, kada je uinilac uao
u zatvoreni stan pomou pravog kljua, ali je klju kriom i neovlaeno uzeo sa mjesta na
kojem je uvan.
121


Smatra se da je izvrena provalna kraa i onada kad je izvrilac djela krau izvrio
na nain da je oduzeo stvari iz zakljuanog automobila, ali kroz ventilaciono staklo koje je
bilo pritvoreno ali ne i zapiraem zaprto, tako da je optueni guranjem ruke otvorio vrata i
oduzeo tue stvari.
122


Kada se upotrebom pritiska na zakljuana vrata, izmeu vrata i dovratka stvori
otvor kroz koji se vri oduzimanje stvari iz zatvorenog prostora, s tim da se sprave za
zakljuavanje vrata ne oteuju stoji krivino djelo teke krae izvrene provaljivanjem,
poto se provaljivanje sastoji od neovlaenog prodiranja u zatvoreni prostor i bez povrede
supstacionih prepreka kojima se manifestuje zatvaranje otvora za normalno ulaenje.
123


2.3. Stavovi sudova u pogledu pitanja sauesnitva odnosno saizvrilatva u
izvrenju ovog krivinog djela

Kad optueni pristupe izvrenju krivinog djela sa podjeljenim ulogama, tako da je
jedan od njih uvao strau, dok je drugi obijao katance koji su obezbjeivali prostore sa
stjuromjerima, pa su zatim zajedno skidali strujomjere, oni se pojavljuju kao saizvrioci u
izvrenju krivinog djela teke krae iz lana 250.stav 1. taka 1. Krivinog zakonika, zbog
ega se radnja onog saizvrioca koji je uvao srau ne moe kvalifikovati kao pomaganje.
124


Davanje prijedloga da se izvri provalna kraa, koji je prihvaen od druge dvojice
izvilaca krivinog djela, uvanje strae za vrijeme dok se iz provaljenih prostorija iznose
oduzete stvari, prenoenje iznesenih stvari i njihova prodaja i podjela novca-predstavljaju
radnje izvrenja krivinog djela iz l.250.st.1. take 1. Krivinog zakonika, a ne radnje
pomaganja i prikrivanja.
125


2.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena na
naroito opasan i naroito drzak nain

U radnjama optuenog koji je usred dana u centru grada, naoigled nekolicine,
sluajno prisutnih graana, sa vrata oteene strgao zlatan lani sa privjeskom, stoje
zakonska obiljeja krivinog djela teke krae izvrene na naroiti drzak nain iz l.250 st. 1.
take 3.Krivinog zakonika, jer je predmetni nain izvrenja krivinog djela krae ukazuje na
postojanje zaista neuobiajene posebne drskosti.
126



121
Iz Presude Saveznog Vrhovnog suda,brKz.4/62 od 24. Januara 1962.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 722)
122
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-198/65 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj
praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str. 724)
123
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.1701/64,od 21.jula 1964.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u
sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 725 )
124
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,K.1513/56 od o1.juna 1956.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u
sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 729)
125
Iz Presude Vrhovnog suda Makedonije,br.270/69,od 03.oktobra1969.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 730)
126
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.103/67,od 03.novembra 1967.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str. 735)
82
Utvreno je da je optueni oduzimao stvari iz otvorenog kamiona na taj nain to je
koristei priliku sporije vonje kamiona zbog velike uzbrdice, uskakao na kamion, odakle je
tokom vonje do vrha uzbrdice izbacivao stvari, koje je kasnije, po iskakanju iz kamiona,
kupio. Vrhovni sud smatra da takav nain izvrenja krae predstavlja naroitu drskost pri
izvrenju djela, zbog ega je djelo optuenog kavlifikovao kao krivino djelo teke krae iz
l. 250. St.1. take 3. Krivinog zakonika.
127


Ostvaren je nadprosjeni stupanj drskosti, kad je utvreno da je optueni oteenog
predhodno svjesno opio gotovo do besvijesti, pa u takvom stanju od njega izmamio kljueve
od njegovog stana, ostavio ga potpuno pijanog, nemonog i bespomonog, pa njegovim
kljuevima otvorio stan i prisvojio predmete i novac. Takav nain izvrenja krae oigledno
je nesvakidanji i odskae od ponaanja izvrioca takvih krivinih djela, pa se takva djelatnost
sasvim sigurno ima smatrati drskom.
128


"Kada je putniki automobil, parkiran na raskirsnici, upaljeno i sa upaljenim
svjetlima, za koje je znao da istim upravlja komija kojeg je i ranije viao, pa na naroito
drzak nain, koristei situaciju da je vlasnik vozila bio u Fast fudu, a njegovo vozilo upaljeno,
priao vozilu, uao i sjeo na mjesto vozaa vozila, stavio isto u pogon i udaljio se ulicom u
pravcu novog mjesta, otetivi na taj nain vlasnika za iznos od:14.249,37 KM, ime je
poinio krivino djelo teke krae iz l.287. stav 1. taka b) KZ FBiH."
129


Da se radi o krivinom djelu teke krae izvrene na naroito drzak nain kada
uinilac istrgne kesu sa vrata oteene u kojoj se nalazi njen novanik.
130


Izvlaenjem novca iz depa oteenog dok je pijan spavao za stolom u gostionici, u
kojoj je bilo prisutno vie lica, predstavlja izvrenje krae na naroito drzak nain iz l.250.
st.1. take 3. Krivinog zakonika.
131


Kraa iz torbe ili depa oteenog, izvrena iskoritavanjem guve, nije kraa
izvrena na drzak nain (l.250. st.2. taka 3. Krivinog zakonika), ve kraa iz l.249.
Krivinog zakonika.
132


2.5. Stavovi sudova u vezi s posjedovanjem oruja ili opasnog orua radi poinjenja
djela

Kada se osporava kvalifikacija po taki 4. stav 2. lana 250. Krivinog zakonika,
treba istai, da je za postojanje te kvalifikacije dovoljno da i samo jedan od uinilaca
zajedniki umiljene krae ima pri sebi oruje, ako za to znaju saizvrioci, a nije potrebno da
takvo oruje imaju svi saizvrioci zajedniki umiljenog djela krae. U konkretnom sluaju je

127
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.3216/63,od 23.oktobra 1963.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.733)
128
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-484/67 (citirano prema: ejovi,B. 1986.,Krivino pravo u sudskoj
praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.733)
129
Iz Presude Optinskog suda u Zenici,br.043-0-K-07-000084 od 19.02.2007.godine (izvren neposredni uvid I pisarnici
Optinskog suda u Zenici)
130
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K-224/89 od 19.10.1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str.439)
131
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.772/74,od 25.jula 1974.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.
,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.734)
132
Iz Presude Vrhovnog suda Slovenije,br.K.1152/56,(citirano prema:Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i
SAP Vojvodine,1986., Beograd:Savremena administracija,str.521)
83
utvreno, da je puku imao i optueni, da su tu puku kod njega vidjeli II i III optueni i da s
njim tako naoruani zajedno krenuli u krau. Ovo je dovoljno da se djelo i za II i III
optuenog, koji nisu imali oruje, kvalifikuje po lanu 250. stav2. taka 4. Krivinog
zakonika.
133


I pored toga to je nesporno utvreno da je optueni, polazei u krae ponio
revolver radi toga da ga ako ustreba upotrijebi na taj nain to bi pomou njega zastraio
druge da bi pobjegao okruni sud nije prihvatio ocjenu optube da u radnjama optuenog
stoji krivino djelo teke krae iz lana 250. stav 1.take 4. Krivinog zakonika, ime je
povrijedio zakon u korist optuenog.
134


2.6. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je kraa izvrena od strane
vie lica koja su se udruila za vrenje kraa

Da bi postojalo krivino djelo krae izvreno od strane vie lica koja su se udruila
za vrenje kraa iz lana 250. stav 1. take 2. Krivinog zakonika, potrebno je da se
udruivanje odnosi na vei broj kraa koje nisu individualno odreene, kako u pogledu
vremena, tako i u pogledu mjesta, predmeta i naina izvrenja.
135


Udruivanje dvaju ili vie osoba za vrenje kraa u smislulana 250. stav 1. take 2.
Krivinog zakonika ne mora znaiti formalnu organizaciju, a niti imati karakter stalnosti. Cilj
takvog udruivanja mora biti vrenje unaprijed neodreenog, ali svakako veeg broja kraa.
136

Pogrean je zakljuak prvostepenog suda da je sam dogovor optuenih da izvre
vie kraa dovoljan za kvalifikaciju njihovih radnji kao krivinog djela teke krae iz 148.
St.1 taka 2. KZ SRBiH. Naime, za postojanje ovog krivinog djela kumulativno se moraju
ispuniti dva uvjeta. Prvi, da se vie osoba (dovoljno je dvije osobe) udrui za vrenje kraa
(subjektivni uvjet) i drugi, da su tako udruene osobe zajedno izvrile makar jednu krau,
(objektivni uvjet).
U konkretnom sluaju i pod pretpostavkom da su optueni dogovorili da izvre vie
kraa, njihove radnje nemaju obiljeja predmetnog krivinog djela, jer nijednu krau nisu
zajedniki izvrili. Zbog toga se u sluaju, kada nakon dogovora dvije osobe da izvre vie
kraa, svaki pojedinano i nezavisno jedan od drugoga izvre po dvije krae, ne radi o
krivinom djelu teke krae iz l.148. st. 1. take 2. KZ SRBiH, ve o krivinim djelima
krae iz l.147. st. 1. KZ SRBiH za koje oni samostalno odgovaraju.
137


Prema injeninom stanju, utvrenom po prvostepenom sudu, optueni C. i R. bili
su najpre dogovorili da izvre krau na tetu T.., a mjesec dana nakon izvrene krae
ponovo su se dogovorili da izvre drugu krau na tetu Poljoprivredne kole. To znai da su
optueni C. I R. posebno dogovorili, najpre za jednu a poslije za drugu konkretno odreenu

133
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,
Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.739)
134
Iz Presude Vrhovnog suda Vojvodine,br.K.562/69 od 15.oktobra 1969. godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str. 740)
135
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije Odjeljenje Pritina,br.K.373/64 (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino pravo u
sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.731)
136
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-1628/70 3,od 19.novembra 1970.godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.731)
137
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.724/88,od 25. Svibnja 1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,
Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured
za demokratizaciju,str.443)
84
krau, iz ega, pak, ne proizilazi da su se oni udruili za vrenje kraa. Prema tome se u
radnjama optuenog pod takom 1) i 2) presude ne stiu obiljeja krivinog djela iz lana 250.
stav 1. take 2. Krivinog zakonika.
138


2.7. Stavovi sudova u vezi s kraom izvrenom iskoriavanjem stanja
prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom, odnosno
iskoriavanjem bespomonosti ili nekog drugog tekog stanja nekog lica

Kraa koja je uinjena dok traje opasnost od poplave, tj. za vrijeme kada ljudi
spaavajui svoje ivote, naputaju stanove, pa uinilac koristi ba takvo izvanredno stanje i
prisvaja njihovu imovinu, koju oni ne mogu usljed poplave zatiti, predstavlja teku krau
smislu kl.250. st. 1. take 5. Krivinog zakonika. Takvom se pak ne smatra ona kraa koja
je izvrena od strane optuenog u asu kad je ovaj nakon poplave u predjelu gdje se nalazio
stan oteenog, istio zajedno sa oteenim stan od mulja nastalog od poplave, ve se tada
radi o krai iz l.249. st. 1. Krivinog zakonika.
139


injenica da je krivino djelo krae elektrinih ica sa stubova van naselja izvreno
na terenu koji je na par dana prije izvrenja djela, zbog poplave bio pokriven vodom, ali se
voda sa tog terena neposredno pred izvrenje djela ve bila povukla, ne moe da utie na to
djelo u pitanju, te se tretira kao krivino djelo teke krae izvreno za vrijeme poplave iz
l.250. st. 1. Take 5. Krivinog zakonika, jer se samo povlaenje vode sa poplavljenog terena
ne moe tretirati kao normalizovao stanje, poto su kod takvog stanja stvari jo u uvijek u
toku takve posljedice koje se sutinski ne mogu izdvojiti iz opteg pojma poplave kao
elementarne stihije.
140


Oduzimanje novanika sa novcem od oteenog, koji se je nalazio u takvom stanju
da nije mogao pruiti nikakav otpor zato to ga je drugo lice prije toga izudaralo i nanijelo mu
vie tjelesnih povreda, predstavlja krau uinjenu na naroito drzak nain.
141


2.8. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li ukradena stvar slui u
vjereske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili prostorije koja slui za
vjerske obrede

"U namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist dvojica optuenih doli su
do crkve i istu nasilno otvorili na taj nain to su se popeli na balkon crkve pomou metalne
ograde na prozorima,. . nakon ega iz unutranjosti crkve oduzeli i prisvojili predmete kao i
novac u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM, nakon ega su se udaljili sa lica mjesta ,
prisvojeni novac podijelili ,a oduzete predmete ostavili u jednu naputenu prostoriju, na koji
nain su otetili crkvu za iznos vei od 500,00 KM, ime su poinili krivino djelo teke
krae iz l.287. stav 2. take b) KZ FBiH."
142



138
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.79/56,od 26. marta 1956.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,
Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.731)
139
Iz Presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske,K-88/65 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj
praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.740)
140
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.1117/67 od 10. decembra 1967.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,
Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd ,str.740)
141
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br.K.1199/77 od 18. januara 1978. godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.741)
142
Iz Presude Optinskog suda u Kaknju,br.036-0-K-07-000079 od 16.04.2008.godine(izvren neposredni uvid I pisarnici
Optinskog suda u Kaknju)
85
3. RAZBOJNIKA KRAA

3.1. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li je pri uinjenu krivinog
djela krae uinilac na djelu zateen

Da izmeu poinjenja krae novca od optuenika i trenutka otkrivanja djela od
oteenice, te njeno traenje od optuenika da joj povrati novac, postoji vremenski i prostorni
kontinuitet, jer se prema usvojenoj sudskoj praksi pod pojmom na djelu zateen
podrazumijevaju i sluajevi, kada je poinitelj zateen u potjeri dok je odnosio ukradene
stvari
143

Da je na djelu krae zateen i izvritelj krae koji je prisutan u blizini mjesta na
kome je izvreno oduzimanje stvari, jer on na oduzetoj stvari nije zasnovao priteanje i
oteeni ima mogunost i pravo da svojim intervencijama vrati oduzetu stvar i osujeti
nastupanje tete po svoju imovinu
144


"Poinilac je zateen na mjestu krae i u sluaju kada je neposredno nakon izvrene
krae vozio ukradeni bicikl svojoj kui, pa kada ga je sustigao oteeni istog je udario nogom
u namjeri da zadri ukradeni bicikl."
145


3.2. Stavovi sudova u vezi s upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnje da e
izravno napasti na njezin ivot ili tijelo

Kada je optueni izvrio jednu provalnu krau, a odmah zatim i drugu pri kojoj je
zateen, pa da bi zadrao oduzete stvari iz obe krae zaprijetio je pitoljem licu koje ga je
pokuavalo sprijeiti u odnoenju stvari, uinio je time jedno krivino djelo razbojnike krae
iz lana 251. Krivinog zakonika
146


Kada je izvedenim dokazima nesumnjivo utvreno da je oteeni od strane
optuenog napadnut kada je optuenog zatekao sa dakom koji je bio napunjen djetelinom
,onda je pravilno rezonovanje Okrunog suda da je kraa djeteline bila dovrena i da je
optueni u namjeri da tu, ve ukradenu djetelinu zadri upotrijebio silu protiv oteenog.
Samim tim, pravilna je kvalifikacija djelatnosti optuenog data od strane Okrunog suda, kao
krivinog djela razbojnike krae iz l.25o. Krivinog zakonika, bez obzira na to to je
vrijednost ukradene djeteline bila relativno mala i to djetelina sa lica mjesta nije bila
odnijeta.
147


U namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, optueni je iz djeijih
kolica, uzeo i prisvojio ensku torbu sa kojom se dao u bjekstvo. . ., a kada je suprug oteene
potrao za optuenim i sustigao ga, povukao za rame i iz jakne mu uzeo torbu svoje supruge,
optueni je u namjeri da zadri ukradenu torbicu istom zadao udarac, nanijevi mu na taj

143
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske I K-62/89 od 04.svibnja 1989.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z.,
2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za demokratizaciju,
str.446)
144
Iz Presude Vrhovnog suda Vojvodine,br. K-85/84 od 21.oujka 1984.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko
Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju, str.446/7)
145
Iz Presude Vrhovnog suda NR Slovenije br.K-768/56 od 05 prosinca 1956.godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.757)
146
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne I Hercrgovine,br.K.216/73,od 24.maja 1973.godine (citirano prema: ejovi,B.,
1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.757)
147
Iz Presude Vrhovnog suda Srbije,br.K.1524/60 od 09.decembra 1960.godine (citirano prema: ejovi,B., 1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd, str.756)
86
nain lahke tjelesne ozljde, ime je poinio krivino djelo razbojnike krae iz l.288. stav 1.
u vezi sa lanom 31. i 55. KZ FBiH."
148


Da bi se poinilo krivino djelo krae iz l.251. KZ poinitelj treba da u namjeri
zadravanja ukradene stvari upotrijebi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e neposredno
napasti na ivot ili tijelo, tako je optuenik, poto je otvorio prtljanik automobila oteenika
bio zateen od oteenika, te iz automobile oteenika nije uzeo nikakvu stvar koju je mogao
oduzeti, onda, iako je iz pitolja pucao u zrak, nije postupao tako da neku stvar zadri jer je
nije niti oduzeo. Budui da je, prema tome, optuenik samo pokuao poiniti krau, pri emu
je uza se imao oruje radi napada ili odbrane ,te da je pri tome iz tog oruja i pucao s
namjerom da otjera i prestrai oteenika, optuenik nije poinio krivino djelo razbojnike
krae iz l.t51. KZ, ve je ostvario u stjecaju pokuaj krivinog djela teke krae iz
l.250.stav 1. Take 4. KZ i k.d.ugroavanja sigurnosti iz l.153. st.1 KZ.
149


Upotreba sile nije poduzeta neposredno nakon krae u sluaju kad je poinilac
krae bacao kamenje prema oteenom nakon to su skupa preli 300 m od mjesta izvrenja
djela i u situaciji kad je oteeni bjeao od optuenog. Stoga je prvostepeni sud pogreno
postupio kada je takve radnje optuenog kvalificirao kao krivina djela razbojnike krae iz
l.149. KZ SRBiH.
150


Ako su se dvije osobe dogovorile da izvre depnu krau, pa to i ostvare, a nakon
toga jedan od njih upotrijebi silu da bi zadrao ukradenu stvar, onda samo taj ini krivino
djelo razbojnike krae iz l.149. KZ SRBiH, a drugi krivino djelo krae iz l.147. st.1. KZ
SRBiH, jer svaki saizvritelj odgovara za krivino djelo u granicama svog umiljaja i ta se
odgovornost ne moe proiriti na ekscesno ponaanje ostalih sudionika.
151


3.3. Stavovi sudova u vezi sa utvrenjem ta se smatra grupom ljudi

Za pojam grupe u smislu l.253. Krivinog zakonika, nije potreban neki vei
stupanj organizovnosti njenih lanova, ve je dovoljna i ona organizovanost koja je, po prirodi
stvari, nuna da bi se izvrila zajednika akcija vie lica u izvrenju krivinog djela iz l.253.
st. 1. Krivinog zakonika.
152


3.4. Stavovi sudova u pogledu utvrivanja injenice da li se radi o pokuaju ili
svrenom krivinom djelu razbojnike krae

Kad je, pri izvrenju razbojnike krae, uinilac pokuao da neko lice lii ivota,
djelo treba kvalifikovati kao pokuaj izvrenja tekog sluaja razbojnike krae iz l.253. st.2.

148
Iz Presude Optinskog suda u Zenici,br.043-0-K-08-000145 od 07.05.2008.godine (izvren neposredni uvid u pisarnici
Optinskog suda u Zenici)
149
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,br.K.250/76 od 25. Svibnja 1976.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi M.,Miljko
Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju, str.447)
150
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine br.K-310/78 od 17.maja 1978.godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str.446)
151
Iz Presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine,br. K-322/85 od 10.jula 1985. godine (citirano prema: Raji,Z.,Tomi
M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (posebni dio),Mostar:OSCE-Ured za
demokratizaciju,str.447)
152
Iz Presude Vrhovnog suda Hrvatske,K.br.259/64 (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi,
Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.772)
87
u vezi s lanom 16. Krivinog zakonika bez obzira na konkretne posljedice djela tj. bez obzira
na to da li je oteenom nanesena teka tjelesna povreda ili je ostao nepovrijeen.

Pokuaj izvrenja tekog sluaja razbojnitva iz lana 253. stav 2. u vezi sa lanom
16. Krivinog zakonika, postoji kako u sluaju kad je djelo iz lana 252. Krivinog zakonika
dovreno, tako i u sluaju kad je ostalo u pokuaju, ako je uinilac pri izvrenju razbojnitva
neko lice pokuao liiti ivota. Ako je pak ,pri izvrenju razbojnitva neko lice sa umiljajem
lieno ivota, stajat e dovreno krivino djelo iz lana 253. Stav 2. Krivinog zakonika, bez
obzira na to da li je samo razbojnitvo dovreno ili pokuano

Iz obrazloenja iste slijedi:
Da je mogu pokuaj izvrenja tekog sluaja razbojnike krae iz lana 253. Stav
2. Krivinog zakonik, .pokuaj e postojati u sluaju kad je uinilac oduzeo drugom tuu
pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protivpravnu
imovinsku korist, pa, poto je na djelu krae zateen, u namjeri da ukradenu stvar zadri,
pokua (sa umiljajem- direktnim ili eventualnim) da neko lice lii ivota, ali do smrti
napadnutog nije dolo, poto je ovaj ostao nepovrijeen, ili mu je nanesena samo (laka ili
teka) tjelesna povreda. Da je za djelo razbojnike krae potrebno da je samo djelo krae
dovreno, slijedi iz zakonske dikcije,u lanu 251. Krivinog zakonika:u namjeri da ukradenu
stvar zadri.
153


XV - KRAE U KRIVINOM ZAKONODAVSTVU
REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SRBIJE
1. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Hrvatske
Kazneni zakon Republike Hrvatske kaznena djela protiv imovine tretira u glavi
XVII.
154

To su sljedea krivina djela: kraa, teka kraa, razbojnitvo, razbojnika kraa,
utaja, oduzimanjetue pkretne stvari, unitenje i oteenje tue stvari, teenje i uporaba tuih
podataka, prijevara, zlouporaba osiguranja, zlouporaba eka i kreditne kartice, zlouporaba
povjerenja, povreda tuih prava, povreda prava autora ili umjetnika izvoaa, nedozvoljena
uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvoaa, povreda prava proizvoditelja zvune
ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama, povreda prava iz prijavljenog
ili zatienog izuma, lihvarski ugovor, iznuda, ucjena, prikrivanje.
Kazneni zakon republike hrvatske ne propisuje krivino djelo umske krae, kao
KZFBiH, nego samo krivino djelo pustoenje uma.
1.1. Kraa
Krivino djelo krae propisano je lanom 216. KZRH, u pet stavova.
155


153
Iz presude Vrhovnog suda Jugoslavije,K.2/69,od 21.februara 1969.godine (citirano prema: ejovi,B.,1986.,Krivino
pravo u sudskoj praksi,Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,str.775)
154
Kazneni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine, br: /98) u daljem tekstu KZRH.
155
lan 216. KZRH na sljedei nain propisuje krivino djelo krae:
(1) Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala i poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
88

U pogledu osnovnog oblika krivinog djela i dispozicija i sankcija su, osim
neznatnih leksikih razlika, propisane na isti nain kao i u KZFBiH.

Kod privilegovanog oblika krivinog djela dispozicija je ista, s tim to je novana
kazna propisana u odreenom iznosu (stopedeset dnevnih dohodaka) i krivini postupak se
pokree privatnom tubom (za razliku od krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine koje
ne poznaje pokretanje krivinog postupka po privatnoj tubi), osim ako je stvar dravno
vlasnitvo u kom sluaju se krivini postupak pokree povodom prijedloga.

I KZRH predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji je ukradenu stvar
vratio oteeniku prije nego je saznao da je otkriven.

Posebnost u KZRH u odnosu na krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine jeste
to to predvia kanjavanje za pokuaj osnovnog oblika krivinog djela krae.

1.2. Teka kraa

Krivino djelo teke krae propisano je lanom 217. KZRH, u tri stava.
156

Ovo krivino djelo KZRH i u pogledu dispozicije i u pogledu sankcije, propisuje na
isti nain kao i KZFBiH, osim to navedeni lan KZRH ne sadri stav 3. lana 287. KZFBiH
koji propisuje:Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se ko uini
krau (lan 286. stav 2.) na nain i pod okolnostima iz stava 1. ili stava 2. ta. 2. i 3. ovog
lana.
1.3. Razbojnika kraa
Kazneni zakon Republike Hrvatske krivino djelo razbojnike krae propisuje
lanom 219., u dva stava.
157


kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(3) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka pokree se privatnom tubom, a ako je stvar dravno
vlasnitvo, kazneni postupak se pokree povodom prijedloga.
(4) Ako je poinitelj ukradenu stvar vratio oteeniku prije nego je saznao da je otkriven, sud ga moe osloboditi od kazne.
(5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

156
lan 217. KZRH na sljedei nain propisuje krivino djelo teke krae:
(1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se tko poini krau (lanak 216. stavak 1.):
1. obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna,
ormara ili drugih zatvorenih prostorija,
2. na osobito opasan i drzak nain,
3. iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom,
4. iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se poinitelj kaznenog djela krae (lanak 216. stavak 1.):
1. ako je ukradena stvar velike vrijednosti i poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
2. ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske
obrede,
3. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja, ili se nalazi u
javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost.
(3) Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit e se tko poini krau (lanak 216. stavak 1.) u sastavu grupe ili ako je
pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane.
157
lan 219. KZRH krivino djelo razbojnike krae propisuje na sljedei nain:
89
I dispozicija i sankcija su, za osnovni oblik djela, propisane na isti nain kao i u
KZFBiH, osim neznatnih leksikih razlika.
Sutinska razlika je u kvalifikovanom obliku djela, jer KZRH kao kvalifikatorne
okolnosti predvia samo poinjenje djela u sastavu grupe ili upotrebom oruja ili opasnog
orua i za taj oblik krivinog djela razbojnike krae predvia mogunost kanjavanja
kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
1.4. Utaja
Krivino djelo utaje je u KZRH propisano lanom 220. u 6 stavova.
158

Za osnovni oblik ovog krivinog djela i djelo koje je poinio staratelj, te u sluaju
postojanja kvalifikatornih okolnosti pri uinjenju djela (utajena stvar od posebnog kulturnog,
povijesnog, znanstvenog ili tehnikog znaenja ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a
poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve stvari), na isti nain je propisana i dispozicija
i sankcija u KZRH, kao i u KZFBiH.

Razlike se ogledaju u privilegovanim oblicima djela (Ako je vrijednost utajene stvari
mala i poinitelj je iao za tim da prisvoji stvar takve vrijednosti, Tko tuu pokretnu stvar
koju je naao ili do koje je sluajno doao protupravno prisvoji), i to u tome to su novane
kazne odreene u iznosu od sto odnosno stopedeset dnevnih dohodaka, te u tome to je za
osnovni i navedene privilegovane oblike ovog krivinog djela proisano da se krivini
postupak pokree privatnom tubom, a ako je stvar dravno vlasnitvo, krivini postupak se
pokree povodom prijedloga.

1.5. Oduzimanje tue pokretne stvari

Krivino djelo oduzimanje tue pkretne stvari propisano je u lanu 221. KZRH, u tri
stava.
159


(1)Tko je zateen pri poinjenju kaznenog djela krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe
ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je razbojnika kraa poinjena u sastavu grupe ili ako je uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.

158
lan 220. KZRH krivino djelo utaje proisuje na sljedei nain:
(1)Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je povjerena,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je vrijednost utajene stvari mala i poinitelj je iao za tim da prisvoji stvar takve vrijednosti,
kaznit e se novanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca.
(3) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini skrbnik,
kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, povijesnog, znanstvenog ili tehnikog znaenja ili ako je utajena stvar velike
vrijednosti, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve stvari,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(5) Tko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protupravno prisvoji,
kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(6) Za kaznena djela iz stavka 1., 2. i 5. ovoga lanka kazneni postupak se pokree privatnom tubom, a ako je stvar dravno
vlasnitvo, kazneni postupak se pokree povodom prijedloga.

159
lan 221. KZRH propisuje krivino djelo oduzimanje tue pokretne stvari na sljedei nain:
90

Razlike u odnosu na KZFBiH su, pored neznatne razlike u nazivu, u tome to je za
osnovni oblik djela propisana novana kazna u odreenom iznosu (stopedeset dnevnih
dohodaka), te da se za isto krivini postupak pokree privatnom tubom, a ako je stvar
dravno vlasnitvo, krivini postupak se pokree povodom prijedloga.

Takoer, bitna razlika je i u tome to KZRH ne predvia mogunost osloboenja
kazne uinitelja koji oduzetu stvar, koja nije motorno vozilo, vrati oteeniku prije nego sazna
da je otkriven.

1.6. Iznuda

Krivino djelo iznude propisano je u lanu 234. KZRH u dva stava.
160

Dispozicija i za osnovni i za kvalifikovani oblik djela u KZRH je propisana na isti
nain kao i u KZFBiH ( uz neznatne leksine razlike).
Razlika se ogleda u sankciji i to samo za osnovni oblik djela, jer je kao donja granica
propisana kazna zatvora od est mjeseci, a ne tri mjeseca kako je to propisano lanom 295.
stav.1. KZFBiH.

1.7. Ucjena

Krivino djelo ucjene propisano je u lanu 235. KZRH u dva stava.
161

Kao i kod krivinog djela iznude i ovdje je dispozicija i za osnovni i za kvalifikovani
oblik djela u KZRH propisana na isti nain kao i u KZFBiH ( uz neznatne leksine razlike).

Razlika se ogleda u sankciji i to samo za osnovni oblik djela, jer je kao donja granica
propisana kazna zatvora od est mjeseci, a ne tri mjeseca kako je to propisano lanom 296.
stav.1. KZFBiH.



(1) Tko drugome protupravno oduzme tuu pokretnu stvar da bi je drao u svom posjedu bez cilja njenog prisvajanja,
kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.
(2) Ako se kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka odnosi na motorno vozilo, pokuaj e se kazniti.
(3) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka pokree se privatnom tubom, a ako je stvar dravno
vlasnitvo, kazneni postupak se pokree povodom prijedloga.
160
lan 234. KZRH na sljedei nain propisuje krivino djelo iznude:
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da
to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, ili je djelom
pribavljena znatna imovinska korist, ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
161
lan 235. KZRH propisuje krivino djelo ucjene na sljedei nain:
(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zaprijeti drugome da e protiv njega ili njemu
bliskih osoba otkriti neto to bi moglo koditi njihovoj asti ili ugledu, i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje
ili tue imovine,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljna znatna imovinska korist, ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ili
zloinake organizacije,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
91
1.8. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv imovine
Osim za kaznena djela kod kojih je posebno odreeno pokretanje kaznenog postupka
privatnom tubom ili povodom prijedloga, za kaznena djela iz lanka 216. stavka 1.(kraa),
lanka 217.(teka kraa), lanka 221. stavka 1. i 2.(oduzimanje tue pokretne stvari), lanka
224. stavka 1. i 2.(prijevara), lanka 228. stavka 1.(povreda tuih prava) i lanka
236.(prikrivanje), ovoga Zakona ako su poinjena prema branom drugu, roaku po krvi u
ravnoj lozi, bratu ili sestri, posvojitelju ili posvojeniku ili prema osobi s kojom poinitelj ivi
u zajednikom domainstvu, kazneni postupak se pokree privatnom tubom.
162


2. Krae u krivinom zakonodavstvu Republike Srbije
Krivino zakonodavstvo Republike Srbije Krivina dela protiv imovine
163
tretira
u glavi esnaest.
To su sljedea krivina djela:kraa, teka kraa, razbojnika kraa,razbojnitvo,
teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva, utaja, prevara, sitno delo krae, utaje ili
prevare, kraa vozila, oduzimanje tue stvari, oteenje tue stvari, zloupotreba poverenja,
iznuda, ucena, ugovaranje nesrazmerne imovinske koristi, oteenje tuih prava, neovlaeno
korienje autorskog i drugog srodnog prava, prikrivanje, unitenje ili prikrivanje arhivske
grae, prikrivanje kulturnih dobara.
2.1. Kraa
Krivino djelo krae propisano je lanom 165. KZRS, u dva stava.
164

U odnosu na KZFBiH dispozicija za osnovni oblik djela je ista, uz neznatne leksike
razlike, dok je razlika u sakciji u tome to ne previa mogunost izricanja novane kazne
poiniocu, nego propisuje kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Drugim stavom navedenog lana KZRS predvia mogunost osloboenja od kazne
ali ako je uinilac ukradenu stvar vratio oteenom prije nego to je saznao za pokretanje
krivinog postupka, a ne prije nego to je saznao da je otkriven, kao u KZFBiH.
2.2 teka kraa
Krivino djelo teke krae propisano je lanom 166. KZRS, u tri stava.
165


162
lan 237. KZRH
163
Krivini zakon Republike Srbije (Slubeni glasnik SRS, br. 26/77, 28/77, 43/77, 20/79, 24/84, 39/86, 51/87, 6/89,
42/89, 21/90 i Slubeni glasnik RS, br. 16/90, 26/91, 75/91, 9/92, 49/92, 51/92, 23/93, 67/93, 47/94, 17/95, 44/98, 10/2002,
11/2002, 80/2002, 39/2003, 67/2003) u daljem tekstu KZRS.
164
lan 165. KZRS propisuje krivino djelo krae na sljedei nain:
(1) Ko tuu pokretnu stvar oduzme drugom u nameri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu
imovinsku korist, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je uinilac ukradenu stvar vratio oteenom pre nego to je saznao za pokretanje krivinog postupka, sud ga moe
osloboditi od kazne.
92
U odnosu na KZFBiH, dispozicija kod ovog krivinog djela u KZRS propisana je
tako da se u stavu 1. u sedam taaka navode naini izvrenja krivinog djela krae koji je ine
tekom kraom, a u stavu 2. vrijednost ukradene stvari (preko trista hiljada dinara) koja
krivino djelo krae ini tekom kraom. Kao sankcija za ovo krivino djelo propisan je
zatvor od jedne do deset godina.
U stavu 3. propisan je kvalifikovani oblik djela (ako je pribavljena imovinska korist
u iznosu preko osamsto pedeset hiljada dinara), za koji je propisana kazna zatvora najmanje
tri godine.
2.3. Razbojnika kraa
Razbojnika kraa je propisana lanom 167. KZRS, u dva stava.
166

Osnovni oblik djela je, uz neznatne leksike razlike, poropisan stavom 1. na isti
nain kao i u KZFBiH, s tim to je kao sankcija propisan zatvor od jedne do dvanaest godina (
a ne od jedne do deset godina kao u KZFBiH).
Meutim, kao kvalifikatornu okolnost KZRS stavom 2. propisuje samo imovinsku
korist koja prelazi iznos od osamsto pedeset hiljada dinara, pri emu je za uinioca proisana
kazna zatvora najmanje jednu godinu.
Kvalifikatorne okolnosti da je pri izvrenju razbojnike krae nanesena nekom licu
sa umiljajem teka telesna povreda ili je pri izvrenju razbojnike krae neko lice sa
umiljajem lieno ivota, KZRS propisuje kao posebno krivino djelo Teki sluajevi

165
lan 166. KZRS propisuje krivino djelo teke krae na sljedei nain:
(1) Uinilac dela krae (lan 165) kaznie se zatvorom od jedne do deset godina ako je kraa uinjena
1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostora, ili drugim
savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari;
2) od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa;
3) na naroito opasan ili naroito drzak nain;
4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane;
5) u odnosu na kulturna dobra ili u odnosu na arheoloke nalaze;
6) za vreme poara, poplave ili slinog udesa;
7) iskoriavanjem nemoi ili nevolje drugog.
(2) Kaznom iz stava 1 ovog lana kaznie se uinilac dela krae (lan 165) ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od
trista hiljada dinara.
(3) Ako je delom iz st. 1 i 2 ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu preko osamsto pedeset hiljada dinara, uinilac
e se kazniti zatvorom najmanje tri godine.
166
lan 167. KZRS propisuje krivino djelo razbojnike krae na sljedei nain:
(1) Ko je na delu krae zateen, pa u nameri da ukradenu stvar zadri, upotrebi silu protiv nekog lica ili pretnju da e
neposredno napasti na ivot ili telo, kaznie se zatvorom od jedne do dvanaest godina.
(2) Ako je delom iz stava 1 ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od osamsto pedeset hiljada dinara,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje jednu godinu.
93
razbojnike krae i razbojnitva
167
, pri emu za prvu kvalifikatornu okolnost propisuje kaznu
zatvora najmanje sedam godina, a za drugu najmanje dvanaest godina ili zatvor od etrdeset
godina.

2.4. Utaja
Krivino djelo utaje je propisano lanom 170. KZRS, u pet stavova.
168

Za razliku od KZFBiH, za osnovni oblik djela i ako je djelo uinio staratelj, KZRS
ne propisuje mogunost kanjavanja uinioca novanom kaznom, nego zatvorom do tri
godine, odnosno u drugom sluaju od tri mjeseca do pet godina.
Novana kazna ili zatvor do jedne godine propisan je za uinioca koji je utajenu
stvar naao ili do koje je sluajno doao.
Razlika je i u kvalifikovanom obliku djela, jer KZRS kao kvalifikatonu okolnost
predvia samo ako je utajena stvar kulturno dobro ili ako vrijednost utajenih stvari prelazi
trista hiljada dinara, u kom sluaju e se uinilac kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
KZRS, za razliku od KZFBiH, ne predvia mogunost osloboenja od kazne
uinioca koji utajenu stvar vrati oteeniku prije nego sazna da je otkriven.
Konano, KZRS u stavu 5. navedenog lana predvia da se za uinioca osnovnog
oblika krivinog djela utaje i uinioca koji je utajenu stvar naao ili do koje je sluajno doao,
gonjenje preduzima po privatnoj tubi.
U vezi sa krivinim djelima krae i utaje, treba naglasiti da KZRS posebnim lanom
173. proisuje sitno djelo krae, utaje ili prevare,
169
za koje je proisana novana kazna ili
zatvor do jedne godine.

167
lan 169. KZRS propisuje krivino djelo teki sluajevi razbojnike krae i razbojnitva na sljedei nain:
(1) Ako je pri izvrenju razbojnike krae ili razbojnitva nanesena nekom licu sa umiljajem teka telesna povreda ili ako
je razbojnitvo uinjeno u sastavu grupe ili bande, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje sedam godina.
(2) Ako je pri izvrenju razbojnike krae ili razbojnitva neko lice sa umiljajem lieno ivota, uinilac e se kazniti
zatvorom najmanje dvanaest godina ili zatvorom od etrdeset godina.
168
lan 170. KZRS propisuje krivino djelo utaje na sljedei nain:
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je poverena,
kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako ovo delo uini staralac, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(3) Ako je utajena stvar kulturno dobro ili ako vrednost utajenih stvari prelazi trista hiljada dinara, uinilac e se kazniti
zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u nameri da sebi ili drugom
pribavi imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(5) Za dela iz st. 1 i 4 ovog lana ako su utajene stvari u svojini graana, gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
94
Prema navedenom lanu kraa i utaja ne mogu se smatrati kao sitne ako vrijednost
ukradene ili utajene stvari prelazi iznos od osam hiljada dinara. Ako iznos ne prelazi dve
hiljade dinara, kraa i utaja mogu se smatrati kao sitne kad je uinilac iao za tim da pribavi
malu imovinsku korist.
U vezi s tim KZRS propisuje da sud moe izrei sudsku opomenu naroito u sluaju
ako je kraa ili utaja stvari uinjena radi neposredne potronje ili upotrebe za sebe ili lanove
svoje porodice, ili ako je uinilac vratio stvar ili naknadio tetu prouzrokovanu krivinim
djelom.
Takoer, za osnovni oblik djela (sitno djelo krae, utaje ili prevare), ako je izvreno
na tetu imovine graana gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
2.5. Iznuda
Krivino djelo iznude u KZRS propisano je lanom 180., u tri stava.
170

Osnivni oblik krivinog djela iznude propisan je u KZRS na isti nain kao i u
KZFBiH, uz razliku u donjoj granici propisane kazne zatvora od est mjeseci, a ne tri
mjeseca.
Kvalifikovani oblik ovog krivinog djela prema KZRS postoji ako iznos pribavljene
protivpravne imovinske koristi prelazi iznos od trista hiljada dinara, u kom sluaju e se
uinilac kazniti zatvorom od est meseci do pet godina.
A ako je djelo izvreno organizovano, KZRS propisuje da e se organizator i
neposredni izvrilac kazniti zatvorom najmanje sedam godina.


169
lan 173. KZRS krivino djelo sitno djelo krae, utaje ili prevare propisuje na sljedei nain:
(1) Ko uini sitnu krau, utaju ili prevaru, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kraa, utaja i prevara ne mogu se smatrati kao sitne ako vrednost ukradene ili utajene stvari prelazi iznos od osam hiljada
dinara, odnosno ako teta uinjena prevarom prelazi taj iznos. Ako iznos ne prelazi dve hiljade dinara, kraa, utaja i prevara
mogu se smatrati kao sitne kad je uinilac iao za tim da pribavi malu imovinsku korist.
(3) Sud moe izrei sudsku opomenu naroito u sluaju ako je kraa ili utaja stvari uinjena radi neposredne potronje ili
upotrebe za sebe ili lanove svoje porodice, ili ako je uinilac vratio stvar ili naknadio tetu prouzrokovanu krivinim delom.
(4) Za delo iz stava 1 ovog lana, ako je izvreno na tetu imovine graana gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.

170
lan 180. KZRS krivino djelo iznude propisuje na sljedei nain:
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom pretnjom prinudi drugog da
neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1 pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi trista hiljada dinara, uinilac e se
kazniti od jedne do deset godina.
(3) Ako je delo iz st. 1 i 2 izvreno organizovano, organizator i neposredni izvrilac, kaznie se zatvorom najmanje sedam
godina.
95
2.6. Ucjena
KZRS krivino djelo ucjene propisuje lanom 181., u jednom stavu.
171

I dispozicija i sankcija krivinod djela ucjene je u KZRS, u osnovnom obliku, uz
neznatne leksike razlike, propisana na isti nain kao i u KZFBiH.
Razlika je u tome to KZRS ne propisuje kvalifikovani oblik ovog djela (ako je
pribavljena znatna imovinska korist, ili je djelo uinjeno u sastavu grupe ljudi ili zloinake
organizacije), kao to je to sluaj u stavu 2. lana 297. KZFBiH.
2.7. Oduzimanje tue stvari
Krivino djelo oduzimanje tue stvari proisano je lanom 175. KZRS, u dva
stava.
172

Na prvi pogled je uoljiva razlika u nazivu ovog krivinog djela u odnosu na
KZFBiH gdje se ovo djelo zove oduzimanje tue pokretnine.
Stav 1. navedenog lana se, ni u dispoziciji, ni u sankciji, osim neznatnim leksikih
razlika, ne razlikuje se od stava 1. lana 291. KZFBiH.
Meutim, u stavu 2. navedenog lana KZRS je, za razliku od KZFBiH, propisano da
se gonjenje se preduzima po privatnoj tubi, ako je djelo izvreno na tetu imovine graana.
Ovdje treba napomenuti da je stav 2. lana 291. KZFBiH, koji se odnosi na motorno
vozilo kao predmet ovog krivinog djela, u KZRS propisan kao posebno krivino djelo kraa
vozila
173
, za koje je propisana kazna zatvora od tri do pet godina, ali bez propisanog
kanjavanja za pokuaj.





171
lan 181. KZRS krivino djelo ucjene propisuje na sljedei nain:
Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da e protiv njega ili njemu bliskog
lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue
imovine, kaznie se zatvorom od tri meseca do pet godina.

172
lan 175. KZRS propisuje krivino djelo oduzimanje tue stvari na sljedei nain:
(1) Ko bez namere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme ili prisvoji tuu pokretnu stvar, kaznie se
novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je delo izvreno na tetu imovine graana gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.
173
lan 174. KZRS krivino djelo kraa vozila propisuje na sljedei nain:
Ko protivpravno oduzme tue motorno vozilo u nameri da ga upotrebi za vonju ili u nameri da njegovim prisvajanjem
pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od tri do pet godina.
96
2.8. umska kraa
Krivino djelo umske krae u KZRS propisano je u glavi petnaest (krivina djela
protiv privrede), u lanu 161., u tri stava.
174

Dispozicija osnovnog oblika krivinog djela umske krae u KZRS se razlikuje od
iste u KZFBiH u koliini oborenog drveta koja je potrebna da bi postojalo ovo krivino djelo,
a u sankciji se razlikuje u tome to KZRS propisuje mogunost kanjavanja uinioca
novanom kaznom (za razliku od KZFBiH) ili kaznom zatvora do est mjeseci.
I kvalifikovani oblik djela se razlikuje samo u sankciji, jer KZRS propisuje blae
kanjavanje (zatvorom od tri mjeseca do tri godine) u odnosu na KZFBiH (kaznom zatvora od
jedne do pet godina).
Posebna razlika je u tome to KZRS propisuje kanjavanje za pokuaj i osnovnog i
kvalifikovanog oblika djela, to nije sluaj u KZFBiH.
2.9. Gonjenje u sluaju kada je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim
KZRS lanom 185. propisuje da se za krivina djela iz l. 165 (kraa), 166 (teka
kraa), 170 (utaja) stav 3, l. 171(prevara), 174 (kraa vozila), 176 (oteenje tue stvari) stav
2, 179 (zloupotreba povjerenja) stav 1, l. 183 (oteenje tuih prava) i 184 (prikrivanje) ovog
zakona, ako su uinjena prema branom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri,
usvojiocu ili usvojeniku, ili drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom
domainstvu, gonjenje preduzima po privatnoj tubi.

XVI - STANJE KRIMINALITETA U BIH
Iz Izvjetaja Ministarstva sigurnosti BiH i nadlenih entitetskih ministarstava
unutranjih poslova se vidi da je stanje u oblasti kriminaliteta u BiH za prvih est mjeseci
2008. godine bolje, odnosno da je dolo do pada kriminaliteta, u odnosu na prethodni period.
Raspoloivi podaci ukazuju da je u prvih est mjeseci 2008. godine u Bosni i Hercegovini
dolo do smanjenja broja krivinih djela opeg kriminaliteta za 1.398 djela ili 7,80% u odnosu
na isto razdoblje prole godine. To je vidljivo i u sljedeoj tabeli:




174
lan 161. KZRS propisuje krivino djelo umske krae na sljedei nain:
(1) Ko radi krae obori u umi jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea od jednog kubnog metra, kaznie se
novanom kaznom ili zatvorom do est meseci.
(2) Ako je delo iz stava 1 ovog lana uinjeno u nameri da se oboreno drvo proda, ili ako su oborena stabla u koliini veoj
od pet kubnih metara, ili ako je delo izvreno u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi sa posebnom namenom,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Za pokuaj dela iz st. 1 i 2 ovog lana kaznie se.

97
Red. Br. MUP-ovi entiteta i Policija Brko Distrikta BiH
KD opeg kriminaliteta
I-VI 2007. I-VI 2008. %
1. FMUP 13.166 11.845 -10,03
2. MUP RS 5.891 5.830 -1,03
3. Policija Brko Distrikta BiH 262 246 6,10
Ukupno u BiH 19.319 17.921 -7,80



Struktura kaznenih djela opeg kriminaliteta u BiH:




Iako,stanje kriminaliteta u 2008. godini karakterie neznatno smanjenje ukupnog
broja krivinih djela, a u njihovoj strukturi i dalje preovladavaju krivina djela protiv imovine
( 71% od ukupnog broja).

Meutim, zabrinjava injenica da krivina djela protiv imovine, koja su i
najbrojnija, po nainu izvrenja, materijalnim i drugim posljedicama, poprimaju karakter
kriminala sa poveanom drutvenom opasnou. Ukupna saznanja ukazuju na sve vei nivo
organizovanosti izvrilaca ovih krivinih djela, njihovu profesionalizaciju i specijalizaciju i
pokretljivost na teritoriji BiH i ire.

Svako vrijeme ima specifinosti, kako u pogledu izvrioca krivinih djela tako i
sredstava i predmeta izvrenja tih djela. Izvjetaji pokazuju da je u BiH poslednjih godina u
porastu kraa automobila, koja ini ak jednu treinu svih kraa.

Kraa vozila, uz organizovanu trgovinu narkoticima, pranje novca i trgovinu
orujem, predstavlja jedan od najozbiljnijih vidova organizovanog kriminala u BiH.Ovaj
oblik kriminala ve ima obiljeje organiziranosti i meunarodne karakteristike.Ozbiljan
bezbjednosni problem u ovoj vrsti kriminala predstavljaju preduzea koja se bave otkupom
auto-dijelova, auto-otpada i polovnih vozila. U BiH postoji jedinstveno trite ukradenih
automobila, a o uvezanosti preduzea koja se bave otkupom auto-dijelova i auto-otpada u BiH
uoeno je i da su otkriveni izvrioci kraa automobila istovremeno poinioci i drugih
krivinih djela - posedovanja opojnih droga, ilegalnog oruja i eksploziva, vee koliine
98
novca kojem se ne zna porijeklo i slino.U vie od 90 odsto izvrenih pljaki banaka i
transporta novca izvrioci su koristili ukradena vozila. Sve uestalije su i pojave iznuivanja
novca od vlasnika vozila, uz napomenu da je ovaj novi oblik kriminala teko kontrolisati,
otkrivati ili dokumentovati. Kao osnovni razlog za to navodi se da se primopredaja novca i
automobila vri na podruju drugog entiteta, te to oteeni u veini sluajeva ne ele iznudu
prijaviti policiji zbog straha da e biti rtve kasnijih represalija kradljivaca, ak i podmetanja
eksplozivnih naprava pod automobil, kakvi su sluajevi i zabiljeeni.

Statistiki podaci isto tako govore da je broj krivinih djela koja su poinili
maloljetniki prestupnici u posljednje tri godine u stalnom porastu. U oba entiteta, u prvih
devet mjeseci ove godine najvie poinjenih krivinih djela od strane maloljetnih lica su
krae, teke krae i razbojnitva. Stepen drutvene opasnosti je sve vei jer maloljetni
prijestupnici sve vie ine najtee oblike kriminaliteta, od tekih pljaki do svirepih ubistava.
Maloljetnici su najee poinioci krivinih djela protiv imovine, meu kojima prednjae
krae u kojima je sve vie povratnika. Tuilatva u Federaciji BiH i RS su tokom tri
prethodne godine uglavnom davala prijedloge za izricanje vanzavodskih vaspitnih mjera
maloljetnim prijestupnicima. Kao glavni uzroci maloljetnike delikvencije naglaeni su
socijalno stanje, neureenost porodinih odnosa i drutvena tolerancija prema maloljetnim
izvriocima krivinih djela, a posebno zabrinjava pasivan odnos svjedoka krivinih djela, u
sluajevima kada su poinioci maloljetnici.

Kompjuterski kriminalitet predstavlja oblik kriminalnog ponaanja, kod koga se
korienje kompujterske tehnologije i informacionih sistema ispoljava kao nain izvrenja
krivinog dela, ili se kompjuter upotrebljava kao sredstvo ili cilj izvrenja, ime se ostvaruje
neka, u krivino-pravnom smislu, relevantna posljedica. Kompjuterski kriminalitet je,
takoer, protupravna povreda imovine kod koje se raunarski podaci s predumiljajem
mijenjaju (manipulacija raunara), razaraju (raunarska sabotaa), ili se koriste zajedno sa
hardverom (kraa vremena). Kompjuteri i kompjuterska tehnologija se mogu
zloupotrebljavati na razne naine, a sam kriminalitet koji se realizuje pomou kompjutera
moe imati oblik bilo kog od tradicionalnih vidova kriminaliteta, kao to su krae, utaje,
pronevjere, dok se podaci koji se neovlaeno pribavljaju zloupotrebom informacionih
sistema mogu na razne naine koristiti za sticanje protupravne koristi. Pojavni oblici
kompjuterskog kriminaliteta su: protivpravno korienje usluga i neovlaeno pribavljanje
informacija, kompjuterske krae, kompjuterske prevare, kompjuterske sabotae i
kompjuterski terorizam i kriminal vezan za kompjuterske mree.

Kompjuterska kraa zauzima visoko mjesto u oblasti kompjuterskog kriminaliteta a
u razmatranom kontekstu od posebnog je znaaja kraa ideniteta. Ova vrsta kraa predstavlja
posebno drutveno-opasnu radnju, jer pored ostalog, znaajno podriva povjerenje u integritet
komercijalnih transakcija i ugroava individualnu privatnost. Procjena strunjaka su da e ova
vrsta kraa rasti sa poveanjem elektronske trgovine. Snabdjeveni individualnim personalnim
informacijama, kradljivci identiteta mogu da otvore raune u bankama, obavljaju kupovinu, a
u zemljama u kojima su automatizovane servisne usluge za graane mogu da dobiju
certifikate o roenju, paso, kredit i sl., a sve to u ime osobe o ijim podacima se radi. Lanim
identitetom kriminalac moe da dobije pozajmicu u banci, kupi auto, stan, ode na putovanje i
sl., i na taj nain rtvu moe da optereti finansijski a u nekim sluajevima da joj napravi i
kriminalni dosije. rtva u veini sluajeva i ne zna da se njen identitet "koristi" sve dok ne
dou rauni za naplatu. Dakle, i finansijska i "humana" cijena krae za individualnu rtvu
mogu biti veoma visoke, mada jedina krivica za mnoge rtve moe biti to to su njihovi
99
presonalni podaci bili na nekom fajlu koji je ukraden ili su naivno davali informacije
pogrenim ljudima.




XVII - ZAKLJUAK

Sadanja kaznena politika u Bosni i Hercegovini,a prema izreenim presudama
sudova BiH, za krivina djela krae, a i veinu krivinih djela teke krae, izvriocima
krivinih djela koji nisu osuivani izriu se uslovne kazne zatvora sa odreenim rokom
provjere, dok za krivina djela razbojnitva i razbojnike krae uglavnom se izriu
bezuslovne kazne zatvora, ali nisu iskljuene ni uslovne kazne i za ove vrste krivinih djela. I
kada se izriu bezuslovne kazne zatvora, uglavnom se izriu minimalne kazne.

Za izvrioce krivinih djela krae koji su osuivani (povratnici) uglavnom se izriu
bezuslovne kazne zatvora, dok izvriocima krivinog djela krae male vrijednosti izriu se
uslovne osude na kaznu zatvora vie puta ili minimalne novane kazne
Osnovno pitanje koje se postavlja u vezi ovih krivinih djela jeste: da li stroije
zaprijeene sankcije za krivina djela imaju za cilj smanjenje izvrenja krivinih djela
odnosno postizanja generalne i specijalne prevencije ili se ti ciljevi mogu postii i sa stroijim
kanjavanjem uinioca u okvirima sankcija predvienih za pojedina krivina djela. Naime,
cilj svake snakcije je da utie na druge da ne vre krivina djela odnosno postizanje
tzv.generalne prevencije odnosno spreavanje samog uinoca da ini krivina djela i
podsticanje njegovog preodgoja odnosno postizanje specijalne prevencije. Ne samo da se
izricanjem krivino pravnih sankcija postie generalna i specijalna prevencija nego i drugi
faktori mogu uticti na broj krivinih djela, a posebno krivinog djela krae. Smatram da
sveukupno stanje u jednom drutvu, posebno ekonomska razvijenost zajednice i finansijske
prilike stanovnika, doprinose smanjenju odnosno poveanju broja krivinih djela.





















100
XVII - LITERATURA

1. Aleksi ., kulji M., 2004., Kriminalistika, Beograd: Autorska izdavaka zadruga,
2. Babi M., Filipovi Lj.,Markovi I., Raji Z., 2005., Komentari Krivinih zakona u
BiH, Sarajevo:Savjet/Vijee Evrope:Evropska komisija,DES,
3. ejovi,B.,1986.,Krivino pravo u sudskoj praksi, Druga knjiga,Posebni dio,Beograd,
4. Dejtonski mirovni sporazum, 1996.,Sarajevo:JP NIO Slubeni list RBiH-Sarajevo,
5. Eisner,B.,Horvat,M., 1948., Rimsko pravo, Zagreb,
6. Horvat, M., 1998.,Rimsko pravo,Zagreb,str.19,394
7. Jaramaz-Reskui, I., 2003., Kaznenopravni sustav u antikom Rimu, Zagreb,
8. Jaramaz Reskui,I.,Medani,T.,82/2006,Cognitio extra ordinem u rimskom pravu,
Pravnik,
9. Korajli N., 2008., Kriminalistika metodika, Sarajevo:Fakultet kriminalistikih nauka,
10. Komentar Krivinog zakona SFRJ, 1978., Beograd :Savremena administracija,
11. Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine, 1986.,
Beograd:Savremena administracija,
12. Krivini zakon Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine,
br.3/03,32/03,61/04,30/05,53/06,55/06,32/07),
13. Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH,br.36/03,37/03,
21/04 i 69/04),
14. Krivini zakon Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske,br.49/03,108/04,
37/06 ,70/06),
15. Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine,br.10/03 i 45/04),
16. Krivini zakonik( Slubeni list FNRJ,br.13/51,30/59,31/62,37/62),(Slubeni list
SFRJ, br.15/65,15/67,20/69 ,6/73),
17. Krivini zakon SR Bosne i Hercegovine (Slubeni list SR Bosne i Hercegovine,
br.16/77,19/77),
18. Krivini zakon SR Hrvatske (Narodne novine SR Hrvatske,br.25/77,50/78),
19. Krivini zakon SR Srbije (Slubeni glasnik SR Srbije,br.26/77,28/77,43/77, 20/79),
20. Krivino odjeljenje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine(VSFBiH),br.Su-1728/04 od
16.11.2004. godine,
21. Lazarevi LJ., 1981.,Krivino pravo posebni dio,Beograd,
22. Lazarevi Lj., 1982.,Krivino pravo,posebni dio,Beograd,
23. Modly D., Korajli N., 2002.,Teanj:Centar za kulturu i obrazovanje, ,
24. Peri, V., 1987., Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb:Republiki
Sekretarijat za unutranje poslove SR Hrvatske,
25. Petrovi A., 1981.Kriminalistika metodika, VUP, Zemun,
26. Petrovi B; Jovaevi D; 2005; Krivino pravo II Krivino pravo posebni dio, Sarajevo:
Pravni fakultet,
27. Protokol uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Prvi protokol)
(Slubeni glasnik BiH,br.6/99),
28. Pravno shvatanje Vrhovnog suda Srbije,usvojeno na sjednici Krivinog odjeljenja od
17.marta 1976.godine,
29. Raji,Z.,Tomi M.,Miljko Z., 2000., Komentar Kaznenog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine (posebni dio), Mostar :OSCE-Ured za demokratizaciju, ,
30. Srzenti, N.,Staji,A, 1968.,Krivino pravo: opti i posebni deo ,Sarajevo:Zavod za
izdavanje udbenika,
31. Srzenti,N.,1982.,Komentar krivinih zakona SR Srbije,SAP Kosova i SAP Vojvodine,
Beograd,
101
32. Stojevi, D., 1983.,Rimsko privatno pravo, Beograd,
33. Tahovi J., 1961.,Krivino pravo,posebni dio,tree izdanje,Beograd,
34. Vodineli V., 1978., Kriminalistika,Beograd:Savremena administracija,
35. Zlatari B, 1958.,Krivini zakonik u praktinoj primjeni, II sveznik, posebni dio,Beograd,
36. Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine",br.03/03,32/03,36/03,63/04,48/05,76/06,76/07 i 58/08),
37. Zakona o vlasniko-pravnim odnosima (Sl.novine FBiH,br.6/98),
38. Zakon o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02,29/03),
39. ivanovi,T., 1935,Osnovi krivinog prava-opi dio, Beograd,
40. http://www.sudskapraksa.com/krivicno/krivicno.htm,
31. http://www.vjesnik.com,
32. http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva.