323

lrlkazl l roconzl|o
RoberL MaLi|asic, Ucod u la!insku cpigrajiju, Iilozofski fakulLeL Iula, Iula, 2002., 255 sLr.
b|avl|ivan|em prirucnika ko|i |e prvensLveno nami|en|en poducavan|u sLudenaLa, profesor
MaLi|asic s Iilozofskog fakulLeLa u Iuli uspio |e na |ednome m|esLu sakupiLi sve podaLke relevanL-
ne za razumi|evan|e laLinske epigrafi|e. uduci da u nas do sada ni|e bilo udzbenika ko|i bi mogao
zadovol|iLi poLrebe nasLave iz ove pomocne povi|esne znanosLi, kn|iga profesora MaLi|asica zasi-
gurno ce mnogim sLudenLima, ali i sLrucn|acima Le sirem krugu ciLaLel|a, uvelike pomoci u razu-
mi|evan|u problemaLike laLinske epigrafi|e.
U uvodnom se di|elu kn|ige susrecemo s kraLkim opisom na|vazni|ih pomocnih povi|esnih
znanosLi, medu ko|ima |e na|veci dio posvecen ob|asn|en|u po|ma cpigrcjijc i |ctins|c cpigrcjijc.
uduci da La povi|esna disciplina proucava naLpise urezane na Lvrdim maLeri|alima popuL kame-
na, kovine i keramike, auLor ob|asn|ava i sam proces obrade i pripreme Lih maLeri|ala za ureziva-
n|e naLpisa Le posLupak i alaLe ko|ima su se klesari pri Lome sluzili.
Iduca dva poglavl|a ukraLko ob|asn|ava|u povi|esL razvo|a pisma, po|avu laLinskog pisma,
poceLke i razviLak laLinskog |ezika. Na Lomu m|esLu auLor da|e deLal|ne prim|ere na|sLari|ih laLin-
skih naLpisa, a Lo su Ii|u|c Prccncstinc, Icpis Nigcr, Ccrncn Artc|c i nadgrobni naLpisi ko|i sv|edoce
o uporabi grckih ri|eci u laLinskom, o orLografskim prom|enama Le bro|nim osobiLosLima u dekli-
naci|i i kon|ugaci|i laLinskog |ezika. sim Loga, na |ednosLavan nacin predocava razlike izmedu
Lradicionalnoga i klasicnog nacina izgovora u laLinskom |eziku, a doLice se i paleografi|e, navodeci
osnovnu pod|elu laLinskog pisma iz rimskog vremena, pri Lome |e na|veca pozornosL usm|erena
analizi epigrafskog pisma, korisLenog za pisan|e po Lvrdim maLeri|alima.
Iducih nekoliko poglavl|a govori opceniLo o povi|esLi epigrafi|e i o siren|u inLeresa europskih
humanisLa za ciLan|e naLpisa na nase kra|eve. U okviru hrvaLske epigrafi|e Lu se posebno isLice
d|elo znameniLog pov|esnicara Ivana Lucica ko|i |e u 17. sLol|ecu, medu osLalim, izdao i d|elo
|nscripticncs Dc|ncticcc. D|elo ukl|ucu|e ispravke vec pri|e ob|avl|enih naLpisa i podaLke iz ruko-
pisa drugih sLarih dalmaLinskih sakupl|aca. Zasluge za doprinos epigrafi|i da|u se i bro|nim
Lucicevim preLhodnicima Marku Marulicu, Dinku Iapalicu i Irani NaLali.
U ovom di|elu kn|ige MaLi|asic Lakoder govori o Lemel|ima anLicke laLinske epigrafi|e Le ana-
lizira vrsLe i znaca|ke laLinskih naLpisa. Time su ukraLko obuhvacena podruc|a ko|a svakom ci-
LaLel|u pruza|u osnovni uvid u pravilno ciLan|e i Lumacen|e naLpisa u kamenu i drugim slicnim
maLeri|alima. Dal|n|e isLrazivan|e usm|ereno |e na rimski susLav imena ci|e |e poznavan|e od ve-
like vaznosLi za Lumacen|e sadrza|a po|edinog naLpisa. uduci da se rimski model imena sve do
kasne anLike sacuvao u Lzv. Lroimenom imenskom modelu, auLor na bro|nim prim|erima poka-
zu|e kako rimsko ime rasclaniLi na prccncncn, ncncn gcnti|c i ccgncncn Le sLo su po|edini di|elovi
imena oznacivali. sim Loga, posebno su ob|asn|eni i po|edini di|elovi imenskog sklopa popuL
paLronimika, oznake plemenske pripadnosLi, podri|eLla zaLim imenski model zena, robova i oslo-
bodenika ko|i su Lakoder nadeni na naLpisima.
U iducim poglavl|ima auLor deLal|no analizira po|edine skupine epigrafskih spomenika podi|e-
l|enih na nadgrobne, posveLne, vo|nicke i pocasne naLpise Le naLpise na gradevinama i naLpise
pravne naravi. Nadgrobni naLpisi obuhvaca|u na|vecu skupinu epigrafskih spomenika, a n|ihove
su osnovne znaca|ke deLal|no ob|asn|ene nizom originalnih prim|era. d velike su vaznosLi i ob-
|asn|en|a bro|nih kraLica uobica|enih za Lu vrsLu epigrafskih naLpisa. KraLice su se pona|vise koris-
Lile za oznacivan|e osobnih imena, podaLaka o naruciLel|u grobnice, o sLarosLi poko|nika, a n|ima
su se na nadgrobnim spomenicima cesLo bil|ezile i poceLne formule, imprekaci|e, prokleLsLva pa
cak i kazne ko|e |e Lrebalo isplaLiLi drzavno| blaga|ni.
324
Zb. Cds|oka povl|. znan. Zavoda povl|. drus. znan. Hrvat. akad. znan. um|ot., 21(2003), str. 321-367
Zasebnu vrsLu naLpisa na laLinskom |eziku cine posveLe bozansLvima u obliku ispun|en|a
zav|eLa. Radi lakseg razumi|evan|a poLrebe za sLvaran|em Lakve vrsLe pisanih spomenika, auLor
ukraLko ob|asn|ava biLni|e znaca|ke rimske religi|e i uL|eca|e pod ko|ima se ona razvi|ala. Iosebna
|e pozornosL posvecena specificnim kraLicama pa Lako nalazimo ob|asn|en|a za glagole i dvoslozne
izrica|e ko|ima se oznacava cin darovan|a i posveLe, zaLim vari|anLe karakLerisLicnog izrica|a tc-
tun sc|tit, jicri iussit ili pak pcni iussit. Spomin|u se i bro|ne podvrsLe posveLnih naLpisa popuL onih
vezanih uz miLricki kulL, domorodacke kulLove iz zapadne i sredn|e Lurope i naposl|eLku Lzv.
tc|c||cc cjixicnun, posebna skupina riLualnih naLpisa verbalnog proklin|an|a.
Iako ne cine sasvim zasebnu skupinu, osim po Lome sLo se u n|ima spomin|u vo|nici, u kn|izi
su posebno izdvo|eni i vo|nicki naLpisi. Irim|eri za Lu skupinu pisanih spomenika Lakoder pri-
pada|u nadgrobnim, zav|eLnim i pocasnim naLpisima pa na n|ima nalazimo sva obil|ez|a karakLe-
risLicna za Le epigrafske spomenike. Ipak, navedene su i mnoge osobiLosLi vo|nickih naLpisa, popuL
bro|eva vo|ne |edinice ko|o| |e raLnik pripadao, Lermina za niz vo|nickih duznosLi, posebne da-
Laci|e, raLna odlic|a, kraLice za raLne brodove i sl.
Iocasni naLpisi na posLol|ima kipova |os su |edna vrsLa epigrafskih spomenika. Takvi su naL-
pisi osobiLo zaniml|ivi |er donose ime osobe ko|o| |e spomenik podignuL, podrobni|e podaLke o
n|ezino| kari|eri Le Lko |e spomenik podigao, na ko|i nacin, uz ko|i Lrosak i ko|im novcem. AuLor u
kn|izi, uz bro|ne prim|ere, osobiLu pozornosL usm|eru|e sli|edu casLi (cursus ncncrun) i carsko|
LiLulaLuri, ko|i su od presudne vaznosLi za razumi|evan|e sadrza|a pocasnih naLpisa. Kao posebna
zaniml|ivosL, u ovom se poglavl|u navode i prim|eri naLpisa u ko|ima |e primi|en|en posLupak
cnnctic ncncricc (csuc uspcncnc) ko|im su novi vladari nasLo|ali izbrisaLi spomen na svo|ega
preLhodnika.
Iosl|edn|a dva poglavl|a kn|ige govore o naLpisima na gradevinama i o epigrafskim spome-
ni-cima pravne naravi. Irva skupina obuhvaca naLpise na gradevini ko|u |e neLko podigao svo|im
novcem i cesLovne naLpise (mil|okaze), a auLor ob|asn|ava i osnovne razlike izmedu pocasnih i
gradevinskih naLpisa. Navedeni su i poznaLi|i prim|eri, popuL naLpisa s rimskog IanLeona i neko-
liko naLpisa iz Zadra, Iule i s Raba. pisane su i karakLerisLike zakonskih spomenika ko|ima se
ob|avl|u|u pravni akLi privaLnih osoba Le |avnih i drzavnih Li|ela. AuLor Lu upozorava na biLno
man|i bro| inace uobica|enih kraLica, a navodi i |os neke grupe spomenika pravne naravi popuL
vo|nickih diploma (ip|cnctc ni|itcric), kalendara, naLpise na predmeLima svakidasn|e uporabe
(instruncntun cncsticun) i grafiLe.
U kn|izi prof. MaLi|asica za svaku po|edinu skupinu naLpisa navedeni su deLal|ni crLezi i pri-
|episi poznaLi|ih i osobiLi|ih naLpisa sLo ce zasigurno svakom ciLaLel|u, pa i laiku, pruziLi dovol|no
podaLaka za razumi|evan|e osnova Le pomocne povi|esne znanosLi. d velike su korisLi i popisi
epigrafskih kraLica, rimskih duznosnika, kral|eva i careva IsLocnog i Zapadnog Rimskog CarsLva
Le Lablica rimskog kalendara, kao dodaLak na kra|u kn|ige.
To dugo ocekivano d|elo susLavno i na lako razuml|iv nacin svakom ciLaLel|u oLvara pogled na
epigrafi|u i druge srodne povi|esne znanosLi pa |e samim Lim vri|edan prirucnik ko|i ce zasigurno
naci isLaknuLo m|esLo u sveucilisno| nasLavi.
Iva Kurelac