STROJEVI I OPREMA ZA ZAVARIVANJE PI

1. Koje su prednosti automatskog zavarivanja cjevovoda u odnosu na rune tehnologije zavarivanja usporeujui ekonomsko tehnoloke parametre? (Navesti barem 5 prednosti.)
Kao prednosti mogue je navesti slijedee:

Vea koliina nataljenog materijala u jedinici vremena. Vea brzina zavarivanja. Vea produktivnost. Manji broj greaka i popravaka. Bolja kontrola geometrije zavara za svaki prolaz zasebno pri emu se postie ujednaenost oblika zavara i p enetracije.

2. Koji su nedostaci automatskog zavarivanja cjevovoda u odnosu na rune tehnologije zavarivanja usporeujui ekonomsko tehnoloke parametre? (Navesti barem 3 nedostatka.)
Prisutni su slijedei problemi:

Skupa i sloena oprema. Ovisnost primjene o sloenosti trase, jer za specijalne toke su jo uvijek neophodni zavarivai. Mogui su problemi s plinskom zatitom kod jakog vjetra i loeg vremena. Znatno vei zahtjevi za odravanjem opreme. Zahtjeva se jaka logistika.

3. Nabrojati osnovne elemente sustava za automatsko zavarivanje.

-Izvor struje -Zatitni plin -Generator -Programski terminal -Zavarivaki ator -Automat za zavarivanje -Stezne naprave

4. Koja je uloga traktora za zavarivanje?

Traktor, koji slui kao transportna i manipulativna jedinica i integralni je dio sustava. Na traktoru se nalaze generatori za struju, izvori struje za zavarivanje, spremnici sa zatitnim plinom, mjeai plina i ostala oprema.

5. Koja je uloga izvora struje za zavarivanje?

Izvor struje za zvarivanje koji mora osigurati traene parametre zavarivanja. Vano je napomenuti da se od ovakvih izvora zah tjeva visoka intermitencija za radne parametre jer se radi automatskom sustavu bez estih prekida, tj. poeljn a je 100% intermitencija za vrijednost radnih parametara.

6. to se sve nalazi na glavi za zavarivanje koja obavlja glavno gibanje po orbitali uz pomo vodee nazubljene letve?
Glava za zavarivanje obavlja glavno gibanje po orbitali uz pomo vodee nazubljene letve koja slui kao vodilica. U sklopu glave nalazi se pitolj za zavarivanje, mali kalem s dodatnim materijalom, kontrolni panel za odreivanje gibanja tj. brzine i osci lacije njihanja te pogonski elektromotor. Jedan sustav ima dvije glave za zavarivanje pri emu svaka zavaruje polovinu opsega cijevi. Da bi se poboljala produktivnost zavarivanja na istu glavu mogue je kod odreenih proizvoaa montirati i dva pitolja za zavarivanje. To znai da u jednom prolazu glave istovremeno zavarujemo dva prolaza to komplicira i podie zahtjeve za izvore struje i upravljake sustave. Meutim, neka istraivanja pokazala su da takav termodinamiki ciklus s tandem glavom rezultira boljim mehanikim svojstvima zavara

7. emu slui zavarivaki ator ili zavarivaka kuica kod zavarivanja cjevovoda ili konstrukcija na terenu?
Zavarivaka kuica ili ator koji slui kao zatita od vremenskih uvjeta ali u koji su integrirani svi prikljuci kako bi se minimaliziralo vrijeme pripreme i manipulacije.

8. Koji se materijali u dananje vrijeme najee koriste pri izgradnji cjevovoda za transport nafte i plina?
Za vedinu dananjih zahtjeva za transport nafte i plina najede se koriste elici gradacije X70 i X80 prema API 5L, dok se X 90 i X100 tek uvode u primjenu. elici grupe X70 imaju dobra mehanika svojstva i odlinu zavarljivost. To je rezultat razvoja na podruju metalurgije i termomehanike obrade. X70 elici se svakodnevno primjenjuju za izgradnju cjevovoda te u manjoj mjeri i u off-shore postrojenjima.

9. Koji plinovi se koriste za zatitu kod plazma rezanja?

Plazma sustav koristi tehnike plinove, kisik, duik, argon, vodik i njihove mjeavine, to daje optimalne rezultate kod svih vrsta metala. Takoer je mogue koristiti zrak.

10. Nabrojati parametre za rezanje laserom.

Prije poetka rezanja potrebno je odabrati plinsku mjeavinu ovisno o vrsti materijala koji se ree. Zatim je potrebno ovisno o debljini lima odabrati promjer sapnice za rezanje. Na raspolaganju su sapnice promjera od 0,7 do 1,4 mm. Potrebno je podesiti tlak plina za rezanje. Zatim treba podesiti visinu i trajanje buenja poetne rupe, te visinu i brzinu rezanja. Brzinu rezanja mogue je mijenjati u toku procesa rezanja okretanjem za to predvienog gumba. Na kvalitetu reza jo utjeu istroenost katode, a najvie istroenost sapnice.

11. Nabrojati parametre za rezanje plazmom.

Fokusirani snop prolazi kroz sapnicu promjera ~1 mm. Poloaj arita snopa z, nalazi se na povrini radnog komada ili malo is pod ( z= od 0 do 0,5 mm). Udaljenost sapnice od radnog komada iznosi 0,5 do 1 mm. Mlaz plina iz sapnice sudjeluje u procesu rezanja ispuhujui rastaljeni metal, te titi optiku za fokusiranje od trcanja i dima .

12. Na koji nain se, pri plazma rezanju, odrava visina elektrinog luka tj. udaljenost izmeu vrha pitolja i povrine materijala, a na koji nain kod rezanja laserom?
Kad jednom zapone rezanje plazmom, udaljenost izmeu vrha pitolja i povrine materijala odrava se oitavanjem napona prenesenog elektrinog luka, u procesu koji se zove automatska regulacija visine.

13. Opiite ukratko HC-Heat Controlled MAG postupak zavarivanja.

HC-Heat Controled MAG je modificiran postupak zavarivanja kratkim spojevima u rasponu do 200A pri emu se distribucijom pozitivnog i negativnog polariteta na ici moe precizno upravljati koliinom rastaljenog metala i penetracijom upravo zbog naela fizikalnih procesa pri zavarivanju izmjeni nom strujom.

14. Koji su osnovni parametri navarivanja?