Tridesetogodinji rat (1618. 1648.

)
Uzroci: 1603. protestanti su postavili zahtjev da pravne sporove ne mogu vie presuivati ni sudovi ni Reichstag, ved da se odluke donose samo ugovorima izmeu protivnikih strana 1606. izbija otvoreni sukob Donauwrthu izmeu vjerskih protivnika to je caru Rudolfu II. bio povod da vojvodi Maksimilijanu Bavarskom povjeri zatitu katolika 1607. protestanti su pod dojmom zaposjedanja grada odbili Rudolfu pomod protiv Turaka o naputaju Reichstag 14. svibnja 1608. pod vodstvom Falake osnovana Protestantska Unija (Evangeliki savez) na elu s izbornim knezom Friedrichom V. o povezuje se s Francuskom (Henrik IV.) i s protestantskim staleima u ekoj i Austriji o ne uspijeva privudi izbornu Sasku 10. srpnja 1609. Maksimilijan Bavarski osniva Katoliku Ligu o politiki kontakt sa panjolskom

Povod: esi 1609. od Rudolfa II. izborili Carsko pismo kojim su im znatno proirene vjerske slobode car Matija (1612. 1619.) odreuje Ferdinanda II. za prestolonasljednika o provodi svoju protureformatorsku politiku u ekoj (zatvara i rui protest. crkve) defensori upuduju albu 23. svibnja 1618. prakom dvoru baena dvojica carskih slubenika Vilm Slavata i Jaroslaw Martinitz Praka defenestracija

eko palatinatska faza (1618. 1623.) esi nisu htjeli Ferdinanda II. (1619. 1637.) za vladara o 1620. priznali evangelikog vou Friedricha V. Palatinskog (Winterknig) ugarski plemidi 1620. za kralja izabiru Bethlena Gabora (transilvanijski grof) general Tilly vodi Liginu vojsku najprije smiruje G. Austriju o pobjeda na Bijeloj gori Ligine vojske 8. 11. 1620. poraz Friedricha V. o habsburki centralizam nametnut ekoj postaje habsb. nasljedna zemlja o Rajnski palatinat (Falako porajnje) podijeljen izmeu cara i bavarskog vojvode 1623. preuzima ga panjolska o eki protestanti pokatolieni ili protjerani; konfiskacija posjeda, pritisak na plemstvo o titula kneza izbornika prelazi s falakog kneza na bavarskog

Danska faza (1623. 1629.) danski kralj Kristijan IV. (v. od Holsteina) 1623. ulazi u sukob s Tillyjem kao novi voa Unije Friedrichov protestantski pladenik, eki plemid, general Albrecht Wallenstein hara, ratuje i osvaja na sjeveru Njemake nakon nekoliko poraza danski je kralj 1629. morao prihvatiti mir u Lbecku

o Kristijan odustaje od podrke protestantima, a car od invazije na Dansku 1629. Ferdinand II. izdaje Edikt o restituciji o reformatori su bili prisiljeni vratiti crkvena dobra koja su prisvojili iza 1555. Wallenstein za svoje zasluge dobiva Vojvodstvo Mecklenburg pomodu kojeg je htio ostvariti vlast nad Baltikom dolazi u izravan sukob sa vedskom! o zbog prevelike modi predstavlja potencijalnu opasnost i car ga otputa

vedska faza (1629. 1635.) 1630. vedska vojska pod zapovjednitvom kralja Gustava Adolfa II. Vase upada u Njemaku gdje se spaja s vojskom luteranskih izbornih kneeva Saske i Brandenburga 1631. ugovorom u Brwaldeu Francuska se obvezala financirati vojni pohod vedskog kralja carska vojska pod Tillyjevim zapovjednitvom poraena je 1631. u bitci kod Breitenfelda zbog pogibije Tillyja, car ponovo unajmljuje Wallensteina i daje mu neograniene ovlasti 1632. u bitci kod Ltzerna veani opet pobjeuju, ali je kralj Gustav Adolf poginuo 1634. car je dao ubiti Wallensteina nakon to je otkrio njegovu izdaju kojom je htio prijedi na stranu reformatora 1634. u bitci kod Nrdlingena carska je vojska pobijedila veane 1635. Praki mir ojaani Habsburgovci

Francuska faza (1635. 1648.) napad na dvostruku habsburku lozu izveden od strane Francuske, vedske i Nizozemske panjolska vojska uspjela se pribliiti Parizu, ali ju unutarnji dogaaji vrlo brzo paraliziraju o 1640. izbila pobuna u Kataloniji - proglaena republikom pod zatitom Luja XIII. o Juan, vojvoda od Brangane, potomak izumrle vladarske kude, podigao je pobunu u kojoj se proglasio kraljem neovisnog Portugala koaliciju nisu oslabile ni smrti kardinala Richelieua (1642.) i Luja XIII. (1643.) o francusku politiku nastavlja vjeto voditi kardinal Mazzarin niz habsb. poraza: 1639. nizozemska flota u bitci kod Downsa, a 1643. kod Rocroia i 1648. kod Lensa francuski Louis II. de Bourbon, princ Cond car Ferdinand III. (1637. 1657.), naputen od svih kneeva, morao je potpisati mir

Odredbe Westfalskog mira potpisan 24. 10. 1648., a sastojao se od dva ugovora: o u Mnsteru s Francuzima, a u Osnabrcku s veanima o Europa je mirom dobila politiki, teritorijalni i vjerski ustroj jo tolerantniji Augsburki mir: o osim katolike i luteranske, sada je slubeno priznata i kalvinistika vjeroispovjed o princip cuius regio eius religio ublaen injenicom da je podanicima ostavljena mogudnost emigracije bez gubljenja imovine Nizozemska i CH priznate kao neovisne drave Francuska dobiva Alsace njemakim kneevima zabranjena objava rata SRC-u ideja politike ravnotee europskih drava