STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA - PRVI NACRT - 06 03 2013 - Javna Rasprava

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020.
-prvi nacrt-
STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNISTVA 2013.-2020.

- prvi nacrt -
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-
SAZ ETAK
Ovo je prva nacionalna strategija razvoja poduzetnitva koja se izrauje u vrijeme kada se malo 1 gospodarstvo treba usmjeriti na rast u vidu poveanja BDP-a po glavi stanovnika, u vrijeme kad vlade diljem svijeta uvode mjere tednje radi kontrole deficita javnih financija i odgovora na globalnu financijsku krizu. Teko makroekonomsko okruenje utjecalo je na sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj, smanjujui broj postojeih poduzea kao posljedicu zatvaranja malih poduzea zbog pada prodaje i narudbi. Ovime se jo vie naglaava potreba za stratekim pristupom razvoju ovog sektora, kojim se nastoji unaprijediti njegova konkurentnost. Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj potpuno j e usklaen s istim sektorom u EU-27. Meutim, gustoa malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj iznosi samo 70% iste gustoe u EU. Hrvatska jo uvijek nije uspjela dostii stopu rasta malog gospodarstva koja bi se mogla usporediti s onom u EU te ima veu stopu zatvaranja poduzea. Neto vie od polovice subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj posluje u okviru uslunog sektora. Meutim, za zemlju s malim domaim tritem , nuno je naglasiti vanost preraivake industrije koja je glavni izvor izvoza. Potrebno je usmjeriti se na poveanje izvoza, kako bi se smanjio postojei deficit trgovinske bilance u sektoru malog gospodarstva u Hrvatskoj. Analiza je pokazala vrlo nisku razinu ulaganja hrvatskih subjekata malog gospodarstva u istraivanje i razvoj i samo jednu treinu subjekata malog gospodarstva koji se bave inovacijama, to se ovom strategijom eli poboljati, obzirom da se na globalnom tritu pridaje vanost visokotehnolokim proizvodima visoke dodane vrijednosti i znanjem intenzivnim djelatnostima. S obzirom na zaposlene u malom gospodarstvu, Hrvatska ima mnogo vei postotak osoba koje nakon zavrenog srednjokolskog obrazovanja prestaju sa daljnjim kolovanjem (visokokolsko obrazovanje) nego veina drava lanica EU, dok je postotak studenata koji stjeu doktorski stupanj nii od prosjeka EU. Udio zaposlenih koji sudjeluju u izobrazbi i razina zapoljivosti inenjera i znanstvenika u hrvatskim poduzeima vrlo su niski. Podaci ukazuju da poduzetnici nemaju dovoljnu razinu visokokolskog obrazovanja i strunih sposobnosti te da je upravama poduzea teko pronai rjeenja za uoene nedostatke. U Hrvatskoj postoji negativno stajalite prema samozapoljavanju. Iako je 54% onih koji ga smatraju poeljnim, 80% ih ne vjeruje da je ono izvedivo. Nedovolj an je broj osoba u Hrvatskoj koje su pohaale edukaciju o otvaranju novog poduzea (start-up) od onih u EU. Iako je edukacija posebno vana, na odluku o pokretanju poslovanja utjeu svi faktori okruenja. Stoga je potrebno unaprijediti okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo. Hrvatska je na 84. mjestu od 185 zemalja prema izvjeu Svjetske Banke Doing Business za 2013. godinu. Najvea optereenja za malo gospodarstvo proizlaze iz naplate duga u steajnom postupku (zakanjela plaanja), prijenosa i registriranja imovine te rjeavanja trgovakih sporova pravnim putem. Na svim tim podrujima potrebno je pojednostaviti postupke te smanjiti potrebno vrijeme i trokove. Svi mali i srednji poduzetnici, a osobito oni koji tek otvaraju poduzee (poduzetnici poetnici) imaju potekoa u dobivanju financijskih sredstava u ranim fazama svojeg ivotnog ciklusa, jer nema dovoljne ponude mikrokredita; financijski sustav se tek treba razviti da bi osigurao sveobuhvatan portfelj proizvoda, a nema ni dovoljno rizinog i temeljnog/vlasnikog kapitala.
Malo gospodarstvo, sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12), obuhvaa mikro, male i srednje gospodarske subjekte (obrte, trgovaka drutva i zadruge).
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtSuradnja izmeu subjekata malog gospodarstva odvija se uglavnom putem razvoja klastera, meutim potrebno je uiniti mnogo vie da se razviju opskrbni i vrijednosni lanci te uspostave jai odnosi izmeu privatnog sektora, visokokolskih ustanova i javnih istraivakih organizacija. Ulazak novih poduzea u Hrvatsku kroz FDI moe biti poticajan za domae subjekte malog gospodarstva, jer se otvaraju nove mogunosti, meutim, razina FDI znatno se smanjila zbog globalne gospodarske krize te e biti potreban proaktivni pristup Vlade kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora. Hrvatska ima poduzetnike potporne institucije za pruanje podrke poduzetnicima koje nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, dok istodobno postoji neravnomjerna rasporeenost djelatnosti malog gospodarstva na podruju Hrvatske. Ta e prostorna neusklaenost koiti regionalni razvoj sve dok se to ne pobolja. Osim toga, pokazalo se da poduzetnici i uprave u malim i srednjim poduzeima imaju odreene zahtjeve koje institucije za pruanje podrke trenutno ne zadovoljavaju. Hrvatska ima i vrlo dobro razvijene instrumente politika u obliku programa za dodjelu bespovratnih sredstava, programa kreditnih jamstava, subvencija kamatnih stopa i fondova gospodarske suradnje. Primjerice, samo Ministarstvo poduzetnitva i obrta ima rezervirana financijska sredstva u godinjem proraunu za 2013. godinu u iznosu 730 milijuna HRK kao podrku ovom sektoru, dok i ostala tijela u ijoj su nadlenosti subjekti malog gospodarstva za njihov razvoj rezerviraju u proraunu godinja financijska sredstva. Politika malog gospodarstva nije se dostatno vrednovala, bilo na osnovi ex-ante (prethodne), bilo na osnovi ex-post (naknadne) evaluacije i to se mora promijeniti. Strategija za razvoj poduzetnitva u Hrvatskoj 2013.2020. godine izravan je odgovor na gore navedeni kratki prikaz uvjeta s opim ciljem: poveanja konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj. Realizacija opeg cilja bit e potpomognuta mjerama koje e se odnositi na 5 stratekih ciljeva: 1. POBOLJANJE EKONOMSKE USPJENOSTI Unapreenje ekonomske usjenosti malog gospodarstva u sektorima proizvoakih i uslunih djelatnosti veim ulaganjem u R&D, veim stupnjem inovacija, porastom izvoza i daljnjim razvojem poslovnih mrea i povezanosti. 2. POBOLJAN PRISTUP FINANCIRANJU Razvijanje raznih financijskih mogunosti za subjekte malog gospodarstva te uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo. 3. PROMOCIJA PODUZETNITVA Pruanje potpore osnivanju novih poduzea, poveanje broja aktivnih poduzea i jaanje institucija koje pruaju podrku poduzetnicima kako bi se na taj nain doprinijelo ravnomjernijem i uravnoteenom razvoju hrvatskih regija. 4. POBOLJANJE PODUZETNIKIH VJETINA Pruanje podrke veem razvoju subjekata malog gospodarstva kroz jaanje njihove uprave , uvoenje i koritenje veeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te pruanje podrke cjeloivotnom uenju zaposlenih u subjektima malog gospodarstva. 5. POBOLJANO POSLOVNO OKRUENJE Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih optereenja i olakavanjem poslovanja u Hrvatskoj. U svrhu praenja i vrednovanja strategije, za svaki strateki cilj dani su primjeri indikativnih mjera te su predloeni pokazatelji. . Na kraju same strategije, daje se prikaz organizacije provedbe i upravljanja strategijom s vremenskim rasporedom praenja i vrednovanja strategije. 3
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtSADRAJ KRATICE ....................................................................................................................................................... 5 1.0 1.1 1.3 1.4 2.0 2.1 2.2. 2.3 2.5 2.6 2.7. 2.8 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 4.0 4.1. 4.2 4.3 5.0 5.1 5.2 5.3 6.0 6.1 6.2 UVOD ................................................................................................................................................ 7 Gospodarsko okruenje u Hrvatskoj ............................................................................................. 7 Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj ................................................................................... 9 Usklaenost Strategije s kljunim stratekim nacionalnim i EU dokumentima ........................... 10 ANALIZA SEKTORA MALOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ ............................................... 12 Veliina i sastav sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj ......................................................... 12 Dinamika sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj .................................................................... 13 Analiza sektora prema podsektorima i djelatnostima.................................................................. 14 Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i strana trita ........................................................................... 17 Ulaganje u istraivanje i razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj ............................................... 18 Malo gospodarstvo i inovacije u Hrvatskoj .................................................................................. 19 Radna snaga malog gospodarstva u Hrvatskoj .......................................................................... 20 OKRUENJE U KOJEM SE NALAZI MALO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ ........................ 22 Pravni oblici poduzea ................................................................................................................ 22 Registriranje poduzea ............................................................................................................... 23 Poduzetnitvo u Hrvatskoj........................................................................................................... 24 Ogranienja za razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj ............................................................. 26 Financijska sredstva za malo gospodarstvo ............................................................................... 29 Odnosi izmeu malih i velikih poduzea i poslovno povezivanje ................................................ 30 Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj ............................................................................................ 30 SWOT ANALIZA.............................................................................................................................. 31 Izrada SWOT analize i strategije................................................................................................. 31 Tablica s prikazom SWOT analize .............................................................................................. 31 Definiranje kljunih problema ...................................................................................................... 34 STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNITVA U HRVATSKOJ 2013.2020. GODINE .................. 35 Strateki ciljevi............................................................................................................................. 35 Pokazatelji ................................................................................................................................... 40 Pristup realizaciji stratekih ciljeva .............................................................................................. 41 PRAENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE................................................................................ 44 Organizacija praenja ................................................................................................................. 44 Vrednovanje ................................................................................................................................ 46
1.2 Institucionalna podrka malom gospodarstvu u Hrvatskoj ................................................................ 7
2.4 Prostorna rasporeenost djelatnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj ........................................... 15
DODATAK ................................................................................................................................................... 47 PROCES IZRADE STRATEGIJE ............................................................................................................ 48 LANOVI MEURESORNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU STRATEGIJE ......................................... 50
KRATICE
ARR RH CEPOR DZS EIF EUROSTAT FDI FINA GCI GCR GEM GERD HAMAG INVEST HBOR HGK HOK HRK HSZ HUP IAENL IPP IV JIO JPD MINGORP MINPO MOMSP NACE NFPE NO NUTS OP P&V Poduzetniki impuls PPI R&D SBA SBA Fact Sheet SEECEL Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea i poduzetnitva Dravni zavod za statistiku Europski investicijski fond Statistiki ured Europske unije Izravna strana ulaganja Financijska agencija Indeks globalne konkurentnosti Izvjee o globalnoj konkurentnosti (Global CompetitivenessReport) Global Entrepreneurship Monitor (meunarodni projekt istraivanja i praenj a poduzetnitva) % bruto domae potronje za istraivanje i razvoj Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatska gospodarska komora Hrvatska obrtnika komora Hrvatska kuna Hrvatski savez zadruga Hrvatska udruga poslodavaca Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini Izvjee o praenju provedbe Izvjee o vrednovanju Javna istraivaka organizacija Javno-privatni dijalog bive Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ministarstvo poduzetnitva i obrta Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetnitva Nomenclature des Activits Economiques dans la Communaut Europenne (Statistika klasifikacija gospodarskih djelatnosti Europske zajednice) Nefinancijska poslovna ekonomija Nadzorni odbor Nomenklatura teritorijalnih statistikih jedinica Operativni program Praenje i vrednovanje Godinji Program poticanja poduzetnitva i obrta koji provodi MINPO Poduzetnike potporne institucije Istraivanje i razvoj (EU) Akt o malom gospodarstvu Izvjee o provedbi EU Akta o malom gospodarstvu Regionalni centar za razvoj poduzetnikih kompetencija zemalja jugoistone Europe 5
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtSF SWOT TEA VU WEF Strukturni fond Snage, slabosti, prilike i prijetnje Indeks poduzetnike aktivnosti Visokokolske ustanove Svjetski gospodarski forum
1.0
1.1
UVOD
Gospodarsko okruenje u Hrvatskoj
Nakon razdoblja stabilnog gospodarskog rasta, hrvatsko gospodarstvo poelo je usporavati u 2008. godini, prije ulaska u razdoblje opadanja od 2009. do 2012. godine, s prognozom slabog rasta od 2 +0,3% za 2013. godinu. Ukupna zaposlenost doivjela je vrhunac od 1.635 milijuna zaposlenih u 2008. godini, nakon ega gospodarstvo postojano gubi radna mjesta pa se do sijenja 2013. godine 3 zaposlenost smanjila na 1.337 milijuna. Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj je u padu s obzirom na broj poduzea u posljednjih deset godina, a najnoviji porast broja obrtnika nije uspio nadoknaditi zatvaranja poduzea u protekle 4 godine. Politika malog gospodarstva u Hrvatskoj nije se mnogo mijenjala proteklih deset godina i nije se previe razmiljalo o pravdanju instrumenata na kojima se ta politika temelji. Nije se provodila cjelovita procjena utjecaja instrumenata politike malog gospodarstva niti se vrednovala uinkovitost pojedinih instrumenata politike. Hrvatska je na 84. mjestu (od 185 zemalja prema izvjeu Svjetske Banke Doing Business), na 81. mjestu (od 144 zemlje prema Indeksu globalne konkurentnosti S vjetskog gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na uinkovitosti (srednji stup) prema izvjeu projekta GEM. To je zahtjevna situacija za malo gospodarstvo u Hrvatskoj na poetku 2013. godine. Provedbom ove Strategije, MINPO e nastojati poveati konkurentnost subjekata malog gospodarstva u cilju da se poduzea bolje pozicioniraju na tritu i da stvore nove mogunosti zapoljavanja i / ili da nastoje izdrati pritisak smanjivanja postojeeg broja zaposlenih sve dok se ne premosti gospodarska kriza.
1.2 Institucionalna podrka malom gospodarstvu u Hrvatskoj

Na razini Vlade, Ministarstvo poduzetnitva i obrta odgovorno je za malo gospodarstvo u smislu osiguravanja odgovarajueg zakonodavnog okvira i oblikovanja politika u cilju pruanja podrke ovom sektoru. U nadlenosti MINPO-a je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) koja je odgovorna za provedbu politika te investicije u malo gospodarstvo. Pored Ministarstva poduzetnitva i obrta te HAMAG INVEST -a, velik je broj drugih resornih 4 ministarstava i paradravnih tijela ije aktivnosti imaju utjecaja na poslovanje subjekata malog gospodarstva, meu kojima su primjerice Ministarstvo gospodarstva (industrijska politika i sektorska podrka), Ministarstvo turizma (mali i srednji poduzetnici u turizmu) i BICRO (podrka inovacijama). Tijela s javnim ovlastima, kao to su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnika komora, te druga tijela, poput Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza zadruga, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, takoer pruaju podrku subjektima malog gospodarstva. Na lokalnoj i regionalnoj razini osnovane su poduzetnike potporne institucije od kojih su mnoge bile sufinancirane od strane lokalne i regionalne samouprave, Vlade (MINPO i prethodno MINGORP) te Europske Unije. Ove institucije su agencije za regionalni razvoj, lokalne razvojne agencije, poduzetniki centri, poduzetniki inkubatori i tehnoloki parkovi.
2 3
DZS, prosinac 2012. DZS, sijeanj 2013.. 4 Paradravna tijela su tijela ili agencije koja su u u cijelosti ili djelomino u vlasnitvu drave ili u cijelosti ili djelomino kontrolirana od strane drave.
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtU 2010. godini provedena je analiza koja je pokazala da postoji oko 88 poduzetnikih potpornih institucija (PPI) u Hrvatskoj, meu kojima su 21 regionalna razvojna agencija, 10 lokalnih razvojnih agencija, 16 poduzetnikih inkubatora, 6 tehnolokih parkova i 35 poduzetnikih centara. U tim je institucijama zaposleno oko 700 osoba (35% u razvojnim agencijama, 31% u poslovnim centrima, 22% u poslovnim inkubatorima i 12% u tehnolokim parkovima). U pogledu raspolo ivosti prostorom, poduzetniki inkubatori i tehnoloki parkovi raspolau sa 110.078 metara kvadratnih prostora, od ega je u 84% inkubatorima, a preostalih 16% u tehnolokim parkovima. Na prostoru tehnolokih parkova smjetena su 124 poduzea koja unajmlju ju prostor, a koja imaju 609 zaposlenika (u prosjeku 4,9 zaposlenika po poduzeu), dok iste brojke za inkubatore iznose 372 poduzea i 1.296 zaposlenika (u prosjeku 3,5 zaposlenika po poduzeu). Poduzetnike potporne institucije pruaju potporu poduzetnicima u vidu opih savjeta, izobrazbe, potpore novim poduzeima koja uvode novu tehnologiju, pomo s ispunjavanjem projektnih prijava te osiguravanje lokacija za industrijski razvoj sa cjelovitom infrastrukturom. Ocjenjivanjem ovih institucija utvreno je sljedee: postoji potreba za razvijanjem i osiguravanjem odgovarajuih proizvoda i usluga poduzeima, ovisno o njihovu poloaju u fazi rasta institucijama je teko zadovoljiti potranju poduzetnika i uprave za odreenim uslugama kao to su upravljanje kvalitetom, marketinki planovi, procjena investicija i projekata, prava na intelektualno vlasnitvo, potpora razvoju klastera i proizvoda potrebno je razviti njihove kapacitete za pruanje potpore poduzetnicima kako bi unaprijedili svoje upravljake sposobnosti vezane za strateko planiranje i inovacije institucije e morati razviti kapacitete svojih zaposlenika/zaposliti vie osoba kako bi mogli zadovoljiti potrebe malog gospodarstva u njihovu podruju djelovanja. Izvjee o globalnoj konkurentnosti ukazuje i na potrebu osiguravanja bolje potpore rukovodstvu i 6 Hrvatsku stavlja na 111. mjesto od 144 zemlje u pogledu pouzdanosti strunog rukovodstva. Bez obzira na broj potpornih institucija diljem Hrvatske i potporu koju su one dobile iz dravnog prorauna, bit e potrebno osigurati dodatna sredstva kojima bi se unaprijedila njihova struktura i kvaliteta u pruanju potpore, kako poduzetnicima tako i upravama, kako bi se na taj nain poveala konkurentnost poduzea. Dostupnost koritenja usluga koju pruaju PPI nije jednakomjerna u svim upanijama. Glavna koncentracija PPI tradicionalno je u upanijama koje gravitiraju najveim centrima RH - Zagrebu, 7 Osijeku, Splitu i Rijeci. Analizom provedenom za MINGORP utvreno je da se u upanijama koje zaostaju u razvitku nalaze 33 poduzetnike potporne institucije koje predstavljaju 37.5% od ukupnog broja PPI, pri emu upanije koje najvie zaostaju u razvitku imaju od 1-2 PPI, s time da jednu od njih ini Regionalna razvojna agencija. Razvoj malog gospodarstva ima kljunu ulogu za gospodarski razvoj regija. Ako se ne stvori podjednaka rasporeenost ovih institucija u upanijama, postoji opasnost da se postojee regionalne nejednakosti jo vie prodube. Potrebno je osigurati dodatnu podrku poduzetnikim potpornim insti tucijama u Hrvatskoj, . Tu podrkukoju treba usmjeriti na: jaanje podrke te pruanje vee i bolje pomoipoboljanje kvalitete u pruanju usluga; razvoj novih usluga i potpuno ujednaavanje dostupnosti i kvalitete usluga poduzetnicima u svim upanijama, koje poduzetnicima pruaju ove institucije.
5
Izgradnja kapaciteta strunjaka za podruje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduenih za pruanje potpore u poslovanju, projekt EU, 2012. 6 Izvjee o globalnoj konkurentnosti, 2012.2013., Svjetski gospodarski forum. 7 Izvor kao gore 1.
1.3
Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se programi Vlade za poticanje malog gospodarstva provode od 2001. godine (prvi program Vlade pod nazivom Program razvoja malog gospodarstva odobren 1 4. lipnja 2001. godine). U tom razdoblju podrku razvoju malog gospodarstva prvotno je prualo Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetnitva (2001. do 2003. godine), a zatim Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2004.2012.). Prvi program za razvoj malog gospodarstva (2001.2004.) sadravao je 3 glavna instrumenta: i. dodjela bespovratnih sredstava, ii. subvencioniranje kamatnih stopa, iii. osnivanje kreditnih linija s odreenim komercijalnim bankama, uz sudjelovanje lokalnih vlasti. Izraeni su programi za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se osigurala financijska sredstva poduzeima, lokalnim vlastima (za podrku razvoju poduzetnikih zona) te obrtima i strukovnim organizacijama (za pruanje podrke poduzetnicima te razvijanje kapaciteta obrtnika). Subvencioniranje kamatnih stopa na kredite koje su poduzetnicima odobravale komercijalne banke zajedniki su financirali ministarstvo i upanije. Uspostavljeni su regionalni jamstveni instrumenti za promicanje ulaganja u malom gospodarstvuu kojima su sudjelovali ministarstvo, upanije, opine i neke komercijalne banke. Ovim politikama u navedenom razdoblju dodana su i kreditna jamstva koja je osigurao HAMAG INVEST. Ovakva politika malog gospodarstva nastavila se provoditi do 2011. godine kada je, pored navedenog, MINGORP financirao udjele za osnivanje i rad malog broja fondova rizinog kapitala. Poduzete su aktivnosti koje e uvesti promjene u oblikovanju politika i pruanju podrke malom gospodarstvu, kao to su: razvoj kapaciteta za procjenu utjecaja politike, prikupljanje informacija o uinkovitosti politike za malo gospodarstvo te osnivanje i usvajanje pokazatelja politike u svrhu praenja i vrednovanja. Ove se aktivnosti provode u okviru Poduzetnikog impulsa za 2013. godinu, koji je kljuna komponenta podrke koju e MINPO pruiti malom gospodarstvu u tekuoj godini. Takoer, ulaskom Hrvatske u lanstvo Europske unije 1. srpnja 2013., subjektima malog gospodarstva bit e na raspolaganju i dodatna financijska sredstva zbog dostupnosti Strukturnih fondova EU. Radi vee informiranosti, MINPO je izradio i predstavio Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Republici Hrvatskoj, dokumenta koji nastaje na godinjoj osnovi i koji objedinjuje na jednom mjestu sve relevantne, dostupne statistike podatke o sektoru malog gospodarstva i analizira ih, kako bi se osiguralo bolje razumijevanje promjenjive prirode problema koji se pojavljuju u sektoru malog gospodarstva i kako bi se omoguilo donoenje novih razvojnih politika. Rad na izradi Izvjea opservatorija je istaknuo probleme koji se odnose na prikupljanje i analizu statistike malog gospodarstva, s razliitim institucijama koje su nadlene za prikupljanje i pruanje informacija (DZS, FINA, MINPO za obrtni registar, Carinska uprava, Ministarstvo pravosua, HZMO, Porezna uprava). Ministarstvo je, kao sredstvo za uspostavljanje bolje koordinacije i uravnoteenje sustava za pruanje statistikih podataka o subjektima malog gospodarstva, uspostavilo mehanizam koji okuplja ove organizacije na redovnoj osnovi. Ovaj dijalog e se nastaviti s ciljem razvoja koherentnijeg pristupa statistici malog gospodarstva u Hrvatskoj. Razvoj politike za malo gospodarstvo u Hrvatskoj nije bio dovoljno utemeljen na prikupljanju i analizi informacija i nije se vrilo vrednovanje provedbe politike, te su se poduzele mjere da se ti propusti isprave. Vrednovanje uinkovitosti svih instrumenata politike za malo gospodarstvo od strateke je vanosti, ne samo zbog dobivanja informacija o razmjeru u kojem pojedini instrumenti pridonose stratekim ciljevima ve i zbog razmatranja onih instrumenata politike za malo gospodarstvo koje treba usvojiti radi osiguravanja najboljeg mogueg utjecaja na kljune probleme s kojima e se hrvatski mali gospodarstvenici suoiti u budunosti. Preduvjet vrednovanja su sistematizirani i dostupni podaci. 9
1.4
Usklaenost Strategije s kljunim stratekim nacionalnim i EU dokumentima

Ova strategija izrauje se na inicijativu Ministarstva poduzetnitva i obrta. Strategija je dokument kojim se nastavlja niz nedavno izraenih vanih dokumenata: objavljivanje prvog godinjeg Izvjea opservatorija malog i srednjeg poduzetniva u Hrvatskoj; Procjena utjecaja pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetnivo u Hrvatskoj; neovisno istraivanje poduzea o bespovratnim sredstvima koja je Vlada dodijelila u razdoblju 2008.2011. te uspostavljanje pokazatelja za praenje svih tih instrumenata u nacionalnom operativnom programu za 2012. godinu. Za jaanje konkurentnosti hrvatskog malog gospodarstva, radi sveukupnog poboljanja uspjenosti sektora, biti e potrebne koordinirane aktivnosti poduzete od strane raznih tijela vlasti (ministarstava i javnih agencija). U suprotnom, nekoordinirane aktivnosti ovih tijela mogu dovesti do suprotnog uinka. Tijekom izrade ove Strategije, analizirali su se i poduzeli svi koraci kako bi se osigurala sukladnost dokumenta s vanim nacionalnim stratekim dokumentima, koji su sljedei: Strateki plan Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2013. 2015. godine Strateki plan Dravnog zavoda za statistiku 2012.-2022. Nacionalna strategija inovacija Republike Hrvatske 2013.-2020. Strateki plan Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU 2012.-2014. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Strateki plan Ministarstva rada i mirovinsk oga sustava za razdoblje od 2013. 2015. Nacionalni plan zapoljavanja 2012.-2014. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. U pripremi ove strategije nastojao se, takoer, osigurati harmonizirani pristup i podudarnost s propisima i smjernicama Europske unije. Definicije malog gospodarstva koje su usvojene i koritene u ovom dokumentu u skladu su s definicijama Europske unije, a statistiki podaci su izraeni i koriteni u skladu sa smjernicama i praksom Eurostata. Pored osiguravanja sukladnosti s nacionalnim stratekim dokumentima, vodilo se rauna i o usuglaavanju Strategije s kljunim stratekim dokumentima Europske unije, kao to su EU Akt o malom gospodarstvu i Akcijski plan 2020 za razvoj poduzetnitva. Slijedi sadraj ovog stratekog dokumenta i redoslijed u kojem se on razmatra. U poglavlju 2.0 razmatra se socio-ekonomska analiza sektora malog gospodarstva na temelju ope veliine i sastava sektora te analiza sektora, podsektora i industrijskih skupina. Dinamina analiza sektora temelji se na kronoloki grupiranim podacima, to omoguuje isticanje kljunih aspekata uspjenosti tijekom vremena. Procjenjuje se uspjenost sektora malog gospodarstva obzirom na kretanje broja subjekata malog gospodarstva, stvaranje radnih mjesta i dodane vrijednosti, izvoz, usvajanje novih tehnologija i inovacije. Usporeuju se podaci ovog sektora za Hrvatsku i prosjek EU-27. Slijedi poglavlje 3.0, koje analizira okruenje malog gospodarstva u Hrvatskoj u odnosu na stavove prema poduzetnitvu, postupak registriranja poduzea, administrativne prepreke za poduzea, dostupnost financijskih izvora, razvoj odnosa izmeu velikih i malih poduzea te razinu investicija u malom gospodarstvu u Hrvatskoj.
8
Nakon parlamentarnih izbora 4. prosinca 2011. godine, Vlada je osnovala MINPO.
10
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtU poglavlju 4.0 provodi se vrednovanje kljunih aspekata uspjenosti malog gospodarstva u Hrvatskoj, koje se temelji na primjeni SWOT analize. Navedeno je i kratko objanjenje o snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama. Poglavlje 5.0 jasno definira i objanjava stratek e ciljeve koji proizlaze iz SWOT analize. Takoer, predlau se pokazatelji temeljem kojih e se provoditi mjerenje uinka provedbe strategije te opisuju uloge europskih financijskih sredstava i intervencije ostalih ministarstava i agencija. U posljednjem poglavlju, 6.0, prikazuje se organizacija praenja provedbe strategije u osmogodinjem razdoblju i definira se raspored praenja i vrednovanja strategije. U dodatku dokumentu opisuje se proces izrade strategije te se daje popis lanova Meuresorne radne skupine za izradu strategije.
11
2.0
2.1
ANALIZA SEKTORA MALOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ

Veliina i sastav sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj
Bez obzira mjeri li se broj poduzea, ukupna zaposlenost u tim poduzeima ili njihova dodana vrijednost, Hrvatska s obzirom na ukupnu veliinu sektora malog gospodarstva ne pokazuje 9 znaajne razlike u odnosu na EU. U Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekat malog gospodarstva. Od ukupnog broja, 92,2% je mikro poduzea (do 9 zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzea (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzea iznose 1,2%. Zbroj ovih postotaka pokazuje da u Hrvatskoj posluje 99,7% subjekata malog gospodarstva. Posljednji podaci za drave lanice EU (prosjek EU-27) pokazuju da je 99,8% svih subjekata malo gospodarstvo. Grafikon u nastavku prikazuje udio subjekata malog gospodarstva (prema veliini).
1,10
Srednji
1,20
6,50
Mali
6,30
92,20
Mikro
92,20
99,80
MSP ukupno
99,70
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
80,00
90,00
100,00
EU27
Hrvatska
10
Zaposlenost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 702.071 ili 69,83% ukupne zaposlenosti. Mikro poduzea zapoljavala su 26,06% ukupnog broja zaposlenih, mala poduzea 27,07%, a srednje velika 16,71%. Podaci za EU-27 iznose 67,5% za cijelo malo gospodarstvo,a 20,6% za mala poduzea. U usporedbi s EU-27, male tvrtke u Hrvatskoj vanije su za stvaranje zaposlenosti. S obzirom na dodanu vrijednost, sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj iznosio je 58,9% ukupne dodane vrijednosti u 2009. godini, od ega su mikro poduzea stvarala 20,3% dodane vrijednosti, mala poduzea 19,6%, a srednje velika poduzea 19,1% . Ako se isti podaci usporede s 2008. 12 godinom, kada je ukupna dodana vrijednost sektora malog gospodarstva iznosila 57,1% , od ega su mikro poduzea stvarala 16,6% dodane vrijednosti, mala poduzea 20,2%, a srednje velika 20,3%, vidljivo je da se postotak dodane vrijednosti ovog sektora poveao zahvaljujui mikro poduzeima koja su jedina nastavila davati pozitivan doprinos dodanoj vrijednosti. U EU-27 udio sektora malog gospodarstva iznosi 58,4% dodane vrijednosti koju proizvode sva poduzea. Od tog broja, mikro-poduzea iznose 21,5%, mala poduzea 18,6%, a srednje velika 18,3%. Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj ne pokazuje znaajne razlike u odnosu na isti sektor u dravama lanicama EU s obzirom na sastav i vanost podsektora za ukupan broj poduzea, udio u ukupnoj zaposlenosti i doprinos ukupnoj dodanoj vrijednosti.
9
11
Podaci za 2011. godinu, preuzeti iz Izvjea o financijskom poslovanju za 2011. godinu (FINA) i Obrtnog registra u MINPO -u. Izraun se temelji na podacima FINE i upraveDravnog zavoda za statistiku za 2010. godinu. 11 SBA Fact Sheet Croatia 2012 (Izvjee o malim i srednjim poduzeima za Hrvatsku). Podaci se odnose na 2009. godinu,. 12 SBA Fact Sheet Croatia 2010/11. Podaci se odnose na 2008. godinu.
10
12
Zaposlenost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 702.071 ili 71,5% ukupne zaposlenosti. Mikro poduzea zapoljavala su 30% ukupnog broja zaposlenih, mala poduzea 25,5%, a srednje velika 15,8%. Podaci za EU-27 iznose 67,5% za cijelo malo gospodarstvo,a 20,6% za mala poduzea. U usporedbi s EU-27, male tvrtke u Hrvatskoj vanije su za stvaranje zaposlenosti. U razdoblju od 2001. do 2010., gustoa malog gospodarstva na 1000 stanovnika u Hrvatskoj 14 poveala se s 12,71% u 2001. godini na 22,47% u 2010. godini , kao rezultat poveanja broja subjekata malog gospodarstva i smanjenja broja stanovnika. Isti podatak za prosjek EU-27 iznosi 15 39,3% . Posljednji raspoloivi podaci, takoer, pokazuju da znaajni postotak zabiljeenog broja 16 subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj nisu aktivni (28,4%).
13
Iako Hrvatska pokazuje vrlo sline karakteristike onima u EU, u smislu udjela malih i srednjih poduzea u ukupnom broju poduzea te doprinos ukupnoj zaposlenosti i dodanoj vrijednosti, potrebno je poveati broj aktivnih malih i srednjih poduzea u zemlji.
2.2.
Dinamika sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj

17
Usljed nepovezanosti raznih registarskih baza , nije mogue izraunati stopu nataliteta za sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj u cijelosti. Meutim, analiza navedena u Izvjeu opservatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj iz 2012. godine pokazuje porast od 23% u broju malih i srednje velikih poduzea registriranih kao drutva s ogranienom odgovornou u razdoblju od 8 godina, od 2002. do 2010. godine. U obrtnikom sektoru ( uglavnom mikro-poduzea s neogranienom odgovornou), stopa nataliteta u 2011. godini iznosila je 9,1%. To je visoki postotak i ne moe se primijeniti na cjelokupni sektor malog gospodarstva, jer je poznato da je stopa nastajanja obrta vea od stope nastajanja drutava s ogranienom odgovornou. Moe se rei da 18 ta stopa zavarava zbog injenice da sva novonastala poduzea nee odmah postati i operativna . 19 No, ak i da je tako, podaci za obrte bili su 20% ispod prosjeka EU u 2007. godini , to ukazuje da su u RH uvjeti za obrt izuzetno nepovoljni i da treba poduzeti odgovarajue mjere kako bi se to izmijenilo. Problem postoji i prilikom iskazivanja ukupne stope zatvaranja poduzea za sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj. Analiza kapitala malog gospodarstva u Hrvatskoj (drutva s ogranienom 20 odgovornou) od 2002. do 2010. godine pokazala je ukupnu stopu preivljavanja malog gospodarstva od 58,4%. U istom razdoblju stopa preivljavanja malih poduzea, meutim, iznosila je izvrsnih 93,7%, dok je prosjena godinja stopa zatvaranja poduzea u EU-27 iznosila 8,3% (2001. 21 2006.). Stopa zatvaranja obrta u 2011. godini u Hrvatskoj bila je 11,1%. Analiza podataka FINE o kapitalu malog i srednjeg poduzetnitva u razdoblju 2002. 2010. godine, takoer, je pokazala da je u tom razdoblju broj zaposlenih u malom gospodarstvu pao za 9%, pri emu je kod mikro-poduzetnika taj pad iznosio 36% dok je kod srednje velikih poduzetnika broj zaposlenih pao za 17%. Tijekom tog razdoblja, u velikim poduzeima nestalo je preko 27% radnih
13 14 15
Izraun se temelji na podacima FINE i Porezne uprave za 2010. godinu. SME Report for Croatia, 2011. Podaci Eurostata iz 2005. godine. 16 Podaci Dravnog zavoda za statistiku iz 2013. 17 Registar bankrotiranih tvrtki (Ministarstvo pravosua), Registar trgovakih drutava (Trgovaki sud) , Obrtni registar (MINPO ) 18 21% pravnih subjekata nije aktivno, Statistiki godinjak, 2011. godine, DZS. 19 Podaci Eurostata iz 2007. godine. 20 Izvjee opervatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj iz 2012. godine. 21 EU SME Performance Review (Pregled uspjenosti u Europskoj uniji) iz 2010. godine.
13
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtmjesta. Jedini rast u smislu zapoljavanja, zabiljeen je u tom razdoblju kod malih poduzetnika (1049 zaposlenih) koji su uspjeli poveati zapoljavanje za 30%. Kao posljedica otvaranja novih poduzea i zatvaranja postojeih, veliina sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj smanjila se za 29% izmeu 2002. i 2011. godin e. Posljednji raspoloivi podaci za 2011. godinu ukazuju na smanjenje sektora malog gospodarstva za 2,6%. Stopa otvaranja novih poduzea u Hrvatskoj nia je od iste stope u veini zemalja EU, a problem se, s vremenom, pogorao zbog velike stope zatvaranja obrta. Kao posljedica toga, ukupna veliina sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj je u opadanju. S obzirom na porast 22 slubene stope nezaposlenosti koja iznosi 19,6% , nuno je poduzeti odgovarajue korake i poveati stopu otvaranja novih poduzea te ojaati njihovu uspjenost.. Dostupni podaci upuuju da je od strateke vanosti pruiti podrku malim poduzetnici ma koji su se pokazali najvitalnijim dijelom gospodarstva, ali isto tako i pomoi mikro poduzeima da rastu i zapoljavaju vie radnika. Ovom strategijom eli se poveati zapoljavanje u malom gospodarstvu.
2.3
Analiza sektora prema podsektorima i djelatnostima

Sektor uslunih djelatnosti obuhvaa najvei broj poduzea u Hrvatskoj: 52% svih poduzea bavi se pruanjem usluga (prema klasifikacijskim oznakama NACE, od G do N). Najvee su koncentracije u trgovini na veliko i na malo i popravku motornih vozila i motocikala (24,4% svih poduzea), uslugama pruanja smjetaja, pripreme i usluivanja hrane (10,7%) te strunim, znanstvenim i tehnikim uslugama (10,4%). U nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji, 31% svih poduzea aktivno je u trgovini na veliko i malo i popravku motornih vozila i motocikala. Sljedei po vanosti s obzirom na broj poduzea je sektor strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti (16,1%) iza kojeg slijedi sektor informacija i komunikacija (6,4%). Stopa zaposlenosti u znanjem intenzivnim djelatnostima u Hrvatskoj (28,6%) nia je od iste stope u EU-27, kojaiznosi 35,3%.. Kada se prouavaju posebne podjele prema klasifikaciji NACE, Hrvatska ima razmjerno vie poduzea u vodenom i zranom prijevozu, izdavakim djelatnostima, emitiranju programa, raunalnom programiranju i savjetovanju, upravljakim djelatnostima i savjetovanju u vezi s upravljanjem, arhitektonskim djelatnostima i inenjerstvu te promidbi (reklama i propaganda) i istraivanju trita, dok u proizvodnji filmova, videofilmova i televizijskog programa, informacijskim uslunim djelatnostima, pravnim i raunovodstvenim djelatnostima, ostalim strunim, znanstvenim i tehnikim djelatnostima, djelatnostima zapoljavanja te zatitnim i istranim djelatnostima, Hrvatska ima razmjerno manje poduzea nego EU. Kada se usporedi razlika u zastupljenosti poduzea u svim sektorima, za Hrvatsku i EU, dvije najvee praznine nalaze se u zapoljavanju i sigurnosti te istranim djelatnostima, gdje je broj poduzea u Hrvatskoj znatno ispod EU prosjek a . U Hrvatskoj je 13,1% svih poduzea u sektoru proizvodnje. Ta je brojka vea od iste brojke za EU-27 25 (9,8%).
24 23
22 23
Podaci DZS-a. Prema klasifikaciji NACE poglavlja od C do J i od L do N. 24 Skupine usluga djelatnosti visoke tehnologije i onih koje se temelje na znanju na osnovi klasifikacije NACE Rev.2, Eurost at, sijeanj 2009. godine. 25 Eurostat, 2009. godine.
14
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtKad se pogleda obrtniki sektor (mala poduzea), taj uzorak jo vie dolazi do izraaja. Proizvodnja pokriva 18,9% svih obrta, a vanost sektora uslunih djelatnosti pada na 49,3%. U okviru sektora proizvodnje u Hrvatskoj, mali gospodarstvenici su koncentrirani u sljedeim podsektorima (skupinama): metalni proizvodi, osim strojeva i opreme (16,2% svih malih gospodarstvenika u proizvodnji); proizvodnja prehrambenih proizvoda (12,6%); proizvodi od drva i pluta, osim namjetaja (7,7%); tiskanje i umnoavanje snimljenih zapisa (7,6%) te proizvodnja proizvoda od gume i plastike (6,1%). Za razliku od toga, broj malih gospodarstvenika koji proizvode osnovne farmaceutske proizvode i farmaceutske pripravke, strojeve i ureaje bio je nizak (0,22% i 0,74%). Samo 4,3% malih gospodarstvenika bavilo se proizvodnjom raunala, elektronikih i optikih proizvoda. S obzirom na nefinancijsku poslovnu ekonomiju u sektoru proizvodnje, u Hrvatskoj je koncentracija poduzea vea nego u EU. Jedina su iznimka sektori duhanskih proizvoda, tekstila, koe i srodnih proizvoda, popravka i instaliranja strojeva i opreme. U proizvodnim djelatnostima identificiranim kao djelatnosti koje se temelje na visokim tehnologijama, udio MSP-a u Hrvatskoj je vei od onoga u EU-27. To su:
Znanjem intenzivne djelatnosti (NKD podjela) 19 21 26
Hrvatska 0,02 0,03 0,52
EU-27 0,005 0,02 0,21
Veina malih gospodarstvenika u Hrvatskoj bavi se pruanjem usluga, a dominiraju sektori djelatnosti trgovine na veliko i malo. Razvoj usluga temeljenih na znanju u Hrvatskoj ima solidne temelje s velikom zastupljenou malog gospodarstva u sektoru informacija i komunikacija te sektoru strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti. Meutim, na gospodarskoj razini, broj zaposlenih u znanjem intenzivnim djelatnostima nii je od istoga broja u EU-27. Stoga je vano nastaviti pruati podrku razvoju malog gospodarstva koji se temelje na znanju. Proizvodnja, iako nije dominantna djelatnost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj, i dalje je vrlo vana za hrvatsko gospodarstvo, to se jasno vidi u njezinu doprinosu zaposlenosti (28%). U tom smislu, nuno je pruiti podrku malom gospodarstvu u proizvodnji da se podigne razina znanja o proizvodima i procesu njihove proizvodnje te da se poduzmu sve mjere poveanja njihove konkurentnosti na tritima na kojima posluju.
2.4
Prostorna rasporeenost djelatnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj

Republika Hrvatska podijeljena je na dvije NUTS II regije; Jadransku Hrvatsku i Kontinentalnu Hrvatsku. Ove dvije regije prikazane su na sljedeoj karti:
15
Kontinentalna Hrvatska dominira po broju malih gospodarstvenika i broju zaposlenih u malom gospodarstvu. Meutim, u samo jednoj upaniji u ovoj regiji (Osjeko-baranjskoj upaniji) broj poduzetnika prelazi prosjean broj istih za cijelu Kontinentalnu Hrvatsku.
Broj poduzea i zaposlenost u 26 upanijama Bjelovarsko-bilogorska upanija Brodsko-posavska upanija Grad Zagreb Karlovaka upanija Koprivniko-krievaka upanija Krapinsko-zagorska upanija Meimurska upanija Osijeko-baranjska upanija Poeko-slavonska upanija Sisako-moslavaka upanija Varadinska upanija Virovitiko-podravska upanija Vukovarsko-srijemska upanija Zagrebaka upanija Kontinentalna Hrvatska Dubrovako-neretvanska upanija Istarska upanija Liko-senjska upanija Primorsko-goranska upanija ibensko-kninska upanija Splitsko-dalmatinska upanija Zadarska upanija Jadranska Hrvatska UKUPNO
26
Broj poduzea (%) 2.17% 2.49% 23.60% 2.27% 2.19% 2.27% 2.40% 5.37% 1.24% 2.54% 3.25% 1.82% 3.20% 6.59% 61.42% 3.18% 8.60% 0.96% 8.93% 2.53% 10.41% 3.96% 38.58% 100.00%
Broj zaposlenih (%) 2.22% 2.42% 28.16% 2.25% 1.91% 2.65% 3.48% 5.49% 1.22% 2.60% 4.06% 1.27% 2.80% 6.33% 66.87% 2.99% 6.21% 0.84% 8.14% 1.96% 9.66% 3.32% 33.13% 100.00%
FINA, 2010.
16
Raspodjela djelatnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj je neuravnoteena, kako meuregionalno, tako i intra-regionalno, a to je glavni imbenik koji doprinosi nejednakom gospodarskom razvoju u regijama. Kako bi se ujednaio razvoj hrvatskih regija, bit e potrebno poveati broj subjekata malog gospodarstva unutar podruja Kontinentalne i Jadranske Hrvatske.
2.5
Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i strana trita

Hrvatska je ostvarivala deficit u pogledu vanjsko-trgovinskih odnosa s ostalim zemljama do 2010. godine, jer je sav uvoz namijenjen hrvatskim proizvoaima iskoriten za rast u sustavu. Vano je naglasiti da je kriza, koja je poela 2008. godine, utjecala na zaguivanje potranje za uvozom , i to u tolikoj mjeri da je u 2010. godini vanjskotrgovinska bilanca u Hrvatskoj pokazivala skroman viak (+1,6%). Recesija je utjecala na pad potranje i smanjila uinak uvoza na vanjskotrgovinsku bilancu. Meutim, to baca sjenu na neuravnoteen vanjskotrgovinski poloaj Hrvatske i ne pokazuje nikakav temeljni napredak u konkurentnosti hrvatskih poduzea na stranim tritima.Treba teiti ravnotei koja proizlazi iz poveanja izvoza, a ne smanjenja uvoza. Recesija je takoer utjecala i na vanjskotrgovinsku bilancu hrvatskog sektora malog gospodarstva. Uvoz hrvatskog malog gospodarstva 2011. godine bio je vei od izvoza za 15%. Meutim, iste brojke za 2008. i 2010. godinu, od 61% odnosno 20%, odraz su smanjene potranje za uvozom zbog recesije i skromnog porasta izvoza malog gospodarstva u istom tom razdoblju. Za uspjeh hrvatskog izvoza kljuan je s ektor proizvodnje, koji pokriva 59% vrijednosti ukupnog izvoza 2011. godine. Velika poduzea dominiraju u uspjenosti u izvozu (69%). U izvozu malog gospodarstva, 42% ukupne vrijednosti odlazi na sektor proizvodnje. U sektoru malog gospodarstva, veliina je vana za srednje velika poduzea koja su odgovorna za 62% cjelokupnog izvoza malog gospodarstva. Mikro poduzea pokrivaju 5% proizvodnje za izvoz u Hrvatskoj. S obzirom na djelatnosti, vani sektori malog gospodarstva su: proizvodnja gotovih metalnih proizvoda; strojeva i opreme; elektrine opreme; proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja; prehrambenih proizvoda te proizvoda od gume i plastike. Prema broju poduzea u ovom sektoru, velika je izvozna uinkovitost sektora proizvodnje strojeva i opreme i elektrine opreme. Sektor uslunih djelatnosti pokriva 33% ukupnog izvoza u Hrvatskoj, a gotovo dvije treine (63%) odnose se na izvoz malog gospodarstva. Mali gospodarstvenici u sektoru uslunih djelatnosti odgovorni su i za 49% ukupnog izvoza malog gospodarstva. S obzirom na izvoz usluga malog gospodarstva u Hrvatskoj, najvaniji su sektori: trgovina na veliko i malo (38%); prijevoz i skladitenje (20%) te strune, znanstvene i tehnike djelatnosti (16%). Vano je naglasiti ukupan doprinos od 24% sektora informacija i komunikacija te sektora strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti u ukupnoj vrijednosti izvoza usluga malog gospodarstva zbog u njima sadranog znanja. Trgovinski rezultati sektora malog gospodarstva znaajno doprinose deficitu vanjskotrgovinske bilance koji danas ima Hrvatska. Bolja bi izvozna uspjenost hrvatskih malih gospodarstava, ceteris paribus, poluila poboljanje vanjskotrgovinske bilance. Vano je da hrvatsko malo gospodarstvo nastoji poveati svoju konkurentnost, jer e to dovesti do poveanja prodaje na izvoznim tritima, kao i snanim rezultatima na domaem tritu, to je neophodno kako bi se suprotstav ili stranoj konkurenciji i zamjenili uvozne proizvode domaima.
17
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtS obzirom na vanost sektora proizvodnje za izvoz hrvatskog malog gospodarstva i kapacitet djelatnosti proizvodnje za poslovni razvoj s dobavljaima te stvaranje radnih mjesta, od nune je vanosti unaprijediti uspjenost hrvatskog malog gospodarstva u izvozu. Analiza provedena tijekom izrade ove strategije izriito ukazuje na potrebu pruanja podrke poslovnom unapreenju, to e vlasnicima i rukovoditeljima malog gospodarstva pomoi da se nose sa sve veim potekoama zbog irenja djelatnosti i poveanja broja radne snage te openito ojaati upravljake vjetine poduzetnika kako bi uli na nova trita i uspjeno na njima poslovala u budunosti.
2.6
Ulaganje u istraivanje i razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj

Izdaci za istraivanje i razvoj u Hrvatskoj zaostaju u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Ukupni bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj kao udio u BDP-u (GERD) u prosjeku iznose 27 2,03% u EU. Meutim, ta brojka u Hrvatskoj iznosi 0,75%, to je stavlja na 30. mjesto na ljestvici od 37 ocjenjivanih zemalja. Javni sektor dominira prema ulaganjima u R&D u Hrvatskoj. Visokokolske ustanove i vladina tijela 28 zajedno ine 55,8% ukupnog R&D-a za razliku od EU, gdje javni istraivaki sektor u prosjeku pokriva 37,5% ukupnog ulaganja u R&D. Hrvatska poduzea odgovorna su za 44,2% svih ulaganja u R&D, dok je isti udio za cijelu EU-27 61,5%. Udio ulaganja u R&D koji u Hrvatskoj financira privatni sektor iznosi 0,34% BDP-a u usporedbi s 1,26% u EU-27. U Hrvatskoj mikro poduzea ine samo 1,1% ukupnog ulaganja u R&D u poslovnom sektoru, dok 29 mala poduzea ine dodatnih 6,6%. To su najnii podaci zabiljeeni u europskim zemljama . S druge strane, u Hrvatskoj je udio ukupnih poslovnih ulaganja srednje velikih poduzea u R&D vei nego u veini ostalih europskih zemalja. Srednje velika poduzea imaju kapacitet za ulaganja u R&D te njihova uloga treba biti u tome da budu vodei te da se povezivanjem s malim poduzeima, koja takav kapacitet nemaju, znanje prenosi na mala poduzea kako bi i ona poveala ista ulaganja. Bez znaajnih promjena, budui izgledi za ulaganje u R&D ne izgledaju obeavajui, kao to se vidi iz doljnje slike. Potrebno je znaajno poveati ulaganja privatnog sektora u R&D u Hrvatskoj, to je posebice vano za cijeli sektor malog gospodarstva. Meutim, u cjelokupnom sektoru malog gospodarstva prioritet je poveati ulaganja malih poduzea, za to e trebati ciljana podrka tijela Vlade. Ukupni izgledi poduzea u sektoru malog gospodarstva u Hrvatskoj za unapreenje gospodarske uinkovitosti i zaposlenosti, zbog istraivanja i razvoja, u budunosti nisu ohrabrujui. S obzirom na veu stranu konkurenciju u budunosti, Vlada e morati poduzeti korake da hrvatski mali gospodarstvenici ne ostanu optereeni zastarjelim postrojenjima, opremom i proizvodima.
27 28 29
Science, Technology and Innovation in Europe (Znanost, tehnologija i inovativnost u Europi), Eurostat, 2012. godine. Izvor, vidi 15 gore. Izvor, vidi 15 gore.
18
2.7.
Malo gospodarstvo i inovacije u Hrvatskoj

Inovacije su vane za odreivanje konkurentnosti industrije,. To je posebice znaajno za meunarodno trite,to je prepoznato od strane Svjetskog gospodarskog foruma, koji inovacije 30 smatra jednim od 12 stupova za uspostavljanje konkurentnog gospodarstva. Najnovije izvjee o globalnoj konkurentnosti Hrvatsku stavlja na 81. mjesto od 144 zemlje ukljuene u istraivanje, iako uoava njezin bolji poloaj s obzirom na inovacije, prema kojima je stavlja na 74. mjesto od 144 zemlje koje vrednuje, gdje je Hrvatska ispred nekih drava lanica EU (Grka, Slovaka, Bugarska i Rumunjska), zbog ega dobiva klasifikaciju gospodarstva koje se temelji na uinkovitosti, umjesto gospodarstva koje se temelji na znanju. Izvori znanja su obrazovanje, istraivanje i razvoj te inovacije. U analizi za napredak u smislu konkurentnosti i gospodarstva koje se temelji na uinkovitosti, potrebno je razvijati nove proizvode i koristiti modernizirane procese. Inovacijske aktivnosti ukljuuju sve znanstvene, tehnoloke, organizacijske, financijske i komercijalne korake kojima je svrha dovesti do uvoenja inovacije na trite. Hrvatska se smatra umjerenim inovatorom s obzirom na inovacijsku uspjenost i nalazi se na 25. mjestu od 34 europske zemlje u pogledu inovacijske uspjenosti: 44% svih poduzea u 32 Hrvatskoj klasificirana su kao inovacijski aktivna , dok ista brojka za EU-27 iznosi 52%. Analiza provedena za izvjee Scoreboard naglaava potekoe s kojima se Hrvatska suoava u pogledu broja prijavljenih patenata, licenci i prihoda od patenata iz inozemstva (to predstavlja jedan od indikatora stvaranja novog znanja), broja registriranih igova u EU, broja zatienih projekata registracijom u EU te udjelu izvoza uslunih, znanjem intenzivnih, djelatnosti u ukupnom izvozu usluga. Prema podacima o inovacijskoj uspjenosti malog gospodarstva u Hrvatskoj , 79% velikih poduzea inovira, dok se samo jedna treina malih poduzea bavila inovacijama u razdoblju u kojem je provedeno istraivanje. to se tie vrsta inovacijskih aktivnosti kojima se mala i srednja poduzea u Hrvatskoj bave, podaci Dravnog zavoda za statistiku pokazuju kako vie od 80% inovacijskih aktivnosti otpada na nabavu postojenja, opreme i softvera, dok je manji dio posveen jaanju inovacijskog kapaciteta, generiranju novog znanja putem istraivanja i razvoja (interno ili putem vanjskih pruatelja istraivako-razvojnih i inovacijskih usuga), koje je temelj za stvaranje novih proizvoda i usluga, te aktivnostima trinog plasmana tih proizvoda ili usluga. Vie informacija o inovacijskoj djelatnosti malog gospodarstva moe se pronai u izvjeu SBA Fact Sheet. Podaci u nastavku koji se temelje na podacima prikupljenim za izvjee SBA Fact Sheet iz 2010./2011. godine pokazuju mjesto Hrvatske na ljestvici s obzirom na postotak svih malih i srednjih poduzea koji uvode inovacije proizvoda ili procesa (13. mjesto od 24 europskih zemalja) i postatak svih malih i srednjih poduzea koji uvode organizacijske i marketinke inovacije (15. mjesto od 24 zemlje).
34 33 31
30 31
Izvjee o globalnoj konkurentnosti, 2012.2013., Svjetski gospodarski forum. Izvjee Innovation Union Scoreboard, 2011, EU, DG Enterprise and Industry (Opa uprava za poduzetnitvo i industriju), ProInno. 32 Eurostat, Science, Technology and Innovation in Europe, 2012. godine. 33 Vidi 23 gore. 34 Inovacije u hrvatskim poduzeima u razdoblju 2008.2010. godine, DZS, 2012. godine.
19
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtInovacije proizvoda i procesa Organizacijske i marketinke inovacije
Hrvatska
EU 27
Analiza dostupnih meunarodnih podataka pokazuje da poduzea u Hrvatskoj moraju poveati 35 razinu i kvalitetu inovacija. Najnovije istraivanje provedeno u Hrvatskoj naglaava koliko je to vano za mala poduzea. Ono pokazuje da u vie od jedne treine malih inovativnih poduzea prihod od inovativnih proizvoda ini vie od 50% svih prihoda od prodaje. Vanost inovacija kljuna je za prihode od izvoza i domae prodaje, veu dodanu vrijednost te zadravanje i poveanje zaposlenosti. Meutim, hrvatska poduzea tek trebaju osjetiti koristi od inovacija koju su osjetila gospodarstva koja se temelje na inovacijama. Manja e poduzea i dalje trebati podrku za unapreenje svoje uspjenosti u inovacijama. U usporedbi s uspjenou ostalih europskih zemalja, Hrvatska se smatra umjerenim inovatorom s postotkom malog gospodarstva koji uvode inovacije 8% niim od prosjeka EU-27. Struktura inovacijskih aktivnosti pokazuje kako hrvatsko malo gospodarstvo ne ulae dovoljno u aktivnosti istraivanja i razvoja i inovacija s ciljem uvoenja novih proizvoda i usluga na trite te razvoj inovativnih poslovnih modela potrebni h za rast i razvoj. Posebice zabrinjava mali broj inovativnih mikro i malih poduzea. Bit e potrebno ulagati dodatne napore kako bi se potaknulo vee uvoenje inovacija u hrvatskim malim i srednjim poduzeima, a mjere nacionalnih programa, temeljem ove strategije, omoguit e poduzeima da se lake nose s konkurencijom i na stranim tritima i na domaem tritu.
2.8
Radna snaga malog gospodarstva u Hrvatskoj

Broj osoba zaposlenih u sektoru malog gospodarstva iznosi 646.754 . Od 2008. godine taj broj je 37 pao za vie od 70.000. Usporedno, nezaposlenost se s 12,3% 2008. godinepoveala na 21,1% u 2012. , to je 80% vie od prosjene stope nezaposlenosti u EU-27. Nezaposlenost je posebice ozbiljna kada govorimo o mladima. U rujnu 2012. godine 39,5% aktivnog stanovnitva mlaeg od 25 godina starosti registrirano je kao nezaposleno, brojka koja je 73% vea od prosjeka u EU i druga po visini od 24 zemlje za koje Eurostat ima podatke nakon panjolske. Nezaposlenost meu onima u dobi izmeu 25 i 74 godina starosti blia je normi u EU (razlika od +40%).
36
35 36 37
Hrvatski kvocjent inovativnosti, 2011. godine. Posljednji raspoloivi podaci iz 2011. godine. Brojka DZS-a iz prosinca 2012. godine.
20
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtRodna ravnotea zaposlenih u Hrvatskoj razlikuje se od one u ostatku Europe. Od svih zaposlenih 45,53% su ene (EU-27 = 45,46%). U ovom trenutku nema dostupnih rodnih podataka o zaposlenosti u sektoru malog gospodarstva. S obzirom na obrazovanje i kvalifikacije hrvatske radne snage, slika je mjeovita. Postotak od 95,3% mladih od 20-24 godine u Hrvatskoj koji su napustili kolovanje, sa zavrenim najmanje srednjokolskim obrazovanjem, bio je najvii od 33 zemlje o kojima su dostupni podaci za 2011. 38 godinu. Tu Hrvatska biljei 21% bolji rezultat od onog za EU-27. Podaci koji se odnose na obrazovanje nakon srednje kole, meutim, nisu toliko impresivni. Tek 22% mladih od 20 do 24 godine u Hrvatskoj ima tercijarno obrazovanje (EU-27 = 33,6%), dok je broj 25-34-godinjaka s doktorskim stupnjem na tisuu stanovnika u EU-27 bio 1,5%, a samo 0,9% za Hrvatsku. Zaposlenost radnika s odreenim vjetinama i kvalifikacijama je vana, posebice za djelatnosti vezane uz visoku tehnologiju i znanjem intenzivne djelatnosti i u tom smislu postoje podaci koji ukazuju da Hrvatska mora poduzeti daljnje korake za unapreenje, jer je po zaposlenosti 39 znanstvenika i inenjera u poduzeima na 86. mjestu od 144 zemlje , a na 26. mjestu od 35 40 zemalja prema postotku svih zaposlenih koji rade u R&D-u . U Hrvatskoj posebice zabrinjava odnos prema cjeloivotnom uenju te razvoju i unapreenju vjetina radne snage. Postotak zaposlenih starosti 18-24 godine u Hrvatskoj koji su ukljueni u obrazovanje i izobrazbu iznosi 5,9% (2011. godine), to je oko 83% ispod prosjeka EU-27 koji iznosi 35,8%. Od svih zaposlenih, samo 2,3% je onih koji su ukljueni u programe cjeloivotnog 41 uenja, to je dosta ispod prosjeka EU-27 od 8,9%. Visoka razina nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, zajedno s velikim brojem mladih kojii zavravaju srednjokolsko obrazovanje, porazna je s obzirom na rasporeivanje ljudskih potencijala, to se vidi po emigraciji mladih, visokoobrazovanih radnika. Mali poduzetnici moraju uiniti vei napor u zapoljavanju mladih osoba i nuno je da vlasti tome daju podrku donoenjem odgovarajuih instrumenata politike. Treba podrati zapoljavanje veeg broja osoba s visokim akademskim kvalifikacijama koje se temelje na istraivanju (doktori, magistri) kako bi se mali gospodarstvenici potaknuli na poveanje uvoenja istraivanja i razvoja te postali inovativniji u svim aspektima svojeg poslovanja. Konano, primjena cjeloivotnog uenja unutar hrvatskog malog i srednjeg poduzetnitva mora biti predmetom vee primjene od strane onih koji upravljaju poduzeima i kreatora stratekog planiranja u narednim godinama, ako hrvatsko malo gospodarstvo eli ostvariti prednosti od znaajnih ulaganja u moderna postrojenja i opremu i promjene u praksi upravljanja.
38 39
Eurostat, 2011. godine. Izvjee o globalnoj konkurentnosti, 2012.2013., Svjetski gospodarski forum. 40 Science, Technology and Innovation in Europe, Eurostat, 2012. godine. 41 Eurostat 2012. godine.
21
3.0 OKRUENJE U KOJEM SE NALAZI MALO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

U ovom poglavlju navode se uvjeti s kojima se suoavaju poduzetnici, vlasnici i rukovoditelji malih poduzea. Ne uzimaju se u obzir trini uvjeti (razina konkurencije, sklonosti potroaa itd.) nego imbenici koji utjeu na ulazak na trite i izlazak s trita te nain na koji vanjski imbenici djeluju na uspjenost poduzea.
3.1
Pravni oblici poduzea

Iako nisu u potpunosti u skladu s definicijama EU (Zakon o raunovodstvu), prema hrvatskom zakonu pravni oblici poduzea usporedivi su s onima diljem Europe. Ortakluk omoguuje dvama osobama ili vie njih osnivanje poduzea s ogranienom odgovornou (ovisno o dogovorenim udjelima) ili neogranienom odgovornou (svaki ortak snosi pojedinanu i zajedniku odgovornost). Trea varijanta je ogranieni ortakluk, u kojem jedan ortak (glavni ortak) ima neogranienu odgovornost, a ostali imaju ogranienu odgovornost u omjeru dogovorenih udjela. Kada se osnivaju drutva na osnovi kapitala (udjela), u naelu postoje dvije mogunosti: drutva s ogranienom odgovornou (d.o.o.) i dionika drutva (d.d.). Drutva s ogranienom odgovornou mogu imati oblik jednostavnih drutava s ogranienom odgovornou ili standardnih drutava s ogranienom odgovornou. Izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutv ima (srpanj 2012. godine) donose mogunost osnivanja drutva s temeljnim kapitalom od 10,00 HRK, iji trokovi osnivanja iznose oko 800,00 HRK. Kada temeljni kapital takve tvrtke dosegne 20.000,00 HRK, pravni status drutva se mijenja i ono postaje standardno drutvo s ogranienom odgovornou. Dionika drutva osnivaju se registracijom na Trgovakom sudu ovisno o ulaganjima pojedin aca koji postaju vlasnici/dioniari prema kupljenim dionicama. Dioniari nisu odgovorni za dugove drutva i njihovi udjeli se kasnije mogu prodati u vlasnitvo drugima u skladu sa Zakonom o mjenici. Uz Zakon o trgovakom drutvima , Zakon o obrtu je temeljni zakon koji regulira statusna i druga vana pitanja vezana za osnivanje i rad gospodarskih subjekata. Zakon o obrtu definira obrt kao samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti dvije ili vie fizikih osoba mogu obavljati zajedniki obrt. 44 Naposlijetku, zadruge iji je nain osnivanja i rada reguliran Zakonom o zadr ugama okupljaju fizike i/ili pravne osobe koji dijele zajednike ciljeve i ele se baviti gospodarskom djelatnou. Organizirane su tako da omogue jednako sudjelovanje svih zadrugara u poslovanju zadruge. Ostali oblici udruivanja poduzetnika su gospodarska interesna udruenja, kako se esto registriraju klasteri.
42 43
42 43
Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/95, 34/99, 118/03, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12) Zakon o obrtu (NN 77/93, 90&96,102/98,64/01, 71/01-ispravak, 49/03-proieni tekst, 68/07, 79/07-ispravak, 40/10-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) 44 Zakon o zadrugama, NN 34/11
22
3.2
Registriranje poduzea
Najei organizacijski oblici poslovanja gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj su obrti , trgovaka drutva i zadruge. Sukladno odredbama Zakona o obrtu, obrt se upisuje u Sredinji obrtni registar na temelju rjeenja koje izdaje nadleni upanijski ured (ured dravne uprave u upaniji - Upravni odjel za gospodarstvo) na ijem e podruju biti sjedite obrta, odnosno u nadlenom uredu grada Zagreba. Sukladno odredbama Zakona o trgovakim drutvima, svojstvo pravne osobe trgovako drutvo stjee upisom u trgovaki registar, a gubi ga brisanjem drutva iz registra. Sukladno odredbama Zakona o zadrugama, zadruga stjee svojstvo pravne osobe upisom u sudski reg istar mjesno nadlenog trgovakog suda, a prestaje brisanjem zadruge iz sudskog registra.Financijsko poslovanje fizikih osoba obrtnika, trgovakih drutava i zadruga takoer je regulirano razliitim propisima, iz ega proizlaze i osnovne razlike u podac ima i informacijama o njihovom financijskom poslovanju. Postojei propisi (Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o raunovodstvu) u Republici Hrvatskoj odreuju razliitosti u obraunu i iskazivanju te u prikupljanju i evidentiranju financijskih rezultata koje u poslovanju ostvaruju fizike osobe - obrtnici i pravne osobe - trgovaka drutva i zadruge, to u konanici dovodi do neusklaenosti ovih podataka i potekoa u njihovom usporeivanju. Razliite registracijske obveze u konanici znae da dostupne informacije o obrtima, trgovakim drutvima i zadrugama nisu dovoljno meusobno usklaene (pokrivenost i dubina). Budui da definicije EU ne priznaju razliku izmeu obrta i ostalih oblika poduzea, u praksi dolazi do znaajnih potekoa kada se govori o podacima o hrvatskim u odnosu na sline podatke koji se prikupljaju u dravama lanicama EU. Kako bi se dobila usklaena osnova za tono mjerenje sekto ra malog gospodarstva i prikaz njegove dinamike tijekom vremena, potrebne su promjene u postupcima prikupljanja statistikih podataka. Godinje izvjee Svjetske banke Doing Business bavi se jednostavnou osnivanja poduzea, pa tako Izvjee za 2013. godinu Hrvatsku stavlja na 80. mjesto od 185 zemalja koje se ocjenjuju s obzirom na otvaranje poduzea. U pogledu svih kriterija koji se ocjenjuju, Hrvatska je na 84. mjestu u izvjeu iz 2013. godine.Kada se ocjenjuje broj postupaka za otvaranje poduzea, potrebno vrijeme, trokovi i najmanji potrebni kapital, Hrvatska se ne ubraja ni u one zemlje u kojima je otvaranje poduzea najtee ni u one u onima u kojima je to najjednostavnije. Od 1. listopada 2012. godine moe se osnovati jednostavno privatno drutvo s ogranienom odgovornou (j.d.o.o.) uz temeljni kapital od 10,00 HRK. U Hrvatskoj se uvode daljnja smajivanja trokova i vremena potrebnog za registriranje poduzea te iako e ove promjene unaprijediti poloaj Hrvatske, potrebno je jo vie pojednostaviti proces osnivanja novog poduzea. Broj novoosnovanih poduzea ne ovisi samo o proceduri registracije poduzea ve na njega utjeu i drugi faktori, poput toga kolika je razina motivacije za otvaranje novog poduzea , kakav je stav drutva prema poduzetnitvu i kakvo je porezno optereenje za poduzetnike.
23
3.3
Poduzetnitvo u Hrvatskoj
Gore navedene karakteristike iskazuju se u izvjeu GEM
45
i izvjeu SBA Fact Sheet.
46
Najnovije izvjee SBA Fact Sheet 2012. Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na poduzetnitvo, kao to se vidi na slici dolje.
Gore navedeni prosjeci za EU koji se odnose na stopu samozaposlenosti, poduzetniku namjeru i udio odraslih koji se slau da im je kolsko obrazovanje pomoglo u razvoju poduzetnikog stava znatno su manji od onih u kojima ostalih 6 kriterija ne ispunjava prosjek EU-27. Vano je primijetiti proturjenosti podataka za Hrvatsku u pogledu postizanja kriterija poduzetnika namjera, poduzetnitvo pokrenuto prilikom i sklonost samozapoljavanju. Prema posljednjim raspoloivim podacima , 54% ispitanika u Hrvatskoj ima veu sklonost samozapoljavanju nego statusu zaposlenika, dok je za EU-27 37% njih izrazilo takvu sklonost. Stavovi prema samozapoljavanju u Hrvatskoj porasli su za 11 % izmeu 2009. i 2012. godine, pa tako 58% ispitanika u Hrvatskoj smatra samozapoljavanje poeljnim, dok je ta brojka u EU samo 32%. Te podatke ublaava broj ispitanika u Hrvatskoj koji vjeruju da samozapoljavanje nee biti izvedivo: 80% u odnosu na 67% u EU. Meu razlozima koje hrvatski ispitanici najee navode u pogledu samozapoljavanja, kao mogunosti koja nije izvediva su manjak kapitala i trenutna gospodarska klima kao i opi negativan stav o poduzetnitvu odnosno percepcija statu sa u drutvu, koja je izrazito negativna.
47
45 46
The Global Entrepreneurship Monitor, globalno izvjee, 2011. godine. Izvjee SBA Fact Sheet 2012, DG Enterprise and Industry, EC (Opa uprava Europske komisije za poduzetnitvo i industriju), listopad 2012. godine. 47 Istraivanje Flash Eurobarometer 354, Entrepreneurship in the EU and Beyond (Poduzetnitvo u Europi i izvan nje), lipanj 2012. godine, Europska komisija.
24
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtIzvjee projekta GEM 54 istraene zemlje svrstava u 3 skupine: gospodarstva koja se temelje na imbenicima; gospodarstva koja se temelje na uinkovitosti i gospodarstva koja se temelje na 49 inovacijama , Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja ija se gospodarstva temelje na uinkovitosti, gdje ona u odnosu na poduzetnitvo u svih 7 kriterija biljei uspjenost slabiju od prosjene . Kada se radi o statusu koje drutvo dodjeljuje uspjenim poduzetnicima, Hrvatska ima najnii rezultat od svih 54 zemalja, ali kada se ocjenjuju prilike za poduzetnitvo, Hrvatska im a drugi najnii rezultat od svih 24 zemalja koje se temelje na uinkovitosti. Jasno je da se poduzetnitvo ne cijeni dovoljno u Hrvatskoj, ali ipak kada se mjeri poduzetnika namjera, rezultat za Hrvatsku vei je od prosjeka 54 zemlje. Meutim, treba naglasiti da namjera ne proizlazi iz prilike nego iz nude. Rezultati dobiveni istraivanjem Flash Eurobarometer, takoer, potvruju negativno stajalite o poduzetnicima koje prevladava u Hrvatskoj: 70% ispitanika slae se s tvrdnjama da poduzetnici iskoritavaju rad drugih ljudi i da poduzetnici samo misle na svoj vlastiti dep. Rezultati dobiveni u izvjeima SBA Fact Sheet i GEM ukazuju da veliki postotak osoba u Hrvatskoj koji se ponu baviti poduzetnitvom smatra da je to nain izlaska iz nezaposlenosti, a ne nain ulaska u poduzetnitvo. Rezultati istraivanja Flash Eurobarometer pokazuju da je postotak osoba koje su doivjele iskustvo otvaranja poduzea vei nego u EU (30% u odnosu na 23%), a u sluaju Hrvatske ta je brojka narasla u protekle 3 godine. Nedovoljan broj ljudi smatra poduzetnitvo pozitivnim ili naprednim u Hrvatskoj. Potrebno je uloiti znatan trud u podizanje statusa koji se dodjeljuje poduzetnicima na viu razinu i poveati broj osoba koje poduzetnitvo smatraju poeljnim stilom ivota/odabirom karijere, osobito meu visokoobrazovanima, kako bi se poveala i uskladila stopa otvaranja novih poduzea s istom razinom u EU. Na poslovni uspjeh utjee raspon priprema koje treba poduzeti prije otvaranja poduzea i u tom smislu istraivanje Flash Eurobarometer sadri podatke o malom broju osoba u Hrvatskoj koje su iskoristile potpore za otvaranje poduzea (izobrazbu, savjete i savjetovanje) u odnosu na EU (20% u Hrvatskoj i 23% u EU). Poduzetniko obrazovanje (formalno, neformalno i informalno) ima vanu ulogu u porastu broja ljudi koji se pripremaju za otvaranje poduzea i uspjenom poslovanju poduzea nakon otvaranja. Vano je da institucije nastave razvijati poduzetnitvo u okviru obrazovnog kurikuluma i pruati podrku odravanju poslovnih teajeva kroz mreu organizacija zaduenih za pruanje potpore u poslovanju koja se razvila u Hrvatskoj. Ono to iznimno pridonosi nastavku obrazovanja i pruanju potpore poduzetnicima te pruanju potpore jaanju poduzetnikih kapaciteta u Hrvatskoj i iroj regiji je osnivanje SEECEL -a. Izvjee Global Entrepreneurship Monitor navodi da je sudjelovanje odrasle enske populacije u 50 poduzetnikoj djelatnosti u rasponu od 1,5% do 45,4% . U skupini zemalja ija se gospodarstva temelje na uinkovitosti (kao to je Hrvatska), u prosjeku 9,7% svih ispitanih ena u dobi izmeu 18 i 64 godine starosti, kae da otvaraju ili vode nova poduzea. U Hrvatskoj, broj ena ukljuenih u
48
48 49 50
13. istraivanje, 2011. godine. Definicije preuzete iz Izvjea o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). GEM, 2010 Women`s Report (Izvjee o enskom poduzetnitvu iz 2010. godine.).
25
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtukupnu poduzetniku djelatnost u ranoj fazi (TEA) iznosi 50% prosjeka svih zemlja ija se gospodarstva temelje na uinkovitosti. Izvjee daje i informacije o dobi poduzetnika. Mladi poduzetnici (1824) ine neto vie od 12% svih poduzetnika u zemljama ija se gospodarstva temelje na uinkovitosti, u usporedbi s poduzetnicima u dobi od 2534 godina starosti (oko 18%) i onih u dobi od 35 do 44 godina (16%). U starosnoj skupini od 18 do 24 godina, Hrvatska mora dostii razinu slinih gospodarstava u kojima je poduzetnitvo mladih jae izraeno. Hrvatska nema stopu otvaranja novih poduzea koja se moe nai u ostalim europskim zemljama i potrebno je uloiti napore u promicanje poduzetnitva i poticanje osnivanja novih poduzea. Podaci za ostale zemlje sa slinim gospodarstvima pokazuju da ensko poduzetnitvo moe odigrati vanu ulogu u poveanju stope novootvorenih poduzea i da Hrvatska mora iskoristiti tu priliku. Jednako tako, usporedni podaci pokazuju da se stopa otvaranja novih poduzea moe podii nastojanjem poveanja broja ena i osoba u dobi izmeu 18 do 24 godina starosti koji samostalno ili u partnerstvu s drugim poduzetnicima otvaraju poduzea.
3.4
Ogranienja za razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj

Zbog niza ostalih administrativnih ogranienja koji se nameu poduzetnicima, malo je poduzetnikih namjera koje dovode do otvaranja novih poduzea. Neki od tih zahtjeva ne odnose se iskljuivo na poduzetnike koji razmiljaju o otvaranju poduzea ve se odnose i na postojee male gospodarstvenike pod odreenim uvjetima, primjerice graevinske dozvole ili dogovaranje nabave elektrine energije. Deseto izvjee Svjetske banke Doing Business 2013 objavljeno u listopadu 2012. godine biljei uspjenost 185 zemalja s obzirom na broj administrativnih ogranienja, a tablica u nastavku prikazuje mjesto Hrvatske na ljestvici, s obzirom na svaki aspekt poslovanja obuhvaen istraivanjem, te biljei ima li napretka od 2010. godine ili ne. U navedenom izvjeu pozicija Hrvatske kroz godine kretala se kako slijedi:
Podruja poslovanja Otvaranje poduzea Ishoenje graevinskih dozvola Dobivanje elektrine energije Registriranje imovine Dobivanje kredita Zatita investitora Plaanje poreza Trgovanje izvan granica zemlje Provedba ugovora Rjeavanje 51 insolventnosti Ukupna ocjena
51
Objava 2012.
Podaci za 2010. i 2011.
Objava 2011.
Podaci za 2009. i 2010.
Objava 2010.
Podaci za 2008. i 2009.
Objava 2009.
Podaci za 2007. i 2008.
80 143 56 104 40 139 42 105 52 97 84
67 143 56 102 48 133 32 100 48 94 80
56 132
101 144
110 65 132 42 98 47 89 84
109 61 132 39 96 45 82 103
Closing a Business in the 2011 Survey (Istraivanje o zatvaranju poduzea iz 2011. godine).
26
Unato opem napretku u razdoblju koje je istraivano, Hrvatska je u 2012. godini postigla slabije rezultate, uglavnom zbog padova na ljestvici koji se odnose na otvaranje poduzea, zatitu investitora, plaanje poreza i trgovanje izvan granica zemlje. Izvjee SBA Fact Sheet, takoer biljei uinkovitost administracije u zemljama obuhvaenim izvjeem. U toj analizi Hrvatska se istie s rezultatom manjim od prosjeka, iako biljei skroman napredak tijekom vremena. Kada govorimo o povratku u poduzetnitvo, Hrvatska bi morala poveati uspjenost u tom pogledu. Izvjee SBA Fact Sheet iz 2012. godine Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 prema sva 3 kriterija (vrijeme potrebno za zatvaranje poduzea, trokovi zatvaranja poduzea i stupanj potpora za drugu priliku).
Izvjee Svjetske banke Doing Business bavi se vjerovnicima u fazi insolventnosti poduzea: Kriterij Vrijeme (za naplatu kredita, godine) Troak (postotak imovine dunika) Stopa naplate (lipa po kuni) Opa ocjena Hrvatska 3,1 15 30,1 25 Najvea uspjenost 0,4 1 92,8
Steaj predstavlja probleme i za poduzetnike i za njihove vjerovnike, od kojih su mnogi mali poduzetnici, te je njegovo brzo rjeavanje u interesu obje strane. Manje ekstreman oblik zaduenosti pokazuje se u vidu zakanjelog plaanja za robu koja je zaprimljena ili za obavljene usluge. Nema izravnih podataka o tome. Svjetska banka Hrvatsku stavlja na 108. mjesto prema prisilnom izvrenju ugovora, a izvjee GCR na 137. mjesto s obzirom na uinkovitost pravnog okvira za rjeavanje sporova. Problemi s plaanjem za hrvatsko malo gospodarstvo trebali bi se olakati uvoenjem zakonskih propisa (Zakonom o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi) usklaenih s Direktivom EU o zakanjelom plaanju iz listopada 2012. godine. Najnovije izvjee SBA Fact Sheet za Hrvatsku za 2012. godinu kao problem definira vrijeme potrebno za prijenos imovine koje je u Hrvatskoj 3 puta dulje nego u EU (na osnovi prosjeka EU27). Osim toga, u Hrvatskoj treba smanjiti vrijeme i trokove izvoza i uvoza. U tom smislu (trgovanje preko granica zemlje) oba izvjea, Doing Business i SBA Fact Sheet, naglaavaju potrebu pojednostavljivanja izvoznih i uvoznih postupaka za malo gospodarstvo u Hrvatskoj. Izvjea za Hrvatsku, SBA Fact Sheet iz 2012. godine i GCR iz 2011 , pokazuju da je u pogledu ovih 6 pokazatelja situacija u Hrvatskoj sloenija nego u EU, naglaavaju se i potekoe s kojima se suoavaju mali gospodarstvenici koji se ele baviti vanjskom trgovinom.
27
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtU tom se smislu prouava 6 pokazatelja: 1. troak uvoza, 2. troak izvoza, 3. vrijeme potrebno za uvoz, 4. vrijeme potrebno za izvoz, 5. broj dokumenata potrebnih za uvoz i 6. broj dokumenata potrebnih za izvoz. Kada se sve razmotri u cijelosti, Hrvatska se zakljuno rangira ispod 26 drava lanica EU, s obzirom na jednostavnost koja malom gospodarstvu omoguuje bavljenje meunarodnom trgovinom. Samo Bugarska pokazuje nesnosniji skup uvjeta koji se odnose na poslove izvoza i uvoza. Izvjee GCR u pogledu dominacije trgovinskih prepreka Hrvatsku stavlja na 82. mjesto od 144 zemlje, i na 81. mjesto u pogledu tereta carinskih postupaka.
S obzirom na veliinu domaeg trita,nuno je da hrvatsko malo gospodarstvo postane konkurentnije i bude u mogunosti prodavati svoje proizvode na stranim tritima. Konkurentnost zahtijeva i minimaliziranje trokova materijala i proizvoda potrebnih za proizvodnju. U oba sluaja, uvjeti potrebni za izvoz i uvoz s kojima se suoava hrvatsko malo gospodarstvo mogu predstavljati ogranienja koja e poduzeima uskratiti onu korist koju namjeravaju ostvariti provedbom mjera unapreivanja konkurentnosti. Kljuni cilj strategije mora biti jaanje konkurentnosti hrvatskih malog gospodarstva na domaem i na stranom tritu. Meutim, bit e teko ostvariti napredak u ovom smjeru ako se ne olakaju procedure i ne smanje trokovi izvoza i uvoza za hrvatsko malo gospodarstvo. Trokovi energije u industriji vii su u Hrvatskoj nego u Europi. Iako su trokovi elektrine energije u 52 Hrvatskoj jednaki istim trokovima u EU, troak prirodnog plina vei je za vie od 20% . Nadalje, Hrvatska koristi 16,5% vie primarne energije po jedinici BDP-u od prosjeka u EU-27. Unapreenje konkurentnosti hrvatskog malog gospodarstva zahtijeva bolju energetsku uinkovitost. Stoga e biti nuno pomoi malim poduzeima u uinkovitijoj uporabi energije, te je s tim u vezi potrebno definirati mjere koje e doprinijeti uinkovitijem koritenju energije u malom gospodarstvu (odrediti sustav poticaja koji e npr. doprinijeti koritenju alternativnih izvora energije).
52
Izvjee opservatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj iz 2012. godine.
28
3.5
Financijska sredstva za malo gospodarstvo

Izvjee SBA Fact Sheet, izvjee Svjetske banke Doing Business i izvjee GCR prouavaju pristup financijama. Izvjee SBA Fact Sheet za Hrvatsku iz 2012. godine analizira etiri kriterija u odnosu na pristup financijama te prema tri od etiri kriterija Hrvatsku stavlja iznad prosjeka EU 53 (27) . Izvjee Svjetske banke Doing Business bavi se pitanjem financija za malo gospodarstvo u poglavlju Dobivanje kredita te Hrvatsku stavlja na 40. mjesto od 185 zemalja, biljeei napredak koji je u tom pogledu ostvaren. To su djelomine ocjene koje ne daju sveobuhvatnu analizu situacije s kojom se suoava malo 54 gospodarstvo u potrazi za razvojnim kapitalom. U tom pogledu primjeuje se da se u Hrvatskoj do danas relativno malo koristilo financiranje dionikim kapitalom za poveanje temeljnog kapitala te se smatra da razina te vrste financiranja iznosi 1/3 one u Europi. U izvjeu GCR Hrvatska je na 105. mjestu od 144 zemlje s obzirom na financiranje kroz lokalno trite kapitala i 112. mjestu po dostupnosti rizinog kapitala. Istraivanje financijskih strunjaka donosi sljedee informacije o problemima koji se odnose na financiranje malog gospodarstva u Hrvatskoj: manjak kreditnih jamstava (60%) neodgovarajui raspon bankovnih proizvoda i usluga (53%) potrebna kreditna dokumentacija (46%) iznos kamatnih stopa (34%) nedovoljne informacije o dostupnim financijskim proizvodima (26%).
55
Mikrofinanciranje u Hrvatskoj danas je vrlo ogranieno. Iako veina dostupnog mikrofinanciranja dolazi iz bankovnog sektora (82%), krediti se uglavnom daju srednje velikim poduzeima, a udio 56 mikro i malih poduzea u ukupnom kreditnom portfelju iznosi oko 8% (manje od 3 milijarde ). Podaci iz istraivanja EIF-a pokazuju da je mikro i malim poduzeima esto vrlo teko zadovoljiti postupke i uvjete potrebne za bankovno mikrofinanciranje te da poduzetnici esto imaju potekoa s pregovaranjem oko kredita i potrebnih iznosa. Malom gospodarstvu je teko dobiti kredite u rasponu od 25.000100.000EUR. Vano je unaprijediti pristup financiranju malih poduzea. Meutim, to se nee uspjeno ostvariti ako se samo povea ponuda kapitala. U Hrvatskoj je potrebno unaprijediti i kvantitetu i kvalitetu privlanih kreditnih i investicijskih ponuda za mala poduzea, a mnogim malim poduzeima e trebati pomo u tom smislu.
53 54
Godine 2012. Hrvatska nije dostavila izvjee o 5 od 9 pokazatelja za poglavlje pod naslovom Pristup financijama. Okruenje u kojem se nalazi malo gospodarstvo, rad za konferenciju IAENL-a o opservatorijima i poslovnom okruenju, Slavica Singer, listopad 2012. godine. 55 Konferencija o mikrofinanciranju u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i CEPOR-a, 2010. godine. 56 SME Financing Gap Assessment in Croatia (Procjena praznina u financiranju za ), EIF (srpanjrujan 2010. godine).
29
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtNa hrvatskom tritu treba osigurati dodatne izvore financiranja za mala poduzea kako bi se ostvario potencijal u sektoru malog gospodarstva. Vlada malo toga moe izravno uiniti u tom smislu. Dostupnost financijskih sredstava odgovarat e prilikama koje e mala poduzea biti u stanju predstaviti za financiranje i to je podruju podruje u kojem Vlada moe djelovati. Bit e potrebno unaprijediti protok financijskih prijedloga iz sektora ma log gospodarstva, a za to e pak trebati pruiti veu podrku poduzetnicima te unaprijediti kvalitetu podrke koja je sada dostupna.
3.6
Odnosi izmeu malih i velikih poduzea i poslovno povezivanje

Prema izvjeu GCR iz 2011. godine, Hrvatska je na 94. mjestu od 144 zemlje s obzirom na razvoj klastera u zemlji, a na 110. mjestu prema irini vrijednosnih lanaca koji dobavljae povezuju s masovnim proizvoaima. U Hrvatskoj vie od 500 poduzea sudjeluje u klasterima, u sklopu kojih je zaposleno vie od 25.000 zaposlenika. Veina tih klastera je iz sektora proizvodnje, ali dobro su zastupljeni i turizam i poljoprivreda. Ogranieni podaci koji su na raspolaganju pokazuju da se mnogo vie moe postii u pogledu povezanosti malih i veih poduzea u Hrvatskoj. To se moe postii pruanjem podrke klasterima te pruanjem pomoi malim i velikim poduzeima da razviju domae opskrbne i vrijednosne lance.
3.7
Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj

Za razvoj malog gospodarstva izravna strana ulaganja (FDI) su vana na dva glavna naina. Prvo, mnogi investitori e biti mali i srednji poduzetnici, pa e tako ulaganja poveati broj poduzea i zaposlenost u sektoru. Drugo, velika ulaganja stvaraju potencijal za razvoj domaih malih i srednjih poduzetnika kao dobavljaa, sudjelovanjem u opskrbnim i vrijednosnim lancima. FDI u Hrvatskoj poveao se 4 puta u razdoblju od 2000. do 2011. godine: u prvih osam godina (2000. do 2008. godine) ostvaruje porast i u 2008. godini dostie 4.219 milijuna EUR, to je iznosilo 8,5% BDP-a, no 2010. godine pada na 294 milijuna EUR. Iako je 2011. godine FDI narastao i dosegao 1.075 M EUR (2,3% BDP-a), ta je brojka jo uvijek nia od one za 2004. godinu, kada je FDI bio najnii u usporedbi s razdobljem od 2000. do 2010. godine. Do danas je najvie ulaganja bilo u sektore financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i trgovine na veliko. Od 2011. godine Hrvatska nudi poticaje investitorima u obliku povlatenih stopa poreza na dobit, carinskih olakica (do 1. srpnja 2013. godine lanstvo u EU), bespovratnih sredstava za stvaranje novih radnih mjesta i izobrazbu, potpora za R&D, pruanja usluga podrke stratekim poslovnim procesima i potpora investicijskim projektima od znaajnog gospodarskog interesa. Vlada e nastaviti davati poticaje za privlaenje stranih investicija u Hrvatsku. Da bi se poveao utjecaj FDI na razvoj sektora malog gospodarstva, domaa mala poduzea trebat e bolje iskoristiti novu ponudu investicija. Stoga e biti nuno poveati broj projekata FDI koji e voditi uspostavljanju proizvoake djelatnosti u Hrvatskoj.
30
4.0
4.1.
SWOT ANALIZA
Izrada SWOT analize i strategije
Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) postala je ope prihvaeni analitiki alat koji se koristi za razumijevanje ekonomske uspjenosti u odnosu na statistike informacije. Da bi se SWOT analizom dobili pouzdani rezultati, potrebno je primijeniti niz uvjeta od kojih su najvaniji sljedei: SWOT analiza je objektivna analiza, a ne analiza koja se temelji na miljenjima ili eljama, SWOT analiza obuhvaa mjerenje i razumijevanje meunarodnih standarda i najbolje prakse, SWOT analiza sadri pristup i razumijevanje moguih buduih dogaanja i trendova. Teko je osigurati ove uvjete, meutim, ako se oni ne osiguraju, SWOT analiza nee biti nita vie nego popis pustih elja. MINPO je koristio objektivan pristup izradi SWOT analize i u dodatku ovom dokumentu opisani su koraci poduzeti u tom smislu. Otvoren i konzultacijski pristup MINPO-a poluio je podrobnu SWOT analizu koja daje sveobuhvatan prikaz sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj (u smislu uspjenosti), uzimajui u obzir stajalita velike skupine dionika te se njezin prikaz donosi u poglavlju koje slijedi.
4.2
Tablica s prikazom SWOT analize

Slabosti Makroekonomska situacija Srednjorona makroekonomska prognoza: nedostatak rasta; visoka nezaposlenost; velika zaduenost graana, poslovne zajednice i drave. Ograniena veliina domaeg trita, velika ovisnost o turistikom sektoru (posebice u obalnoj regiji). Iznos plaanja i doprinosa za poduzea u obliku poreza, naknada i administrativnih pristojbi. Institucionalni okvir Nejednaka reginalna ponuda usluga pruanja potpore za malo gospodarstvo. Neodgovarajua razina kvaliteteusluga pruanja potpore dostupna malom gospodarstvu. Slaba koordinacija izmeu ustanova. Kvaliteta i koliina (statistikih) dostupnih informacija o malom gospodarstvu. Nedostatan kapacitet u upravljakim tijelima (Fondovi EU). Institucionalni kapaciteti za P&V (praenje i vrednovanje).
Snage Makroekonomska situacija Ustroj sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj u skladu je sa sektorom EU-27 (prosjekom) s obzirom na udio malog gospodarstva u ukupnom broju poduzea, ukupnom broju zaposlenika i dodanoj vrijednosti. Smanjeno je optereenje za poduzea.
Institucionalni okvir Osnovano Ministarstvo poduzetnitva i obrta. Jaka obrazovna i znanstvena baza na kojoj se moe razviti poduzetnitvo, nove tehnologije i inovacije. Sve se vea vanost pridaje privlaenju investicija i novoj organizaciji koja potie ulaganje u malo gospodarstvo u Hrvatskoj. Podrka koju malom gospodarstvu pruaju HOK, HGK i HSZ (mree ureda diljem zemlje koje olakavaju pristup malom gospodarstvu). Jak strukovni obrazovni sustav reguliran zakonom i propisima. Uspostavljeni postupci medijacije za rjeavanje industrijskih sporova (HOK i HGK).
31
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtPolitika pruanja potpore Uspostavljeni instrumenti za politiku malog gospodarstva (programi dodjele bespovratnih sredstava, subvencije kamatne stope, kreditna jamstva itd.). Postupci u programu dodjele bespovratnih sredstava MINPO usklaeni s postupcima u programima dodjele bespovratnih sredstava EU. Sastavljeno prvo Izvjee opservatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj i zapoeto praenje dodjele bespovratnih sredstava. Poslovno okruenje Pojednostavljivanje i ubrzavanje administrativnih postupaka za otvaranje poduzea. Dostupnost poljoprivrednog zemljita, uma i vode za razvoj prehrambene industrije, drvne industrije i industrije drvne grae. Politika pruanja potpore Nema sveobuhvatnog programa dodjele bespovratnih sredstava za proizvoake djelatnosti. Nema sustava procjene utjecaja politike za malo gospodarstvo. Nedovoljan broj programa za cjeloivotno uenje u poduzetnitvu (poduzetnici/vlasnici/rukovoditelji malog gospodarstva ili zaposlenici). Sustavi obrazovanja i izobrazbe ne zadovoljavaju potrebe trita rada. Poslovno okruenje Stajalite javnosti o poduzetnitvu i poduzetnicima nije promijenjeno pokuajima vlasti da podignu svijest o poduzetnitvu. Pretjerana birokracija, restriktivni steajni postupci, sloeni postupci izdavanja dozvola/licenci. Uestale zakonodavne promjene stvaraju nesigurnost i nameu dodatne trokove za malo gospodarstvo. SME Test nije u potpunosti usvojen. Ogranien pristup izvorima financiranja za nova poduzea i mikro poduzea i izostanak posebnih financijskih instrumenata za malo gospodarstvo: mikrofinanciranje, financiranje temeljnog kapitala, rizini kapital i poslovni aneli. Smanjivanje broja subjekata malog gospodarstva (unato nedavnom porastu broja obrta). Poslovni sektor (veliina, ustroj, poslovanje) Broj mladih poduzetnika i ena poduzetnica u usporedbi s prosjekom u EU-27. Veliki trokovi proizvodnje (posebice trokovi rada, opreme i energije). Niska likvidnost malog gospodarstva i slabo upravljanje financijama. Niski prioritet koji mala poduzea daju inovacijama. Trokovi i udio malog gospodarstva u sektoru znanja i visokih tehnologija ispod prosjeka u EU. Niska razina izvoza. Potekoe u dobivanju specijaliziranih savjetodavnih usluga. Slaba suradnja izmeu malog gospodarstva/VU. Potrebno je vie klastera, udruga, umreavanja i suradnje izmeu poduzea.
Poslovni sektor (veliina, ustroj, poslovanje) Spremnost poduzetnika za pozitivno raspravljanje s vlastima. Vanost i potencijal preraivakog sektora. Broj mladih, dobro obrazovanih osoba koje ulaze na trite rada svake godine.
32
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtPrilike Makroekonomska situacija Stabilan bankarski sustav i stabilna teajna i inflacijska stopa olakavaju investicije i trgovinu. Jedinstveno trite EU sa slobodom kretanja (roba i osoba). Institucionalni okvir Porast broja ustanova za financiranje malog gospodarstva. Porast mogunosti za razvoj kapaciteta i jaanje poduzetnitva zbog Strukturnih fondova EU. Povezivanje s Kohezijskom politikom EU i pristup financijskim instrumentima Kohezijske politike. Donoenje stratekoga okvira za Vladine politike. Postojanje odreenih sektorskih strategija (npr. Industrijska strategija 2014.2020.). Politika pruanja potpore Bolja podrka za investitore koja proizlazi iz novog Zakona o poticanju investicija. Pristupi temeljeni na dokazima vode ciljanim, uinkovitijim instrumentima politike. Nove inicijative za pruanje potpore obrtnicima i poduzetnicima na osnovi iskustava HOK-a i HGK-a. Poslovno okruenje Daljnje uklanjanje administrativnih prepreka malom gospodarstvu. Koritenje alternativnog sustava rjeavanja sporova za bre uklanjanje administrativnih prepreka. Koritenje dijaspore u svrhu poticanja investicija i izvoza. Laki pristup tritu EU. Koritenje sveobuhvatnijih paketa fondova EU. Poslovni sektor (veliina, ustroj, poslovanje) Rast mikro poduzea u mala poduzea doprinosi unapreenju uspjenosti sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj. Konkurentnost sektora malog gospodarstva poveana putem veza s velikim industrijama (klasteri, dobavljai, izvoai radova itd.). Vea ulaganja u R&D u sektoru malog gospodarstva kao ishod privlaenja FDI i prijenosa tehnologije. Prijetnje Makroekonomska situacija Prognoze za ogranien ili negativan srednjoroni rast na domaem i stranom tritu. Gubitak olakica za izvoz u CEFTA za izvoznike. Pad FDI. Institucionalni okvir Vrijeme potrebno hrvatskim poduzeima za usklaivanje s normama i standardima EU. Nedovoljan institucionalni odgovor na zakanjela plaanja, neplaanja, prisilne provedbe ugovora i ostale administrativne probleme.
Politika pruanja potpore Predanost politiara kreiranju politike na temelju dokaza.
Poslovno okruenje Vlasti nisu dovoljno predane olakavanju administrativnih optereenja za malo gospodarstvo. Konkurencija iz EU na hrvatskom tritu.
Poslovni sektor (veliina, ustroj, poslovanje) Odljev mozgova emigracija kvalificiranih radnika (mladih, strunjaka) pogorava nestaicu obrazovane radne snage na tritu rada. Depopulacija ruralnih podruja slabi sektor malog gospodarstva i opi razvoj dijelova Hrvatske.
33
4.3
Definiranje kljunih problema

U poglavlju 4.1 objanjeno je zato se prikaz SWOT analize donosi u tablici na ovaj nain. U ovom poglavlju dokumenta, prije konkretiziranja ciljeva strategije, ukratko se grupiraju zakljuci SWOT analize, koji su kljuni za izradu strategije.
Snage Dobro uspostavljen proces uklanjanja administrativnih prepreka za malo gospodarstvo. Vea se vanost pridaje promicanju investicija. Formalni znanstveni i obrazovni sustavi daju dobru bazu za razvoj poduzetnitva/ uspostavljeni instrumenti za politike malog gospodarstva. Uvoenje kreiranja politika temeljenih na dokazima.
Prilike Jedinstveno trite (EU). Porast financija za malo gospodarstvo. Vlada donosi Strateki okvir. Vea potpora investitorima. Bolji, uinkovitiji instrumenti politike. Daljnje olakavanje administrativnih optereenja. Fondovi EU (SF). Jaanje konkurentnosti malog gospodarstva kroz suradnju i umreavanje.
Slabosti Veliina domaeg trita. Jo uvijek veliki porezi i ostala davanja. Uestale zakonodavne promjene stvaraju nesigurnost i nameu dodatne trokove za malo gospodarstvo. Kvantiteta i kvaliteta pruanja usluga potpore. Potrebno bolje praenje i vrednovanje politike. Nedovoljan broj poduzetnika i radnika je ukljuen u proces cjeloivotnog uenja. Rukovodstvo malog gospodarstva nedovoljno inovativno. Administrativni postupci jo uvijek sloeni. Ogranien pristup financijama za malo gospodarstvo. Nedovoljno poduzetnikih prilika za ene i mlade. Malo inovacija i ulaganja u R&D u malom gospodarstvu. Potrebna vea suradnja. Slabi kapaciteti za upravljanje i administraciju strukturnih fondova. Slabi kapaciteti za P&V u provedbenim vlastima i tijelima. Loe stajalite javnosti prema poduzetnitvu. Prijetnje Jedinstveno trite EU. Pad u prilikama za FDI zbog recesije. Hrvatsko malo gospodarstvo bori se za dostizanje standarda EU. Opiranje administrativnoj reformi. Povean odljev mozgova (visokoobrazovanih osoba).
Snage, slabosti, prilike i prijetnje pridonose odreivanju ciljeva Strategije za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj 2013.2020.,koji slijede u nastavku.
34
5.0 CILJEVI RAZVOJA PODUZETNITVA U HRVATSKOJ 2013.2020.

Slika poeljne budunosti malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj mogla bi se opisati na sljedei nain: konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo gospodarstvo RH, koje se temelji na rastuem broju uspjenih poslovnih subjekata, kontinuiranom poveanju izvoza, visokom stupnju inovacija, kvalitetno obrazovanom, fleksibilnom menadmentu, inovativnom proizvodnom procesu, povoljnom poslovnom okruenju i olakanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se odrale povoljne stope rasta te dostigli najvii EU standardi. Kako bi se navedena vizija ostvarila, Ministarstvo poduzetnitva i obrta, zajedno sa svojim partnerima definiralo je strategiju (ciljeve), ostvarivanjem kojih e jaz izmeu realnosti koja je prikazana u analizi i slike sektora malog gospodarstva koju elimo ostvariti svesti na najmanju moguu razinu. Pristup koji slijedi u ovome dokumentu usmjeren je na nekoliko strat ekih ciljeva koji su prioritetni u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Vano je odrediti mali broj ciljeva jer oni nuno moraju biti od strateke vanosti. Nuan dio izrade strategije je in uspostavljanja prioriteta, koji obuhvaa svoenje dugog popisa problema na mali broj kljunih ili stratekih problema, to je u potpunosti prihvaeno u ovom dokumentu. Strateki ciljevi definirani u ovom dokumentu su utemeljeni na irokoj osnovi te se ne odnose na specifine instrumente javnih politika. Dokument ne definira nain na koji se ti ciljevi trebaju ostvariti u razdoblju od 8 godina, ve naglaava one ciljeve koji se trebaju rijeiti intervencijama koje e uslijediti. Oekuje se kako e ciljevi zadrati svoju vanost u razdoblju koje pokriva ova strategija. Osnovni strateki ciljevi odereeni ovim dokumentom konkretizirat e se viegodinjim i godinjim programima i planovima . Bez obzira na sve, strategija mora zadrati svoje znaenje tijekom razdoblja za koje se izrauje, a umjesto definiranja politika u ovoj fazi, opisuju se neke indikativne mjere u odnosu na svaki cilj, kako bi se stekao dojam o pristupu koji se zagovara u realizaciji ove strategije.
5.1
Strateki ciljevi
Strategija mora imati jedan, glavni cilj koji proizlazi iz nae misije, a to je osigurati poveanje konkurentnosti hrvatskog malog gospodarstva tijekom razdoblja koje pokriva ova Strategija.
OPI CILJ
Poveanje konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj
Realizacijom opeg cilja osigurat e se maksimalno poveanje odrivih mogunosti zapoljavanja koje e proizai iz razvoja malog gospodarstva te e biti potrebno uinkovito primijeniti niz mjera i instrumenata politike za realizaciju 5 podciljeva, koji se u nastavku sustavno razmatraju.
35
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtPOBOLJANJE EKONOMSKE USPJENOSTI STRATEKI CILJ 1. Unapreenje ekonomske usjenosti malog gospodarstva u sektorima proizvoakih i uslunih djelatnosti veim ulaganjem u R&D, veim stupnjem inovacija, porastom izvoza i daljnjim razvojem poslovnih mrea i povezanosti.
U maloj zemlji kao to je Hrvatska, domae trite nee moi zadrati znaajan dugoroan gospodarski rast, jednim dijelom i zbog vee konkurencije europskih konkurenata na domaem tritu. Stoga unapreenje konkurentnosti preraivakih sektora i industrije koja se temelji na znanju treba biti platforma koja e osigurati vei izvoz i rast. Danas hrvatski sektor malog gospodarstva ostvaruje deficit u van jskoj trgovini, unato padu uvoza zbog recesije. Stoga je nuno da hrvatsko malo gospodarstvo bude u mogunosti vie izvoziti, zbog ega e morati postati konkurentni na tritima na koja ele izvoziti. To je posebice vano za male gospodarstvenike u preraivakom sektoru. U nekim sluajevima vea konkurentnost moe se osigurati modernizacijom procesa proizvodnje zbog uvoenja novih, uinkovitijih postrojenja i strojeva. Stoga je vano pruiti potporu malom gospodarstvu (posebice mikro poduzeima i malim poduzeima) da moderniziraju i unaprijede svoju opremu i objekte. U drugim e sluajevima za odravanje konkurentnosti biti potrebne inovacije i ulaganja u R&D. U protivnom, moe se oekivati pad konkurentnosti hrvatskog malog gospodarstva. Pokazalo se da je razmjerno manji broj hrvatskih malih i srednjih poduzea inovativno nego to je to sluaj s veinom europske konkurencije, ime se treba pozabaviti ova strategija. Brojke za ulaganja mikro poduzea i malih poduzea u R&D u Hrvatskoj meu najniima su u Europi zbog ega je teko vidjeti kako e mali gospodarstvenici u Hrvatskoj postati konkurentni i zadrati svoju konkurentnost u odnosu na konkurenciju na tritu koja ulae u R&D. Nuno je podii profil istraivanja i razvoja u tvrtkama te usvojiti inova tivne proizvode i procese u sektoru proizvodnje pa e strategija u ovom kontekstu omoguiti napredak. Male tvrke mogu napredovati kao dobavljai velikim poduzeima koja imaju potrebe za vanjskim izvorima. Meutim, malim poduzeima nije lako dobiti i zadrati ugovore s velikim poduzeima. U Hrvatskoj nije u potpunosti istraen potencijal za tu vrstu poslovanja malih hrvatskih poduzea. Bit e potrebno osigurati oblike podrke koji e ojaati kapacitet malog gospodarstvaza pruanje usluga za potrebe velikih poduzea. Osim izravne potpore malim proizvoaima, veliku e ulogu odigrati i potpora jaanju postojeih klastera, uspostavljanju i pruanju potpore opskrbnim i vrijednosnim lancima te podizanju razine FDI. Hrvatska se poduzea suoavaju sa znatno veim trokovima energije nego njihovi konkurenti u EU (posebice za plin), to im oteava natjecanje na tritu. U takvoj situaciji, sve dok se trokovi energije ne snize, nuno je da poduzea postanu uinkovitija u uporabi energije kako bi postala konkurentna. Konkurentnost poduzea proizlazi iz velikog broja imbenika koji utjeu na narav i trokove proizvodnje, te je potrebno poduzeti mjere da ti imbenici postanu povoljniji za male gospodarstvenike u Hrvatskoj. Analiza je pokazala da su u Hrvatskoj mala poduzea uspjenija od mikro poduzea ili srednje velikih poduzea. Pomo koja e se pruiti u okviru ove strategije stoga mora biti usmjerena na rast mikro poduzea i konsolidaciju uspjeha sektora malih poduzea.
57
57
Izvjee opservatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj, 2012. godine.
36
STRATEKI CILJ 2.
POBOLJAN PRISTUP FINANCIRANJU Razvijanje razliitih financijskih mogunosti za subjekte malog gospodarstva te uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo.
U Hrvatskoj je problematina ponuda financijskih instrumenata za malo gospodarstvo. Poetni kapital i financiranje mladih, malih poduzea putem banaka ogranieno je zbog zaloga i ostalih uvjeta koje je malim poduzeima teko ispuniti. Postojanje kreditnih jamstava nije uklonilo potrebu za zalogom. Banke su i dalje vrlo oprezne u pogledu rizika i vie kredita trebabiti dodijeljeno na osnovi poslovnih planova i projekcija novanog toka. Za oslobaanje tih financijskih sredstava treba osigurati vei broj odrivih i profitabilnih investicijskih projekata. Ponuda mikrofinanciranja nije dovoljna i stoga je malim poduzeima te ko dobiti kredite u iznosu od 25.000 do 100.000 EUR. Ponuda izvora za financiranje temeljnog kapitala i rizinog kapitala nije dovoljno razvijena, posebice za ulaganja u ranim fazama ivotnog ciklusa poduzea, to znatno koi razvoj i rast poduzea. Istodobno vlasnici malih i srednjih poduzea nemaju dovoljno iskustva s uspjenim pregovaranjem o ulaganju kapitala u svoja poduzea ili s pribavljanjem rizinog kapitala. Treba pruiti podrku i ponudi i potranji kako bi to vei broj poduzetnika dobio i koristio pristup financiranju temeljnog i rizinog kapitala. Mnogi poduzetnici nee moi iskoristiti razvoj novih financijskih proizvoda i uvoenje novih kreditnih praksi ukoliko ne razviju svoje kapacitete upravljanja financijama i kapacitete za izradu pouzdanih poslovnih planova te ne iznesu odrive i profitabilne investicijske prijedloge i na taj nain osiguraju poveanje financijskih sredstava na produktivan nain. PROMOCIJA PODUZETNITVA STRATEKI CILJ 3. Pruanje potpore osnivanju novih poduzea, pove anje broja aktivnih poduzea i jaanje institucija koje pruaju podrku poduzetnicima kako bi se na taj nain doprinijelo ravnomjernijem i uravnoteenom razvoju hrvatskih regija.
Sektor malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj se smanjuje, stopa otvaranj a novih poduzea nia je od one u EU. Stoga je potrebno poveati broj subjekata malog gospodarstva u Hrvatskoj. Kako bi se popravilo novonastalu situaciju, u razdoblju trajanja ove strategije bit e potrebno otvaranje novih poduzea te jaanje onih poduzetnika koji ve posluju. Podrka pruena vlasnicima malih poduzea pomoi e u rjeavanju stanja ne -aktivnih malih i srednjih poduzea, tvrtki koje su registrirane, ali koje ne posluju i ne osiguravaju doprinos u proizvodnji i zaposlenosti. Postoji potreba za poticajnim mjerama koje e imati utjecaja na formiranje pozitivnog stava prema osnivanju novih poduzea naglaavanjem pozitivne strane poduzetnitva, te e biti potrebno pruiti potporu u obliku promicanja poduzetnitva u okviru edukativnog kurikuluma, te nastavka pruanja treninga i savjetovanja od strane poduzetnikih potpornih institucija. Stoga je neophodno dodatno ojaati institucije koje pruaju podrku poduzetnicima kako bi mogle kvalitetno odgovoriti potrebama i zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Takoer je neophodno osigurati poduzetnicima pristup kvalitetnoj i financijski povoljnoj infrastukturi, posebno u fazi inkubacije kada zapoinju poslovanje, ali i u fazama njihovog rasta. Poznato je da je razvoj malog gospodarstva nuan za razvoj regija i smanjivanje meuregionalne nejednakosti. Osnivanje novih poduzea u Hrvatskoj omoguit e upanijama u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji rjeavanje problema nezaposlenosti i pojave depopulacije. 37
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtPoduzetnici u hrvatskom drutvu imaju nizak drutveni status, a stavovi prema samozaposlenosti su mnogo negativniji u Hrvatskoj nego u ostalim zemljama EU. U Hrvatskoj osnivanje poduzea nije dovoljno prepoznato kao prilika, odnosno kao nain izlaska iz nezaposlenosti. Osnivanje poduzea iz nude je i jedan od razloga zatvaranja poduzea u Hrvatskoj. Isto tako, Hrvatska tek mora dostii razine ostvarene u Europskoj uniji s obzirom na poduzetniku aktivnost ena i mladih, koje su takoer ciljne skupine u ovoj strategiji. Broj osoba koje su sudjelovale u teajevima na temu osnivanja poduzea nii je od istog broja u zemljama EU, dok su istodobno uvjeti koji se odnose na registriranje poduzea i otvaranje novih poduzea, iako u postupku pojednostavljivanja, i dalje sloeniji nego to bi trebali biti. POBOLJANJE PODUZETNIKIH VJETINA STRATEKI CILJ 4. Pruanje podrke veem razvoju subjekata malog gospodarstva kroz jaanje njihove uprave , uvoenje i koritenje veeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te pruanje podrke cjeloivotnom uenju zaposlenih u subjektima malog gospodarstva.
Kvalitetno rukovodstvo malog gospodarstva od kljune je vanosti za njihovu razinu konkurentnosti. U tim je poduzeima rukovodstvo odgovorno za sve kljune odluke: investicije u R&D, izobrazbu radne snage, odabir izvoznih trita itd. Niti jedna meunarodna analiza (izvjee Svjetske banke DoingBusiness, Izvjee o globalnoj konkurentnosti WEF-a, izvjee projekta Global Entrepreneurship Monitor, izvjee SBA FactSheet) ne bavi se izravno rukovodstvom poduzea. Pretpos tavke o kvaliteti rukovodstva mogu se donijeti na osnovi informacija u tim izvjeima, ali one u najboljem sluaju ukazuju na slabosti rukovodstva u pogledu konkretnih odluka (ulaganje u R&D) i ne mjere opu kvalitetu rukovodstva malog gospodarstva. Budui da je rukovodstvo odgovorno za odluke o svim aspektima poslovanja (od marketinga do ljudskih potencijala), ono moe utjecati na sve aspekte poslovanja: ne samo na proizvodnju nego i na marketing, prodaju, inventar, kvalitetu, radne odnose i produktivnost. Zbog slabog ili loeg rukovodstva, poduzea e vrlo teko postati konkurentna ak i ako poduzee prima druge vrste potpore kao to je modernizacija strojeva. Rukovodstvo malog gospodarstva stoga mora postati inovativno u svim sferama u kojima ostvaruje svoj utjecaj. Analiza zahtjeva za pomo vlasnika i rukovoditelja u malom gospodarstvu Hrvatske ukazuje na postojanje znatnih potekoa sa stratekim planiranjem, procjenom investicija, upravljanjem kvalitetom te posebice marketingom. Mnogo se vie mora naglasiti postizanje kvalitete u malim i srednje velikim poduzeima. Rukovodstvo je zadueno za upravljanje kvalitetom i pruanje potpore svim aspektima poslovanja (proizvodnji, marketingu i prodaji, ljudskim potencijalima, radnim odnosima itd.). Marketing je podruje u kojem valja unaprijediti uspjenost rukovodstva u malim poduzeima, a budui da je malim poduzeima vrlo teko probiti se na nova trita, to e se rijeiti pruanjem potpore marketinkim inicijativama koje okupljaju poduzea i pozitivno potiu mikro i mala poduzea na sudjelovanje. Postoje i dokazi koji ukazuju na potekoe s pruanjem potpore rukovodstvu malog gospodarstva kroz postojeu mreu poduzetnikih potpornih institucija s obzirom na specifinost i razinu potrebnih kompetencija. Hrvatski mali gospodarstvenici nee poveati svoju konkurentnost uz loe rukovodstvo. Nuno je da strategija omogui podrku za jaanje kvalitete rukovodstva malog gospodarstva i da se 38
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtpostignu odgovarajui institucionalni dogovori za unapreenje vjetina i kompetencija rukovoditelja malog gospodarstva. Za razvoj konkurentnog sektora malog gospodarstva potrebna je dobro osposobljena, prilagodljiva radna snaga koja se moe osigurati samo predanou cjeloivotnom uenju na radnom mjestu. Bit e nuno pruiti potporu izobrazbi i prekvalifikaciji radne snage u malom gospodarstvu. Neodgovarajua ponuda vjetina koje se trae zakoit e stvaranje radnih mjesta i dugoroan razvoj sektora. STRATEKI CILJ 5. POBOLJANO POSLOVNO OKRUENJE
Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih optereenja i olakavanjem poslovanja u Hrvatskoj. Mali gospodarstvenici u Hrvatskoj pretjerano su optereeni administrativnim zahtjevima i vremenom koje je potrebno za ishoenje potrebnih dokumenata i dozvola (posebice graevinskih) te registraciju i prijenos imovine. Rjeavanje steajeva neuspjenih poduzea jo je uvijek podruje u kojemu je potrebno ostvariti napredak u Hrvatskoj. Potrebno je poduzeti korake da se smanji vrijeme i trokovi insolventnosti poduzea u Hrvatskoj. Potrebno je poboljati prisilnu provedbu ugovora i sudsko rjeavanje sporova. U Hrvatskoj je postizanje sudskih nagodbi dugotrajno i obeshrabrujue te e biti potrebno dodatno poraditi na brem rjeavanju sporova na sudovima. U meuvremenu, vea uporaba alternativnih postupaka medijacije, kao to su oni u HOK i HGK, tuiteljima moe omoguiti napredak u rjeavanju trgovakih sporova. U mnogim e podrujima mali gospodarstvenici u Hrvatskoj moi iskoristiti prednosti i potencijal jedinstvenog trita ako se uspiju prilagoditi standardima i normama EU i dobiti potrebne certifikate. Najnoviji dokazi pokazuju da mnogi hrvatski mali gospodarstvenici nisu spremni natjecati se na 58 jedinstvenom tritu te da e im biti teko ostvariti potrebne standarde i dobiti certifikate . Zbog nedavno uvedenih pomaka danas je mogue osnovati jednostavno privatno drutvo s ogranienom odgovornou u jednom danu uz minimalni troak. Nadalje, Izmjene i dopune Zakona o zakanjelom plaanju uskladile su hrvatsko zakonodavstvo s Direktivom EU o zakanjelom plaanju. Ova strategija podrava takav napredak. MINPO e zastupati primjenu ispitivanja za malo gospodarstvo, tzv.SME Test, primjenu naela utnja znai odobravanje, daljnju provedbu regulatorne giljotine te na taj nain utjecati na ostala ministarstva i agencije ije nadlenosti imaju utjecaja na malo gospodarstvo.
58
Procjena uinaka pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetnitvo u Republici Hrvatskoj. Projekt Poboljanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini , lipanj 2012.
39
5.2
Pokazatelji
Ovo poglavlje dokumenta definira ciljane vrijednosti u okviru 5 stratekih ciljeva, zajedno s pokazateljima ije e vrijednosti pokazivati smjer i razinu napretka koji se ostvaruje na razini strategije u razdoblju od 2013. do 2020. godine.
UKUPNA CILJANA VRIJEDNOST STRATEGIJE
Poveanje bruto dodane vrijednost malih i srednjih poduzea po zaposleniku za 40%

(16.363 EUR po zaposleniku u 2012.)
Ta e se ciljana vrijednost ostvariti samo ako mjere i politike koje se provode prema ovoj strategiji budu uinkovite u realizaciji stratekih ciljeva. CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 1 Pokazatelj POBOLJANJE EKONOMSKE USPJENOSTI Poveanje udjela sektora malog gospodarstva u BDP-u za 10% Udio MSP-a u BDP-u (51,6% u 2010.)
CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 2 Pokazatelj
Poboljan Pristup Financiranju Poveanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40% (Ukupan plasman banaka 275 milijardi kn, od toga 109 milijardi kn (39,7%) plasirano gospodarstvu u 2010.) % poveanja udjela mikro i malih poduzetnika u kreditnom portfelju (2010. 8% udio mikro i malih poduzetnika u ukupnom kreditnom portfelju) % poveanje udjela ostalih financijskih instrumenata
CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 3 Pokazatelj CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 4
PROMOCIJA PODUZETNITVA Poveanje gustoe aktivnih poduzea na 40 subjekata malog gospodarstva na 1000 stanovnika (22,47 u 2010.) % registriranih aktivnih MSP (trenutno 71,6%) % novootvorenih poduzea po godini (trenutno 6%) POBOLJANJE PODUZETNIKIH VJETINA Unapreenje znanja i kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika za 10% i poveanje broja znanstvenika zaposlenih u poduzetnitvu za 35% % radne snage u izobrazbi (trenutno 2,3%) % znanstvenika zaposlenih u poduzetnitvu (19% u 2010.g) POBOLJANO POSLOVNO OKRUENJE Podizanje Hrvatske u prvih 50 zemalja na rang listi izvjea Svjetske banke Doing Business za vrijeme trajanja strategije. Pozicija Hrvatske na godinjoj rang listi prema istraivanju Svjetske banke Doing Bussiness (trenutno 84. mjesto)
CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 5 Pokazatelj
40
5.3
Pristup realizaciji stratekih ciljeva

Operacionalizacija ciljeva definiranih strategijom temelji se na izradi akcijskih planova. U tom kontekstu strategija razvoja poduzetnitva predstavlja krovni dokument ija e se realizacija, odnosno operacionalizacija definiranih stratekih ciljeva, u vremenski i financijski te organizacijski i na druge naine definirane mjere vriti kroz, s jedne strane, provedbu postojeih programa (Poduzetniki impuls 2013., Operativni program Regionalna konkurentnost 2007. -2013.), odnosno kroz provedbu novih programa za programsko razdoblje 2014.2020. godine (koritenje Strukturnih fondova). To znai da e MINPO pri programiranju komponenti Operativnih programa za koje je zaduen u okviru Strukturnih fondova u obzir uzeti ciljeve iz ove Strategije. Odbor za praenje nadzirat e provedbu Strategije, jer e biti sredinja toka za raspravljanje o utjecaju intervencija i mjera koje uvode druga ministarstva i agencije. U nastavku poglavlja prikazane su mjere za provedbu stratekih ciljeva definiranih ovom Strategijom, u razdoblju od 8 godina, te e ih se morati opravdati procjenom utjecaja prije same provedbe. Prije nego to se osvrnemo na mjere za provedbu stratekih ciljeva, dvije sljedee indikativne mjere odnose se na sve strateke ciljeve u ovoj strategiji: razvoj cjelovitog sustava prikupljanja statistikih podataka malog gospodarstva i daljnje usklaivanje postojee statistike sa statistikim podacima Eurostata, daljnji razvoj kapaciteta Ministarstva u smislu izrade statistik ih analiza, procjene utjecaja javnih politika, formuliranja politika i vrednovanja. POBOLJANJE EKONOMSKE USPJENOSTI Unapreenje ekonomske usjenosti malog gospodarstva u sektorima proizvoakih i uslunih djelatnosti veim ulaganjem u R&D, veim stupnjem inovacija, porastom izvoza i daljnjim razvojem poslovnih mrea i povezanosti
STRATEKI CILJ 1.
Pruanje podrke poduzeima u modernizaciji postrojenja i opreme te mjere za unapreenje uinkovitosti sektora proizvodnje Promicanje usvajanja i uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i podrka ulaganju u 59 digitalnu tehnologiju u skladu s Akcijskim planom za poduzetnitvo 2020. godine Pruanje pomoi pojedinanim poduzeima i skupinama poduzea za marketing njihovih proizvoda na stranim tritim a Razvoj klastera, udruga, vrijednosnih lanaca i poslovnih mrea koje obuhvaaju malo gospodarstvo, PPI i javnim istraivakim organizacijama za jaanje konkurentnosti pojedinanih poduzea Pruanje podrke poduzeima za ulaganje u R&D i inovacije i povezi vanje s visokokolskim ustanovama i javnim istraivakim organizacijama za jaanje konkurentnosti razvojem novih proizvoda i usluga
59
EK, COM (2012.), 795/2.
41
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtSTRATEKI CILJ 2. POBOLJAN PRISTUP FINANCIRANJU Razvijanje razliitih financijskih mogunosti za subjekte malog gospodarstva te uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo
Poveanje ponude mikrofinanciranja i ostalih inicijativa za bolji pristup financijama za otvaranje novih poduzea i olakavanje problema u ranom ivotnom ciklusu s kojima se suoava malo gospodarstvo Razvijanje novih oblika financiranja za novoosnovana poduzea i razvoj malog gospodarstva (ulaganje temeljnog kapitala, fondovi rizinog kapitala i poslovni aneli) i pruanje podrke malom gospodarstvu za osiguravanje koritenja financijskih mogunosti Pruanje podrke za jaanje kapaciteta u sektoru malog gospodarstva za pripremanje odrivih i profitabilnih investicijskih projekata i razvoj kapaciteta poduzetnika za pripremanje projekata i upravljanje projektima, posebice onima koji imaju podrku Strukturnih fondova EU i ostalih donatora PROMOCIJA PODUZETNITVA Pruanje potpore osnivanju novih poduzea, poveanje broja aktivnih poduzea i jaanje institucija koje pruaju podrku poduzetnicima kako bi se na taj nain doprinijelo ravnomjernijem i uravnoteenom razvoju hrvatskih regija
STRATEKI CILJ 3.
Inicijative kojima je cilj promijeniti postojee dominantne stavove prema poduzetnitvu Poticanje otvaranja novih poduzea i pruanje podrke novootvorenim poduzeima i samozaposlenima Jaanje izobrazbe za poduzetnitvo u okviru kurikuluma kolskih i visokokolskih ustanova Poboljanje kvalitete i kvantitete usluga pruanja poslovne podrke Poboljanje ponude javne infrastrukture, posebno one namijenjene poduzetnicima poetnicima i onima koji se bave na znanju baziranim djelatnostima Stvaranje povoljnog utjecaja na ulagaku klimu i osiguranje konkurentnosti za natjecanje za strane ulagake projekte te proaktivno privlaenje izravnih stranih ulaganja POBOLJANJE PODUZETNIKIH VJETINA Pruanje podrke veem razvoju subjekata malog gospodarstva kroz jaanje njihove uprave, uvoenje i koritenje veeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te pruanje podrke cjeloivotnom uenju zaposlenih u subjektima malog gospodarstva
STRATEKI CILJ 4.
Pruanje podrke modernizaciji poslovanja kroz izobrazbu za poduzetnike u Hrvatskoj Podrka unapreenju strukovnih kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika ukljuivanjem u razliite vidove neformalnog obrazovanja (seminari, teajevi i dr.) Pruanje strune podrke kljunim aspektima poslovnog upravljanja kao to su inovacije, upravljanje kvalitetom i marketing Razvijanje novih modela pristupa i usvajanja najbolje prakse upravljanja i promicanje uspjenih pria za poticanje irenja inovativnog upravljanja u sektoru malog gospodarstva Pruanje podrke veem usvajanju cjeloivotnog uenja u malom gospodarstvu u Hrvatskoj
42
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtSTRATEKI CILJ 5. POBOLJANO POSLOVNO OKRUENJE Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih optereenja i olakavanjem poslovanja u Hrvatskoj
Usvajanje postupka regulatorne procjene uinaka i primjena SME testa pri uvoenju novih ili izmjene postojeih propisa Nastavljanje skraivanja vremena i unapreenje uvjeta za rjeavanje dugova u steajnim postupcima da se (potenim) poduzetnicima olaka povratak u poslovni svijet i smanji socijalna stigma neuspjeha Daljnje smanjivanje regulatornih optereenja za poduzetnike, posebice u odnosu na ishoenje svih vrsta dozvola i prijenos imovine (vlasnitvo nad poduzeima) Pokretanje inicijativa za pojednostavljivanje postupaka koji se odnose na uvoz i izvoz proizvoda Potpora nadlenom tijelu pri uvoenju takvih promjena u porezni sustav koje e privui poduzetnike na otvaranje novih poduzea i omoguiti lake poslovanj e poduzetnicima Potpora ministarstvima i javnim tijelima u provedbi procedura o javnoj nabavi koje malom gospodarstvu olakavaju natjecanje u ugovorima u javnom sektoru.
43
6.0
PRAENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE

U ovom poglavlju strategije prvo se definira organizacija praenja Strategije, a zatim slijedi opis postupaka za vrednovanje strategije.
6.1
Organizacija praenja
Izrada Strategije za razvoj poduzetnitva Vladi Republike Hrvatske omoguuje stjecanje srednjoronog uvida u prirodu sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj i podrku koja e se pruiti u svrhu njegova jaanja.gospodarskeG okolnosti mogu se brzo promijeniti, kao to smo vidjeli poslije 2008. godine, s dramatinim posljedicama za uspjenost malog gospodarstva. Stoga je nuno pratiti okolnosti koje u konanici odreuju uspjenost malog gospodarstva. MINPO ima odgovornost pruiti podrku poduzetnitvu i pomoi malom gospodarstvu da se razvije i rasturaste. Kao resorno ministarstvo odgovorno za promicanje poduzetnitva i pruanje podrke malom gospodarstvu, Ministarstvo poduzetnitva i obrta izravno je odgovorno za izradu ove strategije, kao to je opisano u dodatku ovom dokumentu. U pripremi strategije MINPO je suraivao s ostalim ministarstvima i agencijama te je obavio opsene konzultacije s dionicima malog gospodarstva. Za uinkovitu provedbu ove strategije nee biti potrebna samo predanost MINPO. Ostala ministarstva, agencije i tijela imaju nadlenosti koje utjeu na malo gospodarstvo te se takoer moraju angairati oko provedbe i praenja strategije kako bi ona bila uspjena. MINPO e za praenje provedbe Strategije za razvoj poduzetnitva u Hrvatskoj osnovati Odbor za praenje koji e obuhvaati predstavnike svih resornih ministarstava i agencija ije odluke utjeu na malo gospodarstvo. lanstvo u ovom odboru e obuhvaati tijela s kojima su obavljene konzultacije u pripremanju strategije. U Odbor za praenje e biti ukljueni predstavnici ministarstava nadlenih za pojedina podruja (gospodarstvo, financije, regionalni razvoj, fondove EU, poljoprivredu, turizam, vanjske i europske poslove, znanost i obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, kulturu, rad i mirovinski sustav, graditeljstvo i prostorno planiranje, pravosue); dravnih agencija (kao to su HAMAG Invest, Agencija za investicije i konkurentnost, Agencija za regionalni razvoj i sl.), Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnike komore, Hrvatskog saveza zadruga, Hrvatske udruge poslodavaca, Nacionalnog vijea za konkurentnost, Dravnog zavod za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapoljavanje te CEPOR-a i Ekonomskog instituta. Odborom za praenje predsjedavat e ministar poduzetnitva i obrta. Uloga ovog odbora je praenje provedbe Strategije te je zaduen za odobravanje izvjea o praenju i vrednovanju. lanovi Odbora za praenj e bit e odgovorni za sljedee: provjera tonosti informacija navedenih u dokumentaciji o postupcima poduzetim tijekom provoenja strategije iskazivanje miljenja lanova Odbora o bitnim pitanjima koja se javljaju tokom provedbe Strategije uspostava sinergije izmeu Strategije za razvoj poduzetnitva i strategija drugih ministarstava i agencija (putem lanova odbora, posebice pri revizijama strategija). Odgovorne osobe iz MINPO bit e zaduene za praenje provedbe i organizaciju vrednovanja ove strategije,a lanovi tima za praenje i vrednovanje biti e iz Uprave za malo i srednje poduzetnitvo i obrt u MINPO. Godinje Izvjee o praenju provedbe podnosi se u rujnu svake godine Odboru za praenje koji ga odobrava listopadu iste godine. 44
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtOrganizacija praenja i vrednovanja prikazana je na slici koja slijedi.
Program praenja i vrednovanja strategije razraen je u tablici kako slijedi: Godina 2013. IPP1.podnesen Odboru za praenje u rujnu IPP 1.odobren u listopadu IPP 2.podnesen Odboru za praenje u rujnu IPP 2.odobren u listopadu IPP 3.podnesen Odboru za praenje u rujnu, IPP 3.odobren u listopadu IPP 4.podnesen Odboru za praenje u rujnu, IPP 4.odobren u listopadu IPP 5.podnesen Odboru za praenje u rujnu, IPP 5.odobren u listopadu IPP 6.podnesen Odboru za praenje u rujnu, IPP 6.odobren u listopadu IPP 7.podnesen Odboru za praenje u rujnu, IPP 7. odobren u listopadu Izvjee o ex-post(naknadnom) vrednovanju podneseno Odboru za praenje, odobreno do oujka 2021. godine Izvjee o interim (meu-) vrednovanju podneseno Odboru za praenje, odobreno u oujku 2017. g. Praenje Vrednovanje Izvjee o ex-ante (prethodnom) vrednovanju podneseno Odboru za praenje, odobreno u oujku 2013. g.
2014. 2015. 2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
45
6.2
Vrednovanje
Iako je dobra praksa za Ministarstvo izvriti (samo) procjenu ove strategije, vano je da ona bude neovisna, pa e se u procjenu ukljuiti i vanjski ocjenjivai. Bit e potrebno provesti vrednovanje ove Strategije, koje e biti izvreno u zadnjem kvartalu 2016. godine. Ex-post (naknadno) vrednovanje Strategije izvrit e se u sijenju i veljai 2021.godine, to e omoguiti da se rezultati vrednovanja uzmu u obzir pri izradi sljedee strategije, nakon 2020. godine.
46
DODATAK
47
PROCES IZRADE STRATEGIJE
U lipnju 2012. godine objavljeno je prvo Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj. Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva inicijativa je Ministarstva poduzetnitva i obrta za koju ono dobiva podrku projekta Poboljavanje administrativne uink ovitosti na nacionalnoj razini. Ovaj projekt prua tehniku pomo MINPO i HAMAG INVEST -u za velik broj aktivnosti koje e pridonijeti poboljavanju uinkovitosti politike za malo gospodarstvo u Hrvatskoj. Projekt IAENL financira EU i Vlada Republike Hrvatske u okviru IPA IIIc programa Regionalna konkurentnost. Izvjee opservatorija malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj iz 2012. godine donosi prikaz najnovijih dostupnih statistikih podataka i opis sektora malog gospodarstva na osnovi: ukupne veliine (broj poduzea i ukupna zaposlenost); veliine podsektora (mikro poduzea, mala poduzea, srednje velika poduzea); industrijskog ustroja sektora malog gospodarstva prema oznakama i naslovima poglavlja u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Dinamina narav sektora prikazana je longitudinalnim praenjem izvjea koja je FINA primila od malih i srednjih poduzetnika u razdoblju od 10 godina. Prikupljeni su i analizirani i podaci o kljunim problemima ukljuujui izvoz i trokove istraivanja i razvoja. U otprilike isto vrijeme kada je pripremano Izvjee opservatorija, Ekonomski institut (Zagreb) provodi analizu sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj. Informacije koje su prikupila i analizirala ova dva tima dale su MINPO temelje za izradu Strategije razvoja poduzetnitva za osomogodinje razdoblje. Nakon zavrene analize sektora Ministarstvo je nastavilo koristiti podatke kao osnovu za SWOT analizu, koju je izradila interna radna skupina. Ministarstvo je zatim odralo niz sastanaka s ostalim institucijama: dunosnici 11 ministarstava (gospodarstva, financija, regionalnog razvoja i fondova EU, poljoprivrede, turizma, vanjskih i europskih poslova, znanosti, obrazovanja i sporta, socijalne politike i mladih, kulture, rada i mirovinskog sustava, graditeljstva i prostornog planiranja); HAMAG INVEST-a; Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnike komore, Hrvatske udruge poslodavaca; upanijske razvojne agencije (6); CEPOR-a i Ekonomskog instituta. Svi su kljuni elementi u procesu izrade strategije (socio-ekonomska analiza, SWOT analiza, definiranje problema i prioriteta, definiranje interventnih podruja) bili pomno analizirani (interno i eksterno) u okviru dijaloga i rasprava. Jednako tako, prvi nacrti ovog dokumenta predani su internoj skupini (MINPO) i meuresornoj radnoj skupini (predstavnici ministarstava i ostalih organizacija). Opisani konzultacijski proces uglavnom se odvijao u Zagrebu i do sada nije ukljuivao konzultacije s malim gospodarstvom ili traio njihovo miljenje. Zbog prilike koju je omoguio projekt Poboljavanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini poduzeti su koraci da se taj nedostatak ispravi. Jedna od aktivnosti projekta Poboljavanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini je da se uspostavi i prui potpora forumima javno-privatnog dijaloga (forumi JPD-a) u zemlji. U tome je smislu projekt osnovao forume koji obuhvaaju: 48
upanije (gospodarski odjeli) predstavnika tijela u regijama (HGK, HOK, HUP) poduzetnike potporne institucije (agencije za regionalni razvoj, poslovni centri, poslovni inkubatori i tehnoloki parkovi), i podzetnici i mala poduzea. Forumi JPD-a osnovani su tako da pokriju sljedee dijelove zemlje: sjeverozapad (ukljuujui Grad Zagreb, Karlovaku upaniju i Sisak o-moslavaku upaniju); Panonsku Hrvatsku (Sredinja i Istona Hrvatska); sjevernojadransku regiju (Istra i Primorsko-goranska upanija), srednjojadransku regiju (Likosenjska, Zadarska, ibensko-kninska upanija i Splitsko-dalmatinska upanija); i junojadransku regiju (Dubrovako-neretvanska upanija). Svrha foruma JPD-a je da djeluju kao komunikacijski kanali koji poduzetnicima omoguuju da nositeljima javnih politika prue informacije o problemima s kojima se suoavaju i o nainima na kojima im Vlada moe pomoi. Jednako tako, forumi nositeljima javnih politika nude mogunost da krajnje korisnike izravno informiraju o buduim prijedlozima javnih politika u procesu izrade. U skladu s gore navedenim, forumi JPD-a koriteni su kako bi obavijestili poduzetnike i ostale dionike o predloenoj Strategiji razvoja poduzetnitva 2013.-2020. te kako bi se dobile povratne informacije od 60 krajnjih korisnika predloenih mjera prema kojima e se izvriti izmjene i dopune ove strategije. Strategija razvoja poduzetnitva u Hrvatskoj 2013.2020. stoga je proizvod koji je proizaao iz konzultacijskog procesa i predstavlja se uz potporu onih koji su bili ukljueni u njezinu izradu.
60
Prvi forum odran je u Zagrebu, 19. studenog 2012. Drugi sastanak odran je 20. studenog, u Splitu. Trei sastanak odran je 21. studenog, u Dubrovniku. etvrti sastanak 30. studenog u Slavonskom Brodu, a peti 10. prosinca u Rijeci. Forumima je prisustvovalo vie od stotinu dionika iz reda malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, predstavnika poduzetnikih potpornih institucija, upanijskih gospodarskih komora te jedinica lokalne i podrune samouprave na kojima imali priliku razmotriti koncept Poduzetnikog impul sa za 2013. godinu i prvi nacrt Strategije razvoja poduzetnitva 2013.-2020.
49
LANOVI MEURESORNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU STRATEGIJE

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. INSTITUCIJA Ministarstvo financija Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo turizma Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo socijalne politike i mladih Ministarstvo kulture Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Hrvatska obrtnika komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatski savez Zadruga IMENOVANE OSOBE LAN ZAMJENSKI LAN Boris Lalovac, Maroje Lang, zamjenik ministra pomonik ministra Tamara Obradovi Mazal, Darko Lorencin, zamjenica ministra pomonik ministra Jaka Puljiz, zamjenik ministra Anka Mrak-Tarita, ministrica Tihomir Jakovina, ministar Oleg Valjalo, zamjenik ministra Vesna Pusi, ministrica eljko Jovanovi, ministar Matija Derk, pomonik ministra Filko Cezner, pomonik ministra Snjeana panjol, zamjenica ministra Robert Pende, pomonik ministra Hrvoje Marui, pomonik ministrice Saa Zelenika, pomonik ministra Vesna Juri Bulatovi, pomonica ministrice Tamara Perii, pomonica ministrice Dario Baron, pomonik ministra Kreimir Jui, tajnik Tajana Kesi api, direktorica Centra za malo poduzetnitvo, inovacije i tehnoloki razvoj Jasminka Martinovi, direktorica HUP granskih udruga
10.
Berislav ipu, zamjenik ministrice Boidar tubelj, zamjenik ministra Darko Liovi, predsjednik Uprave Dragutin Ranogajec, predsjednik Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Anny Brusi, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika Vedrana Stecca, predsjednica Zlatko Herek, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebake upanije Zvonimir ordai, direktor Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske upanije Hrast d.o.o. Sreko Radni, direktor Agencije za razvoj Splitsko-Dalmatinske upanije
11. 12. 13.
14.
15. 16.
17.
Sjeverozapadna Hrvatska
18.
Sredinja i Istona (Panonska) Hrvatske
Ines Kos, direktorica Zagorske razvojne agencije za promicanje regionalnog razvoja Stjepan Ribi, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i branje d.o.o. za meunarodnu i regionalnu suradnju Boris Sabatti
19.
Jadranska Hrvatska
50
Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrtFrane esni, direktor Razvojne agencija Zagreb TPZ d.o.o. Zoran Kovaevi Slavica Singer Marina Grgi Eldi, struna savjetnica za pravne poslove Josip Tica
20. 21. 22.
Grad Zagreb Ekonomski fakultet Zagreb CEPOR
51

STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA - PRVI NACRT - 06 03 2013 - Javna Rasprava

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA - PRVI NACRT - 06 03 2013 - Javna Rasprava

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020.

STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNISTVA 2013.-2020.

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

1.2 Institucionalna podrka malom gospodarstvu u Hrvatskoj ................................................................ 7

2.4 Prostorna rasporeenost djelatnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj ........................................... 15

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

1.2 Institucionalna podrka malom gospodarstvu u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Politika za malo gospodarstvo u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Usklaenost Strategije s kljunim stratekim nacionalnim i EU dokumentima

Nakon parlamentarnih izbora 4. prosinca 2011. godine, Vlada je osnovala MINPO.

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

ANALIZA SEKTORA MALOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Dinamika sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj

Analiza sektora prema podsektorima i djelatnostima

Znanjem intenzivne djelatnosti (NKD podjela) 19 21 26

Hrvatska 0,02 0,03 0,52

EU-27 0,005 0,02 0,21

Prostorna rasporeenost djelatnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i strana trita

Ulaganje u istraivanje i razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Malo gospodarstvo i inovacije u Hrvatskoj

Radna snaga malog gospodarstva u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

3.0 OKRUENJE U KOJEM SE NALAZI MALO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

Pravni oblici poduzea

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

i izvjeu SBA Fact Sheet.

Ogranienja za razvoj malog gospodarstva u Hrvatskoj

80 143 56 104 40 139 42 105 52 97 84

67 143 56 102 48 133 32 100 48 94 80

109 61 132 39 96 45 82 103

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Izvjee opservatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj iz 2012. godine.

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Financijska sredstva za malo gospodarstvo

Odnosi izmeu malih i velikih poduzea i poslovno povezivanje

Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Tablica s prikazom SWOT analize

Politika pruanja potpore Predanost politiara kreiranju politike na temelju dokaza.

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Definiranje kljunih problema

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

5.0 CILJEVI RAZVOJA PODUZETNITVA U HRVATSKOJ 2013.2020.

Poveanje konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj

Izvjee opservatorija za malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj, 2012. godine.

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

UKUPNA CILJANA VRIJEDNOST STRATEGIJE

Poveanje bruto dodane vrijednost malih i srednjih poduzea po zaposleniku za 40%

CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 2 Pokazatelj

CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 3 Pokazatelj CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 4

CILJANA VRIJEDNOST STRATEKOG CILJA 5 Pokazatelj

Strategija razvoja poduzetnitva 2013.2020. -prvi nacrt-

Pristup realizaciji stratekih ciljeva