Franjevake kole Bosne Srebrene

od vremena dolaska fanjevaca na prostor BIH pa do uspostavljanja Austrougraske vlasti

Jesu li franjevaci pri dolasku na bosansko tlo, u osnutak svoje vikarije odma! apoeli i svoje kulturno i pedagoko dijelovanje, ili su mo"da naili na neke kole u kojima su se odgajali katolici ili pak bosanski krstjani, ne mo"emo tono utvrditi ak ni u pomo# i vora, jer jednostavno i vora o kolstvu u tome ra doblju na prostoru BIH jednostavno nema$ %o unato nepostojanju i vora koji bi nam otkrili da li su franjevci svojim dolaskom na ove prostore atekli bilo kakav oblik kola, ono to nam je asigurno po nato odnosi se na bosanske patarene koji su kako se ka"e & rado itali sv$ 'ismo, da su onima koji su pri!va#ali nji!ovo uenje na glavu stavljali sv$ 'ismo, da su to sveto pismo prepisivali i u svojo ga liturgiji rabili, te da su imalo neku vrstu uitelja t v$ Strojnika$ %o da li su patereni u ovakav na#in prenoenja nanja imali nekakve vrste vjerski! kola ili su svoje sljedbenike samo privatno pouavali o tome i i vora n emo"emo nita sa nati$ %o bog velikoga ne nanja u kojemu su franjveci dola e#i u Bosni atekli pravoslavno i katoliko stanovnitvo, slobodno se mo"e akljuiti da ni jedni i kao ni drugi nisu imali kola kako a odgoj svojega klera, pa samim time niti a odgoj obini! ljudi$ (ini se da se sve#enstvo u tom vremenu popunavalo od pripravnika koji su uglavnom od svojega najranijega djetinjstva slu"ili kao vonari ili su pomagali "upniku u pastori aciji njegova podruja djelovanja$ )pravo bog nedostatka sve#enstva ovakvi bi se kandidati im bi nauili glagoljati, tj itati i pisati, are*ivali a budu#e sve#enike, iako je sv$ Stolica nstojala da se biskupije ili "upe popunjavaju sa onima koji su nali doboro itati, govoriti i pjevati latinskim je ikom, to je po svemu sude#i u tom vremenu bilo veoma teko napraviti$ %o svojim dolaskom na prostor Bosne +,-+$, franjevci su veoma br o istisnuli dominikance, osnovali svoju vikariju . prvi samostan u Srebrenici/ & Bosna Srebena 01 te apoeli sa kulturnim, politikim ali i pedagokim radom$ 'rvi franjevci koji su doli na prostor BiH uglavno su dola ili sa podruja %jemake, 2panjolske i Italije, tj$ sa podruja u kojima su postojali ve# organi irani kolski sustavi u kojima se koluju ne samo pripravnici a kler ve# i obini ljudi$ 3dma! na poetku svojega djelovanja

novopridoli franjevci #e apoeti sa otvaranjem kola koje #e biti identina kopija oni! kola u koje su i oni sami ili$ %a prostoru apadne 4urope u tom vremenu najve#im dijelom eg istiraju t v$ trostruke kole5 osnovne, !umanistike i visoke$ ) osnovnim se kolama uglavnom poduavalo itanje, pisanje, vjeronauk, raunanje i pjevanje$ ) !umanistikim kolama. srednje kole 1, tj u & triviumu0 i &6uadriviumu0 usvajala su se slobodne umjetnsoti &artes liberales07 geometrija, retorika i dijalektika, te artimetika, geometrija, gla ba i vje do nanstvo$ ) visokim kolama, koje su uglavnom bile ili sveuilita ili samo pojedini bogoslovni avodi, a nakon to bi se avrile pret!onde ra ine obra ovanja, pojedinci su se usavravali u odre*enim strukama tj u onima u kojim su poka ivali najve#e postignu#a7 bogoslovlju, pravu, medicini, lijenitvu i slikarstvu$ Situacija koje je u vremenu dolaska franjevaca vladala u ve#ini Bosne, dovela je do toga da su franjevci dugo vremena bili u mogu#nosti voditi samo prva dva stupnja obra ovanja$ )pravo a!valjuju#i uvo*enjem osnova u kolstvu, te svojim svakodnevnim radom na astupala katolika crkva, pa se ujedinjavanju crkava, u veoma kratkom vrememu uspijeli su na katoliki vjeru vratiti veliki broj ljudi$ )pravo je te ljude trebalo pouiti istinama koje je avaljuju#i tome samostanske prostorije pretvaraju i kole, u kojime se ne ui samo vjeronauk ve# i sve druge stvari koje su franjevci donijeli i svoji! rodni! krajeva sa posebnim naglaskom na latinskom je iku$ %o kako je na prostoru Bosne u prvoj polovici +8 stolje#a bilo veoma malo samostana, veliki broj preobra#enika nije se mogao primiti u kole, pa je Stjepan 9otromani#, bosanski ban amolio papu 9lementa :I, da se preobra#enici sa prostora kojim on upravlja mo"e slati u velike samostane susjedni! pokrajina, kako bi se mogli to bolje usavriti u latinskom je iku i katolikom nauku$ ;a li je ova molba bosankoga bana usliana sa sigurno#u se ne mo"e tvrditi, ali unao tome franjevci su i dalje pove#avali broj *aka u svojim samostanima$ ) novoobra#enike franjevci su u osnovnim kolama veliku po ornsot posve#ivali

odgoju kandidata a redovnitvo$ Iako su bosansku franjevaku vikariju osnovali strani franjevci, oni su veoma br o poeli u svoje redovi primati darovitije doma#e mladi#e koji bi uspjeno avrili nabra be u triviumu i 6adriviumu$

) poecima svojega postojanja bosanska vikarija nije imala nikakvi! bogoslovni! kao ni filo ofski! kola, radi ega su nje inin kandidati nakon avrenoga novicijata odla ili na bogoslovne kole u susjedne franjevake provincije, posebice u ;almaciju i Italiju$ <ek nakon to se provnicija Bosna Srebrena uvrstila i proirila i van granice tadanjga bosanskoga kraljevstva, bosanski Franjevci poeli su podi ati ve#e samostane di"u#i time u osnovne i srednje kole i filo ofske i bogoslovne avode, stvaraju#i pritom velike knji"nice$ 'orast broja knjiga osobito se pove#ao poslije +=>8$ kada je papa ?rgur @I$ bosanskim Franjevcima do volio adr"avanje knjiga svoji! umrli! misionara, koje su do toga vremena nakon smrti nekoga od nji! bili du"ni vratiti u Italiju$ I svega navedenoga jasno se mo"e vidjeti da je glavnu ulogu u odgoju i obra ovanju u srednjovjekovnoj Bosni imalo starjeinstvo bosanske vikarije, vodstvo samoga franjevakog reda te sv. Stolica. 9oliko su bili pove ani mo"e se vidjeti i jednoga jednostavnoga primjera$ 9ada je vr!ovno starjeinstvo franjevakoga reda sa nalo da su se na prostoru Bosne mladi#i poeli primati u novicijat, a nakon njega u bogosloviju i filo ofiju, prije navrene +8 godine "ivota, vodstvo franjevakoga reda +8=,$ godine Bosnu alje svojega inspektora Jakova Aarkijskog sa adatkom da se te mane uklone i da se kolovanje nastavi po pravilima reda$ %o bog manjka sve#enstva na tom prostoru, papa 4ugenije I: +8=B godine i daje doputenje bosanskim Franjevcima da svoje kandidate mogu koji su napunili ,, godine i koji su se poka ali sposobnima mgu poslati na re*enje bilo kojem biskupu$ Strogi franjevaki reformator Jakov Aarkijski uspio je u veoma kratkom roku uvesti reda u franjevake kole, a osim po svojoj strogo#i u uvo*enju reda ostao je po nat i kao osoba koja je sav svoj trud ulo"io kupuju#i knjige kako bi svojoj bra#i omogu#io sredstva a uspjeno uenje i napredovanje$ %o koliko je apravo trajao bogoslovni teaj bosanske vikarije i na koji je nain bio organi iran nemo"emo tono nati, ali sa sigurno#u mo"emo akljuiti da se itav sustav kolovanja svodio na to da se od bogoslova naprave i vrsni propovjednici i ispovjednici$ Jednak su sustav imale i ostale franjevake srednjovjekovne kole diljem 4urope$ 9oliko je bio utjecaj franjevaca ne samo na kulturu i kolstvo, ve# i na politiku tadanjega bosanskoga kraljevstva, moglo se vidjeti i +8C= godine kada su dva franjevca ula na dvor bosanskoga vojvode 'etra :ojislavi#a, a dva u kraljevske dvore$ Franjevci od tada na tim

dvorovima ne samo da su vodili bogoslu"je, dijelili sakramente ve# su i bili uitelji vojvodinim i kraljevim sinovima$ <ako se i posljedni bosanski kralj Stjepan <omaevi# !vali da je on &kao dijete krten i da je uio latinsku knjigu i vrsto prigrlio kr#ansku vjeru0 ) isto vrijeme sv$ Stolica, kako bi to bosanske Franjevce uinila to vr#im bedemom pred mogu#om provalom 3smanlija , u Bosnu alje etiri visokokolovana franjevca, koji #e sa bosanskim vikarom fra$ Filipom ;ubrovaninom, i kustodima franjevake vikarije fra Djudevitom de %emorellisom, fra Franjom ;ubrovaninom, fra Aarinom 9orulaninom, fra Ilijom 'o"e"aninom, fra ;ioni ijem Slavoncem, fra Filipom Hvar#aninom, fra Jakovom )soraninom te fra 'etrom Aileevaninom reforimirati +8B, godine bogoslovne kole$ %o kakvu #e tu"nu sudbinu do"ivjeti reformirane franjevake kole, jasno svatko mo"e s!vatiti$ 'rovalom 3smanlija, kole koje su postojale u Bosni spaljene su i sruene, a one koje su se nala ile u ;almaciji nastavile su se ra vijati u svom reformiranom cvatu$

'adom bosanskoga kraljevstva pod 3smanlije a katolike kole dola i vrijeme teki! okolnosti i odricanja$ 3smanlije su kako bi Bosnu to prije pomuslimanili, abranjivali u i gradnu samostana i crkava, i i gradnju bilo kakvi! kola$ %o franjevci su nekako uvijek nastojali prona#i nain koji bi im omogu#io gradnju crkava i samostana, tako omogu#ivi postojanje ve# prije ustrojeni! kola . fra Andjelo Evi dovi#/ A!ndnama 1$ Ea!valjuju#i spretnosti i snala"ljivosti bosanski! franjevaca, kole koje su nastavile raditi i nakon 3smanskoga au imanja Bosne, bile su jednako ustrojene kao i u ra doblju prije samoga pada Bose7 osnovne, !umanistike te visoke$ 3snovne kole na prostoru Bosne spominje i fra Franjo Balevi#$ 3n u svojemu i vje#u to ga alje sv$ Stolici +C-+$ navodi da bosansko kraljevstvo broji += samostana u kojima franjevci dr"e i kole u kojima poduavaju pisati, itati te vjeoranuk, i sve to na latinskom i slavenskom je iku$ ) vrijeme dok je biskup Balevi# saloovaj i vjetaj sv$ Stolici, upravljanje Bosnom preu eo je Hasan paa$ 3n je prenio cjelokupnidr"avni aparat i Sarajeva u Banju Duku, osvojio Bi!a#, unitivi pritom na tom prostoru sve kr#anske crkve i samostane$

%akon pogibije Hasan pae pod Siskom +C-=$ upraviteljem Bosne imenovan je Austafa paa$ Bosanski Franjevci su od novog pae uspijeli u jednom veoma kratkom roku . +BF- 1 isposlovati povlastice, koje su im omogu#ile kolovanje seljake djece po selima i samostanima$ ;a je ova povlastica odnosno do vola uistinu i vrijedila, mo"e se vidjeti i po i vje#u fra Franje :aradinca i +B>-$ u kojemu spominje da su franjevci u Srebrenici, 9reevu i ?radovr!u .<u li1 u velike poteko#e u dr"avali i poduavali po desetero djece$ %a taj su nain bosanski franjevci sve do oslobo*enja Slavonije i ;almacije, poduavali katoliku mlade" ne samo kr#anskoj vjeri ve# i svim nanjima tadanjega svijeta$ Sa kojim su uspje!om bosanski franjevci uspijeli odr"ati tadanje kole, najbolje se vidi i pisma bosanskoga franjevca fra Ante ?abeljaka, koje je uputio B$ veljae +BGC$ adarskom nadbisupu$ ) tom pismu fra Anto navodi da u & Bosni ima vie ena i obana, koji znaju itati i pisati, to e se jedva nai u zadarskoj nadbiskupiji 0$ ;akle ako je u Bosni jo +BGC$ bilo vie obana i "ena koji su nali itati, koliki je onda bio tek broj pismeni! mukaraca, koji su svoje nanje i sposobnosti mogli primiti jedino u & ujakim elijama$ 9ada su se nakon karlovakoga mira +B--$ Slavonija, )garska i ;almacija oslobodile osmanske opasnosti, nastupilo je vrijeme velike pedagoke renesanse$ %o ni bosanski franjeveci nisu puno aostajali a svojom malom bra#om u novooslobo*enim krajevima$ Jo fra Ivan 9rstitelj de :ietri pie +>FG$ da u Bosni nala i jednak broj kola kao i u Slavoniji, ;almaciji i )garskoj$ Fra Ivan poimenice spominje kole koje se nala e u samostanima u 9reevu, Sutjesci, Fojnici, ve#i broj manji! kola nala io se i u mjestima gdje su postojali manji "upni stanovi, te napominje da & redovnici bosanske redodr"ave ne samo da propovijedaju i obra#aju, nego da dr"e po svim "upama i samostanima i gramatike kole$I ovi! samostani! kola sve do +>C>$ probirali su se najbolji mladi#i, koji su kasnije postajali ueni i dobri ljudi$ ) ra doblju i a +>C>$ kada je bosanska franjevaka provincija ostala ograniena samo na prostor Bosne, ograniivi se pritom na tri velika samostana7sutjeki, kreevski i fojniki, ali i na puno manji broj sve#enstva, bosanski franjevci jedva su uspijevali da poduavaju u samostanima samo onu mlade" koja #e se posvetiti redu$ Ea poduavanje drugi! uenika nisu imali ni prostora a jo manje ni vremena$ Jednako kao i kod osnovni! kola isti stvar doga*ala se i kod !umanistiki! kola$ Sve !umanistike kole u samostanima uskoro su na neki nain centrali irane$ 3d takvi!

centrali irani! srednji! kola jo +B8F$ isticala se :elika gimna ija koja je brojala oko 8F gimna ijalaca, a u njoj je pouavao fra Ivan Ai!aljevi#, kao jedan od ueniji! franjevaca svojega doba$ ) veliku gimna iju ra vija se i gimna ija u %aicama, a u obje gimna ije bosanski Franjevci su u dr"avali CF gimna ijalaca$ ) ove gimna ije postojale su i druge gimna ije, u kojima se ve#ina gimna ijalaca kolovala uglavnom kako bi postali lanovi male bra#e, tj franjevakoga reda$ . +B,F bosanska redodr"ava broji =G8sve#enika, +8- klerika i -- laika1 I nakon oslobo*enja Slavonije, ;almacije i )garske, franjevai mladi#i i Bosne su nastavili, ali u manjem broju, po!a*ati gimna ije na tim prostorima$ 3 tome nam svjedoi i dekret koji je donio provincijalno vodstvo Bosne Srebrene, u kojemu se navodi da je & asni definitoriji ove redodrave odredio da se gramatika kola ustanovi u aicama, koju e po!a"ati svi mladii koji ele primiti !abit ko li s ove strane Save, pod preblagom i preugodnom cesarovom upravom, to li #rekosavci, koji stanuju pod turskom jarmom u Bosni$ %ema sumnje da je spomenuti dekret bio na sna i sve do onoga trenutka, dok se bosanska redodr"ava nije ograniila na prirodne granice Bosne i Hercegovine$ Ali kad se +>=C$ od bosanske redodr"ave otcjepila ;almacija, a +>C>$ i )garska i Slavonija, dovela je do toga da su se u tri trona bosanska samostana7 fojniki, sutjeki i kreevski smjestile i osnove i srednje kole, koje su radi manjaka prostora mogle posvetiti jedino odgoju kandidata a red$ Ea ra liku od osnovni! i srednji! kola koja su u teke muke i odricanja uspjele u manjem broju opstati nakon osmanskog au imanja Bosne, visoke franjevake kole filo ofije i bogoslovije potpuno su nestale sa prostora bosanske redodr"ave$ 3d tada pa sve do vremena oslobo*enja ;almacije i Slavonije, franjevaka mlade" se koluje iskljuivo van prostora sve redodr"ave, posebice u Italiji$ ;o volu sa kolavanje svoje mlade"i van granica reododr"ave, bosanskim franjevcima daje general reda fra Bernardin de Senis +B,G godine$ %o da su takvu do volu bosanski franjevci imali i prije +B,G godine jasno nam govore franjevci poput fra Aatija ;ivkovi#a .+CB=/ +B=+1 te poput biskupa fra Jeronima Dui# .+C>C/+B8=1 koji su svoje visoko obra ovanje stekli na visokim kolama u Italiji, ali i sluaj i +B,B godine kada se bosanskim franjevcima re eriviraju 8 mjesta a studente na studiju u Himu$ 2kolovanje bosanski! franjevaca ostavit #e veliki utisak na nji! same, to #e se najvie odra iti na je ik$ <ako se kod pisanja pojedini! ljetopisa, koje piu

bosanski franjevci, mogu na#i mnogobrojne rijei pune talijani ama, a ve#ina i vje#a koja se u +B i +> stolje#u alju u Him, pisana je na talijanskom je iku$ %o kako je put u Italiju bio suvie te"ak i dalek, a talijanski mediteranski rak nije odgovarao mladima sa podruja BiH, redovnitvo Bosne Srebrene poelo je u Italiju slati samo bogoslove, a filo ofe na kolovanje u !absburke emlje$ ) tu svr!u provincijalno vodstvo Bosne Srebrene pie amolbu caru Ferdinandu II da osigura bosanskim mladi#ima ljubljanski samostan, kako bi se u njemu moglo smjestiti =F studenta filo ofije$ Svake godine u tom bi institutu avravalo +F studenata koji bi se onda slali na bogosloviju u Him, %apulj, 'erugiu, Bolognu i Ailano$ ;a li je ova molba bosanski! franjevaca bila uva"ena ili ne, nemo"emo potvrditi, jer je Ferdinand II u to vremenu bio aokupljen svojim ratom sa protestantima$ Barski nadbiskup +B=F$ pie da se bosanski franjevci alju u talijanske samostane =F/ 8F mladi#a, ali nigdje nema spomena o podi anju avoda u Djubljani$ 3sloba*anjem Slavonije i ;almacije bosanski franjevci u okviru svoje redodr"ave podi"u nove filo ofske i bogoslovne avode, tj kole$ <ako se ve# +>F>$ u 3sijeku otvaraju filo ofski avodi, a +>+B$ u 'o"egi, Iloki, 2ibeniku, Iakovu, te +>,C$ u Aakarskoj, 'o"egi, Brodu, Sinju, to nam poka uje da je podruje Bosne Srebrene na poetku +G stolje#a bilo proarano sa filo ofskim kolama$ %akon to se od bosanske redodr"ave otcjepila ;almacija +>=C godine$ Sve do +>C> godine bosanski franjevci su svoje filo ofske i bogoslovne avode dr"ali u emljama pod vla#u !absburgovaca$ 2to se pak tie same uprave nad avodima, oni u 2ibeniku i Budimu bili su pod direktnom upravom generala franjevakoga reda, a ostale osnovne, srednje kole te filo ofski i bogoslovni avodi bili su nad irani od strane vodstva Bosne Srebrene$ ;a je nad or u njima bio i vie nego strog vidi se i po tome to biskup Beni# jo +>BB godine & po obiaju0 tra"i da se na kongregaciju Bosne Srebrene poalju svjedod"be potpisane ili od uitelja ili od ispitivaa u podlo"nim avodima$ ) svim avodima bio je prisutan isti sistem predavanja kakav je bio i u Italiji, a od +>+, u srednjim . !umanistkim kolama 1 rabila se i gramatika fra <ome Babi#a, to se jasno mo"e vidjeti po pove#anoj nakladi njegova djela$

%o kako se i +>C> od bosanske redodr"ave odvojile i carske !absburkem emlje, Bosna Srebrena ponovno #e morati kucati na vrata tu*i! redova sa amolbama da joj omogu#e mjesta a njene filo ofe i bogoslove$ ) tu svr!u bosanski franjci s dobili od vr!ovnoga starjeinstva reda povlasticu koja ima je omogu#avala da se na kolovanje u druge redodr"ave mogu slati samo oni mladi fratri koji se obdareni redovnikim ponaanjem i koji #e napredovati u nanosti i knji i$ %a taj su nain bosanski franjevci svoju mlade" od +>CG pa sve dok vremena %apoleona kolovali i usavravali iskljuivo u talijanskim samostanima$

II

Uvod u povijest kolstva u Bosni i Hercegovini

%akon osnutka prvoga modernog sveuilita u Bolonji +FGG$ godine, po cijeloj su 4uropi vrlo br o nicala brojna nova i sve bolja visoka uilita$ 2tovie, ona su ubr o postala dominiraju#a sredita i koji! se diljem 4urope irilo nanje, te pretpostavka svakoga napretka, pa je cjelokupna apadna kultura i civili acija u posljednji! tisu#u godina bitno obilje"ena sveuilitem$ I vie od toga7 cijeli taj uljudbeni sustav vrlo se esto na iva sveuilinom kulturom$ %asuprot tomu, sav je Istok, ukljuuju#i i podruje BiH, sve do najnovijega doba ostao vjeran svomu nainu obra ovanja7 rijetke i skromne kole na ivale su se monake, samostanske, medrese, mektebi J ovisno o mjestu gdje se i vodila pouka i o organi atoru toga posla$ A budu#i da je podruje BiH sve do prije malo vie od stotinu godina bilo u sastavu orijentalnoga 3tomanskog Karstva, apadna sveuilina kultura i civili acija, kao i svi pravci te misli i umjetnosti u posljednji! petsto godina, uglavnom su bile kategorije i van nje ina domaaja$ <o tako*er vrijedi i a kolstvo, posebice ako ga se promatra u njegovu suvremenome obliku$ %aspram tisu#u godina staroj sveuilinoj tradiciji Eapada vrlo neobino, ak nestvarno, vui podatak da najstarije Sveuilite u BiH, ono sarajevsko, upravo ove godine obilje"ava svega BF godina postojanja jer je osnovano +-8-$ godine$ ) njega danas na bosansko!ercegovakome podruju postoji jo sedam sveuilita$ 3no u istonome dijelu

Sarajeva po iva se tako*er na +-8-$ godinu, dok su sva ostala po svome osnutku natno mla*a5 Banja Duka +->C$, <u la +->B$, mostarsko Sveuilite +->>$, mostarski )niver itet +->>$, Bi!a# +-->$ i Eenica ,FFF$ godine$ Ae*utim, i prije osnutka pojedini! sveuilita kao ustanova na podruju BiH i vodila se visokokolska nastava ije poetke treba tra"iti u posljednjemu desetlje#u +-$ stolje#a, i to u krilu 9atolike crkve to, kako #e se vidjeti, neki posve neutemeljeno osporavaju$

Otomansko razdoblje: utrka za prvenstvom nepostojeega visokoga kolstva

Budu#i da su nai krajevi a cijeloga ra doblja otomanske dominacije bili bitno obilje"eni orijentalnom civili acijom carstva kojemu su pripadali i njegovim nainom organi acije drutvenoga, kulturnoga i kolskoga "ivota, sve do austrijskoga i ma*arskoga au e#a BiH .+G>G$1, ovdje uop#e nije bilo nikakva modernoga visokog kolstva, a i ni"e kole u suvremenome smislu, koje su se poele javljati istom u +-$ stolje#u, bile su vrlo rijetke i uglavnom nekvalitetne$ Auslimanski vjerski slu"benici a svoja su se vanja tradicionalno spremali u doma#im medresama$ 9r#anskim ajednicama bilo je abranjeno imati ikakve kole sve do prve polovine +-$ stolje#a pa je katolikim i pravoslavnim sve#enicima bilo mogu#e istom potkraj otomanske okupacije spremati se u samostanskim i manastirskim kolama$ Ae*utim, bog op#i! drutveni! prilika sve su one bile vrlo nekvalitetne$ kole Pravoslavne crkve 'o nato je da je 'ravoslavna crkva i u bli"oj prolosti bila ne osobito a!tjevna glede kolske i obra be svoga klera pa je ta i obra ba redovito bila na niskoj ra ini$ Eato je ra umljivo da nije bilo drukije ni nakon osnutka prvi! manastirski! kola koji! je bilo vie do kraja osmanske okupacije$ 'rvu takvu skromnu kolu a odgajanje pravoslavni! mona!a i sve#enstva u Hercegovini osnovao je istom +GC> godine mona! Serafim 'erovi# u manastiru ;u"i, a a Bosnu mona! :aso 'elagi# +GBB$u Banjoj Duci$ 3bje ove kole uistinu su bile kole poetnoga obra ovanja i nisu

nudile mnogo$ %aime, po svjedoenju tadanjeg austrijskoga kon ula u Banjoj Duci uenici 'elagi#eve kole vie su sliili na vojnike koji se spremaju u borbu negoli na normalne kolarce$ ) isto vrijeme nisu postojale nikakve pravoslavne srednje kole ili gimna ije, dok je u posljednjim desetlje#ima turske uprave rastao broj pravoslavni! osnovni! kola koje su ponekad vodili i sve#enici$ <ako su pravoslavci u BiH +G>G godine imali CB kola sa >C uitelja i =$C,= uenika$

kole Katoli ke crkve 2to se priprave katoliki! sve#enika tie, vrlo je vjerojatno da je i prije dolaska otomanske vlasti na ovome podruju postojao neki oblik nji!ova kolovanja$ <o se akljuuje i injenice da su neku vrstu uitelja, koje su na ivali strojnici, imali &bosanski kr#ani0u ijoj se Krkvi Sveto pismo prepisivalo, italo i u liturgiji rabilo$ Ao"e se pretpostaviti da se katoliki kler pripravljao na dva naina5 odre*enom skromnom i obra bom u nekim franjevakim samostanima a kandidate ovoga reda, kao to je vjerojatno da su neku vrstu sline kole avravali i glagoljai, no ni o jednome od ovi! sluajeva nema pou dani! podataka$ Ae*utim, ako su i postojala takva uilita, bila su vrlo skromna i nestala su nakon tragedije koja je +8B= godine pogodila ove krajeve$ Istom nakon gotovo etiristo godina bilo je mogu#e ponovno uspostaviti neko uilite a pripravu katolikoga klera$ ;ogodilo se to, kao i u sluaju 'ravoslavne crkve, nakon reforme 3tomanskoga Karstva polovinom +- stolje#a kada je Franjevaka provincija Bosna Srebrena prema "elji Svete Stolice, odnosno 9ongregacije a irenje vjere i generala ovoga reda, +GC+ godine podigla &redovita filo ofijsko/bogoslovna uilita0 u Fojnici i 9raljevoj Sutjesci$ <a su uilita u tijeku priprave bila toliko skromna da su se, kako svjedoi fra Julijan Jeleni#, i sami bosanski klerici otimali, da ne bi L pervi bili Bosanski studiosi$ i tako se izvrgli ismje!ivanju sa strane svoje brae0$ A budu#i da su stariji kandidati Bosne Srebrene svoje teoloke i filo ofske studije apoete prije +GC+$ godine privodili kraju u Italiji, Austriji, Hrvatskoj ili Aa*arskoj te kako su & svi odliniji studenti filozofije i bogoslovije 0 i ove provincije samo dvije godine kasnije, ve# od +GC=$, poeli odla iti na studij u Iakovo, u Bosni su ostajali samo oni &koji su se smatrali nesposobnima za po!a"anje razvijeni! strani! zavoda, ili koji su se s ti! prije svreni! nauka ma bilo s koga uzroka povraali0

) ra doblju to je slijedilo ova su uilita premjetana i samostana u samostan i imala su mali broj pola nika$ ?odine +G>>$ u 9raljevoj Sutjesci, kako pie Jeleni#, bilo je & % slualaca filozofije prvoga godita, u &reevu ' bogoslovije prvoga godita, u (ijevnu ) filozofije drugoga godita te ) bogoslovije prvoga i treega godita, na #le!anu * filozofije drugoga godita i ' bogoslovije treega godita+ a bilo i! je ), u -uoj -ori. % filozofije a % bogoslovije, nu koga godita, ne znamo0$ Iako su profesori koji su im predavali bili &be sumnje prilino sposobni0, bog svega navedenoga ove kole &ipak sve do zadnji! godina ovoga razdoblja nijesu mogle sa sebe da svuku !araktera primitivnosti0$ )pravo bog nedostatka srednjokolskoga obra ovanja kandidati a sve#enitvo koji su odla ili na studij u strani svijet, ponekad i u dobi i me*u +G i ,8 godine, da bi uop#e mogli upisati teoloki studij, morali su najprije dopuniti ak svoju osnovnu naobra bu po!a*aju#i nastavu ajedno s djecom u dobi do - godina$ Eato su se nerijetko nakon avrena studija vra#ali u Bosnu Srebrenu kada su ve# imali i me*u =F i =C godina$ %aime, moderne srednje kole u BiH, ukljuuju#i i gimna ije, su & tvorevina austrougarske uprave0i tek su one pripravljale *ake a polaganje klasinoga ispita relosti poslije kojega im je bio otvoren i ravan put a sveuilini studij$ 2to se nastavnoga kadra i nji!ovi! kvalifikacija a obavljanje visokokolske nastave tie, po nato je da je istom +GG,$ godine prvi lan Bosne Srebrene, fra :id Ailjanovi#, kao prvi ovjek i Bosne uop#e, postigao akademski stupanj doktora nanosti$

!uslimanske medrese
2to se tie kolvanja kod muslimanskoga stanovnitva na prostoru BiH, animljiva je pria o osnutku "azi Husrev#begove medrese u Sarajevu jo davne +C=+ godine kao prve visoke kole u BiH koju takvom na iva ak i slu"bena /eb/stranica )niver iteta u Sarajevu gdje se tvrdi. 0niverzitet u Sarajevu batini tradiciju visokog obrazovanja u Bosni i 1ercegovini i Sarajevu, koja ima stoljeima dugu !istoriju. 2nstitucionalni poeci visokog obrazovanja su identini univerzitetskoj tradiciji zapadne 3vrope. )%4) godine -azi 1usrev5beg je u Sarajevu utemeljio 1anika!, visoku kolu sufijske filozofije, koja je )%46 godine dopunjena ustanovom na kojoj se izuavaju islamske nauke.

#rema tome, ovdje su njegovane tri discipline klasini! katoliki! univerziteta. teologija, pravo i filozofija, a postojala je i univerzitetska biblioteka. Ae*utim, nasuprot takvim tvrdnjama koje traju prilino dugo, a ponovili su i! ra liiti autori, najbolji po navatelji ove problematike, a!valjuju#i komparativnomu studiju slini! uilita u 3tomanskome Karstvu, naju da su u osmanlijskoj <urskoj bile svega etiri visoke kole5 $a%n#i seman& $ulejmanija& 'ja $o(ija i )jub& sve u Istambulu$ %ji!ove je profesore postavljao ka asker a Anadoliju, a davale su visokokolski kadar a administrativno/politike funkcije, prosvjetu i sudstvo$ %asuprot tomu, ?a i Husrev/begova medresa u Sarajevu nije davala kadar koji bi bio ravan kadru visoki! kola u Istambulu$ :last je centrali acijom u Istambulu "eljela imati bolji uvid u stanje na terenu pa je tono nala koga imenuje i koga ima na odgovornim polo"ajima7 nije po nato da je neki profesor s istambulski! visoki! kola ikada doao raditi u ?a i Husrev/ begovu medresu &to je i logino, jer bi njegova primanja bila manja, a on sam bio neki nain degradiran0 ) stvarnosti, Islamska ajednica u BiH prvi je put +-=C godine dobila visoko uilite, :iu islamsku erijatsko/teoloku kolu u Sarajevu koja je osnovana =+ o"ujka uredbom Ainistarstva prosvjete tadanje dr"ave$ 'rema tome, nakon uvida u stvarno stanje kolstva do +G>G godine, treba akljuiti kako na podruju BiH sve do kraja otomanske uprave nije bilo visokoga kolstva, posebice ako se o njemu ra milja u modernome smislu$ <ako*er, nigdje u BiH nije bilo pravoga srednjokolskog obra ovanja pa stoga nije bilo mogu#e polagati ispite relosti to je formalna pretpostavka sveuilinoga obra ovanja$ )sto treba re#i da ni jedno od navedeni! vjerski! uilita pri upisu svoji! kandidata od nji! kao uvjet a pristup nije a!tijevalo diplomu avrene srednje kole s ispitom relosti$

$rednje kole # pretpostavka visokoga obrazovanja

Doe stanje na podruju bosansko!ercegovakoga kolstva promijenilo se istom u ra doblju austrougarske uprave kada je prvi put sustavno organi irano suvremeno kolstvo po tadanjim europskim standardima$ 'reu evi upravu u BiH, austrougarska vlast osniva nove osnovne i srednje kole te gimna ije, posebice u ve#im gradovima i naseljima, ali nikada nije osnovala niti jedno moderno dr"avno sveuilite na podruju BiH$ %o ako visoke kole nije osnovala Austro )garska vlast, onda su vjerske ajednice bile te kojima su takve kole bile prijeko potrebno$ ) takvim viim kolama koje su organi irale vjerske ajednice, ponajvie su se kolovali kandidati a vjerske slu"benike koji su nakon avretka gimna ije morali nastaviti i avriti potreban studij, to posebice vrijedi a katolike sve#enike$ )govor i me*u Svete Stolice i austrougarske vlade o ponovnoj uspostavi redovite crkvene uprave u BiH od G$ lipnja +GG+ predvi*ao je & a sada i be kanjenja0otvaranje pokrajinskoga sjemenita u Sarajevskoj nadbiskupiji$ &'okrajinsko0u crkvenome smislu nai a cijelu Aetropoliju, a u emljopisnome smislu to nai a cijelo podruje BiH$ Eato je ve# nakon svoga imenovanja a sarajevskoga nadbiskupa, a prije nego je bio are*en a biskupa, Josip Stadler +- listopada +GG+ i Bea pisao bosansko/!ercegovakoj vladi-G s konkretnim prijedlogom otvaranja djeakoga sjemenita u <ravniku u koje bi djelovala klasina gimna ija, koju je tako*er odma! trebalo otvoriti$ :odstvo obiju ovi! amiljeni! crkveni! ustanova / sjemenita kao odgojnoga avoda i klasine gimna ije / trebalo bi biti povjereno isusovcima koji su otprije poka ivali animanje a otvaranje kole na podruju Bosne$ 9ada je vlada pristala na ovakav prijedlog, po dogovoru nadbiskupa Stadlera i ;ru"be Isusove ubr o je prvi isusovac a stalno doao u <ravnik$ Evao se 4rik Brandis, a bilo je to B$ sijenja +GG,, tj tjedan dana prije Stadlerova dolaska u Bosnu .+8$ sijenja +GG,$1$ 9upivi jednu privatnu ku#u u <ravniku, 4rik Brandis odma! je apoeo s nekom vrstom pripravne kole, a +$ travnja +GG, bilo je primljeno prvi! pet sjemenitaraca$ %ova grada sjemenita i gimna ije gra*ena je od +GG, do +GGG godine o troku Sarajevske nadbiskupije, a emljite na kojemu je gra*ena darovala je dr"ava$ 9ad je sagra*eno, sjemenite je bilo prva moderna i najve#a kolska gra*evina u cijeloj BiH$

%adbiskupska klasina gimna ija slu"beno je otvorena =$ listopada +GG,$ %astava je apoela dva dana poslije, C$ listopada, s =, uenika prvoga ra reda, me*u kojima je bilo +, sjemenitaraca i ,F &vanjski!0 uenika,+F+ a nji! je ,> doekalo kraj kolske godine$ Sve trokove u dr"avanja ?imna ije i odgojnoga avoda podmirivala je dr"avna vlast koja je preu ela obve u cjelovita financiranja po jedne ovakve ustanove triju veliki! vjerski! ajednica / katolike, pravoslavne i muslimanske$ ) koli je bilo predvi*eno -B mjesta a sve#enike kandidate, i to a Sarajevsku nadbiskupiju B8 te +B a biskupije Banjaluku i +B a Aostarsku i <rebinjsku ajedno$ :odstvo kole, internata a sve#enike kandidate i internata a obine uenike bilo je povjereno isusovcima koji su imali veliko iskustvo u vo*enju ovakvi! ustanova po 4uropi$ Stoga i ne i nena*uje to je na svretku +-$ stolje#a, po i vje#u vladina delegata koji je predsjedao avrnim ispitima u klasinim gimna ijama u BiH, %adbiskupska klasina gimna ija u <ravniku po svojoj kakvo#i nadmaivala sarajevsku gimna iju koju su dotada op#enito smatrali najboljom u BiH$ %astavni je ik bio je !rvatski iako je, ovisno o dr"avnim ure*enjima to su se smjenjivala, ra liito na ivan$ ?imna ija je nekoliko puta mijenjala slu"beno ime$ %a osnovi usmenoga odobrenja ministra S lavMa najprije se do +G-+$ godine vala %adbiskupska javna gimna ija$ *ravni ka je ?imna ija ve# od poetka bila otvorena *acima svi! vjera, to je upravo !tio i sam Stadler$ 2kolovanje je u ovoj ?imna iji bilo besplatno i a nekatolike *ake, jednako kao a sjemenitarce i katolike uenike koji nisu bili sjemenitarci$ )sprkos tomu, nekatoliki uenici nisu bili brojni iako i! je redovito bivalo vie negoli u drugim crkvenim gimna ijama$ ?lavni ra lo i ove pojave nala e se u injenici to je velik broj puanstva u <ravniku i oko njega, odakle je dola ilo najvie uenika, bio katolike vjere, atim u slabu povjerenju muslimana i pravoslavaca u katoliku gimna iju, a osobito stoga to je bilo vrlo teko na#i prikladan a jeftin smjetaj a dijete od dvanaest/trinaest godina poslano daleko od ku#e$ %o, prvi pravoslavac u ovu se ?imna iju upisao ve# +GG=$, dok su prva dva muslimana upisana istom +G-G$ godine$ 'oslije upisa prve generacije +GG,$ godine sa svakom novom kolskom godinom redovito se upisivao novi narataj uenika pa je ?imna iji trebalo osam godina do i vo*enja prvoga ispita relosti, odnosno &velike mature0 kako se tada govorilo, koja je obavljena +G-F$ godine$ <e kolske +GG-$N+G-F$ godine, kada je travnika ?imna ija s osam narataja bila upotpunjena, ova

je kola imala +=B uenika i bila je prva kompletna klasina gimna ija u vlasnitvu 9atolike crkve u BiH$ Je ik kojim se predavalo u travnikoj ?imna iji, naravno po diktatu dr"avne vlasti, u poetku se slu"beno vao emaljski je ik$ ) prvome broju svoga slu"benog vjesnika Srce 2susovo .+GG,$1 tako ga je morao na vati i nadbiskup Stadler dodavi me*utim da #e taj predmet biti predavan na isti nain kao u Hrvatskoj$

+ranjeva ko sjemenite i gimnazija u ,isokome

9ao to je ve# reeno, franjevci su jo u vrijeme otomanske uprave u svojim samostanima imali nekoliko kola koje su slu"ile a pripravu budu#i! lanova svoje redovnike ajednice$ <e ni"e kole Franjevake provincije Bosne Srebrene bile su +GG, godine sjedinjene u jednu sa sjeditem u samostanu u 9reevu$ %o, ta je kola u poetku imala samo prva tri ra reda dananje osmogodinje kole, odnosno tri prva ra reda gimna ije po ondanjemu nainu raunanja, a upravitelj joj je bio fra ?rga Aarti#$ Sljede#e godine kola je sa sjeditem prela u samostan ?ua ?ora i nastavila je raditi s tri ra reda kao u 9reevu$ ) ?uoj je ?ori +GGB$ godine otvoren etvrti ra red gimna ije, odnosno po dananjemu nainu raunanja osmi ra red osmogodinje kole, a ve# +GG>$ godine i dananji prvi ra red gimna ije, odnosno peti ra red gimna ije kako se raunalo po ondanjemu kolskom ustroju$ ?odine +-FF$ kola je prela u novosagra*enu gradu u :isokome te je odma! bila otvorena esta godina, odnosno druga godina dananje gimna ije$ 2kola je postala potpuna klasina gimna ija istom u kolskoj +-+8$N+-+C$ godini, kada je i nje i iao prvi narataj diplomirani! maturanata$ 9ao i u sluaju travnike ?imna ije, ovdje treba napomenuti da je i ova katolika gimna ija i prije svoga upotpunjenja, ve# od prelaska u :isoko, na kolovanje primala i nekatolike uenike$ Ae*utim, u njoj je bilo manje takvi! uenika nego u travnikoj ?imna iji$ %aime, sve do kraja austrougarske uprave godinje je u njoj bilo jedan do dva Oidova te dva/tri pravoslavca i neto muslimana$ Kijelo vrijeme postojanja ove ?imna ije profesorski kadar inili su fratri kvalificirani a taj posao, ali i poneki laik a rijetke predmete a koje franjevci nisu imali osposobljena ovjeka

+ranjeva ko sjemenite i gimnazija na irokome Brijegu Franjevaka !ercegovaka kustodija otvorila je +GG-$N+G-F$ godine na 2irokome Brijegu gimna iju a pripravu vlastiti! lanova$ Ae*utim, i u Hercegovini su i prije toga postojale t v$ samostanske kole$ %o, spomenute godine u samostanu na 2irokome Brijegu bila je otvorena kola s tadanjim prvim ra redom gimna ije, odnosno dananjim petim ra redom osmogodinje kole$ ?odine +G--$N+G-F$ otvoren je etvrti ra red te gimna ije, odnosno osmi ra red dananje osmogodinje kole, +-F,$N+-F=$ godine peti ra red, tj$ prvi ra red gimna ije po dananjemu raunanju, a +-F8$N+-FC$ esti ra red$ ;eset godina poslije uveden je tre#i ra red dananje gimna ije .+-+B$N+-+>$1, odnosno sedmi ra red po ondanjemu raunanju, a +-+>$N+-+G$ godine i osma godina pa je tako i ova kola postala potpuna klasina gimna ija$ ;o tada su franjevaki kandidati u samostanskoj koli dopunjavali svoju i obra bu prije negoli bi apoeli filo ofski i teoloki studij$ <ako su se +-+G$ godine i u Hercegovini stvorile sve stvarne i pravne pretpostavke a organi iranje visokoga kolstva u modernome smislu$ %astavnici u ?imna iji na 2irokome Brijegu bili su samo fratri$ Ea najve#i broj nji!, posebice u ra doblju i me*u dvaju svjetski! ratova, treba re#i da su bili kvalificirani vie negoli je bilo potrebno a odr"avanje gimna ijske nastave,a a od +-F=$ godine kola je primala i uenike koji nisu bili franjevaki kandidati$ Ae*utim, kako je ova kola bila smjetena u kraju koji su potpuno nastavali katolici, prema raspolo"ivim podatcima u njoj se, barem u poetku, nisu kolovali *aci nekatolici$ +ranjeva ka bogoslovija u !ostaru

Hercegovaki su franjevci svoje studije redovito avravali u ino emstvu sve do +G-C$ godine kada su u vlastitome samostanu u Aostaru otvorili Franjevaku bogosloviju u kojoj je studij trajao etiri godine$3vu kolu, koju su uglavnom financirali sami franjevci i djelomice vlast, dr"ava je smatrala samostanskom kolom te je u svome i vje#u i +-FB$ godine a nju rabila na iv &ku#no bogoslovsko uilite$ Jedan od kljuni! ra loga a takav stav dr"ave svakako le"i u tome to !ercegovaki franjevci sve do +-+G$ godine jo uvijek nisu imali potpunu gimna iju koju bi kandidati a studij u Aostaru avravali ispitom &velike mature0$ Budu#i da je ?imna ija na 2irokome Brijegu istom +-+G$ kompletirala nastavni program uvo*enjem osmoga ra reda, a time i maturskoga ispita, ato pret!odni studij u Franjevakoj

bogosloviji u Aostaru treba smatrati samo uvjetno visokokolskim$ 3dnosno, nakon +-+G$ godine ova Bogoslovija ispunjava sve stvarne i formalne uvjete koji se tra"e a suvremeni visokokolski studij$

+ranjeva ka bogoslovija u $arajevu :e# od +GC= ve#ina kandidata Bosne Srebrene studije avrava u Iakovu$ 3ndje ostaju do +G>B$ godine kada i! premjetaju na studij u Aa*arsku$ 3tuda se vra#aju u Bosnu od +G-G$ godine do poetka ,F$ stolje#a te, nastavljaju#i tradiciju i pret!odnoga ra doblja, organi iraju nastavu u dvjema bogoslovijama, odnosno u dvama &ku#nim bogoslovskim uilitimaP, koja su na poetku ,F$ stolje#a bila smjetena u samostanima u Divnu i 9raljevoj Sutjesci, a povremeno i u nekim drugim samostanima$ 3ndje su djelovala do +-F-$ godine kada su konano sjedinjena otvaranjem nove Franjevake bogoslovije u Sarajevu$ Financirane i ustrojene kao ona u Aostaru, i ove su bogoslovije u poetku slu"beno smatrane samostanskim kolama ato to su na studij primale kandidate koji nisu imali avrenu cijelu gimna iju s polo"enim potrebnim ispitom relosti, nego su nedostatak kolovanja i samostanima$ %o, od +-+C godine, kada je kompletirana 9lasina gimna ija u :isokome s polaganjem avrnoga ispita relosti, i ova je bogoslovija tako*er u formalnome smislu postala visoko filo ofsko/teoloko uilite$ :isokoga popunjavali dodatnom i obra bom u

,r%bosanska katoli ka bogoslovija u $arajevu

) skladu s naredbom pape Deona @III koji je u dokumentu o ponovnoj uspostavi redovite crkvene uprave u BiH odluio da se u :r!bosanskoj nadbiskupiji osnuje pokrajinsko sjemenite a klerike, nadbiskup Josip Stadler ve# je +GG, godine u prvome broju svoga slu"benog vjesnika i vijestio javnost da "eli, to je prije mogu#e, otvoriti pokrajinsku bogosloviju a pripravu biskupijskoga sve#enstva a sve biskupije u BiH$

Bogoslovija bi poela raditi u gradi djeakoga sjemenita u <ravniku da bi kasnije bila prenesena u Sarajevo$ S filo ofijom kolovanje bi trajalo pet godina$ Studij, koji bi vodilo osam profesora isusovaca, bio bi ustrojen na isti nain kao na <eolokome fakultetu u Eagrebu iji je Stadler donedavno bio profesor i dekan$ Budu#i da jo uvijek nije bila sagra*ena grada bogoslovije u Sarajevu, Stadler je +G-F$ godine privremeno, kao to je osam godina prije toga i najavio, otvorio bogosloviju u <ravniku$ <ako se prvi rujna +G-F$, kada je apoela raditi :isoka teoloka kola u <ravniku, mo"e smatrati formalnim ro*endanom prve visokokolske ustanove moderne sveuiline ra ine u povijesti u BiH$ 'rvi narataj avreni! travniki! gimna ijalaca imao je pet maturanata i sva su petorica upisala studij na novoj visokoj koli .%ikola Iebi#, %ikola 3di#, Stjepan 3ri#, Andrija 'redmerskM i Ivan 2ari#1$ 'redavalo se se cjelokupno gradivo koje je bilo predvi*eno a teoloke fakultete u Aonar!iji, a profesori ove 9atolike bogoslovije bili su isusovci, svaki kvalificiran a sveuilinu nastavu$ ;vojica prvi! koji su apoeli predavanja +G-FN+G-+ godine bili su dr$ Adolf HQninger .doktorirao u Himu1 i dr$ Ivan 4v$ ;anner .doktorirao u Sal burgu1$Krkveno pjevanje na poetku je predavao gla benik prof$ Fridric! Rait , tako*er isusovac$ Sljede#e akademske godine pridru"ili su im se profesori dr$ Fran 9s$ Beller, koji je u Himu polo"io doktorat i filo ofije i teologije, te Ferdinad BriSi$ ?odine +G-,N+G-= pridru"io im se Aic!ael ?atterer koji je prije dolaska na :r!bosansku katoliku teologiju bio profesor na <eolokome fakultetu u Innsbrucku gdje je predavao vie predmeta$ ?odine +G-=$ :isoka teoloka kola sa sjeditem u <ravniku prela je u Sarajevo u novu gradu koja je u to doba bila jedna od najrepre entativniji! u gradu bila je sagra*ena o troku Sarajevske nadbiskupije$ :last je financirala studij i u dr"avanje studenata$ %ji! u poetnome ra doblju nije bilo mnogo .do ,81, a vodio i! je jedan rektor, jedan du!ovnik i jo est profesora$ 3d +G-C$ godine me*u studentima ove :isoke teoloke kole postojalo je kulturno drutvo &Stadler0 koje je vie puta mijenjalo ime$ %jegovi su se lanovi okupljali obino svakoga tjedna i raspravljali o temi koju bi pripremio i prika ao jedan od nji!, a sve pod predsjedanjem jednoga od profesora$ Ae*utim, ono to je ovdje posebno animljivo jest injenica da su gotovo sve radnje studenata prika ane na tribinama ovoga kulturnog drutva sve do poetka ,F$ stolje#a obra*ivale problematiku jedinstva 9atolike i 'ravoslavne crkve$

<reba naglasiti da je program studija bio je kopija programa Bogoslovnoga fakulteta u Eagrebu7 profesori su bili kvalificirani a obavljanje sveuiline nastave7 avreni studenti imali su pravo na svim teolokim fakultetima u Aonar!iji i ravno pristupiti ispitima a posti anje doktorata$

'rema svemu navedenome, 9atolika je crkva potkraj +- stolje#a udarila temelje modernoga visokoga kolstva u BiH, a u tim visokim filo ofsko/teolokim uilitima svoje poetke imaju dananja sveuilita u Sarajevu, Aostaru i Banjoj Duci$

Selidba dalmatinaca u markeni :randai#/ ;almacija, ;ubrovnik I Istra u %ovom :ijeku Sredo mlje u sr$ svijet u doba filipa II 3nofrio del Kampo ;almatinske utvrde, tvr*ave, spisi, kondotjeri u doba 9andijskog rata$