Originalni nauni rad

UDK: 379.82/.83053.4

Joko Sindik 1
Institut za antropologiju, Zagreb

FILOGENEZA I ONTOGENEZA IGARA POSTOJI LI PARALELIZAM?

Saetak: Prikazana je klasifikacija igara prema konceptu Rogera Cailloisa na igre tipa agon, alea, mimicry, ilinx. Analogno Cailloisovom "filogenetskom" prikazu slijeda dominacije pojedinih vrsta igara, izvedena je hipoteza o potencijalnom ontogenetskom slijedu uestalosti zastupljenosti razliitih igara u funkciji kronoloke dobi. Diferencirane su klase igara, koje ovise o opsegu znaenja koje ima rije "igra" u pojedinoj definiciji. Pretpostavljeno je da se kod igara u uem smislu rijei, kronoloki prve kod djece javljaju igre ilinx i mimicry, a zatim agon i alea. Kod institucionalnih formi igara takoer se pretpostavlja da se igre ilinx i mimicry javljaju prije igara agon i alea, u funkciji starosne dobi, dok se igre mimicry javljaju prije igara ilinx. Kod igara bez granica najee se prve javljaju igre ilinx, zatim igre mimicry, pa igre agon te posljednje igre alea. Kod izopaenih igara, igre mimicry se prve hipotetski javljaju, zatim igre agon i alea, a posljednje igre tipa ilinx. Igre po Bernu i razonode nema smisla promatrati ontogenetski u ranoj dobi djeteta. U empirijskom se istraivanju nastojalo istraiti slijed pojavljivanja igara u uem smislu rijei kod razliitih dobnih grupa predkolske djece. Ispitan je uzorak predkolske djece razliitih dobnih skupina iz Djejeg vrtia Trnoruica u Zagrebu. Izmeu prve i druge faze procjenjivanja, sustavno su poticane hipotetski "naprednije" vrste igara. Utvreno je da su igre tipa mimicry vjerojatno dominantna vrsta igara u predkolskoj dobi, posebno kod spontanih aktivnosti. Tijekom istraivanja, dolo je do porasta zastupljenosti hipotetski "naprednijih" vrsta igara, to moe ukazivati na poeljnost planskog stimuliranja "sloenijih" tipova igara kod djece, a u svrhu poticanja cjelokupnog razvoja djeteta. Kljune rijei: klasifikacija klasa i vrsta igara, predkolska djeca, razlike

Uvod U radu e se dati ontogenetski osvrt na iroku sferu ljudskih aktivnosti u koje stupamo nerijetko od roenja do smrti, a koje esto bivaju nazvane igrama, primjenom klasifikacije igara koju je dao francuski sociolog Roger Caillois (1979). Meutim, kako je rije igra izvanredno vieznana, a teorije igara razliitih autora obuhvaaju itav kontinuum, na ijim su krajnjim tokama
1

josko.sindik@inantro.hr

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Joko Si ndik posve razliita ponaanja, nije lako dovoljno sistematino i dosljedno prezentirati tijek ontogeneze ljudskih igara. Eventualne nedosljednosti i nedoumice mogu imati svoje ishodite u nedostacima ili propustima izvornih deskripcija i definicija igara. U teorijskom e razmatranju autor uvesti jo jednu "novu" vrstu igara, koje imaju dosta dodirnih toaka s tzv. funkcionalnim igrama, koje su nazvane "igrama bez granica". Oslanjajui se na Cailloisovu klasifikaciju igara, opisat u znaaj ove vrste igara u razmatranju ontogeneze ljudske (posebice djeje) igre. Pojam igre Relativno je opsean popis ljudskih akcija i transakcija koje su nazvane rijeju igre. Eljkonjin (1978) navodi neka znaenja rijei igra i igranje: rije igra koristi se za opis zabave, dok u prenesenom znaenju (kad primjerice govorimo o igri prirode, igri sudbine, igri s vatrom) ista rije poprima smisao neeg neobinog, sluajnog ili riskantnog. Rije igrati se odnosi se na zabavljanje, igranje neega, izvoenje umjetnikog djela, glumljenje (odigravanje uloge); u prenesenom znaenju, igranje moe znaiti podmetanje nekome, pretvaranje, nerviranje, posjedovanje rukovodee uloge ("on sada vodi igru"), riskiranje. Zatim, postoje izrazi igrati se s vatrom, igrati se s ljudima, a ista se rije susree i kod opisa koji se tiu pojavljivanja u punoj snazi ili sjaju (sunce igra nad vodom, valovi se poigravaju). Kod starih Grka, rije igra je izraavala radnje svojstvene djeci. Za idove, igra je oznaavala alu i smijeh. Nijemcima je staronjemaka rije "spiln" oznaavala ritmiko lako kretanje. Ostali noviji europski jezici terminom igra nazivali su iroku sferu ljudskih djelatnosti koje ne iziskuju teak rad, a ljudima pruaju radost i zadovoljstvo. F. Buytendijk (1933, iz Eljkonjin 1978), pokuavajui ocrtati obiljeja igre, nabraja spontanost, slobodu, radost, zabavu i kretanja tamo-ovamo kao kljune osobine igre (Eljkonjin 1978). Letimino pogledavi raznovrsne i kvalitativno razliite aktivnosti, imenovane jednim te istim imenom igre, dolazi se do zakljuka da je veoma teko pronai neto ope: neka osobina ili odrednica koja bi bila inherentna svim znaenjima danih rijei igra praktino ne postoji. Stoga Kolarits (1940, iz Eljkonjin 1978) izrie poprilino pesimistian zakljuak da je tono izdvajanje igre iz irokog spektra djelatnosti ovjeka ili ivotinje nemogue. Isti autor navodi da su svi pokuaji odreenja samo znanstvene igre, jeux scientifiques. Stoga, trebalo bi pokuati zaobii odreivanje dometa i granica igara, ve radije pokuati odrediti kontinuum klasa svih onih aktivnosti koje se nazivaju igrama. Na jednom kraju kontinuuma nalazit e se sve one aktivnosti koje predstavljaju igre u uem smislu rijei (zabavljanje, igre, ples), dok bi na drugom kraju bile one akcije koje mogu biti oznaene terminom igra tek u prene62 Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... senom znaenju. Ovakve igre redovito obuhvaaju daleko veu "lepezu" ponaanja, u usporedbi s igrama u uem smislu rijei: one mogu iziskivati i teak rad te nemaju kao nuni preduvjet slobodu, radost i zabavu; zadovoljstvo, barem na svjesnom planu, esto izostaje. ini se da je za daljnja razmatranja najkorisnije opisati dvije teorije igara koje reprezentiraju referentne toke danog kontinuuma: teorije igara Rogera Cailloisa (Caillois 1979) i teoriju igara Erica Bernea (Berne 1984). Na taj nain sistematizirali bismo i provizorno odredili raspon znaenja termina "igre". Unutar kontinuuma je rasporeeno jo nekoliko tipova "igara" zbog spreavanja terminoloke pometnje, opa znaenja "igara" nazvat emo klase) , kao to su "izopaene igre" te "institucionalne forme igara ukljuenih u ivot drutva" (Caillois 1979). "Razonode", opisane teorijom Erica Bernea (1984), takoer e nai mjesto na pretpostavljenom kontinuumu. Igre u prenesenom znaenju rijei, nazvane "igrama bez granica", posljednje e se definirati. Njima e se pridati posebna vanost i razmotriti odraz ove klase "igara" na neke aspekte ovjekova psihikog razvoja, a posebice na psihologiju djeje igre i igre odraslih. Ni "igre u uem smislu" rijei nisu jedinstvena aktivnost: unutar te skupine igara moemo razlikovati nekoliko vrsta aktivnosti, koje se mogu uopiti kao takmienje, sluaj, oponaanje i zanos (Caillois 1979). Teorija igara Rogera Cailloisa Caillois (1979) igru smatra sredstvom bijega od svakodnevnog ivota, gdje su igrai u mogunosti da napuste igru kad ele, dok se u igru uputaju takoer dobrovoljno. Openito, Caillois igru definira kao aktivnost s ovim osobinama (prvih est kriterija su izvorni od Cailoisa, dok je sedmi i osmi dodao autor): 1. sloboda na igru se igrae ne moe primoravati, a da time igra ne izgubi prirodu vesele razonode; igra slobodno ulazi u igru i slobodno je naputa, ako eli; 2. izdvojenost igra je ograniena vremenskim i prostornim, unaprijed utvrenim granicama; ona je rezerviran svijet, a naputanje tog svijeta od strane igraa povlai diskvalifikaciju; 3. neizvjesnost tok i ishod igre ne mogu se unaprijed predvidjeti; snage protivnika trebaju biti ujednaene, i nad svakim igraem treba postojati prijetnja poraza; 4. neproduktivnost igra ne stvara ni dobra, ni bogatstva, osim prenoenja vlasnitva unutar kruga igraa; ishod igre je u tom pogledu situacija slina (jednaka) onoj na poetku igre; 5. propisanost podvrgnutost propisima koji ukidaju obine "oficijelne" zakone i uvode za trenutak novu, jedino vaeu zakonitost; Antropologija 13, sv. 1 (2013) 63

Joko Si ndik 6. fiktivnost nunost svjesnosti o novoj vrsti realnosti ili nerealnosti u odnosu na svakodnevni ivot. 7. svjesnost igra se odvija na svjesnom nivou; igra je svjestan postojanja igre, i vlastitog uea u njoj; 8. zadovoljstvo samo sudjelovanje u igri donosi specifinu vrstu zadovoljstva; ishod igre pak moe stvarati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. Na kraju ove ope deskripcije aktivnosti koju Caillois naziva igrom, bilo bi vano spomenuti da se osobine pod r.b. 5 i 6 meusobno iskljuuju i proturjee. Naime, igre su ili propisane ili fiktivne: mnoge igre imaju obiljeja improvizacije i ne posjeduju formalna kruta pravila, ve imaju odredbu "kao kad bi" kao opevaeu. U takvim sluajevima, fiktivnost je ovdje pravilo, uz prisutnu svijest o oponaanju kod igraa. Za usporedbu igara po opisu Cailloisa, u odnosu na ostala poimanja igara, u skladu s zastupljenou prethodno navedenih osobina igara, pogledati tablicu 1. Zbog boljeg razlikovanja razliitih vrsta poimanja igara, autor je naknadno pridodao osobine igara pod r.b. 7 i 8, kao dopunu Cailloisovih kriterija.
Tablica 1. Igrovni kontinuum i razliita poimanja (klase) igara s pripadnim obiljejima igre (modificirano, prema Caillois 1979) Igre u prenesenom smislu Igre po Bernu neslobodne neizdvojene produktivne nepropisane nefiktivne izvjesne nesvjesne nezadovoljstvo Igre u najuem smislu rijei Igre po Cailloisu slobodne izdvojene neproduktiv ne propisane fiktivne neizvjesne svjesne zadovoljstvo nezadovoljst vo

IGROVNI KONTINUUM
Izopaene igre slobodne neizdvojene produktivne nepropisane nefiktivne neizvjesne izvjesne svjesne nezadovoljstvo zadovoljstvo Instituciona lne forme igara slobodne izdvojene produktivne propisane fiktivne neizvjesne izvjesne svjesne zadovoljstvo nezadovoljst vo Igre bez granica slobodne izdvojene produktivne propisane fiktivne izvjesne neizvjesne svjesne zadovoljstvo nezadovoljstvo

U sljedeem poglavlju bit e detaljnije opisani razlozi kod kojih klasa igara uope ima smisla govoriti o zadovoljstvu ishodom igre, a kod kojih ne. Budue da za potrebe ovog razmatranja nije neophodna (a moda ni poeljna) pre-

64

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... iroka analiza opisane definicije igara , koja je prvenstveno sociolokog karaktera. Stoga e se pokazati sistematizacija vrsta igara, koju je prezentirao Caillois (1979). Klasifikacija igara u uem smislu rijei Raznolikost i brojnost igara uvjetuje postojanje mnogih principa i kriterija za moguu kategorizaciju igara. Takvi kriteriji klasifikacije mogu biti, na primjer, sredstva za igru (vrsta rekvizita nunih za odvijanje neke igre; ak i sama potreba za rekvizitima moe diferencirati neke vrste igara od drugih, za koje rekviziti uope nisu potrebni), odlike koje igra zahtijeva (primjerice, fizike ili intelektualne), mjesto gdje se igra odvija (isti zrak, posebne prostorije), broj igraa i atmosfera igre. Potom, iste igre mogu se igrati individualno ili s vie partnera; neke igre mobiliziraju vie osobina, neke niti jednu. Caillois (1979) predlae podjelu igara u etiri glavne kategorije (u daljnjem emo ih tekstu nazivati vrste), ve ovisno o tome da li u igrama prevladava takmienje (ovu vrstu igara naziva agon), sluaj ili srea (alea), pretvaranje ili oponaanje (mimicry), odnosno zanos, trans (ilinx). Ako se promatra zastupljenost pojedinih kategorija igara filogenetski (Caillois 1979), utvruje se da je u najprimitivnijim drutvima dominantna vrsta igara ilinx. Do ovakvih zakljuaka Cailloisa je dovelo prouavanje nekih primitivnih kultura, koje egzistiraju i u suvremenom svijetu. Neto "razvijenije" kulture, posjeduju vei broj igara koje se mogu svrstati u klasu mimicry, dok jo razvijenije kulture trae naklonost sree ili sudbine (najzastupljenija vrsta igara alea), a najsuvremenija drutva sadre mnotvo takmiarskih kao hipotetski najnaprednijih vrsta igara (agon). Ilinx je najprimitivnija vrsta igara. U ovu klasu igara uvrtavaju se igre koje imaju osnovu u izazivanju vrtoglavice. Poljuljana je stabilnost percepcije, u razumu stvorena slatka pometnja, dok stvarnost iezava. U ovoj vrsti igara pokazuju se sirove i neuglaene forme afirmacije linosti (Caillois 1979). Za ovu vrstu aktivnosti simptomatino je uzbuenje odraslih koji zamahom tapa kidaju cvjetove na livadi ili kada pod sajamskim atorima razbijaju gomile jeftinog posua. Galama iz petnih ila, tobogan, vrtuljak, spust niz strminu, ljuljaka, okretanje oko sebe, aktivnosti su koje uzrokuju zanos kod djece. Protjecanje senzacija kroz tijelo, koje izazivaju osjeaj zadovoljstva, uvjetovano je oslobaanjem dijafragme (Lowen 1984). Dostie se visok stupanj biolokog zadovoljstva, jer uzbuenje kola kroz cijelo tijelo. U ivotinjskom svijetu ovo je najzastupljenija vrsta igara, pa ova injenica potkrepljuje Cailloisovu tvrdnju o filogenezi ljudskih igara. U vezi s kategorijom igara koju nazivaju ilinx, bitno je posebna napomena o osobinama igre neizvjesnost i zadovoljstvo. Naime, kad govorimo o igrama u uem smislu, igre svrstane vrste ilinx bezrezerAntropologija 13, sv. 1 (2013) 65

Joko Si ndik vno zadovoljavaju est od sedam kriterija distinkcije igara, a da bi se one mogle smatrati igrama u uem smislu. Meutim, autor smatra da je za igre tipa ilinx bitan jedino tok (koji podrazumijeva neku fiktivnu neizvjesnost), a ne i ishod (koji je uvijek jednak, bez obzira na igraevo zadovoljstvo: ishod je uvijek olakavajue otputanje energije). Stoga e se, zanemarujui ovu injenicu, igre ilinx tretirati kao izvjesne, jer im je ishod vie-manje izvjestan, a kao neizvjesne e se tretirati ako su i tok i ishod nepoznati uesniku u igri (Sindik 2000b). Slian problem se javlja i vezano s klasom igara nazvanih izopaenim igrama, vezano s kriterijem zadovoljstva: naime, tok izopaenih igara klase ilinx donosi zadovoljstvo, dok im je konani ishod nezadovoljstvo. Ovakve igre e uvjetno biti opisane obiljejem nezadovoljstva, a one kojima i tok i ishod proet osjeajem zadovoljstva, smatrat e se da imaju karakteristiku zadovoljstva. Kod razmatranja klase igara bez granica, moe se pretpostaviti da igre klase ilinx i mimicry imaju razliite osobine u funkciji starosne dobi, to se tie kriterija svjesnosti, fiktivnosti (propisanosti), te izdvojenosti. Zbog nedovoljnog spoznajnog stupnja razvijenosti, djeca stara do 3 godine ne mogu se smatrati svjesnim igre u koju su ukljuena, niti su svjesna propisanosti (ili fiktivnosti) igre; osim toga, njihove funkcionalne igre nisu ni vremenski ni prostorno izdvojene (Sindik 2000b). U tablici 1, igre bez granica su uvjetno ipak opisane kao izdvojene, propisane (fiktivne) i svjesne, zbog lake preglednosti njihovih obiljeja, te zbog injenice da se neka poimanja igara uope ne tiu djece (modificirano, prema Bernovoj (1984) teoriji igara: igre bez granica i institucionalne forme igara). Mimicry je prihvaanje iluzije da smo izmiljena linost i ponaanje u skladu s tim. Neprestano izmiljanje je osnovica ove kategorije igara. Ova vrsta igara ima samo jedno pravilo: opinjavanje gledatelja u svrhu da ovaj ne izgubi iluziju (Caillois 1989). Kod odraslih, ova vrsta igara se manifestira kod kazalinih predstava, dramska interpretacija, karneval, sportska priredba (kod sportskih priredbi, mimicry se esto udruuje s agon-om). 2 Kod djece, igre uloga (preruavanja) su este (kod djeaka, igre policajaca, vojnika, kauboja, Marsovaca; kod djevojica, oponaanje majke, kuharice, uiteljice, npr.). Prethodno opisane napomene u vezi s kriterijima neizvjesnost i zadovoljstvo te u vezi s kriterijima izdvojenosti, fiktivnosti i svjesnosti (za igre ilinx), vrijede i za igre mimicry. Openito, promatrajui ove dvije vrste igara, za razliku od igara agon ili alea, moe se zamijetiti da se ove grupe igara razlikuju, to naroito dolazi do izraaja povodom osobine neizvjesnosti. Naime, igre takmienja i igre na sreu (koje
Veina igara u uem smislu nisu iste igre, ve nastaju meusobnim kombinacijama razliitih kategorija igara. Ovo preklapanje je veoma vana komponenta Cailloisove teorije igara: ali zbog opsenosti materije,u okviru ovog rada nee biti opisano podruje preklapanja igara, niti e se prezentirati ontogenetsko gledanje na ovo podruje.
2

66

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... su takoer neka vrsta takmienja, ali ne s ljudima, nego sa "sudbinom"), ako se odvijaju na svjesnom planu, moraju imati u veoj ili manjoj mjeri neizvjestan ishod te mogunost konanog zadovoljstva ili nezadovoljstva. Kod igara agon i alea ishod je najvaniji izvor zadovoljstva, dok je kod igara ilinx i mimicry tok igre sutinski izvor zadovoljstva (Sindik 2000b). Alea naznauje i otkriva naklonost sudbine, koja je jedini inilac pobjede. Igre tipa alea suta su suprotnost igrama agon, jer dobitak u ovim igrama ovisi o istom sluaju, a ne o igrau: pravda nagrauje igraa razmjerno njegovom riziku. Alea je drsko i nadmono ruganje sposobnosti, koje negira profesionalne vrijednosti, rad, strpljenje, tonost, trening (Caillois 1979). Kod ovog tipa igara igra rauna na sve osim na sebe sama; iskljuuje volju i osobnu odgovornost, preputajui se sudbini. Igre alea su specifine: za razliku od igara nadmetanja, pretvaranja i zanosa, one se ne pojavljuju u ivotinjskom svijetu, jer imaju za pretpostavku izmiljenu apstraktnu silu kojoj se reakcije igraa pokoravaju. Alea zahtijeva proraunatost, objektivnost, sposobnost anticipacije. Analogno, igre na sreu nisu privlane ni djeci, pa ak ni u funkcionalnom obliku (igre bez granica), jer djeca mlae predkolske dobi nemaju razvijene navedene karakteristike u opsegu koji bi omoguavao "igranje" ovih igara. U igre grupe igara alea ulaze rulet, bakara, lutrija, tombola, klaenje, itd. Agon je borba s umjetno stvorenim jednakim izgledima na pobjedu. Rivalstvo se obino odnosi na jednu osobinu, ali i na vie njih. Izjednaavanje snaga protivnika provodi se ponekad i prema relativnoj snazi protivnika (davanje pjeaka vie prednosti protivniku, npr.). Pobuda za igru je elja konkurenata da im se prizna da su jedan ili drugi bili bolji u danoj domeni. Agon je ista forma vrijednosti pojedinca te i medij za njeno isticanje: tipine igre su dvoboji, sukobi mujaka kod ivotinja, razliite vrste sportskih igara, ah, itd. Agon i alea stvaraju problem oko deskripcije posljednjeg kriterija za distinkciju poimanja igara, zadovoljstva. Hoe li ove igre rezultirati ili biti praene zadovoljstvom, ovisi o sposobnostima i vjetinama igraa, odnosno o naklonosti sudbine. Stoga je nuna u tablici 1 koegzistencija kriterija zadovoljstvo i nezadovoljstvo. U tablici 2 dan je zorni prikaz tipinih vrsta igara u uem smislu rijei.
Tablica 2. Pregled igara u uem smislu rijei (prema Caillois 1979) Agon razne vrste sportova biljar ah, dama igre lovice igre rata igre skrivaa Alea djeje brojalice bacanje novia oklade rulet, bakara, kocka lutrija, tombola igre kartama Mimicry karneval, maskiranja kazalite, kino, gluma kult zvijezda razliita oponaanja igra lutkama imitacije oruja i orua Ilinx akrobatika hodanje po ici tobogan, vrtuljak plesovi sajamske atrakcije alpinizam

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

67

Joko Si ndik Ontogeneza igara u uem smislu rijei Igre u uem smislu znatno se preklapaju (u odnosu na kriterije distinkcije igara) s Eljkonjinovim (1981) poimanjem djejih igara. Meutim, po Eljkonjinu, ni manipulativne (senzomotorne, praktine), kao ni simbolike igre, u kojima dijete ponavlja vlastite radnje bez realnog konteksta, pokazujui "pretvaranje", ne mogu se zvati igrama. Igre u uem smislu razvijaju se kada je dosegnut odreeni plato spoznajnog razvoja, u razdoblju oko tree godine ivota djeteta (Vasta, Haith i Miller 1997). U tom razdoblju javljaju se igre uloga koje kreiraju sama djeca. Igra uloga sama po sebi, predstavlja igre mimicry. Otprilike u isto vrijeme javljaju se i igre tipa ilinx, jer djeca sudionici u igri postaju svjesna tog sudionitva, jer im je mogue prostorno i vremenski izdvojiti igru od realnog, svakodnevnog ivota te shvatiti fiktivnost igre ili pak pravila. Nakon igara ilinx i mimicry, pretpostavljamo da bi se trebale sve uestalije pojavljivati spontane igre agon, esto udruene s alea. Kao to navodi i sam Caillois (1979), igre alea se javljaju posljednje, jer zahtijevaju "viu" razinu kognitivnog razvoja, u odnosu na spoznajne mogunosti koje su potrebne za stvaranje vrtoglavice, za oponaanje, ili takmienje. Dakle, promatrane ontogenetski, igre u uem smislu slijede razvojnu ljestvicu na ijem su poetku igre ilinx i mimicry (javljaju se kod najmlae djece), dok se u funkciji psihofizikog razvoja djeteta razvijaju potom sloenije igre agon, dok se posljednje razvijaju igre alea. Klasifikacija institucionalnih igara ukljuenih u ivot drutva Karakteristike institucionalnih igara ukljuenih u ivot drutva gotovo su istovjetne karakteristikama igara u uem smislu rijei. Institucionalne forme igara opisuje sloboda (u zapoinjanju i tijeku igara), vremenska i prostorna izdvojenost, propisanost (ili fiktivnost, ovisno o samom obiljeju date igre), svjesnost sudjelovanja u igri. Za ovu vrstu igara ne moe se rei da donose zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, jer zadovoljstvo i nezadovoljstvo ovise o ishodu igara tipa agon ili alea, odnosno tijeku i ishodu igara ilinx i mimicry. Kod institucionalnih igara ne moe se govoriti o igrama kao bijegu od svakodnevnog ivota, jer su ove igre prije izolirani dijelovi svakodnevnog ivota, izolirani naini ponaanja i komunikacije. Ishod ovih igara, barem kod igara tipa agon i alea je neizvjestan. Kod igara ilinx i mimicry i tok i ishod su uglavnom poznati i predvidljivi. Institucionalne igre ne mogu se smatrati neproduktivnim, jer esto imaju za posljedicu neto vie od obinog prenoenja vlasnitva unutar kruga igraa: one su u pravilu profesionalizirani nain egzistencije i predstavljaju sredstvo za ivljenje. Institucionalnim formama igara moe se uvjetno pridruiti i klasa igara koje Caillois (1979) naziva "kulturnim formama igara" koje ostaju van socijalnog mehanizma. Meutim, budui da ova vr68 Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... sta igara ne posjeduje karakteristiku produktivnosti, ini se prihvatljivim tretirati ih kao igre u uem smislu rijei. ini se da u najdubljoj osnovi sve institucionalne forme igara pripadaju klasi mimicry, jer zahtijevaju odigravanje jedne drutvene uloge; one nisu, ak ni fiktivno, kreirane od djece ili odraslih ljudi. Ljudi se jednostavno ukljuuju u njih, bez vlastitog udjela u dinamici igre, bez vlastitih inventivnih doprinosa. Meutim, ak i unutar ovakvih, " formi igara, mogu se uvjetno razlikovati igre agon (ispit, konkurs, trgovaka konkurencija), alea (burzanske pekulacije), mimicry (koje ukljuuju uniforme i ceremonijale, predstavnika zanimanja) te ilinx (zanimanja koja iziskuju sposobnost svladavanja vrtoglavice). Sve ove podrvrste igara podrazumijevaju i odreen kodeks ponaanja, bez kojeg se iste ne bi mogle odvijati. Kodeks ponaanja je i njihov uvjet.

Ontogeneza institucionalnih formi igara Izgleda prilino teak zadatak preciznije odrediti granicu kada ovjek (dijete) uistinu postaje sposoban za ukljuenje u pojedine vrste institucionalnih igara. Ipak, ini se da je najvjerojatnije pretpostaviti da e dijete ranije postati sposobno da se ukljui u igre tipa ilinx ili mimicry, nego u igre agon ili alea. Naime, za igre ilinx i mimicry svakako je potreban nii stupanj kognitivnog razvoja, kao i ostalih psihofizikih osobina (izuzev moda motorike). Za razliku od igara u uem smislu, kod institucionalnih formi igara se opravdano moe pretpostaviti da e ovjek prije postati sposoban da se ukljui u institucionalni mimicry, nego u institucionalni ilinx. Ovu hipotezu potkrepljuje injenica da sve institucionalne igre imaju u svojoj osnovi odreen kodeks ponaanja. Spoznaja propisanih odredbi i potivanje istih odredbi, jedan je od oblika igara mimicry. Uostalom svi razliiti profili "institucionalnih igraa" (i burzanski pekulanti, i trgovci, i kandidati na ispitima, i rukovodioci u razliitim organizacijama, i oni ije je zanimanje opojna bitka s vrtoglavicom), zastupaju neku odabranu ulogu, a ta uloga podrazumijeva igru mimicry. Iznesenu hipotezu o veoj uestalosti igara mimicry u odnosu na ilinx, kod institucionalnih igara, potvruje se i injenicom da zanimanja koja ukljuuju ilinx iziskuju i vei rizik. A rizik, da bi bio slobodno i voljno prihvaen, treba biti i prethodno spoznat. to se tie igara agon i alea, ne moe se tono diferencirati koji bi se tip igara mogao javljati ranije, u funkciji starosne dobi, budui da je za obje vrste igara institucionalnog tipa potreban hipotetski podjednak stupanj razumijevanja, znanja i misaonog povezivanja. Za testiranje hipoteze o ontogenetskom toku ukljuivanja u pojedine tipove igara inkorporiranih u ivot drutva, ne bi imalo smisla posluiti se kao ispitanicima djecom mlaom od kolske dobi, jer mlaa djeca u nemaju mogunost razvijanja sposobnosti neophodnih za uspjeno funkcioniranje unutar institucionalnih formi igara. Antropologija 13, sv. 1 (2013) 69

Joko Si ndik Klasifikacija igara bez granica Ovu klasu igara domislio je autor ovog rada, nastojei dati uvid u toke kontinuuma znaenja termina igra. Uvidom u osobine ove klase igara (tablica 1), moe se doi do zakljuka da se ova vrsta igara malo razlikuje od "institucionalnih formi" igara. Meutim, zakljuak je djelomino pogrean zbog injenice da su "igrai bez granica" u biti odrasli, adolescenti i stariji. Dakle, za odrasle, "igre bez granica" su slobodne (slobodno se ulazi u igru i slobodno ju se naputa), izdvojene od ostalih aktivnosti svakodnevnog ivota (vremenski i prostorno), posjeduju karakteristiku produktivnosti (jer esto stvaraju materijalnu dobit, i ishod im je u pravilu neto vie od prenoenja vlasnitva nekih elemenata unutar igre i kruga igraa). Igre bez granica su ili propisane ili fiktivne (ak se i varalice pretvaraju da potuju principe igre, to znai da isti nisu negatori pravila i "ruitelji" igre). Ova vrsta igara je i izvjesna (u pogledu ishoda igara ilinx i mimicry), te ujedno i neizvjesna (tok igara ilinx i mimicry, ishod igara agon i alea). Igre bez granica odvijaju se (za odrasle) na svjesnom planu, i odrasli su igrai svjesni uea u igri. Zadovoljstvo je karakteristika toka igara ilinx i mimicry, a mogui je ishod igara agon i alea. Nezadovoljstvo je vezano uz mogui ishod sve etiri vrste igara, ali nezadovoljstvo moe pratiti tok igara agon i alea, ukoliko je protivnik u nadmetanju jasno nadmoan ili ukoliko je srea igrau izrazito nenaklonjena. Kod djece, situacija je neto drugaija. Djeje igre, osobito ilinx i mimicry, nisu svjesne (u smislu spoznaje injenice vlastitog uea u igri). Djeje igre bez granica imaju nefiktivnu i nepropisanu stvarnost, jer do otprilike tree godine ivota nisu kadra diferencirati objektivnu od subjektivne realnosti (Vasta, Haith i Miller 1997). Igre bez granica kod djece ne karakterizira prostorna i vremenska izdvojenost igre od stvarnog ivota. Igre bez granica su po karakteristikama izmeu igara u uem smislu rijei i izopaenih igara. Igre u uem smislu se odvijaju unutar vlastitog, fiktivnog svijeta igre, povremeno funkcionalno istupajui prema realnosti, dok se i realnost "prokrijumari" u fiktivni svijet igre u igrama bez granica. Igrama bez granica ishod je najvanije obiljeje: one su funkcionalne i dovode do dobiti, koja je njihov sekundarni pokreta. Izopaenje igara (Caillois 1979) je zaraza igre stvarnou. Kod igara bez granica, ova je zaraza djelomina, to se vidi u nekoliko primjera. ovjek kojem je bavljenje igrom profesija, jo uvijek je u svijetu igre, jer ne mijenja prirodu igre (Caillois 1979). Varalica se pretvara da potuje pravila pa stoga i on ostaje u svijetu igre. Istinski ruilac igre nije onaj koji ne potuje pravila (ali ih uvaava), ve onaj koji obznanjuje apsurdnost pravila (ili fikcije koju igra podrazumijeva). Ukratko, odsustvo granica igre ini izopaenim. Kod igara bez granica granice jo uvijek postoje, ali se ne uvaavaju (bilo svjesno ili nesvjesno). U igre bez granica tipa ilinx moemo svrstati neke manipulativne igre, aktivnosti vezane uz zadovoljenje primarnih ili elementarnih potreba, koje fluktuiraju od zadovoljenja potreba do igre, od 70 Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... igre do zadovoljenja potreba, i tako ukrug. Igre ilinx i mimicry obuhvaaju i proigravanje nekih radnji iz realnog ivota i neke rane oblike simbolike igre. U spektar igara bez granica moe se uvrstiti ak i prekomjerno sisanje dojenadi (dugotrajnije od realnih djetetovih potreba za hranom), koje izaziva osjeaj zanosa te urnebesni pla, koji takoer moemo smatrati prvim oblikom igara ilinx, zatim "unoenje" i "prodiranje", prema psihoanalitikom stanovitu (Langer 1981). Dakle, granica poetka igara kod igara bez granica pomaknuta je na sam poetak ontogeneze ljudskog bia. Ujedno, zaetke agon-a u psihoanalitikoj teoriji psihikog razvoja moe se uoiti u vrijeme razvijanja tzv. Edipovog kompleksa, u falikom stadiju, kad se dijete bori s roditeljem istog spola za naklonost roditelja suprotnog spola. Popis aktivnosti koje se mogu klasificirati kao igre bez granica navedene su u popisu u tablici 3.

Tablica 3. Pregled vrsta igara bez granica AGON "nadmetanje" s roditeljem istog spola u Edipalnoj fazi razvoja varanje u igrama u uem smislu profesionalizacija igara u uem smislu neke funkcionalne igre s elementima takmienja nepotivanje odluke suca ALEA nepotivanje odluke suca varanje u igrama u uem smislu profesionaliza cija igara u uem smislu MIMICRY "unoenje" i "prodiranje" (oralni stadij razvoja) razne funkcionalne igre profesionalizacija igara u uem smislu "zadravanje"(anal ni stadij) oponaanje odraslih tjeenje prijatelja odloena imitacija ponavljanje smijenog ina skrivanje iza roditelja igre dodirivanja ILINX sisanje dulje no to je potrebno za zadovoljenje motiva dreka, galama, pla profesionalizacija igara u uem smislu neke igre dodirivanja neke istraivake igre djeji smijeh razne funkcionalne igre aranje po papiru bacanje i grinja predmeta -

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

71

Joko Si ndik Ontogeneza igara bez granica Izgleda da je tok razvoja igara bez granica u funkciji kronoloke dobi zapravo sukladan Cailloisovoj filogenetskoj ljestvici vrsta igara (Caillois 1979). Naime, djeja dreka koja nije samo izraz potrebe, ve i zadovoljstva, oralno "unoenje" i analno "zadravanje", prvotni su oblici ilinx, koji se najranije javlja. Igre uloga i oponaanja (prvenstveno roditelja), javljaju se neto kasnije, u funkciji dobi (mimicry). Obrisi igara agon naziru se u tzv. falikom stadiju razvoja djeteta, da bi se igre alea javile posljednje (podsjetimo se injenice da se igre na sreu uope ne javljaju u ivotinjskom svijetu). Zanimljivo se ini napomenuti da oralno "unoenje" i analno "zadravanje" mogu predstavljati prve zaetke oponaanja. Klasifikacija izopaenih igara Izopaene igre zapoinju izvan arene, poslije zavrnog udarca gonga (Caillois 1979). Pravila igre prenose se u stvarni ivot, koji postaje zaraenim. Kod ove klase igara, ono to je bilo zadovoljstvo, postaje fiks-ideja; ono to je bilo bijeg, postaje obaveza; ono to je bila razonoda, postaje strast, opsesija i izvor patnji (Caillois 1979). I izopaene igre posjeduju neke karakteristike po kojima se mogu diferencirati od drugih oblika igara. One su slobodne, jer se ljudi u njih slobodno uputaju, i slobodno ih naputaju, po svojoj volji. 3 Izopaene igre su vremenski i prostorno neizdvojene, produktivne su, nepropisane i nefiktivne (jer sudionik u izopaenoj igri moe stalno i bez ikakvih posljedica "preskakati" iz prave, zdrave stvarnosti u "zaraenu" i obrnuto, a da se time karakter izopaene igre bitno ne izmijeni). Nadalje, ove igre su neizvjesne (tok igara ilinx i mimicry). Igraju se na svjesnom planu, a mogu donositi zadovoljstvo i nezadovoljstvo. U izopaene igre agon ulaze lukavstvo, bezobzirna ambicija, surovost, elja za vlau. Ne priznaje se odluka suca. Izopaena alea nalazi svoju formu u praznovjerju, slijepom vjerovanju u okultne "znanosti", astrologiju, amajlije, horoskope, uope u svaku vrstu pojave, susreta i uda za koju se vjeruje da predskazuje dobru ili lou sreu. Nita se ne oekuje od sebe sama, a ba sve se preputa sluaju ili sudbini. Izopaeni mimicry sastoji se u gubitku pravog identiteta ili alijenaciji, pa subjekt pred samim sobom uzima izgled druge linosti, s ponekad pretjeranim "ovlastima", zahtjevima, "davanjem
Kod izopaenih igara mimicry moe se rei da su alijenacija ili udvajanje linosti sutinski nevoljni i neslobodni procesi; meutim, to nije tono. Alijenacija ili ambivalentnost linosti samo su dvije alternative koje su dostupne ovjeku suoenom sa konfliktnom situacijom; postoje i drugi naini bijega od razrjeenja konflikta, a mogue je i sueljavanje s konfliktnom situacijom, koje moe voditi razrjeenju problema. Uostalom, onaj koji je zapoeo proces alijenacije ili udvajanja, ne treba ga nuno i nastaviti.
3

72

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... sebi za pravo", u odnosu na realnost. I shizoidni rascjep linosti ulazi u ovu klasu izopaenja. Ilinx se izopauje kada se s brzih i neposrednih fizikalnih efekta prijee na nejasne i sumnjive kemijske sile (Caillois 1979). Potraga za zanosom kod igara izopaeni ilinx provodi se pomou alkoholizma i intoksikacije opojnim drogama. Interesantno je da je i kod insekata (mrava) utvreno postojanje tzv. izopaene vrtoglavice. Mada upotreba kemijskih sredstava rezultira umjetno stvorenim zanosom i zadovoljstvom, konani ishod ovisnosti o uzimanju takvih sredstava je obino katastrofalan. Ontogeneza izopaenih igara Promatrane u funkciji kronoloke dobi, o izopaenim igrama moemo razliito rezonirati. Naime, ilinx i mimicry se, kod ostalih opisanih poimanja igara, javljaju u principu ranije u odnosu na igre agon ili alea, pa bi se moglo oekivati da e ove vrste igara biti prve i izopaene. Ali kako je za stupanje u igre ilinx i mimicry od primarne vanosti tok igre, a za igre agon ishod (a ishod je esto lake izmijeniti nego cjelokupni tok igre), moe se oekivati da e se igre agon ili alea prije izopaiti. Meutim, unato nesuglasnim oekivanjima, vjerojatnija je pretpostavka da se izopaenja igara mimicry javljaju kronoloki najranije, tj. ve u ranom djetinjstvu, kad dijete nije u stanju uspjeno se suoiti s nekom sloenom konfliktnom situacijom, jer ne zna (uspjeno) igrati socijalne uloge. Zbog nespretnosti u usvajanju socijalnih uloga, posljedini vei stupanj inhibicije i frustracije uvjetuje i vei stupanj ambivalencije (rascjepa djetinje linosti), koji ostavlja trajnije posljedice. Meutim, u djejoj i odrasloj dobi, nesvjesno ili svjesno sugerirani "zdravi i poeljni" stilovi ponaanja nisu nita drugo do izopaeni mimicry. Nakon izopaenja igara mimicry, vjerojatno se javlja izopaenje agon, a jo kasnije izopaenje alea. Izgleda najopravdanije pretpostaviti (teorijski) se izopaeni ilinx javlja posljednji na ontogenetskoj ljestvici. Objanjenje ovoj hipotezi nam moe ponuditi injenica da postoje brojne kulturne i institucionalne forme igara namijenjene zadovoljenju ljudske potrebe za zanosom. Budui da je ilinx bez sumnje najprimitivnija vrsta igara, u dananjim razvijenijim kulturama, daleko je prihvaenije i ee bavljenje igrama agon, alea i mimicry, nego ilinx. S druge strane, izopaeni ilinx zahtijeva mogunost konzumacije tetnih supstanci, koje djeci postaju dostupne tek u poodmakloj kolskoj dobi.

Klasifikacija igara po Bernu razonode Igre po Bernu (1984), utemeljitelju transakcione analize, predstavljaju sutinsku suprotnost igara u uem smislu i posjeduju karakteristike neslobodnoAntropologija 13, sv. 1 (2013) 73

Joko Si ndik sti, neizdvojenosti, produktivnosti, nepropisanosti/nefiktivnosti; ove su igre unaprijed izvjesne, u pravilu su nosilac nezadovoljstva i odvijaju se na nesvjesnom planu. Naime, sudionici igre nisu ni svjesni sudionitva u igri. Bern (1984) definira igru kao niz komplementarnih transakcija koje se pribliavaju vrlo odreenom, predvidljivom ishodu, odnosno kao skup transakcija koje se obnavljaju, esto na identian naini, uz prividnu vjerodostojnost iza koje se krije prava motivacija. Ovako shvaena igra je u osnovi nepotena, a njen je ishod esto dramatian. Sve igre po Bernu su u principu vrste agon, jer sadre element nadmetanja, i mimicry, jer igra zapravo uvijek preuzima neku ulogu koja nije njegov autentini "ja". Bernova koncepcija razonode blia je ostalim poimanjima igara. Po njemu, razonode su niz poluritualnih, jednostavnih, komplementarnih transakcija, koje su rasporeene oko istog tematskog podruja, a njihov je glavni cilj da strukturiraju odreen vremenski interval (Berne 1984). Razonode imaju poznat ishod (one su izvjesne), slobodne su, izdvojene, produktivne, popisane ili fiktivne, odvijaju se na svjesnom planu (uz svijest o ueu u razonodi kod igraa), nosilac su zadovoljstva. Ukljuuju igre tipa agon i mimicry.

Ontogeneza igara po Bernu i razonoda Budui da su sve igre ove vrste zapravo kombinacija vrsta agon i mimicry, nema ih smisla pokuavati promatrati ontogenetski. Slino se moe pretpostaviti i za razonode. Naime, kod razonoda se agon se pokazuje uglavnom na nesvjesnom planu, pa se gotovo stalno proima s igrama mimicry. Meutim, moe se ipak pretpostaviti da se mimicry, koji podrazumijeva odigravanje drutvene uloge, ipak se javlja neto ranije u odnosu na komponentu agon.

Istraivanje provjere ontogenetskog slijeda igara kod predkolske djece U uvodnom dijelu opisali smo Cailloisovu (1979) teoriju igara, te dali smjernice za "razvojnu psihologizaciju"date teorije, navodei kriterije za diferencijaciju razliitih klasa igara aktivnosti od ostalih aktivnosti ovjeka. Iznesena je hipoteza o ontogenetskom slijedu razvoja pojedinih vrsta igara za pojedine klase igara. Budui da kod djece predkolske dobi nisu utvreni (Sindik 2000a) elementi tzv. izopaenih igara, a igre bez granica su se ograniavale na igre vrste ilinx, zbog odsustva svjesnosti o sudjelovanju u igri (kod mlae djece), u istraivanju e se analizirati redoslijed i estina pojavnosti igara u uem smislu rijei. Postavljena su dva cilja istraivanja. U prvom dijelu istraivanja kao cilj je postavljeno utvrivanje aktualnog stanja zastupljenosti pojedinih vrsta igara (ilinx, mimicry, agon, alea) u razli74 Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... itim dobnim skupinama djece u Djejem vrtiu "Trnoruica" u Zagrebu. U drugom dijelu nastojalo se utvrditi eventualne promjene u uestalosti pojavnosti pojedinih vrsta igara u uem smislu, u smislu vee uestalosti pojavnosti "naprednijih" vrsta igara, prema ranije iznesenim pretpostavkama.

Metoda i postupak Istraivanje je provedeno u dvije faze: 1. faza: utvrivanje inicijalnog stanja, utvrivanje distribucije zastupljenosti pojedinih vrsta igara u uem smislu u razliitim uzorcima dobnih skupina djece, za spontano nastale aktivnosti djece ili od strane odgojitelja organizirane "voene" aktivnosti (osmiljene od strane odgojitelja) 2. faza: utvrivanje promjena u zastupljenosti igara mimicry i agon, nakon jednomjesenog razdoblja poticanja igara tipa mimicry, a osobito agon (i za spontano nastale i voene aktivnosti. Poticanje navedenih dvaju vrsta igara (a osobito igara s natjecanjem) provedeno je u razdoblju od mjesec dana nakon inicijalnog procjenjivanja. Inicijalno praenje provedeno je tijekom prosinca 2009. i sijenja 2010. Podaci o ispitanicima navedeni su u tablici 4. Djeca u uzorcima su se meusobno razlikovala po dobi, dok su po spolu djeca bila priblino ujednaenog sastava. Nema razloga vjerovanju da bi se uzorci bitno razlikovali prema socio-ekonomskom statusu (unutargrupne varijacije u dobi djece, kao i eventualne razlike u socio-ekonomskom statusu nije bilo mogue neutralizirati).
Tablica 4. Broj sudionika po dobnim skupinama djece u pojedinim fazama istraivanja Dobna skupina (broj djece ukupno) 2-3 godine (21) 3-4 godine (25) 4-5 godina (27) 5-6 godina (29) VRSTA AKTIVNOSTI UKUPNO Broj sudionika I FAZA II FAZA Broj sudionika I FAZA II FAZA

9 13 18 20 16 18 20 22 Vodi ih odgojiteljica 63 73

9 12 19 18 15 15 20 23 Spontane aktivnosti djece 63 68

Napomena: broj sudionika ne treba biti posve podudaran u dvije faze istraivanja, zbog manjih varijacija u sastavu i broju djece u odgojnim grupama u djejem vrtiu tijekom procjena

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

75

Joko Si ndik
Tablica 5. Popis procjenjivaa (odgojiteljice te lanovi strune slube) u pojedinim fazama istraivanja Dobna skupina Aktivnost VOENA SPONTANA VOENA SPONTANA VOENA SPONTANA VOENA SPONTANA Procjenjiva I FAZA II FAZA RAVNATELJ PSIHOLOG RAVNATELJ PSIHOLOG PSIHOLOG PSIHOLOG odgojitelj2 odgojitelj2 odgojitelj3 PEDAGOG PSIHOLOG PEDAGOG PSIHOLOG PEDAGOG PSIHOLOG PEDAGOG Odgojiteljica I FAZA II FAZA odgojitelj1 odgojitelj1 odgojitelj1 odgojitelj1 odgojitelj2 odgojitelj2 odgojitelj2 odgojitelj2 odgojitelj3 odgojitelj4 odgojitelj4 odgojitelj4 odgojitelj5 odgojitelj6 odgojitelj5 odgojitelj5

2-3 godine

3-4 godine

4-5 godina

5-6 godina

Praenja igara provodila su se u obje faze u vremenskim odsjecima od po 45 minuta (u razdoblju od 9,00 h do 9,45 h ujutro) da bismo neutralizirali utjecaj doba dana na odvijanje igara djece. Procjenjivai su bili razliiti: psiholog, pedagog, ravnatelj, odgojitelji odgojnih grupa djece, to je moglo donekle utjecati na rezultate ispitivanja (tablica 5). Procjenjiva je bio lociran u kutu odgojne grupe, u sjedeem poloaju, odakle je provodio praenje, pasivno (ne privlaei panju djece), da bi se sprijeilo utjecaj procjenjivaa na tijek aktivnosti djece. Procjenjiva je podatke o aktivnostima djece unosio u posebni protokol. U tom protokolu, na praznom prostoru s lijeve strane, procjenjiva je biljeio kratki opis ili naziv aktivnosti, zatim u prvih est stupaca protokola opis najeeg ponaanja djece tijekom aktivnosti (vrstu kretanja, poloaj tijela i slino). Na slijedea tri stupca ocjenjiva je unosio broj djece ukljuene u aktivnost (u startu), broj djece koja su se ukljuila u aktivnost tijekom njenog odvijanja (nakon poetka "ula"), broj djece koja su zapoela neku aktivnost, ali su je prije zavretka aktivnosti napustila ("izalo iz igre"). U slijedeem stupcu biljeeno je trajanje aktivnosti (u minutama). Nakon procesa procjenjivanja je na temelju bitnih elemenata aktivnosti procijenjeno da li igra (aktivnost) odgovara opisu igara u uem smislu, prema Cailloisovim kriterijima (karakteristike: izdvojenost, pravila/fiktivnost, neproduktivnost, svjesnost, slobodno ulaenje u igru, izvjesnost/neizvjesnost). Konano, u posljednja etiri stupca procjenjivano je koje je vrste aktivnost (ilinx, mimicry, agon, alea). Podaci o ponaanju djece tijekom aktivnosti (puzanje, hodanje, tranje, leanje, skakanje, ostalo), mogli su dati znaajan doprinos za buduu organizaciju po76 Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... jedinih vrsta igara kod djece, npr. podatke o preferencijama djece za odreene vrste kretanja, tijekom trajanja igara, i slino. U tablici 5 prikazani su ograniavajui faktori, tj. koji su razliiti procjenjivai i razliiti odgojitelji koji su radili u odgojnim grupama tijekom istraivanja, tj. pojedinih faza procjenjivanja. U obradi podataka, prosjean broj ukljuene djece u aktivnost izraunat je kao omjer sume ukljuene djece u sve aktivnosti odreene vrste i broja aktivnosti odreene vrste. Korigirani broj ukljuene djece (u tablicama se nalazi u zagradama) izraunat je kao omjer sume djece ukljuene u sve aktivnosti odreene vrste (a kojoj je pribrojena razlika izmeu broja djece "ule" u aktivnost i djece koja su iz aktivnosti "izala" tijekom njena odvijanja), i broja aktivnosti odreene vrste. Prosjeno trajanje aktivnosti raunato je kao omjer izmeu sume trajanja svih pojedinanih aktivnosti odreene vrste i broja aktivnosti iste vrste.

Rezultati i rasprava Rezultati istraivanja zorno su prikazani na tablicama br. 6 10, u kojima su usporeeni rezultati iz prve i druge faze realizacije istraivanja. Posebno su indikativni podaci o prosjenom trajanju pojedine vrste igara te prosjean broj djece ukljuene u igru, usporeeni po dobnim skupinama te prema vrstama igara (ilinx, mimicry, agon, alea). Evo pregleda glavnih rezultata pod dobnim skupinama djece. 1. Djeca dobne skupine 2-3 godine (starija jaslina grupa) (tablica 6): Kod voenih aktivnosti, prema prosjenom trajanju aktivnosti i broju ukljuene djece dominantne su igre tipa mimicry, kako u I fazi, tako i u II fazi provedbe istraivanja. Moe se na temelju ovog podatka pretpostaviti da su igre tipa mimicry moda najzanimljivije navedenoj dobnoj skupini djece. Prosjeno trajanje aktivnosti, kao i prosjean broj ukljuene djece u aktivnost su u porastu, iz prve u drugu fazu realizacije istraivanja (dakle, nakon razdoblja stimulacije igara oponaanja (mimicry) te igara s natjecanjem (agon) su zanimljive ak i jaslinoj dobi djece. Kod spontanih aktivnosti, u dobi od 2-3 godine izrazita je dominacija igara tipa mimicry, kako prema ukupnom i prosjenom trajanju aktivnosti, tako i prema fluktuacijama (broju djece koja su se nakon poetka aktivnosti ukljuila u aktivnost ili je napustila) te prema ukupnom i prosjenom broju djece ukljuene u aktivnosti. U II fazi istraivanja dolo je do neznatnog pada (po broju ukljuene djece i po trajanju aktivnosti) igara tipa mimicry, a neznatan je porast po istim parametrima registriran kod igara tipa mimicry. Openito je prisutan znatno manji broj djece ukljuene u aktivnosti kod spontanih aktivnosti (u prosjeku Antropologija 13, sv. 1 (2013) 77

Joko Si ndik je po dvoje djece ukljueno u svaku od aktivnosti), to bi moglo davati smjernice odgojiteljima da u dobnoj skupini od 2-3 godine organiziraju vei broj voenih aktivnosti, kako u smislu stimulacije "naprednijih" vrsta igara, tako i u smislu stimulacije socioemocionalnih odnosa djece u grupi (osobito razvoja kompetitivnosti i zaetaka kooperacije).
Tablica 6. Usporedba rezultata sustavnog promatranja u dvije faze procjenjivanja u 3. jaslinoj grupi (dob 2-3 godine) REZULTAT trajanje aktivnosti (minute) I FAZA II FAZA TIP IGRE AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJ 5 ILINX 65 41 MIMICRY 14 17 AGON 5 ALEA 2 ILINX 27 18 MIMICRY 7 10 AGON 6 ALEA 1 ILINX 6 3 MIMICRY 2 2 AGON 1 ALEA ILINX 2 MIMICRY 4 AGON ALEA ILINX MIMICRY 2 AGON ALEA 5 ILINX 11 14 MIMICRY 7 9 AGON 5 ALEA 2(2) ILINX 5(5) 6(7) MIMICRY 4(6) 5(4) AGON 6(6) ALEA SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE ILINX 135 118 MIMICRY 10 AGON ALEA

broj ukljuene djece

broj aktivnosti

broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje aktivnosti (minute) prosjean broj ukljuene djece

trajanje aktivnosti (minute)

78

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara...

REZULTAT broj ukljuene djece I FAZA 17 6 2 23 3(3) II FAZA 12 2 7 1 4 3 17 10 2(2) 2(2) TIP IGRE ILINX MIMICRY AGON ALEA ILINX MIMICRY AGON ALEA ILINX MIMICRY AGON ALEA ILINX MIMICRY AGON ALEA ILINX MIMICRY AGON ALEA ILINX MIMICRY AGON ALEA

broj aktivnosti

broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje aktivnosti (minute) prosjean broj ukljuene djece

2. Djeca dobne skupine 3-4 godine (mlaa grupa) (tablica 7): Kod voenih aktivnosti, u dobnoj skupini od 3-4 godine starosti, prema prosjenom trajanju aktivnosti i prosjenom broju ukljuene djece dominiraju igre alea, u neto su manjoj mjeri zastupljene igre mimicry, zatim agon, a najmanje ilinx. Meutim, budui da su ove razlike neznatne, moe se oprezno pretpostaviti da su djeca u 3. mlaoj grupi podjednako bila zainteresirana za sve tipove igara u I fazi istraivanja (to moe biti odraz sposobnosti odgojitelja da u igru ukljui svu djecu). U II fazi procjene, u kojoj su poticane posebno igre agon i mimicry (ponajvie agon), utvren je vei prosjean broj ukljuene djece i dulje prosjeno trajanje aktivnosti za igre agon, u odnosu na mimicry (to moe biti posljedica intenzivnijeg poticanja igara agon). Prosjeno trajanje aktivnosti iz I u II fazu istraivanja povealo se i za igre agon i mimicry, dok se prosjeni broj ukljuene djece poveao za igre agon, a smanjio se za igre mimicry (to takoer moe biti posljedica intenzivnijeg poticanja igara agon). Kod spontanih aktivnosti, u dobnoj skupini djece od 3-4 godine, izraena je dominacija igara tipa mimicry, i po prosjenom broju sudionika i po prosjenom trajanju aktivnosti, kao i po broju aktivnosti i po fluktuacijama, u I fazi istraivanja. I nakon provedbe II faze istraivanja, igre agon su znaajno bile kratkoAntropologija 13, sv. 1 (2013) 79

Joko Si ndik trajnije od igara mimicry, to moe znaiti da su igre mimicry ipak karakteristinije za navedenu dob djece. Broj ukljuene djece u aktivnost (prosjeni) u II fazi za igre mimicry i agon bio je jednak. U II fazi provedbe istraivanja, znatno se povealo prosjeno trajanje aktivnosti i broj ukljuene djece, za igre agon i mimicry (izraenija je promjena bila u trajanju aktivnosti za igre agon). Moe se pretpostaviti da je ciljano poticanje igara tipa agon i mimicry imala odreenog uinka. I za ovu dobnu skupinu mogao bi se uvjetno preporuiti "recept" kao i za prethodnu poeljnu organizaciju to veeg broja voenih igara "naprednijeg" tipa (sukladno prethodno iznesenoj hipotezi), jer se i kod ove dobne skupine puno vei broj djece dugotrajnije opredjeljuje za igre "naprednijeg" tipa, ukoliko su ove aktivnosti voene od strane odgojitelja.
Tablica 7. Usporedba rezultata sustavnog promatranja u dvije faze procjenjivanja u 3. mlaoj grupi vrtia (dob 3-4 godine) ILINX- ILINX- MIMICRY- MIMICRY- AGON- AGON- ALEA- ALEAREZULTAT 1. FAZA 2. FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJICA trajanje aktivnosti (minute) broj ukljuene djece broj aktivnosti broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje aktivnosti (minute) 8 10 39 11 54 13 -

10

12

18

24

45

18

11

10

13

18

13

80

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara...

ILINX- ILINX- MIMICRY- MIMICRY- AGON- AGON- ALEA- ALEA1. FAZA 2. FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA

REZULTAT prosjean broj ukljuene djece

10(10)

12(8)

6(5)

12(7)

15(15) 18(18)

SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE trajanje aktivnosti (minute) broj ukljuene djece broj aktivnosti broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje aktivnosti (minute) prosjean broj ukljuene djece 10 10 74 79 16 37 -

21

16

18

10

10

10

10

20

19

1(1)

2(2)

3(4)

4(4)

3(3)

4(5)

3. Djeca dobne skupine 4-5 godina (srednja) (tablica 8) Kod voenih aktivnosti, u dobnoj skupini od 4-5 godina, po prosjenom trajanju aktivnosti dominirale su (donekle neoekivano) igre agon, a izraeno su bile zastupljene i igre ilinx u I fazi istraivanja. Broj djece ukljuene u akAntropologija 13, sv. 1 (2013) 81

Joko Si ndik tivnost nije mogao biti mjerodavan pokazatelj zastupljenosti pojedinih vrsta igara, jer su se gotovo sva djeca ukljuivala u sve aktivnosti (to takoer moe biti odraz umjenosti odgojitelja da "animira" svu djecu). Izraenost igara ilinx i agon mogla bi se protumaiti dinaminim obiljejima ovih tipova igara, koje bi djeca mogla preferirati zbog inae dinamine atmosfere u I srednjoj grupi, a koja opet moe biti determinirana razvojnim osobinama djece i osobitostima pojedine djece, ali i prilino malim prostorom odgojne grupe u kojoj djeca borave. Stoga i ne zauuje podatak o rjeoj zastupljenosti igara agon iz I u II fazu istraivanja, prema prosjenom trajanju aktivnosti i prema prosjenom broju djece ukljuene u aktivnosti. Daljnje poticanje igara agon nije mogla poveati ionako izraenu zastupljenost tih igara u srednjoj odgojnoj skupini vrtia. Nasuprot, registriran je znaajan porast zastupljenosti igara tipa mimicry, prema prosjenom trajanju aktivnosti,iz I u II fazu istraivanja- to moe biti posljedica poticanja razvoja igara tipa mimicry (ali i ne mora biti). Kod spontanih aktivnosti, u dobnoj skupini djece od 4-5 godina, dominiraju u I fazi igre mimicry i po broju aktivnosti, i po fluktuacijama, po prosjenom broju ukljuene djece i po prosjenom trajanju aktivnosti. Zanimljivo je da uope nisu bile zastupljene igre agon u I fazi istraivanja. U II fazi zamijeen je porast igara agon i mimicry, prema svim pokazateljima. Meutim, jo uvijek izrazito dominiraju igre mimicry. Uz naputak o poeljnoj organizaciji to veeg broja igara"naprednijih" vrsta, ne bi se smjela zanemariti injenica o pokazanoj zainteresiranosti djece za igre tipa alea i agon, koje bi svakako trebalo to ee organizirati za djecu dobi 4-5 godina.
Tablica 8. Usporedba rezultata sustavnog promatranja u dvije faze procjenjivanja u 1. srednjoj grupi vrtia (dob 4-5 godina) ILINX- ILINX- MIMICRY- MIMICRY- AGON- AGON- ALEA- ALEA1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJICA 12 15 1 5 14 1 30 31 2 20 12 1 33 33 4 8 15 1 -

REZULTAT trajanje aktivnosti (minute) broj ukljuene djece broj aktivnosti broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost

82

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara...

broj djece koja su 1 napustila aktivnost prosjeno trajanje 12 aktivnosti (minute) prosjean broj ukljuene 15(15) djece trajanje aktivnosti 6 (minute) broj ukljuene 1 djece broj 1 aktivnosti broj djece koja su se 2 naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje 6 aktivnosti (minute) prosjean broj ukljuene 1(3) djece

15

20

14(14)

16(13)

12(8)

8(9)

15(16)

SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE 73 37 5 47 25 4 23 7 2 -

12

15

12

12

7(8)

6(4)

4(4)

4. Djeca dobne skupine 5-6 godina (starija) (tablica 9) Kod voenih aktivnosti, u dobnoj skupini od 5-6 godina, u I fazi provedbe istraivanja dominirale su prema prosjenom trajanju aktivnosti igre mimicry, neto su slabije bile izraene igre agon, alea, pa ilinx. Po prosjenom broju sudionika u igrama u I fazi istraivanja dominirale su igre alea, zatim agon. Stoga se moe pretpostaviti da je najvei interes za ove vrste aktivnosti. U II fazi po prosjenom trajanju ponovno dominiraju igre mimicry, a dugotrajnije su igre agon iz I u II fazu provedbe istraivanja,to moe biti i efekt stimulaci-

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

83

Joko Si ndik je igara agon. Prema broju ukljuene djece, iz I u II fazu istraivanja, prosjean broj ukljuene djece porastao je za igre agon,a smanjio se za igre mimicry. Na temelju ovog podatka oprezno se moe pretpostaviti da su djeca vie zainteresirana za igre agon, a "vinija" su igrama mimicry, te stoga moda djeca dugotrajnije ustraju u igrama oponaanja, imitacije. Kod spontanih aktivnosti, u dobnoj skupini djece od 5-6 godina, u I starijoj odgojnoj grupi u I fazi istraivanja dominiraju igre mimicry, po broju aktivnosti, fluktuacijama, prosjenom broju sudionika, prosjenom trajanju, dok su neto u manjoj mjeri bile zastupljene igre agon. U II fazi istraivanja jo uvijek su najdugotrajnije igre mimicry, a neznatno poveanje registrirano je u prosjenom trajanju aktivnosti i prosjenom broju ukljuene djece, iz I u II fazu istraivanja. Neto su kratkotrajnije igre agon, za koje je poveanje prosjenog trajanja aktivnosti zamjetno iz I u II fazu istraivanja. I u ovom sluaju moglo bi se smatrati uputnim organizirati vei broj "naprednijih" vrsta igara, u skladu s Cailloisovom (1979) klasifikacijom. Nadalje, trebalo bi naroito poticati igre alea i agon, organizirajui ih u odgojnim grupama kao jedno od sredstava poticanja svih psihofizikih aspekata razvoja djeteta.
Tablica 9. Usporedba rezultata sustavnog promatranja u dvije faze procjenjivanja u 1. starijoj grupi vrtia (dob 5-6 godina)
ILINX1.FAZA ILINX- MIMICRY MIMICRY AGONAGONALEA2.FAZA - 1.FAZA - 2.FAZA 1.FAZA 2.FAZA 1.FAZA AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJICA 158 51 7 70 15 3 10 9 1 30 24 2 10 12 1 ALEA2.FAZA

REZULTAT trajanje aktivnosti (minute) broj ukljuene djece broj aktivnosti broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje aktivnosti (minute)

10 9 1

-1

10

23

23

10

15

10

84

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara...

prosjean broj ukljuene djece trajanje aktivnosti (minute) broj ukljuene djece broj aktivnosti broj djece koja su se naknadno ukljuila u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost prosjeno trajanje aktivnosti (minute) prosjean broj ukljuene djece

9(9)

7(8)

5(6)

15

12(12)

12(12)

SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE 12 3 1 175 31 8 90 18 4 9 5 2 30 8 2 -

12

12

22

23

15

3(4)

4(5)

5(6)

3(2)

4(5)

Meutim, pri generalizaciji dobivenih rezultata, mora se naglasiti da je ovo istraivanje u osnovi orijentacionog (preliminarnog) karaktera, i vie moe sluiti kao razmatranje mogunosti primjene jedne "psihologizirane" odnosno "antropologizirane" socioloke teorije u svrhu poticanja cjelokupnog psihosomatskog razvoja djeteta. Velik broj relevantnih faktora u istraivanju nije bio kontroliran: odgojitelje koji su bili u odgojnoj grupi (razliiti), izbor konkretnih aktivnosti pojedinih vrsta igara (izbor je bio preputen odgojiteljima), broj aktivnosti (takoer je bio preputen slobodnoj volji odgojitelja). Dodatni ograniavajui faktori injenica da je veliina i opremljenost prostorija odgojnih grupa bila razliita, kao to je bio razliit i broj djece u grupama, dok je zastupljenost pojedinih igara mogla je biti uvjetovana obiljejima pojedinih igara (specifina zanimljivost neke igre). Nadalje, vrijeme stimuliranja "naprednijih" vrsta igara u odgojnim grupama bilo je relativno prekratko (samo mjesec dana), a obavljena su samo dva procjenjivanja zastupljenosti igara, to je moda prekratko vrijeme za pouzdanije dobivanje "prave slike" o zastupljenosti igara. S druge strane, vremenski interval izmeu prve i druge faze realizacije istraivanja bio je dovoljno velik Antropologija 13, sv. 1 (2013) 85

Joko Si ndik da bi neke od promjena mogle nastati i bez stimulacije razvoja odreenih vrsta igara, djelovanjem sazrijevanja, maturacije. Konano, nije kontrolirano ni koja su konkretna djeca bila prisutna u pojedinim dijelovima I i II faze istraivanja. Meutim, neke od navedenih faktora nije se ni moglo kontrolirati, uslijed provoenja istraivanja "u prirodnim uvjetima", kao to su: veliina prostora i materijalna opremljenost pojedinih odgojnih grupa djece; broj djece u konkretnim odgojnim grupama; karakteristike pojedinih vrsta konkretnih igara te preferenciju djece za pojedine konkretne igre. Konano, u istraivanju je predmet interesa i bila zastupljenost pojedinih konkretnih vrsta igara, u konkretnim situacijama, kod konkretnog broja djece u prirodnim uvjetima svakodnevnog boravka djece u odgojnim grupama djejeg vrtia. Izbor s jedne strane voenih aktivnosti (poticanih i usmjeravanih od strane odgojitelja) i spontanih aktivnosti (koje djeca sama odabiru), moda donekle i "neutralizira" utjecaj faktora odgojitelja na tijek odvijanja igre. Nekontroliranje ukupnog broja aktivnosti moe se donekle kontrolirati raunanjem prosjenog trajanja pojedine aktivnosti i prosjenog broja ukljuene djece u aktivnost (po aktivnosti). Promjene nastale maturacijom (ukoliko te promjene idu u smjeru poveanja frekvencije i trajanja "naprednijih" vrsta igara) moe se smatrati poeljnim. Premda se ne moe precizno razluiti efekt maturacije od efekta poticanja "naprednijih" vrsta igara, s obzirom na nepostojanje kontrolne skupine ispitanika te s obzirom na relativno kratki vremenski period izmeu I i II faze provedbe istraivanja, moe se smatrati da je maturacija imala nebitan efekt na rezultate. Meutim, zbog kratkog vremena ciljanog poticanja odreene vrste igara i malog broja praenja igara, ne moe se imati precizan uvid o zastupljenosti pojedinih vrsta igara. Prosjeno trajanje aktivnosti po dobi djece u vrstama igara analizirano je i kod spontano nastalih i kod od odgojitelja voenih igara (tablica 10). Kod voenih aktivnosti, za sve vrste igara (ilinx, mimicry, agon, alea) prosjeno trajanje igara raste u funkciji dobi djece. Takoer, za sve vrste igara, prosjeno trajanje pojedine aktivnosti se poveava iz I u II fazu istraivanja. Kod spontanih aktivnosti, nema poveanja trajanja igara tipa mimicry u funkciji dobi (ostale vrste igara su zastupljene u vrlo maloj mjeri) u I fazi istraivanja. Iz I u II fazu istraivanja u svim je grupama zamjetan porast trajanja igara agon. Iz I u II fazu istraivanja zamjetno je poveanje trajanja igara mimicry u mlaoj i starijoj odgojnoj grupi, a redukcija trajanja igara mimicry u srednjoj i jaslinoj grupi. Prezentirani rezultati su mahom oekivani. Kod spontanih aktivnosti kod svih dobnih skupina dominiraju igre tipa mimicry, pa su stoga "razumljive" i fluktuacije iz I u II fazu istraivanja kod jasline i srednje grupe. Za oekivati je porast prosjenog trajanja aktivnosti u funkciji dobi zbog dugotrajnije panje djece starije predkolske (Vasta, Haith i Miller 1997).

86

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara...

Tablica 10. Usporedba dobnih skupina djece po prosjenom trajanju aktivnosti AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJICA SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE Vrsta igre II faza 10 12 17 20 12 23 10 19 12 15 ILINX ILINX ILINX ILINX MIMICRY MIMICRY MIMICRY MIMICRY AGON AGON AGON AGON ALEA ALEA ALEA ALEA

DOBNA SKUPINA

Prosjeno trajanje aktivnosti I faza II faza 14 13 15 23 9 18 8 15 I faza 10 6 23 10 15 22 5 5 -

2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina

5 8 12 10 11 10 5 23 7 6 20 10 5 13 8 10

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

87

Joko Si ndik Broj ukljuene djece u aktivnost, po dobnim skupinama i vrstama igara, analizirano je i kod spontano nastalih i kod od odgojitelja voenih igara (tablica 11). Kod voenih aktivnosti, prosjean broj sudionika u aktivnosti raste u I fazi istraivanja s kronolokom dobi djece za sve vrste igara, s izuzetkom starije odgojne grupe. U odnosu na I fazu istraivanja, prosjean broj djece ukljuene u aktivnost se smanjuje za sve dobne skupine kod igara mimicry u I fazi, dok je zamjetan prosjeni porast broja djece ukljuene u aktivnost za igre agon u II fazi istraivanja. Donekle su izuzetak I srednja i III mlaa odgojna skupina u kojima su se gotovo sva djeca u I i u II fazi istraivanja ukljuivala u sve aktivnosti, to moe biti uvjetovano sposobnou odgojitelja da animiraju svu djecu za odreenu aktivnost. Razlog neto manjeg prosjenog broja djece ukljuene u aktivnost u starijoj odgojnoj grupi moe biti injenica da su starije odgojne grupe najdinaminije,u odnosu na grupnu atmosferu. Nadalje, u toj dobi, uslijed vee samostalnosti djece, znaajniji poticaj na aktivnost mogu biti didaktika i druga materijalna sredstva i sadraj same aktivnosti nego inicijativa odgojitelja (uloga odraslog). Kod spontanih aktivnosti, u I fazi istraivanja najvie je bilo prosjeno ukljuene djece u igre mimicry (nema porasta u funkciji dobi). Nema veih pravilnosti u promjenama kod igara mimicry, iz I u II fazu istraivanja, dok je kod igara agon primjetan napredak (prosjeni vei broj ukljuene djece). Kod igara mimicry i agon u II fazi provedbe istraivanja je primjetan porast prosjenog broja ukljuene djece s kronolokom dobi, a s izuzetkom starije grupe. Ovaj izuzetak i na ovom mjestu moglo bi se objasniti razvojnim karakteristikama djece 5-6 godina (Vasta, Haith i Miller 1997).
Tablica 11. Usporedba dobnih skupina djece po prosjenom broju djece koja sudjeluju u aktivnosti DOBNA SKUPINA AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJICA SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE Prosjean broj djece koja sudjeluju u aktivnostima (% i broj djece) I faza 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 22% 2(2) 56% 10(10) 94% 15(15) II faza I faza 5% 1(1) 7(20) 1(3) II faza 11% 2(2) ILINX ILINX ILINX Vrsta igre

88

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara...

DOBNA SKUPINA AKTIVNOSTI KOJE VODI ODGOJITELJICA SPONTANE AKTIVNOSTI DJECE Prosjean broj djece koja sudjeluju u aktivnostima (% i broj djece) I faza 5-6 godina 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina 5-6 godina 45% 9(9) 56% 5(5) 69 (44)% 12(8) 87% 14(14) 35 (40)% 7(8) 44 (67)% 4(6) 67(39)% 12(7) 75(50)% 12(8) 45% 9(9) 67% 6(6) 100% 18(18) 94 (100)% 15(16) 60% 12(12) II faza 46(54)% 6(7) 30(25)% 6(5) 89(72)% 16(13) 23(27)% 5(6) 39(31)% 5(4) 75% 15(15) 44(50)% 8(9) 55% 12(12) I faza 33% 3(3) 16(21)% 3(4) 47(53)% 7(8) 15(10)% 3(2) 16% 3(3) 15(10)% 3(2) 18 (22)% 4(5) II faza 13 (18) 3(4) 17% 2(2) 22% 4(4) 40 (27)% 6(4) 18 (22)% 4(5) 17% 2(2) 22 (28)% 4(5) 27% 4(4) ILINX MIMICRY MIMICRY MIMICRY MIMICRY AGON AGON AGON AGON ALEA ALEA ALEA ALEA Vrsta igre

Napomena: brojke u zagradama oznaavaju prosjean broj ukljuene djece korigiran za razliku izmeu broja djece koja su se tijekom neke aktivnosti ukljuila u aktivnost (ule) i broja djece koja su napustila aktivnost tijekom njena odvijanja.

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

89

Joko Si ndik Korigirani prosjek broja sudjelujue djece = (Ukupan broj sudjelujue djece + broj djece naknadno ukljuene u aktivnost broj djece koja su napustila aktivnost) / ukupan broj aktivnosti Uz pretpostavku da brojni metodoloki propusti, koji veim dijelom proizlaze iz namjene i karaktera eksperimenta u prirodnim uvjetima, nisu bitnije utjecali na rezultate istraivanja, te uz pretpostavku da igre ilinx dominiraju do navrene druge godine ivota, moe se oprezno pretpostaviti da je u odreenoj mjeri podrana hipoteza o ontogenetskom slijedu igara u uem smislu kod predkolske djece obuhvaene istraivanjem. Zakljuci Prikazana je klasifikacija igara prema konceptu Rogera Cailloisa na igre tipa agon, alea, mimicry, ilinx. Definirani su izvorni kriteriji Cailloisa za odreenje igara: sloboda, izdvojenost, neizvjesnost, neproduktivnost, propisanost, fiktivnost, svjesnost, zadovoljstvo. Analogno Cailloisovom "filogenetskom" prikazu slijeda dominacije pojedinih vrsta igara, izvedena je hipoteza o potencijalnom ontogenetskom slijedu uestalosti zastupljenosti razliitih igara u funkciji kronoloke dobi. Autor je diferencirao klase igara, koje ovise o opsegu znaenja koje ima rije "igra" u pojedinoj definiciji. Pretpostavio je da se kod igara u uem smislu rijei (po Cailloisovoj klasifikaciji vrsta igara), gledajui ontogenetski, prve kod djece javljaju igre ilinx i mimicry, a zatim agon i alea (mada postoje i indikacije da se igre agon javljaju u nekim sluajevima neto ranije od igara alea). Kod institucionalnih formi igara takoer se pretpostavlja da se igre ilinx i mimicry javljaju prije igara agon i alea, u funkciji starosne dobi. Izgleda opravdano pretpostaviti da se igre mimicry javljaju prije igara ilinx. Kod igara bez granica najee se prve javljaju igre ilinx, zatim igre mimicry, pa igre agon te posljednje igre alea. Kod izopaenih igara, igre mimicry se prve hipotetski javljaju, zatim igre agon i alea, dok bi se posljednje mogle izopaavati igre tipa ilinx. Igre po Bernu i razonode nema smisla promatrati ontogenetski, barem u predkolskoj dobi djeteta. U empirijskom se istraivanju nastojalo istraiti slijed pojavljivanja igara u uem smislu rijei kod razliitih dobnih grupa predkolske djece. Uzimajui u obzir preliminarni karakter ovog eksperimenta u prirodnim uvjetima, moe se iznijeti slijedee okvirne zakljuke: 1. U I fazi istraivanja (inicijalno stanje), prema kriterijima diferenciranja pojedinih vrsta igara u uem smislu, kod spontanih aktivnosti prevladavaju igre mimicry, te bismo njih stoga mogli smatrati dominantnim igrama predkolske djece, kod svih dobnih skupina. Kod voenih igara ista tendencija nije utvrena. 2. Prosjeno trajanje aktivnosti i prosjean broj ukljuene djece u igrovnu aktivnost raste s kronolokom dobi djece i u I i u II fazi istraivanja kod voe90 Antropologija 13, sv. 1 (2013)

Filogeneza i ontogeneza igara... nih aktivnosti. Meutim, kod spontanih aktivnosti djece ova pravilnost je slabije izraena. 3. Kod voenih aktivnosti, prosjeno trajanje aktivnosti i prosjean broj djece ukljuene u aktivnost rastu iz I u II fazu istraivanja. Porast je osobito zamjetan za igre agon (iz I u II fazu istraivanja), ali ne i kod igara mimicry. To moe biti dijelom i efekt poticanja igara tipa agon u II fazi istraivanja. Na temelju iznesenih rezultata, koji su vie smjernice za daljnji rad nego "pravila", moe se preporuiti slijedee: moda bi moglo biti poeljno organizirati vei broj voenih igara kroz koje bi se djeca predkolske upoznavala i ukljuivala u "naprednije" vrste igara, kao sredstava poticanja njihova psihofizikog razvoja (agon, alea); osobito za djecu srednje i starije vrtike dobi, moda bi bilo poeljno poticati u veoj mjeri igre tipa agon ili alea, kako bi ih djeca to ee spontano uvrtavala u svoj "repertoar" igara, unapreujui time vlastiti razvoj. Konano, oprezno bi se moglo smatrati da je u odreenoj mjeri hipoteza o ontogenetskom slijedu uestalosti pojedinih vrsta igara u uem smislu ovim istraivanjem podrana. Meutim, preliminarna obiljeja ovog eksperimenta u prirodnim uvjetima samo je smjernica za budue istraivae ovog podruja. Literatura: Berne, Eric. 1984. Koju igru igra ? Beograd: Nolit. Caillois, Roger. 1979. Igre i ljudi. Beograd: Nolit. Eljkonjin, Danijel Borisovi. 1981. Psihologija deje igre. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Langer, John. 1981. Teorije psihikog razvoja. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Lowen, Alexander. 1984. Bioenergetika. Beograd: Nolit. Oatley, Keith i Jenkins Jennifer M. 2003. Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sindik, Joko. 2000a. "Pokuaj provjere hipoteze o ontogeneze vrsta igara u uem smislu rijei". U: Zbornik radova znanstveno struno savjetovanje "Slobodno vrijeme i igra", ur M. Andrijaevi, str. 56-62. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu; Zagrebaki portski savez; Zagrebaki Velesajam. Sindik, Joko. 2000b. "Psihosocioloko odreenje igara kroz teoriju Rogera Cailloisa". U Zbornik radova znanstveno struno savjetovanje "Slobodno vrijeme i igra", ur M. Andrijaevi, str. 31-37. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu; Zagrebaki portski savez; Zagrebaki Velesajam. Vasta, Ross, Haith Marshall M., Miller, Scott A. 1997. Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Antropologija 13, sv. 1 (2013)

91

Joko Si ndik Primljeno: 11.12.2012. Prihvaeno: 7.2.2013. Joko Sindik PHYLOGENESIS AND ONTOGENESIS OF GAMES IS THERE A PARALLELISM? The article shows the classification of games according to the concept of Roger Caillois for type of games: agon, alea, mimicry, ilinx. Analogously to Caillois' "phylogenetic" view about entire dominance of certain types of games, is derived hypotheses about potential ontogenetic sequence of the frequency representation of different games according to chronological age. The classes of games are differentiated, depending on the extent of the meaning that has the word "game" in each definition. It is assumed that at the games in the strict sense of the word, chronologically the first occurr in children ilinx and mimicry and later agon and alea. At the institutional form of games is also assumed that games type ilinx and mimicry occur before games agon and alea, as a function of age, while mimicry occur before ilinx games. In games without frontiers is usually first appear ilinx, then mimicry, after it agon and alea as last type of the game. At perverse games, mimicry occurs the first (hypothetical), then agon and alea games, while the latter are games type ilinx. Games by Bern and entertainment does not make sense to observe ontogenetic, at least in early age child. The empirical research was to investigate the sequence of occurrence of games in the strict sense of the word in different age groups of preschool children. A sample of preschool children of different ages was examined in the kindergarten Sleeping Beauty in Zagreb. Between the first and second phase of the assessment were systematically encouraged hypothetical "progressive" types of games. It was found that "typical" games, which are probably the dominant in preschool age are of mimicry types, especially in spontaneous activity. During the research, there was an increase in the representation of hypothetical "advanced" types of games, which can indicate the desirability of planned stimulating "complex" types of games for children, in order to encourage the overall development of the child. Keywords: classification of classes and types of games, preschool children, differences

92

Antropologija 13, sv. 1 (2013)