PFO

TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO

*Raeno prema ZOO-u 08., Gorencu Za!onu o m"en c #e!u, u$ !on$u%&ac "u % &era&ure $ Graan'!o( pra)a
)e&om c

2010.

TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO

OP*+ ,+O

Trgovako pravo danas vue svoje povijesne korijene iz opeg trgovakog prava koje se kod nas nakon Drugog svjetskog rata razvijalo kao privredno pravo. Pojedina izolirana pravila u trgovini zabiljeena su ve u najranijim kodifika ijama antiki! drava kao sastavni dio opeg prava. "o# ni u rimskom se pravu nije razvilo kao posebno pravo. Tek u srednjem vijeku stvoreni su uvjeti za posebno pravo koje je reguliralo trgovinu. Tako su uslijedile i prve kodifika ije. To su# prije svega# fran uski trgovaki zakonik $%ode de %ommer e iz 1&0'.( i njemaki trgovaki zakonik $)andelsgesetzbu ! iz 1&*'(. + izradi trgovaki! zakonika tri su mogua sustava, 1. subjektivni - po kojem pod propise trgovakog zakonika potpadaju samo profesional i 2. objektivni - po kojem se ne pita tko obavlja odre.enu transak iju# nego /to je predmet transak ije i 0. mje/oviti - sustav u kojem pod trgovaki zakonik potpada profesionalna trgovaka djelatnost trgov a# ali i djelatnost netrgov a koja ima trgovaki znaaj. + tom se sustavu razlikuju subjektivni i objektivni trgovaki poslovi. + novije se vrijeme tei jedinstvenoj regula iji gra.anskog i trgovakog prava tako da se materija obaju prava obra.uje u jedinstvenoj kodifika iji - ideja te jedinstvene regula ije oivotvorena je u /vi arskom 1akoniku o obvezama iz 1*11. godine. + )rvatskoj se trgovako pravo razvijalo u sklopu )absbur/ke 2onar!ije - tako je u )rvatskoj# 3ojvodini i 2e.imurju vrijedio )rvatski trgovaki zakon iz 1&'4. godine# na podruju Dalma ije je vrijedio austrijski trgovaki zakonik iz 1&52. godine# a u 6i) Trgovaki zakon iz 1&&0. godine koji je ra.en pod utje ajem njemakog prava# odnosno )rvatskog trgovakog zakona. 7tvaranjem druge 8ugoslavije 1*94. godine veina je proizvodni! sredstava i sva bogatstva pretvorena u dravno vlasni/tvo. Privatna je ini ijativa bila sasvim potisnuta# a umjesto nje je stvoren so ijalistiki privredni sektor. Promjene koje su se dogodile 1**0. godine dovele su i do drugaijeg pristupa materiji koja se prouava kao trgovako pravo. :sim +stava ;)# za na/e su trgovako pravo temeljna dva zakona, 1TD i 1::. <zjednaavanjem obveznog prava ne dolazi do fuzije gra.anskog i trgovakog ugovornog prava nego je modernizirano jelokupno ugovorno pravo# provedena je tzv. komer ijaliza ija gra.anskog prava. Trgovako je pravo u suvremenom smislu takva grana prava koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pruanja usluge, te pravne institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih poslova. Trgovako pravo je najue povezano s ustavnim# gra.anskim# radnim i gospodarskim $privrednim( pravom. +stavno pravo je pravna grana koja obu!vaa pravne norme i institute koji ure.uju temelje dru/tvenog i politikog ure.enja zemlje# temeljne slobode i prava ovjeka# ustrojstvo dravne vlasti i lokalne uprave i samouprave. =ako se +stavom utvr.uju i temeljna gospodarska prava# to je ustavno pravo i vaan izvor trgovakog prava. >ra.ansko pravo je grana jedinstvenog pravnog sustava kojim se ure.uju imovinski odnosi# osobna neimovinska prava i poloaj osoba u tim odnosima. =ao temeljno privatno pravo# gra.ansko pravo je ope pravo koje vrijedi za sve gra.ane. :sim tog opeg privatnog prava postoje posebna privatna prava za posebna zanimanja ili djelatnosti za koje# osim opi!# 2

Page2

Page2

vrijede i posebne norme kao /to su posebno pravo za trgov a $trgovako pravo( i posebno pravo koje se odnosi na zaposlene. >ra.ansko pravo vrijedi za sve privatnopravne odnose ako nisu posebno ure.eni posebnim privatnopravnim normama. 1bog toga npr. opi dio gra.anskog prava# kao uostalom i ostale njegove norme koje su primjenjive# vrijedi i za trgovako pravo# ako njime materija o kojoj je rije nije drukije ure.ena. Predmet ure.enja radnog prava su zasnivanje i prestanak radnog odnosa# za/tita osoba u radnom odnosu# prava i obveze iz radnog odnosa.... Prava koja zaposleni stjeu temeljem radnog odnosa# kao /to su pravo suodluivanja u organima trgovakog dru/tva# prava na sudjelovanje u dividendi i slino# su predmet trgovakog prava. Izvori trgovakog prava su, ? prop ' $+stav# zakoni i podzakonski akti. 8edan propis moe sadravati prisilne i dispozitivne odredbe odnosno norme. Prisilne ili kogentne su one koje subjekti moraju bezuvjetno po/tovati# bez prava da u njima bilo /to sami mijenjaju. Dispozitivne odredbe ovla/uju subjekte da svoje odnose mogu i drugaije urediti od onog /to odre.uje propis# a dispozitivna se norma primjenjuje tek ako stranke nisu svojom voljom odredile drukije ili su to propustile odrediti - naroito se javljaju u trgovakom i gra.anskom pravu.( ? au&onomno &r(o)a#!o pra)o $openito oznaava dru/tveni izvor prava koje stvaraju sami adresati# odnosno oni kojima je namijenjeno. @utonomno trgovako pravo su takve pravne norme koje stvaraju subjekti trgovakog prava samostalno# ali u okvirima koje im dopu/ta zakonodava . Pojavljuje se u obliku poslovni! tj. trgovaki! obiaja# uzan i# opi! uvjeta poslovanja# klauzula i slino. Pod izrazom obiaji podrazumijevaju se naini postupanja za koje razumne osobe istog svojstva# kada se na.u u istoj situa iji kao ugovorne stranke# redovito smatraju da se imaju primijeniti na sklapanje nji!ovi! ugovora. Uzance su kodifi irani poslovni obiaji# a kodifika iju obavljaju i objavljuju ovla/tena tijela. =od nas postoje ope uzan e za promet robom# koje su ograniene na ono /to je ope i zajedniko za sve sudionike prometa robom u gospodarstvu# a u nji! su unesena i neka temeljna pravila obveznog prava# te posebne uzan e - takvi poslovni obiaji koji se odnose na ue podruje gospodarski! djelatnosti ili na odre.enu robu i slino. "ji! je ovla/tena utvr.ivati )>=. ormularno je pravo onaj dio autonomnog prava gdje se ugovori sklapaju prema unaprijed pripremljenim obras ima.:bli i u kojima se pojavljuje formularno pravo su opi uvjeti poslovanja# tipski i ad!ezijski ugovori te razne klauzule. Tipski ugovori su oni u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed pripremljeni na rt ugovora kojima se redovito slui - ponuditelj naelno dopu/ta odstupanje od predloenog formulara. + ad!ezijskim ugovorima ponuditelj vee sklapanje ugovora uz pri!vaanje svi! uvjeta sadrani! u formularu i ne pristaje ni na kakvu promjenu.( ? 'u-'!a ar. &ra/na pra!'a ? pra)na $nano'& ? a!& po"e- n 0 (o'po-ar'! 0 & "e%a, &". "a)na o)%a1&en"a. !edosljed primjene pravni! normi, ugovor# posebne uzan e# posebni dobri poslovni obiaji# ope uzan e# opi dobri poslovni obiaji# dispozitivni propisi trgovakog prava# pravna pravila )rvatskog trgovakog zakonika iz 1&'4. godine $uvjetno(# dispozitivni propisi gra.anskog prava# pravna pravila :>1?a $uvjetno(# sudska praksa $neizravno( i pravna znanost $neizravno(. 7tatut i dru/tveni ugovor nisu opi izvori trgovakog prava kao /to je npr. propis koji obvezuje sve sudionike pravnog prometa# ali on je za pojedine subjekte# kako za nji!ove unutra/nje odnose tako i za odnose prema van# obvezatni akt koji je za nji! u velikoj mjeri izvor prava# obveza i odgovornosti.

O2+34564A O2V5ZNOG PRAVA O.)e$no pra)o je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi. :bvezni odnosi su oni dru/tveni odnosi u koje ljudi ulaze povodom inidaba. :bvezni su odnosi takvi odnosi u kojima je jedna strana $vjerovnik( ovla/tena od druge strane $dunika( za!tijevati da joj preda neku stvar $dare(# da joj ne/to uini $"acere( ili da ne uini ne/to na /to bi inae imala pravo $tj. da ne/to trpi - pati(# ili da ne/to propusti $non "acere(. "o# obvezno pravo ne ure.uje sve mogue obvezne odnose ve samo one koji imaju gospodarsko?prometno znaenje. To su obvezni odnosi koji nastaju me.u ljudima u pro esu razmjene dobara i usluga odnosno oni obvezni odnosi koji nastaju u oblasti prometa. :bvezni odnosi# naime# prvenstveno nastaju u gospodarskoj osnovi dru/tva. :ni nastaju u prometnom pro esu /to znai da su oni u prvom redu materijalni dru/tveni odnosi. "ad tim se odnosima obvezno pravo izgra.uje kao nadgradnja. Promet je# dakle# gospodarska osnova obveznog prava. 6ez obzira na razliitosti# obvezni odnosi su takvi odnosi koji u odre.enim uvjetima nastaju# mijenjaju se i gase iz ega proizlaze i njegova po'e.na o. %"e/"a, 7. objekt obveznog odnosa je # n -.a ili# prema 1::?u# predmet obveze. Ainidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku. :na je po svojim unutarnjim osobinama takva da je i vjerovniku i duniku u veini sluajeva stalo do toga da se inidba im prije ispuni. 8. obvezni odnosi su re%a& )n . :bvezno je pravo subjektivno obvezno pravo# a po svojem je djelovanju relativno jer djeluje samo izme.u stranaka koje se nalaze u odre.enom obveznopravnom odnosu i bilo kakvo ispunjenje od trei! se ne moe traiti. =ako su u obveznom odnosu sudioni i tono odre.eni# u pravilu samo oni i mogu povrijediti sam odnos. + takvom sluaju do izraaja dolazi imovinska sank ija. 9. obvezni odnosi su - 'po$ & )n . + obveznom pravu najpotpunije je do/lo do izraaja upravo naelo dispozitivnosti /to podrazumijeva da sudioni i u prometu potpuno slobodno ure.uju obvezne odnose# kao i !oe li u obvezne odnose uope ulaziti. 8edino je ogranienje mogunost i dopustivost sadraja. 7adraj obveznopravnog odnosa je prema 1::?u nedopustiv ukoliko je u suprotnosti s +stavom# prisilnim propisima ili pravilima morala. 6udui se obvezno pravo temelji na naelu dispozitivnosti# na njega se ne moe primijeniti naelo zatvorenog broja obveznopravni! odnosa. 8ednako tako# broj obveznopravni! odnosa nije ogranien ni po vrsti ni po obliku. To naelo# me.utim# vrijedi samo za segment ugovorni!# ali ne i za segment izvanugovorni! odnosa. :. temeljni izvor obveznog odnosa je ugovor# a iznimno moe nastati i na temelju drugi! injeni a. Dono/enjem 1akona o obveznim odnosima kod nas su pri!vaena jedinstvena pravila koja vrijede za sve subjekte koji sudjeluju u prometu roba i usluga. 1:: nije jedinstven samo glede subjekata nego i s obzirom na pravne poslove# jer vrijedi za sve vrste ugovora bez obzira tko i! sklapa# osim kada za trgovake ugovore nije izrijekom drugaije odre.eno. , 'po$ & )n !ara!&er o-re-a.a - sudioni i mogu svoj obvezni odnos urediti drugaije nego /to je 1::?om odre.eno# ako iz pojedine odredbe 1::?a ili iz njezina smisla ne proizlazi /to drugo. O. #a" pra!'a - u obveznim odnosima me.u trgov ima primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su me.usobno razvili - u tim se odnosima 2

Page2

primjenjuju i trgovaki obiaji koje trgov i redovito primjenjuju u istim takvim odnosima# ako sudioni i u njima nisu izrijekom ili pre/utno iskljuili nji!ovu primjenu. Trgovaki obiaji i praksa koju su trgov i me.usobno razvili# za iju su primjenu ispunjene pretpostavke 1::?a# primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. + obveznim odnosima me.u ostalim sudioni ima primjenjuju se obiaji kad je nji!ova primjena ugovorena ili zakonom propisana. Po'&upan"e u '!%a-u 'a '&a&u&om, -ru1&)en m u(o)orom, o-no'no pra) % ma - pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom# dru/tvenim ugovorom# odnosno pravilima. @li ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu# dru/tvenom ugovoru# odnosno pravilima ostaje na snazi# osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukije odre.eno. "a/ 1:: je usvojio opepri!vaenu podjelu obveznog prava na opi i posebni dio. :pi dio sadri sve institute koji su zajedniki svim ugovornim obvezama i glavnim obli ima izvanugovorni! obveza# dok posebni sadri pojedine vrste ugovora koji su se u prometu tipizirali. =riterij za unutarnje usustavljivanje opeg dijela 1::?a su izvori obveza. Prema 1::?u obveze nastaju iz, - pravni! poslova - prouzroenja /tete - stje anja bez osnove - poslovodstva bez naloga# - javnim obeanjem nagrade i - izdavanjem vrijednosni! papira# a mogu nastati i na - osnovi odluke suda ili druge javne vlasti. Na#e%a o.)e$no( pra)a; 7. Na#e%o 'a)"e'no'& po1&en"a - sam naziv govori i o njegovom sadraju. To naelo spada u pravne standarde. <stom idejom koristilo se i rimsko pravo u kojem se misao izraena u ovom naelu oznaavala pojmom bona "ides /to znai postupanje u dobroj vjeri i dranje zadane rijei. + suvremenim interpreta ijama pod ovim se naelom podrazumijeva postupanje s povjerenjem i obzirom naspram suugovaratelja# razvijanje suradnje# podjednako uvaavanje strana prilikom tumaenja ugovoraB. 8. Na#e%o "e-na!e )r "e-no'& # n -a.a - prema 1::?u# u zasnivanju dvostrani! ugovora sudioni i polaze od naela jednake vrijednosti inidaba dok se zakonom odre.uje u kojim sluajevima naru/avanje tog naela povlai pravne posljedi e. Promatrajui takvu zakonsku odredbu mogu se uoiti najmanje tri neloginosti. To su, da osim dvostrani! postoje i jednostrani ugovori# da naelo ekvivalentnosti vrijedi za sve a ne samo za dvostrane ugovore te neloginost glede sadraja inidbe budui se u itiranoj odredbi govori samo o sluajevima kada je sadraj inidbe davanje ali ne i kada joj je sadraj npr. injenje. Povreda naela ekvivalentnosti izaziva pravne posljedi e samo ako je do/lo do oitog nerazmjera me.u inidbama odnosno ako je nejednakost vrijednosti pre/la zakonom odre.enu grani u $zelena/ki ugovori(. =od neki! dvostranoobvezni! ugovora 1:: ak uskrauje pravo na nji!ovo poni/tavanje premda je do/lo do oitog nerazmjera izme.u vrijednosti presta ija $ugovori na sreu# javna prodaja ili kada je za stvar dana vi/a ijena od realne ali zbog osobite naklonosti( 2

Page2

9. Na#e%o $a.rane prou$ro#en"a 1&e&e # u rimskom pravu je izraeno sintagmom neminem leadere. To naelo znai da je svatko duan suzdrati se od postupaka kojima drugome moe uzrokovati /tetu. Pravne posljedi e tog naela ogledaju se u za!tjevu za uklanjanjem izvora opasnosti ili u odgovornosti za /tetu. :. Na#e%o -u/no'& 'pun"en"a o.)e$e < sudioni i obveznopravnog odnosa duni su ispuniti svoje obveze. + ugovornim odnosima to je izraeno poznatom maksimom pa ta sunte servanda $ugovore treba izvr/avati(. :sim /to se prilikom ispunjenja obveze treba postupati s panjom Cdobrog gospodarstvenikaD odnosno dobrog domaina# sudioni i obveznopravnog odnosa trebaju se suzdravati od postupaka kojima bi drugoj strani oteali ispunjenje njezine obveze. <zuze i od primjene tog naela strogo su odre.eni propisom kao /to je# primjeri e# u sluaju nemogunosti ispunjenja zbog doga.aja za koji nije odgovorna ni jedna od ugovorni! strana ili kod izmjene ugovora zbog promijenjeni! okolnosti. =. ,u/no'& 'ura-n"e < sudioni i obvezni! odnosa duni su sura.ivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim obvezama. >. 7udioni i obvezni! odnosa su ra)nopra)n . ?. Za.rana $%oupora.e pra)a < zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato. Vr'&e o.)e$a; O.)e$a je pravni posao izmeu dvije osobe po kojem je jedna od njih, odnosno vjerovnik ili creditor, od druge osobe $dunika ili debitora% ovla&tena zahtijevati ispunjenje odreene inidbe, a ta ju je druga osoba duna ispuniti. ;azlikujemo, 1. Potpune i nepotpune obveze 2. :bveze s vi/e subjekata 0. :bveze s vi/e inidaba 9. "ovane obveze Po&pune nepo&pune o.)e$e; 'otpune obveze - obveze u kojima su sadrana sva etiri potrebna elementa ? trabina se sastoji od subjektivnog prava vjerovnika na inidbu i za!tjeva za ispunjenje inidbe# dok se dugovanje sastoji od duga i odgovornosti. "aime# vjerovnik je u obveznom odnosu aktivna strana pa# gledajui sa stajali/ta njegovog za!tjeva na inidbu# govorimo o trabini. 1bog toga se obvezno pravo esto naziva i trabenim pravom. 7ama trabina se sastoji od dva elementa odnosno od subjektivnog prava vjerovnika na inidbu i njegovog za!tjeva za njezino izvr/enje uperenog protiv dunika. 7 druge strane# dunik je pasivna strana obveznog odnosa pa# ako se itav odnos promatra s njegovog gledi/ta# govorimo o obvezi. "o# da bi postojala obveza mora postojati i njoj odgovarajua trabina. =ada se eli oznaiti jedino dunikova pozi ija u obveznopravnom odnosu# umjesto obveze moglo bi se govoriti o dugovanju. =ao i trabina# i dugovanje se sastoji od dva elementa a to su dug# koji zapravo oznaava sadraj obveze# i odgovornost koja predstavlja dunost ispunjenja obveze na koju se odnosi vjerovnikov za!tjev. (epotpune obveze - osnovno je pravilo gra.anskog prava da dunik za svoje obveze vjerovniku odgovara ijelom svojom imovinom. Postoje# me.utim# sluajevi u kojima dunik za postojei dug uope ne odgovara ili ne odgovara ijelom ve samo dijelom

Page2

svoje imovine. 1bog toga razlikujemo, naturalne obveze i obveze s ogranienom odgovorno/u. ) "@T+;@E"F <E< P;<;:D"F :63F1F. + obveznom pravu poznati su sluajevi obveznopravni! odnosa u kojima na vjerovnikoj strani postoji subjektivno pravo ali ne i za!tjev za ispunjenje inidbe. + takvom sluaju na dunikoj strani postoji dug ali ne i odgovornost. Takva se situa ija javlja kod zastarjele obveze ili prema pravnom pravilu kod usmenog darovanja bez prave predaje. 1a takve je obveze karakteristino da se mogu valjano ispuniti ali se njihovo ispunjenje ne moe ostvariti tubom protiv volje dunika. 1bog toga se takve obveze nazivaju naturalnim# nepotpunim ili neutuivim obvezama. "a zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti ve iskljuivo na temelju prigovora tuenika. ) :63F1F 7 :>;@"<AF":2 :D>:3:;":GH+. To su obveze koje imaju sva etiri potrebna elementa no odgovornost je ograniena. :graniavanje odgovornosti javlja se u tri oblika, sustav abandona ili napu/tanja stvari $est u pomorskom pravu( ovr/ni ili pekulijarni sustav $npr. kod naslje.ivanja - vjerovni i zatrae separatio bonorum - nasljednik za obveze ne odgovara ijelom svojom imovinom ve samo ostavinom( sustav kvantitativno ograniene odgovornosti $dunik za obveze odgovara ijelom svojom imovinom ali samo do odre.enog iznosa(. O.)e$e ' ) 1e 'u."e!a&a @p%ura% '& #!e o.)e$eA; Dualistike se obveze mogu javiti u dvije varijante. Prema jednoj je jedan subjekt vjerovnik# a drugi dunik - u tom sluaju je rije o jednostranoobveznom odnosu. Prema drugoj varijanti svaka je strana istovremeno i vjerovnik i dunik - tada je rije o dvostranoobveznom odnosu. <ma i takvi! odnosa u kojima se na bilo kojoj strani# ili na obje strane# nalazi vi/e subjekata tada govorimo o pluralistikim obvezama. Pluralistike se obveze dijele na djeljive# nedjeljive i solidarne. )jeljive obveze - djeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kada je inidba djeljiva a u obveznopravnom odnosu se pojavljuje vi/e subjekata. Prema 1::?u# obveza je djeljiva ako se ono /to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima. Ti dijelovi moraju imati ista svojstva kao i ijeli predmet# a predmet tom podjelom ni/ta ne gubi od svoje vrijednosti. Ainidba je# dakle# djeljiva onda kada se moe podijeliti na dijelove ili kvote $novane inidbe(. @ko u odnosu ima vi/e vjerovnika# a ni/ta drugo nije ugovoreno# obveza se me.u njima dijeli na jednake dijelove i svaki od nji! moe za!tijevati samo svoj dio trabine. 8ednako je i ako ima vi/e dunika - obveza se# ako nije drugaije ugovoreno# me.u njima dijeli na jednake dijelove a svaki je od nji! duan ispuniti samo svoj dio obveze. 2e.u djeljivim obvezama treba razlikovati rastavljene obveze kod koji! na istoj strani obveznog odnosa jedan subjekt ima samo pravo# a drugi samo obvezu $npr. osiguranje ivota u korist tree osobe(. =ad ima vi/e dunika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovakim ugovorom# oni odgovaraju solidarno vjerovniku# osim ako su to izrijekom otklonili. (edjeljive obveze - nedjeljiva ili nerazdijeljena obveza nastaje kada je inidba nedjeljiva a u obveznom se odnosu nalazi vi/e subjekata na bilo kojoj strani. "edjeljiva je# dakle# ona inidba koja se ne moe podijeliti u kvote. "edjeljive su uglavnom sve one inidbe kojima je sadraj injenje. 2

Page2

Page2

"edjeljive inidbe treba promatrati kroz dva sluaja, sluaj vi/e vjerovnika i sluaj vi/e dunika. aA 7E+A@8 3<GF 38F;:3"<=@ - svaki je vjerovnik subjekt ijele trabine ali ispunjenje mogu za!tijevati samo svi zajedno. @ko se ispunjenje za!tijeva pojedinano# to mora biti uz ovla/tenje ostali! vjerovnika da onaj koji za!tijeva nastupa i u nji!ovo ime. Tubeno je pravo samostalno. Tubeni se za!tjev postavlja kumulativno za sve ali onaj koji ga postavlja ne mora traiti pristanak drugi! vjerovnika. Dunik inidbu ispunjava svima zajedno# samo jednom vjerovniku ako istupa u ime svi! ili dug polae u sudski depozit. .A 7E+A@8 3<GF D+I"<=@ - svakog od dunika odgovornost tereti za ijelu obvezu. Dakle# bilo koji od dunika# ako to zatrai bilo koji od vjerovnika# mora ispuniti ijelu obvezu. "akon izvr/enja obveze# duni i se me.u sobom razraunavaju na temelju regresa. *olidarne obveze - solidarna obveza je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od vi&e vjerovnika ovla&ten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg od vi&e dunika, a svaki je od vi&e dunika duan cijelu inidbu ispuniti iako je inidba djeljiva. @ko je inidba jednom ispunjena# namireni su svi vjerovni i a oslobo.eni su svi duni i. =od solidarne obveze razlikuje se aktivna solidarnost odnosno situa ija kada vi/e subjekata ima na vjerovnikoj strani# i pasivna solidarnost odnosno situa ija kada vi/e subjekata ima na strani dunika. aA @=T<3"@ 7:E<D@;":7T - situa ija kada je vi/e subjekata na vjerovnikoj strani. 7vaki od vjerovnika moe za!tijevati ispunjenje ijele ili# ako to eli# samo dijela inidbe. 7vaki je vjerovnik alternativno subjekt ijele trabine /to znai da dunik inidbu moe ispuniti kome !oe# ali uvijek ju mora ispuniti onom vjerovniku koji je to prvi zatraio. :tpustom duga i obnovom izme.u dunika i jednog vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi dio te trabine vjerovnika. "agodba /to ju je sklopio jedan od solidarni! vjerovnika s dunikom nema uinak prema ostalim vjerovni ima# ali oni imaju pravo pri!vatiti tu nagodbu# osim kad se ona odnosi samo na dio vjerovnika s kojim je sklopljena. =ad dunik do.e u zaka/njenje prema jednom solidarnom vjerovniku# u zaka/njenju je i prema ostalima - zaka/njenje jednog vjerovnika djeluje i prema ostalim vjerovni ima. Priznanje duga uinjeno jednom vjerovniku koristi svima. @ko jedan vjerovnik prekine zastaru ili ako prema njemu ne tee zastara# to ne koristi ostalim vjerovni ima i prema njima zastara tee i dalje. :dri anje od zastare uinjeno prema jednom vjerovniku koristi i ostalim vjerovni ima. 7olidarnost vjerovnika se ne predmnijeva. @ktivna solidarnost nastaje kada je ugovorena ili odre.ena zakonom. .A P@7<3"@ 7:E<D@;":7T - situa ija kada je vi/e subjekata na strani dunika. 7vaki je od dunika duan ispuniti ijelu inidbu ili samo dio inidbe ako to vjerovnik za!tijeva. =od pasivne solidarnosti dug je alternativan dok je odgovornost kumulativna. <znimke su trgovaki ugovori gdje duni i odgovaraju solidarno osim ako je to izrijekom otklonjeno. 7vaki se solidarni dunik moe pozvati na prijeboj koji je uinio njegov sudunik. Trabinu koja pripada solidarnom duniku ne mogu prebijati ostali suduni i.

1aka/njenje jednog solidarnog dunika nema uinak prema ostalim duni ima isto vrijedi i kad jedan od solidarni! dunika prizna dug. :bnovom koju je vjerovnik uinio s jednim# osloba.aju se i ostali duni i. @ko su vjerovnik i dunik obnovu ograniili na dio obveze koji dolazi na ovoga# obveza ostali! ne prestaje nego se samo smanjuje za taj dio. "agodba /to ju je sklopio jedan od dunika nema uinak prema ostalim duni ima# ali oni imaju pravo pri!vatiti tu nagodbu ako ona nije ograniena na dunika s kojim je sklopljena. =od sjedinjenja# obveza ostali! dunika smanjuje se za iznos dijela koji spada na dunika koji je postao i vjerovnik. =ad vjerovnik do.e u zaka/njenje prema jednom solidarnom duniku# on je u zaka/njenju i prema ostalim solidarnim duni ima. 1aka/njenje jednog solidarnog dunika nema uinak prema ostalim duni ima. <sto vrijedi i kad jedan od solidarni! dunika prizna dug. 1astara - ako ne tee ili je prekinuta prema jednom duniku# ona tee za ostale solidarne dunike i moe se navr/iti# ali dunik prema kojem obveza nije zastarjela i koji ju je morao ispuniti ima pravo za!tijevati od ostali! dunika prema kojima je obveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio duga. :dri anje od navr/ene zastare nema uinak prema ostalim suduni ima. Pasivna solidarnost nastaje ugovorom# odredbom posljednje volje ili na temelju zakona. 7olidarna obveza prestaje ispunjenjem ili kompenza ijom# a pod odre.enim pretpostavkama i otpustom duga. >lede otpusta duga# treba rei da# kod solidarnosti vjerovnika# otpustom duga kojeg izvr/i jedan vjerovnik smanjuje se solidarna obveza za iznos njegove trabine. "jegova odluka o otpustu njegovog dijela duga ne dira u prava ostali! vjerovnika. =od solidarni! dunika# otpust duga izvr/en sporazumno s jednim dunikom osloba.a obveze i ostale dunike osim ako je otpust za svr!u imao da oslobodi duga samo onog dunika s kojim je otpust izvr/en. + tom se sluaju za ostale dunike solidarna obveza smanjuje samo za njegov dio. Prema tome# treba utvrditi je li rije o otpustu in rem $otpust kojem je namjera otpust duga prema svim duni ima s iljem ga/enja obveze( ili o otpustu in personam $otpust kojem je namjera oslobo.enje od duga za tono odre.enog dunika(. Pravo regresa znai pravo povrata. + regresnom za!tjevu nema solidarnosti. "o# pravo na regres se gubi ako je dunik ispunio obvezu koju nije bio duan ispuniti, npr. isplatio je zastarjeli dug bez isti anja prigovora zastare. Dunik koji je ispunio obvezu ima pravo za!tijevati od svakog sudunika da mu naknadi dio duga koji pada na njega. Pri tome nije od utje aja okolnost /to je vjerovnik nekog od sudunika oslobodio od duga ili mu je dug smanjio. Dio koji pada na dunika od kojeg se ne moe dobiti naknada dijeli se razmjerno na sve dunike. @ko je solidarna obveza osnovana u iskljuivom interesu jednog solidarnog dunika# on je duan naknaditi ijeli iznos duga suduniku koji je namirio vjerovnika. O.)e$e ' ) 1e # n -a.a; +lternativne obveze - obveze kod koji! dunik duguje dvije ili vi/e inidaba# ali se obveze ispunjava im ispuni jednu od nji!. @ko ni/ta drugo nije ugovoreno# pravo izbora ima dunik i obveza prestaje kad dunik ispuni inidbu koju je izabrao.

Page2

<zbor je uinjen kada strana koja ima pravo izbora drugu obavijesti /to je izabrala nakon toga odluku ne moe mijenjati. Dunik ima pravo izbora sve dok u ovr/nom postupku jedna od dugovani! stvari ne bude potpuno ili djelomino predana vjerovniku po njegovu izboru. @ko pravo izbora pripada vjerovniku# a on se ne oituje o izboru u roku odre.enom za ispunjenje# dunik ga moe pozvati da uini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika. @ko izbor treba uiniti neka trea osoba# a ona to ne uini# svaka strana moe za!tijevati da izbor obavi sud. @ko se bilo koja od inidaba ne moe ispuniti bez iije krivnje# obveza se ne gasi ve se ograniuje na preostaluJe inidbuJe. +ko je odgovoran dunik obveza se ograniuje na preostalu inidbu osim ako je pravo izbora imao vjerovnik - tada on moe za!tijevati ili ispunjenje preostale inidbe ili naknadu /tete. +ko je odgovoran vjerovnik obveza se gasi. "o# ako je dunik imao pravo izbora tada on moe odabrati pristaje li na ga/enje obveze ili e obvezu ispuniti preostalom inidbom te traiti naknadu /tete. @ko je# pak# pravo izbora imao vjerovnik tada on moe duniku nadoknaditi /tetu i za!tijevati ispunjenje preostale inidbe. akultativne obveze # obveze kod koji! dunik duguje samo jednu inidbu ali mu je dopu/teno osloboditi se svoje obveze ispunjenjem neke druge# odre.ene inidbe. To njegovo ovla/tenje naziva se alternativnim ovla/tenjem ili "acultas alternativa. 2oe se koristiti tom moguno/u sve dok vjerovnik u ovr/nom postupku ne primi potpuno ili djelomino ispunjenje inidbe. @ko do.e do nemogunosti ispunjenja obveze# obveza se gasi. @ko je dunik kriv# vjerovnik moe za!tijevati samo naknadu /tete ali se dunik i toga moe osloboditi ispunjenjem inidbe na koju je alternativno ovla/ten. @lternativno ovla/tenje je mogue i na strani vjerovnika - on moe# umjesto dugovane# od dunika traiti ispunjenje druge odre.ene inidbe. Prema 1::?u# to je mogue ako je tako ugovoreno ili predvi.eno zakonom. 1:: tu situa iju naziva fakultativnim potraivanjem. ,umulativne obveze - obveze u kojima dunik duguje vi/e inidaba a obveze se osloba.a ako i! sve ispuni. <spunjenje moe biti ugovoreno u isto doba ili suk esivno. 7uk esivno e osobito doi u obzir kod# npr. kupnje opreme za tvorni u. Do.e li do nemogunosti ispunjenja# a dunik nije kriv# obveza se za tu inidbu gasi. "o# vjerovnik moe za!tijevati ispunjenje ostali! inidaba ili se obveza gasi. @ko dunik je kriv za nemogunost ispunjenja# vjerovnik ima pravo na naknadu /teta i na ispunjenje ili odustanak od ispunjenja ostali! inidaba. No)#ane o.)e$e; "ovana obveza je ona obveza koja za inidbu ima odre.eni iznos nov a. =ako se novana inidba vi/e ne smatra inidbom davanja zamjenjivi! stvari nego inidbom vrijednosti# kljuno pitanje kod novani! obveza je treba li visinu novane obveze uskla.ivati s promjenama u vrijednosti nov a do koji! do.e u vremenu od sklapanja pravnog posla do trenutka ispunjenja novane inidbe# osobito u poslovima na dulji rok. :dgovor treba potraiti u naelu monetarnog nominalizmaC=ad obveza ima za inidbu iznos nov a# dunik je duan isplatiti onaj broj novani! jedini a na koji obveza glasi# osim kad zakon nare.uje /to drugo.D Prema naelu valorizma# promjena vrijednosti nov a odnosno njegove kupovne moi za!tijeva promjenu visine novane svote koja je objekt novane obveze. @ko vrijednost nov a

Page2

Page2

padne# broj novani! jedini a treba poveati# a ako poraste onda broj novani! jedini a treba smanjiti. =rajnji smisao valoriza ije jest osiguranje razmjene ekvivalenata /to je temeljni smisao naela jednake vrijednosti inidaba i naela pravinosti. <pak# u suvremenim se pravnim sustavima openito pri!vaa naelo nominalizma# uz odre.ena odstupanja u zakonom odre.enim sluajevima. Presudan prigovor naelu valorizma je da za posljedi u ima neodre.enost novane obveze. 7 druge strane# iskljuiva primjena naela nominalizma urodila bi potpunim rtvovanjem naela ekvivalentnosti i pravinosti. Da se to ne bi dogodilo# zakonodavstva dopu/taju odre.ena odstupanja od tog naela. To se ini propisivanjem odre.enog broja iznimaka ili davanjem odredaba o nominalizmu koje su dispozitivnog karaktera /to strankama omoguuje ugovaranje tzv. za&titnih klauzula. "jima stranke preveniraju gubitak zbog promjene vrijednosti nov a. Prema 1::?u# odstupanja od naela nominalizma mogua su samo ako su predvi.ena zakonom. Primjeri e# odredbama o izmjeni ugovora zbog promijenjeni! okolnosti $ lausula rebus si stantibus( pod odre.enim je pretpostavkama dopu/teno sporazumno izmijeniti sadraj ugovorni! obveza. 8ednako tako# ako u sluaju ni/tavosti ili pobojnosti ugovora nije mogue izvr/iti povrat u prija/nje stanje $restitutio in integrum( novana se naknada daje prijema ijenama koje vrijede u vrijeme dono/enja sudske odluke a ne sklapanja ugovora. .a&titne klauzule, - 2:"FT@;"F klauzule - kod monetarni! klauzula $zlatni! i valutni!( dopu/teno je ugovoriti da e se vrijednost ugovorne obveze u domaoj valuti izraunati na temelju ijene zlata ili teaja domae valute prema odre.enoj stranoj valuti. + tom sluaju# ako strane ne ugovore drugi teaj# obveza se ispunjava u valuti ;) prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza# odnosno )"6# i koji vrijedi na dan dospjelosti odnosno# po za!tjevu vjerovnika# na dan plaanja. @ko novana obveza protivno zakonu glasi na plaanje u zlatu ili stranoj valuti# njezino se ispunjenje moe za!tijevati samo u valuti ;epublike )rvatske. - <"DF=7"@ klauzula je ugovorna odredba kojom se iznos novane obveze u domaem nov u vee za promjene ijena dobara# roba i usluga izraeni! indeksom ijena utvr.enim od ovla/tene osobe. - =E<1"@ 7=@E@ je ugovorna klauzula prema kojoj se# u ugovorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odre.ene predmete# ugovorena ijena ini zavisnom od ijene potrebnog materijala# rada i drugi! tro/kova proizvodnje# u odre.eno vrijeme i na odre.enom tri/tu. ,amate, =amate su naknada za kori/tenje tu.i! zamjenjivi!# pokretni! stvari# naje/e nov a. Prema osnovi nastanka# kamate se dijele na zakonske $usurae legalis( i ugovorne $usurae onventionales(. aA $a!on'!e !ama&e imaju svoj temelj u zakonskoj normi kojom se duniku# uz podmirenje glavni e# namee i obveza na kamate. "ajpoznatiji su primjer zatezne ili moratorne kamate. :ne predstavljaju sank iju prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze. 7topa zatezni! kamata na odnose iz trgovaki! ugovora i ugovora izme.u trgov a i osobe javnog prava odre.uje se# za svako polugodi/te# uveanjem eskontne stope )"6?a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodi/ta koje je pret!odilo tekuem polugodi/tu za osam postotni! poena# a u ostalim odnosima za pet postotni! poena uz ta ogranienja# kod trgovaki! ugovora i ugovora izme.u trgov a i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukiju stopu zatezni! kamata.

Page2

Te su odredbe ni/tetne ako na temelju okolnosti sluaja# a poglavito trgovaki! obiaja i naravi predmeta obveze# proizlazi da je tako ugovorenom stopom zatezni! kamata# suprotno naelu savjesnosti i po/tenja# prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovorni! strana - pri o jeni postoji li ni/tetnost u obzir e se uzeti i jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predvi.ene stope zatezni! kamata. @ko je stopa ugovorni! kamata vi/a od stope zatezni! kamata# one teku i poslije dunikova zaka/njenja. @ko zatezna kamata ne pokriva /tetu koju vjerovnik trpi u ijelosti# vjerovnik ima pravo na razliku do potpune naknade /tete. "o# treba upozoriti da vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu bez obzira je li pretrpio /tetu. + na/em je obveznom pravu zabranjen anatocizam odnosno naplaivanje kamata na kamatu. Drugim rijeima# na dospjele a neisplaene ugovorne ili zatezne kamate ne tee zatezna kamata. 1akonom je mogue utvrditi iznimke a jednu predvi.a i 1:: koji kae da se Cna iznos neisplaeni! kamata mogu za!tijevati zatezne kamate ali samo od dana kada je takav za!tjev $tuba( podnesen suduD ? to su procesne kamate. 1atezna se kamata za svotu doga do trenutka isplate odre.uje po stopi na godinu dana. @ko zaka/njenje bude krae od godine dana# primjenjuje se konformni nain obrauna kamate. .A u(o)orne !ama&e su naknada za kori/tenje tu.eg nov a ili drugi! zamjenjivi! stvari utvr.ena ugovorom. :snova ugovorni! kamata je naje/e ugovor o zajmu. 7topu ugovorne kamate utvr.uju ugovorne strane# s tim da ne smiju prekoraiti grani u utvr.enu zakonom. <zme.u osoba kod koji! bar jedna nije trgova # ugovorna kamata ne moe biti vi/a od stope zakonski! zatezni! kamata na dan sklapanja# odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope# ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. <zme.u trgova a# odnosno trgov a i osobe javnog prava# stopa ugovorni! kamata ne moe biti vi/a od stope zakonski! zatezni! kamata uveane za polovinu te stope. @ko je kamata ugovorena# ali stopa nije# kod netrgova a ona moe iznositi jednu etvrtinu zatezni! kamata# a kod trgova a jednu polovinu zatezni! kamata. @ko su ugovorene vi/e kamate od dopu/teni!# primijenit e se najvi/a dopu/tena kamatna stopa. 7topa ugovorni! kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. + smislu 1::?a# osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi# osim trgovaki! dru/tava. @nato izam je zabranjen i kod ugovorni! kamata. Dopu/teno je# me.utim# unaprijed ugovoriti da e se stopa povisiti ako dunik ne bi na vrijeme platio dospjele kamate to se ne odnosi na pologe kod banaka i drugi! finan ijski! institu ija. 1abrana da se unaprijed ugovori kamata na kamatu ne odnosi se na mogunost da stranke nakon dospijea kamata nji!ov iznos dodaju glavni i i na tako dobiveni iznos ugovore plaanje kamata. +govorne se kamate# osim na nova # mogu odnositi i na druge zamjenjive stvari. @ko je ugovorna kamata vi/a od zakonske kamate# ugovorna tee i nakon zajmoprimeva zaka/njenja. @ko je# pak# nia# plaa zatezne kamate. +z zakonske i ugovorne kamate koje su vjerovnikov pri!od postoje i tzv. - '!on&ne % meu&omne kamate koje idu u dunikovu korist. :ne se pojavljuju u vezi sa dunikovim pravom da novanu obvezu ispuni prije roka - tog se prava dunik ne moe odrei. @ko dunik obvezu ispuni prije roka# ima pravo da se od iznosa duga odbiju kamate za vrijeme od dana isplate do dana dospjelosti. Diskontne ili me.utomne kamate zapravo predstavljaju taj odbitak. Pravo na odbitak mora biti predvi.eno ugovorom ili mora proizlaziti iz obiaja.

O UGOVOR+BA @PRAVN+B POC3OV+BAA U(o)or je dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju strana. :bvezni ugovori su dvostrani pravni poslovi koji smjeraju na zasnivanje obveznopravnog odnosa $karakteristike - zasnivanje obveza# nastaju suglasno/u volja# nastaju pri!vatom ponude(. Tr(o)a#! u(o)or - ugovori /to i! sklapaju trgov i me.u sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednog od nji! ili su u vezi s obavljanjem ti! djelatnosti. 1a sklapanje valjanog ugovora potrebno je sljedee, - strane - volja - dopustiv i mogu predmet ugovorne obveze $inidbe( - osnova i - oblik $forma(. Pobude iz koji! je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost osim ako je nedopu/tena pobuda bitno utje ala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili je morao znati - ugovor e biti bez uinka. U(o)orne '&rane mogu biti fizike i pravne osobe. < dok je fizika osoba svaki ivi ovjek# pravna je osoba dru/tvena tvorevina kojoj je dru/tveni poredak priznao pravnu sposobnost. Da bi mogle sklopiti ugovor# i fizika i pravna osoba moraju imati pravnu sposobnost $svojstvo biti nositeljem prava i obveza koju fizika osoba stjee ro.enjem a pravna upisom u sudski registar( i poslovnu sposobnost $svojstvo vlastitim oitovanjima volje proizvoditi pravne uinke - fizike ju osobe stjeu punoljetno/u ako su du/evno zdrave a pravne danom nastanka# s tim da ju ostvaruju putem svoji! tijela(. Pravna osoba moe sklopiti ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti ali su valjani i ugovori koje s treima sklopi izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja. 1a sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se za!tijeva za sklapanje tog ugovora. :granieno poslovno sposobna osoba moe bez odobrenja svog zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore ije joj je sklapanje dopu/teno# odnosno nije zabranjeno. :stali ugovori ti! osoba# ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika# pobojni su# ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. 7uugovaratelj takve poslovno nesposobne osobe moe raskinuti ugovor i to u roku od 00 dana od saznanja za nesposobnost odnosno odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika. 7uugovaratelj moe pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li ugovor ako se on ne oituje u roku 00 dana od tog poziva# smatrat e se da je odbio dati odobrenje. Vo%"a - za valjan pravni posao potrebno je da oitovanje bude u skladu s voljom sudionika. :itovanje je samo vanjska manifesta ija unutra/njeg sadraja volje. <zjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno. Aesto oitovanje nije u skladu s voljom pa se pojavljuje nesklad - to su mane volje. 7ve mane volje nisu istog znaenja pa zbog toga ne proizvode iste pravne posljedi e. Page2 2

Page2

7vjesni nesklad izme.u volje i oitovanja postoji kada jedna strana svjesno izjavi ne/to /to zapravo ne eli. :sim pravni! poslova sklopljeni! u K &ali# poseban sluaj predstavlja K mentalna rezervacija - kod mentalne rezerva ije jedna strana izjavi ono /to ne eli a druga strana ne zna da prva to ne eli. + tom je sluaju nastao pravni posao i on izaziva sve pravne uinke u grani ama izjavljene volje. Poseban sluaj odnosno najvaniji oblik svjesnog nesklada postoji pri K simulaciji simula ija se sastoji u tome da obje strane prividno sklapaju pravni posao te obje oituju ne/to /to nije u skladu s nji!ovom pravom voljom. 7trane time kod trei! nastoje izazvati dojam da su sklopile pravni posao koji zapravo ne ele ve tako imaju namjeru ostvariti neki drugi ilj. 7imula ija moe biti L apsolutna - kada strane prividno sklapaju ugovor a zapravo ga ne ele sklopiti. @ko su pri tome kod trei! izazvale dojam da je ugovor izme.u nji! zaista sklopljen# takav se ugovor naziva fiktivnim. Miktivan je ugovor ni/tetan jer postoji obostrano svjesni nesklad. Pri L relativnoj simula iji strane sklapaju jedan ugovor tako da prema vani prikriju drugi koji stvarno ele sklopiti. Prvi# onaj prividni# je ni/tetan. 7trane simuliranog ugovora ne mogu prividnost ugovora# tj. prigovor da je ugovor izme.u nji! simuliran# isti ati prema treim savjesnim osobama. "esvjesni nesklad moe nastati iz vi/e razloga - zbog prijetnje# zablude $error(# nesporazuma $dissensus( i prijevare $dolus malus(. 'rijetnja je takva mana volje pri kojoj je jedna ugovorna strana# ili netko trei# nedopu/tenom prijetnjom kod druge strane izazvao opravdani stra! tako da je ona zbog njega sklopila ugovor. 7tra! se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasno/u ugroen ivot# tijelo ili neko drugo znaajno dobro. +govorna strana kojoj se prijetilo moe traiti da se ugovor poni/ti $ugovor je ni/tetan(. 3is ompulsiva - psi!ika sila ili vis absoluta - fizika sila $npr. netko vodi tu.u ruku prilikom potpisivanja(. .abluda je pogre/na predodba o nekoj injeni i $error fa ti( ili o nekom objektivnom pravu $error iuris(# u motivu pri sklapanju ugovora $error in motivo( i slino. + pravnom smislu# zabluda pripada u neznanje i to se naelno ne uvaava. "o ima iznimaka jer ni sve zablude o injeni ama nemaju isto znaenje nego samo one zablude koje se pojavljuju pri sklapanju ugovora. Da bi se strana u zabludi mogla na nju pozvati# ona mora biti bitna i neskrivljena. 1abluda je Nb i t n aN ako se odnosi na 7 - objekt ugovora# 8 - bitna svojstva objekta ugovora# 9 - osobu s kojom se sklapa ugovor i : - okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po nakani strana smatraju odlunima# a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila ugovor takvog sadraja. O" e s k r i v lj e n aO je ako je strana koja je u zabludi pri sklapanju ugovora postupala s pozorno/u dobrog gospodarstvenika. @ko se radi o bitnoj zabludi i ako je ona neskrivljena# strana koja je u zabludi moe traiti poni/taj ugovora. "o# ako je druga strana spremna ispuniti ugovor onako kako ga je strana u zabludi stvarno razumjela# strana u zabludi duna je primiti ispunjenje ugovora. + sluaju poni/tenja ugovora zbog zablude# druga savjesna strana ima pravo za!tijevati naknadu pretrpljene /tete bez obzira na to /to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. =od besplatnog ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obveze. (esporazum je takav nesvjesni nesklad u oitovanju volje obiju strana pri kojem je svaka od strana u zabludi glede oitovanja volje druge strane. + tom se sluaju smatra da ugovor nije ni nastao. 'rijevara je svjesno izazivanje zablude u druge strane# ili odravanje u zabludi# s namjerom da se time navede na sklapanje ugovora. Prevarena strana moe za!tijevati

Page2

poni/tenje ugovora i onda kada zabluda nije bitna. +govor je# dakle# pobojan. Prevarena strana ima pravo za!tijevati i naknadu pretrpjele /tete. @ko je prijevaru uinila trea osoba# prijevara utjee na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. 6esplatni se ugovor moe poni/titi i kad je prijevaru uinila trea osoba# bez obzira na to je li druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. ,opu'& ) mo(uD pre-me& o.)e$e - inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku. Ainidba je svjesna i usmjerena radnja na poveanje imovine drugoga koja dovodi do obveznopravnog odnosa $u smislu trgovakog prava(. Ainidba mora biti objektivno mogua# dopu/tena i odre.ena# odnosno odrediva. "o# postoji mogunost da nemogua inidba naknadno postane mogua. + tom se sluaju ona ne prevara u valjanu# odnosno obvezujuu# automatski. <pak# ako je ugovor sklopljen uz odgodni uvjet ili rok# a inidba je u trenutku sklapanja ugovora bila nemogua# pa postane mogua prije ostvarenja uvjeta ili isteka roka - ugovor je valjan. Preuzme li netko obvezu koja je objektivno mogua ali subjektivno nemogua# pa ne ispuni svoju obvezu# duan je vjerovniku nadoknaditi /tetu. Pravna dopustivost nije jednaka objektivnoj mogunosti. Ainidba moe biti objektivno mogua# ali pravno nedopu/tena jer je protivna +stavu# prisilnim propisima ili moralu dru/tva. "edopu/tena inidba za pravnu posljedi u ima ni/tavost. Ainidba mora biti odre.ena ili bar odrediva. :dre.ena je onda kada je u samom poetku naznaena u svim pojedinostima dok je odrediva kada nije tono odre.ena odma! u poetku ali se naknadno moe odrediti po objektivnim kriterijima a da se o tome me.u strankama ne mora sklapati novi ugovor. To e biti onda kada ugovor sadri podatke pomou koji! se inidba moe odrediti ili su stranke ostavile treoj osobi da ju odredi. @ko trea osoba to ne eli ili ne moe odrediti inidbu# ugovor je ni/tetan. O'no)a - u obveznom pravu pravna osnova za nastanak obveznopravnog odnosa po pravilu je ugovor. +govor je ona bitna injeni a za koju se vee postanak subjektivni! prava i obveza. :d pravne osnove razlikujemo kauzu $ ausa( kao pravno utvr.eni gospodarski ilj ugovora koji se postie ostvarenjem ugovorni! obveza. =auza je stoga objektivno postavljena i pravno oblikovana gospodarska svr!a ugovora. Dok su pravna osnova i kauza objektivno ure.ene strogim propisima# 1:: u na/e pravo uvodi do sada nepoznat subjektivni element - osnovu $subjektivnu svr!u ugovora(. 1:: izriito za!tijeva da svaka ugovorna strana mora imati dopu/tenu osnovu. @ko osnova ne postoji ili je nedopu/tena# ugovor je ni/tetan. Pretpostavlja se da obveza ima osnovu iako nije izraena. O.% ! - svaki ugovor mora imati odre.eni sadraj dok je oblik vanjsko oitovanje tog sadraja. ;azlika izme.u formalnog i neformalnog ugovora je u tome /to se za formalni ugovor unaprijed trai odre.eni oblik kao uvjet za nastanak valjanog ugovora dok oblik kod neformalnog ugovora nije unaprijed odre.en i nije uvjet za nastanak ugovora. :blik ugovora moe biti usmen# pisan# pred svjedo ima# uz sudjelovanje organa vlasti# usmenim nadmetanjem ili nadmetanjem putem pisani! ponuda itd. 7vaka strana moe traiti pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga ne ispuni obvezu iz ugovora $najmanje dva primjerka# jedan se vraa potpisan(. @ko druga strana u roku & dana to ne uini# prva moe za!tijevati da sud utvrdi postojanje ugovora# te traiti naknadu /tete.

+ obveznom pravu po pravilu vrijedi naelo neformalnosti. "o# ima ugovora koji podlijeu odre.enim odobrenjima $me.unarodna trgovina( odnosno ugovora kod koji! je sadraj uvelike propisan a i nadleni i! organi kontroliraju pa je zakonom odre.eno da moraju biti sklopljeni u odre.enom obliku. + pravnom se prometu i formalni i neformalni ugovori pojavljuju u dva oblika, ? zakonski oblik $forma eP lege( kada se zakonom odre.uje da ugovor mora imati odre.eni oblik. @ko je zakonom propisano da ugovor mora biti sklopljen u odre.enom obliku# u istom obliku moraju biti sklopljene i sve kasnije izmjene i dopune. <znimno su valjane i kasnije usmene dopune ako se radi o sporednim tokama ugovora za koje u ugovoru nije reeno da moraju biti pisane# ako to nije protivno ilju zbog kojeg je oblik propisan kao i ako se smanjuju ili olak/avaju obveze stranaka# a poseban oblik propisan je samo u interesu ugovorni! stranaka. ? ugovorni oblik $forma eP ontra tu( kada se stranke mogu same sporazumjeti da posebni oblik bude uvjet valjanosti nji!ova ugovora. 1akonski i ugovorni oblik redovito se pojavljuju kao uvjet valjanosti ugovora $ad solemnitatem(. "eodravanje propisanog oblika ima za posljedi u ni/tetnost ugovora. "o# ponekad mogu stranke predvidjeti odre.eni oblik samo radi osiguranja dokaza postojanja svog ugovora $ad probationem(. + tom sluaju ugovor je valjan im su stranke postigle suglasnost o njegovu sadraju# makar i usmeno. +govor za ije je sklapanje ugovoren poseban oblik moe se raskinuti# dopuniti ili izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. =ada stranke preuzmu obvezu pisano potvrditi ve prije usmeno sklopljen ugovor# pisana potvrda ima deklaratorni pravni uinak. N5VA34ANOCT UGOVORA Postoje dvije temeljne vrste nevaljanosti ugovora, - ni/tetnost i - pobojnost. N 1&e&an ugovor $apsolutno ni/tetan( ima takve mane u bitnim pretpostavkama da se smatra kao da ne postoji. "i/tetan posao ne proizvodi nikakve pravne uinke. :sim /to je kod nas ni/tetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu dru&tva # zakonodava u pojedinim odredbama odre.uje ni/tetnost za tono odre.ene sluajeve. @ko zakonom nije drugaije odre.eno# ugovor nije ni/tetan ako je sklapanje odre.enog ugovora zabranjeno samo jednoj stran i ali ga ona unato tome sklopi. + tom sluaju ona snosi sve /tetne posljedi e. Pri djelominoj ni/tetnosti# ni/tetnost neke odredbe ne povlai i ni/tetnost ijelog ugovora ako ugovor moe opstati i bez ni/tetne odredbe. "a ni/tetnost sud pazi po slubenoj dunosti $eP offo( i na nju se moe pozivati svaka trea zainteresirana osoba. :dluka suda kojom se progla/ava ni/tetnost ima samo tzv. deklarativni znaaj jer pravni posao nije ni/tetan zato /to to sud tako kae ve zato /to postoji bitni nedostatak za sklapanje valjanog ugovora - smatra se da je takav ugovor ni/tetan od trenutka sklapanja $eP tun (. + naelu nije potrebno podizati tubu za progla/enje ni/tetnosti jer ona nastupa po samom zakonu. + sluajevima kada se trai formalno poni/tenje# tuba se moe podii uvijek i ona ne zastarijeva. @ko zabrana ili koji drugi uzrok ni/tetnosti naknadno nestane# ni/tetan ugovor ne postaje valjan - nema konvalida ije ni/tetni! ugovora. 2

Page2

@ko ni/tetan ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora# valjan je taj drugi ugovor ako je to u suglasnosti s iljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi sklopili taj drugi ugovor da su znali za ni/tetnost prvog. Dakle# 1:: uz odre.ene uvjete predvi.a mogunost konverzije ni/tetnog ugovora u valjani sa svim njegovim pravnim uin ima. Posljedi e ni/tetnosti ugovora sastoje se u tome da se uvijek moe odbiti ispunjenje obveza preuzeti! ni/tetnim ugovorom. @ko se ve pristupilo ispunjenju# svaka je ugovorna stranka drugoj duna vratiti sve /to je temeljem takvog ugovora primila. @ko to nije mogue# treba se dati odgovarajua naknada u nov u prema ijenama u vrijeme dono/enja sudske odluke# ako se zakonom ne odre.uje ne/to drugo. @ko je ugovor ni/tetan jer je protivan +stavu i zakonima# sud moe u jelini ili djelomino odbiti za!tjev nesavjesne stranke za vraanje onoga /to je dala drugoj# a moe odluiti i da druga stranka primljeno preda opini. 7tranka koja je kriva za sklapanje ni/tetnog ugovora odgovorna je suugovaratelju za svu /tetu koju ovaj trpi zbog ni/tetnosti# ako ovaj nije znao ili nije morao znati za njezino postojanje. "i/tetan je ugovor kojim netko# koristei se stanjem nude ili te/kim materijalnim stanjem drugog# njegovim nedovoljnim iskustvom# lakomisleno/u ili zavisno/u# ugovori za sebe ili za nekog treeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim /to je on drugom dao ili uinio# ili se obvezao dati ili uiniti $zelena/ki ugovor(. @ko o/teena strana za!tijeva da se njezina obveza smanji na pravian iznos# sud e udovoljiti takvom za!tjevu ako je tom mogue# a u tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi - o/teena strana to moe zatraiti u roku 4 godina od sklapanja ugovora. Po.o"n u(o)or $relativno ni/tetan# ru/ljiv( je ugovor koji je valjan od trenutka sklapanja i izaziva sve predvi.ene pravne uinke ali se zbog odre.eni! mana moe pobijati i proglasiti nevaljanim. "a/ zakonodava navodi da su pobojni ugovori oni koje je sklopila ogranieno poslovno sposobna osoba, oni pri kojima je bilo mana glede volje stranaka kao i svi oni za koje je .//0om ili nekim drugim propisima tako odreeno. Pobojnost ne nastupa po samom zakonu nego se mora podii tuba za poni/tenje i sud mora proglasiti ugovor nevaljalim pa stoga i sudska odluka mora imati konstitutivno obiljeje. @li suugovaratelj te strane moe od nje zatraiti da se u odre.enom roku# ali ne kraem od 00 dana# oituje ostaje li pri ugovoru ili ne jer e se u protivnom uzeti da je ugovor poni/ten. @ko se pobojan ugovor proglasi poni/tenim# on je takav od poetka. Tuba za pobijanje moe se podii u roku jedne godine od saznanja za razloge pobojnosti# odnosno od prestanka prisile $subjektivni rok( ali najkasnije u roku tri godine od sklapanja ugovora $objektivni rok(. Ti su rokovi prekluzivni. 7klopljeni pobojni ugovor mora se ispunjavati jer se smatra valjanim sve dok ga sud ne poni/ti. @ko je ne/to ispunjeno# a ugovor je kasnije poni/ten# za obje stranke nastupaju pravne posljedi e kao i pri ni/tetnim ugovorima. CK3APAN45 UGOVORA Ugovor je sklopljen kada su se ugovorne stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Da bi do/lo do sklapanja ugovora potrebno je postojanje ponude. =ad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola tree osobe# ta privola moe biti dana prije sklapanja ugovora# kao 2

Page2

suglasnost# ili poslije njegova sklapanja kao odobrenje. 7uglasnost i odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za ije se sklapanje daju. Pre(o)or koji pret!ode sklapanju ugovora ne obvezuju. "o# strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i po/tenja odgovorna je za /tetu koja je time prouzroena drugoj strani. + suprotnosti s tim naelom je i ako strana u.e u pregovore s drugim bez prave namjere da s njim sklopi ugovor. @ko je jedna strana u pregovorima drugoj dala odre.ene povjerljive informa ije ili joj omoguila da do nji! do.e# druga strana i! ne smije uiniti dostupne treima# osim ako nije drugaije dogovoreno - nije od vanosti je li ugovor kasnije sklopljen ili ne. Ponu-a je akt kojim bilo koja od budui! ugovorni! strana ini ira postanak ugovora. :na mora sadravati sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim pri!vaanjem mogao sklopiti ugovor. + ponudi mora jasno biti izraena namjera da se sklopi ugovor - to je tzv. animus ontra!endi. Ponuda se u pravilu upuuje odre.enoj osobi ali se moe staviti i neodre.enom broju osoba $openita ponuda(. <zlaganje robe s naznakom ijene smatra se ponudom# osim ako ne/to drugo ne proizlazi iz obiaja. Ponuda se iz jednostranog pravnog akta pretvara u jednostrani pravni posao kada stigne pri!vatitelju. Tada se vi/e ne moe jednostrano opozvati. :poziv vrijedi samo ako je stigao prije ponude ili istovremeno kad i ponuda. Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka kojeg je naznaio - ako ga nije naznaio onda se smatra da je to vrijeme koje je pri!vatitelju potrebno da ju primi# razmotri i odgovori - obino je to & dana. @ko je rok odre.en# taj je rok poeo tei od dana naznaenog u ponudi odnosno od dana kada je ponuda predana u po/ti. Ponuditelj je vezan svojom ponudom osim ako to iskljui ili ako iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla. @ko ponuditelj umre ili izgubi poslovnu sposobnost prije pri!vata# ponuda ne gubi uinak osim ako suprotno ne proizlazi iz namjere strana# obiaja ili prirode posla. <sto vrijedi i za sluaj pri!vatitelja $ponu.enoga(. Ponuda neovla/tene osobe vrijedi, - ako je dana na poslovnom papiru - ako je potpisana na uobiajen nain - ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi# i - ako ponu.enik nije znao da je ponudu potpisala neovla/tena osoba# niti je to morao znati. <sto vrijedi i za pri!vat. Pr 0)a& ponude je pozitivno oitovanje volje one strane kojoj je ponuda poslana. Pri!vat# kao i ponudu# mora svaka strana dati osobno ili putem zakonskog ili ugovornog zastupnika. Pri!vat mora sadrajno odgovarati ponudi jer njime nastaje ugovor. @ko ponu.eni izjavi da pri!vaa ponudu i istovremeno predloi da se ona izmijeni ili dopuni# smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane dao drugu ponudu. 2e.utim# odgovor na ponudu koji ima ilj pri!vaanje ponude ali sadri dopunske ili razliite sastojke koji bitno ne mijenjaju odredbe ponude predstavlja pri!vat. @ko su strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastoj ima ugovora ostavile neke sporedne toke za kasnije# ugovor se smatra sklopljenim. 7poredne toke# ako se stranke o njima ne usuglase# utvrdit e sud vodei rauna o vo.enim pregovorima# utvr.enoj praksi me.u ugovarateljima i obiajima.

Page2

Pri!vat se moe dati u bilo kojem obliku u kojem se moe oitovati volja# dakle i konkludentnim radnjama - za razliku od ponude. Gutnja u naelu ne znai pri!vat pa je ta mogunost# ak i da je ugra.ena u ponudi# bez pravnog uinka kao i propu/tanje. <znimno i /utnja znai pri!vat ako je ponu.eni u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odre.ene robe a ponudu nije odma! ili u roku odbio. To vrijedi i kada se osoba koja se drugom ponudila da e izvr/avati njegove naloge ili je obavljanje naloga njezina djelatnost - ta osoba to mora odma! odbiti. < za pri!vat vrijedi iznimka glede slobode izbora oblika - treba ga dati u odre.enom obliku ako je on propisan ili u ponudi odre.en. Pri!vat se moe opozvati samo ako izjava stigne prije ili istodobno s pri!vatom. Trenu&a! '!%apan"a @perEe!c "eA u(o)ora je u pravilu trenutak pri!vata ponude. Trenutak sklapanja ugovora je vaan jer se od njega raunaju rokovi vezani za ugovor# odre.ena druga prava stranaka i obveze stranaka u odnosu na dravne organe# a u pravilu se na ugovor primjenjuju propisi koji su vrijedili u asu sklapanja ugovora# bez obzira na kasnije izmjene. <pak# to ovisi o tome radi li se o sklapanju ugovora me.u prisutnima ili o sklapanju ugovora me.u odsutnima $distan ijsko sklapanje(. 2e.u prisutnima - stranke su prisutne kada neposredno pregovaraju# kada jednu ili obje predstavljaju zastupnici i kada ugovor sklapaju tele"onom ili drugim ureajima kojima mogu direktno komuni irati a stranke su# ili nji!ovi zastupni i# pored ti! ure.aja. @ko je ponuditelj sam stavio rok ili iz okolnosti proizlazi da rok postoji# ponuditelj je vezan do isteka tog roka. + protivnom se ponu.eni mora izjasniti odma!. @ko to ne uini# ponuditelj vi/e nije vezan za ponudu. +govor me.u prisutnima je sklopljen odma! po pozitivnom okonanju pregovora dakle kada je ponuda pri!vaena $ako je pri!vat uinjen na vrijeme(# neposredno nakon isteka roka ili odma! ako roka nije bilo. 2e.u odsutnima - stranke su odsutne ako ugovor sklapaju prepiskom# preko glasnika jer on nije zastupnik te telegramski i tele"aksom. "ajkasnije prvog radnog dana nakon takvog sklapanja ugovora# njegovo se sklapanje mora potvrditi pismom ili brzojavom. @ko tome nije tako# ugovor je valjan ali strana koja nije dala pisanu potvrdu odgovara drugoj za /tetu. <sto vrijedi i za pri!vat i za ponudu. Prema teoriji oitovanja# ugovor me.u odsutnima nastaje kada se ponu.eni oitovao da pri!vaa ponudu. Prema teoriji otposlanja# ugovor je nastao kada je ponu.eni poslao odgovor. Prema teoriji saznanja# ugovor je nastao kada je ponuditelj saznao za sadraj pri!vata. =od nas vrijedi TF:;<8@ P;<2<T=@ prema kojoj je ugovor me.u odsutnima sklopljen u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponu.enog da pri!vaa ponudu. Ponuda se smatra pri!vaenom a ugovor sklopljenim i kada ponu.eni po/alje stvar# plati ijenu ili uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude# prakse utvr.ene me.u zainteresiranim stranama ili obiaja# moe smatrati izjavom o pri!vaanju. Za!a1n"e% pr 0)a& ? ako pri!vat ne stigne u zakonskom ili predvi.enom roku# ponuditelj prestaje biti vezan svojom ponudom. @ko je za zaka/njenje odgovoran ponu.eni# zaka/njeli pri!vat moe imati samo karakter nove ponude. @ko pri!vat zakasni# ali bez krivnje ponu.enog - ako je ponuditelj znao ili je mogao znati da je pri!vat poslan na vrijeme $u tom se sluaju iznimno koristi teorija otposlanja a ne teorija primitka(# mora odma! ili najkasnije prvog radnog dana nakon primitka izjave# ili prije

Page2

primitka# obavijestiti ponu.enog da se zbog zaka/njenja ne smatra vezan ponudom. + protivnom je ugovor nastao. To znai da pri primitku ponude koja je zakasnila iz razloga za koje ponu.eni nije odgovoran sklapanje ugovora ovisi o volji ponuditelja. B"e'&o '!%apan"a u(o)ora - me.u nazonima je to mjesto gdje su se strane nalazile u asu perfek ije ugovora. 2e.u odsutnima se smatra da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedi/te odnosno prebivali/te u trenutku kada je dao ponudu. C!%apan"e u(o)ora pr '&upan"em @a-0e$ "omA nastaje pri!vaanjem od jednog ugovaratelja ve unaprijed utvr.eni! i objavljeni! poslovni! uvjeta drugog ugovaratelja. < tu ugovor nastaje pri!vatom ponude# samo /to je ona u ovom sluaju upuena neodre.enom broju osoba. =od takvi! ugovora ponuditelj za!tijeva da se uvjeti u potpunosti pri!vate ili odbiju - nema izmjena. + tzv. tipskim ugovorima ponuditelj u naelu dopu/ta odstupanja. Postoje i opi uvjeti poslovanja koji se nazivaju i opim uvjetima ugovora - oni moraju biti objavljeni na uobiajen nain a ugovornu stranu obvezuju ako su joj bili ili su joj morali biti poznati u trenutku sklapanja ugovora. @ko do.e do neslaganja opi! uvjeta i posebni! pogodbi# vrijede posebne pogodbe. O.)e$no '!%apan"e u(o)ora - tu se podrazumijevaju sluajevi u kojima su jedan ili oba ugovaratelja po zakonu duni sklopiti odre.ene ugovore. :bveznost se moe# osim na sklapanje# odnositi i na sadraj ugovora - u tom sluaju propisi kojima se odre.uje sadraj su sastavni dijelovi ti! ugovora i stupaju na mjesto ugovorni! odredbi koje nisu u skladu s njima. :bvezno sklapanje ugovora ne naru/ava naelo dispozitivnosti - subjekt ne mora pri!vatiti ponudu pa u tom sluaju nema ni ugovora. <pak# snosit e odre.ene administrativne posljedi e a biti e i odgovoran za /tetu ako ona nastane zbog nepri!vaanja ponude. Pre-u(o)or % pre% m nar je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi# glavi ugovor. <ako stranke ne moraju definirati rok u kojem e to uiniti# njegovo je ugovaranje preporuljivo. 1a punovanost predugovora potrebno je da u njemu budu sadrane sve glavne toke glavnog ugovora - on obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. 1a predugovor vrijedi naelo neformalnosti ali ako se za glavni ugovor trai odre.eni oblik# u tom se obliku mora sklopiti i preliminar. @ko jedna od stranaka ne eli kasnije sklopiti glavni ugovor# druga ju moe tuiti. 7ud e odrediti da to mora uiniti i dati joj rok - ako i tada do.e do odbijanja# presuda e nadomjestiti glavni ugovor kada to bude mogue. 7klapanje se moe traiti u roku 5 mjese i od isteka predvi.enog roka u predugovoru a ako rok nije predvi.en onda od dana kada je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. :bveza na sklapanje glavnog ugovora gasi se istekom roka u kojem je trebao biti sklopljen# a moe se ugasiti i prije ako su se okolnosti oko CposlaD bitno izmijenile L klauzula rebus si stantibus tj. okolnosti trebaju ostati kakve su bile. ;etroaktivnosti glavnog ugovora nema. :n pravne uinke proizvodi od dana njegovog sklapanja a ne od dana sklapanja predugovora. Page2 2

U)"e& ro! +vjet je takva odredba unesena u ugovor kojom suugovaratelji ine uinak ugovora ovisnim o nekoj buduoj i objektivno neizvjesnoj injeni i. )oe li suugovaratelji u svoj ugovor uvrstiti uvjet kao bitni sastojak# ovisi samo o njima. "eki se uvjet suugovarateljima ne moe odrediti propisom koji se u znanosti naziva pravnim uvjetom $ onditio iuris(. + odre.enim prilikama# kada se za valjanost pravnog posla za!tijeva dozvola ili odobrenje nekog treeg# a ta suglasnost jo/ nije dana# ugovor visi $ onditio pendet( tu nije rije o uvjetu nego o pretpostav i# zakonskoj# za valjanost ugovora. :dredbe 1::?a o uvjetu odnose se iskljuivo na pravne uinke i zabrane sklapanja nemogui! i nedopu/teni! uvjeta. 3rste uvjeta, odgodni ili suspenzivni $uinak pravnog posla se odga.a dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. @ko se ispuni# nastupaju pravni uin i i ugovor djeluje od trenutka sklapanja# a ako se izjalovi do uinaka ni ne dolazi( i raskidni ili rezolutivni uvjet $raskida pravne uinke ugovora u trenutku kada nastupi budua i objektivno neizvjesna injeni a postavljena kao uvjet - uinak nastupa odma! a trajanje ovisi o ispunjenju uvjeta. @ko se ispuni# pravni uinak ugovora prestaje a ako se izjalovi# uin i postaju trajni(. ;ok je odredba ugovora kojom se uinak pravnog posla vremenski ograniuje /to znai da pravni posao nastaje protekom odre.enog vremena ili traje do odre.enog vremena. 1a razliku od uvjeta# rok je budua izvjesna injeni a# to je uzgredna odredba koju suugovaratelji svojom odlukom uvr/tavaju u ugovor. ;okovi se mogu odre.ivati i propisom. 3rste rokova, poetni $oni o ijem nastupanju ovisi poetak uinka pravnog posla(# zavr&ni $takvi za ije se nastupanje vee prestanak uinka pravnog posla(# prisilni ili kogentni rokovi $rokovi odre.eni prisilnom normom zakona i ne mogu se mijenjati voljom ugovaratelja(# dispozitivni rokovi $rokovi propisani zakonom ali se primjenjuju tek ako ugovaratelji nisu drugaije odredili za konkretan sluaj(# stranaki rokovi $oni koji nisu predvi.eni zakonom pa nisu ni prisilni ni dispozitivni# ve i! suugovaratelji odre.uju prema vlastitoj volji( te jednostavni i sloeni rokovi $jednostavni - oni za koje nema neizvjesnosti i za koje je sigurno da e se dogoditiQ sloeni - oni koji su odre.eni ali u sebi imaju imbenike neizvjesnosti. 1bog te neizvjesnosti sloeni se rokovi smatraju uvjetima pa na uinak pravnog posla takvi rokovi i djeluju kao uvjet(. ;ok odre.en u danima tee od prvog radnog dana nakon doga.aja od kojeg se rauna# a zavr/ava istekom posljednjeg dana roka# a zavr/ava onog dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka doga.aja od kojeg rok poinje tei. "amet - ako je besplatni ugovor sklopljen uz namet# pa primatelj korist namet ne ispuni# druga strana moe za!tijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. "eispunjenje za sluaj smrti ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta. Vr'&e u(o)ora 8ednostrano i dvostrano obvezni ugovori - kod prvi! je jedna stranka samo dunik a druga samo vjerovnik i oni obvezu stvaraju samo za jednu stranku dok je kod drugi! sluaj da su obje stranke i duni i i vjerovni i pa obveza postoji za oboje. "aplatni $onerozni( i besplatni $lukrativni( - razlikuju se po tome trai li se za inidbu protuinidba ili ne. ;edovito su dvostrano obvezni ugovori i naplatni dok su jednostranoobvezni besplatni. =onsenzualni i realni - konsenzualni ugovori su oni koji nastaju ve samim sporazumom ugovorni! stranaka. 1a nji!ov je postanak dovoljan pri!vat. 7ama predaja stvari ne spada u akt sklapanja ve akt ispunjenja ugovora.

Page2

1a realne je ugovore znaajno da ne nastaju u trenutku sklapanja sporazuma nego tek predajom stvari. >lavni i sporedni - ugovorom se utvr.uje jedna glavna obveza# kao primjeri e prodaja# na koju se nadovezuje mnogo sporedni! kao /to su jamstvo i slino. 1naajka sporedni! ugovora je u tome da slijede sudbinu glavnog ugovora pa tako isplatom duga glavnog dunika prestaje i jamstvo. <menovani i neimenovani - imenovani su oni koje se u prometu esto pojavljuju pa su se tipizirali i dobili posebni naziv $nominatni(. "eimenovani $inominatni( se rje.e sklapaju pa nemaju posebnog naziva. ;azlika je u tome /to su bitni sastoj i imenovani! ugovora utvr.eni zakonom dok neimenovani nisu posebno normirani. Trenutani i trajni $durativni( - trenutani ugovor je ugovor u kojem se duna inidba ispunjava odjednom# u jednom aktu a trajan je onaj prema kojem se ugovor ispunjava u nizu inidaba /to dolaze jedna za drugom $suk esivno(. =auzalni i apstraktni - kauzalni ugovor je takav ugovor u kojem je pravni temelj obvezivanja $ ausa obligandi( istaknut kao njegov bitni sastojak. @pstraktni je ugovor onaj kod kojeg pravni temelj nije vidljiv iz samog posla. 7vaki ugovor# pa i apstraktni# ima pravni temelj samo se kod apstraktnog on ne vidi niti se navodi svr!a ugovora. @pstraktni ugovori ubrzavaju pravni promet ali je zbog mogui! zlouporaba nji!ov broj ogranien pa su obveznopravni ugovori veinom kauzalni. Mormalni i neformalni - formalni je takav za iju je valjanost utvr.en odre.eni oblik. :bliga ijski ugovori - jedna se strana drugoj obvezuje na neku inidbu. "astaju suglasno/u oitovanja volja i pri!vatom ponude. +govori o raspolaganju - to su ugovori gdje je rije o poslovima u kojima se raspolae svojim pravom a da pri tome vrlo esto uope ne dolazi do promjene identiteta obveznog odnosa $ esija ili storno(. CR5,CTVA ZA PO4AAN45 UGOVORA Postoje instituti kojima se pozi ija jedne strane u obveznopravnom odnosu# i to osobito vjerovnika# jo/ pojaava. ;azlikujemo institute osobnog i institute stvarnog pojaanja. + institute stvarnog pojaanja obveznopravnog odnosa ulaze, odgovornost za materijalne i pravne nedostatke inidbe prekomjerno o/teenje kapara pravo zadranja + institute osobnog pojaanja pojaanja obveznopravnog odnosa ulaze, - jamstvo ili poruanstvo i - ugovorna kazna ili penal. O-(o)orno'& $a ma&er "a%ne pra)ne ne-o'&a&!e # n -.e Prije 1::?a taj se pravni institut nazivao jamstvom ali su ga neki upotrebljavali u znaenju poruanstva a drugi u znaenju garan ije. + 1::?u je jamstvom nazvan pravni institut poruanstva# a umjesto jamstva# kao odgovornosti za nedostatke inidbe# govori se o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjena. "edosta i na inidbi odraavaju se kao nedosta i samog objekta inidbe. "edosta i se ukazuju bilo kao faktine mane stvari ili kao pravni nedosta i. 2

Page2

:dgovornost za nedostatke nuna je posljedi a karaktera naplatni! pravni! poslova - ta odgovornost pokazuje da se pravni uin i naplatnog pravnog posla nisu potpuno ugasili samim ispunjenjem duni! inidaba. @ko stranke ne ele da i! tereti odgovornost za nedostatke inidbe# moraju njezino iskljuenje ili ogranienje posebno ugovoriti. :dgovornost tereti onog ugovaratelja koji je preuzeo obvezu da drugome preda stvar odnosno na njega prenese neko pravo. 1bog vanosti# odgovornost je izgra.ena kao opi institut obveznog prava. @ko su za odgovornost predvi.ene neke posebne i drugaije odredbe za pojedine ugovore# primijenit e se te odredbe a ne one iz opeg dijela. :pe pretpostavke odgovornosti su, - naplatni pravni posao - materijalni nedosta i moraju postojati u trenutku prelaska rizika na stje atelja# a pravni u trenutku ispunjenja ugovora - da stje atelj nije znao niti je morao znati za nedostatke "e trai se da stje atelj bude u bludnji jer bi# u sluaju kada tui# morao to dokazati /to znai da je tada sam otu.ivatelj znao za nedostatke - on# me.utim# za nedostatke odgovara ako oni objektivno postoje bez obzira je li znao ili ne. 2aterijalni nedosta i postoje, aA ako stvar nema potrebna svojstva za njezinu redovnu uporabu ili promet .A ako nema svojstva za naroitu uporabu za koju je stje atelj pribavlja# a koja je bila ili je morala biti poznata otu.ivatelju cA ako nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili pre/utno ugovorene odnosno propisane -A ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju koji! je ugovor sklopljen# osim ako su uzorak ili model pokazani iskljuivo radi obavijesti eA ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugi! stvari iste vrste i koja je kupa mogao opravdano oekivati EA ako je stvar nepravilno montirana# a usluga montae je ukljuena u ugovor o prodaji (A ako je nepravilna montaa posljedi a nedostatka u uputama za montau. :dgovornost postoji - ugovaratelj ija je obveza predaja stvari odgovara za sve materijalne nedostatke koje je stvar imala u asu predaje ali i za one nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na stje atelja ako su posljedi a uzroka koji je postojao prije toga. + naelu se ne odgovara za mane stvari koje je stje atelj mogao lako zapaziti# ali e se i za nji! odgovarati ako je otu.ivatelj izjavio da nedostataka nema ili tvrdio da stvar ima odre.ena svojstva ili odlike koji! nema. :dgovornost ne postoji, aA kada je stvar steena besplatnim pravnim poslom .A kada je prodana na prisilnoj javnoj prodaji cA kada su nedosta i u trenutku sklapanja ugovora bili poznati stje atelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati - uzima se da nisu mogli biti nepoznati ako i! je briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom mogla lako opaziti -A kada je ugovorom odgovornost iskljuena eA kada se te odgovornosti odreknemo $u tzv. averzionalnim poslovima# a to su oni u kojima se stvari stjeu onako kako stoje ili lee# uzima se da se stje atelj pre/utno

Page2

odrekao za!tjeva iz te odgovornosti. "o# to vrijedi samo ako odre.ena svojstva nisu posebno ugovorena(# EA kada su nedosta i neznatni i (A ako se nedosta i pokau nakon /to je proteklo /est mjese i od predaje stvari# izuzev ako je ugovoren dulji rok ili ako je otu.ivatelj znao za nedostatak odnosno ako mu nikako nije mogao ostati nepoznat. :bveza pregleda i obavijesti - da bi se stje atelj mogao koristiti pravima koja mu pripadaju s naslova odgovornosti za nedostatke stvari# duan je tu stvar# im je to prema redovitom toku stvari mogue# na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled i o vidljivim nedosta ima obavijestiti otu.ivatelja u roku od & dana. =od ugovora u privredi# obavijest se mora poslati bez odga.anja odnosno odma! nakon pregleda. @ko su obje strane nazoile pregledu# stje atelj je duan odma! dati svoje primjedbe zbog vidljivi! nedostataka. @ko se nakon primitka stvari na njoj pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari - skriveni nedostatak obavijest se mora poslati u roku od 2 mjese a ali raunajui od dana kada je nedostatak otkriven# a kod trgovaki! ugovora bez odga.anja. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokau nakon proteka 2 godine od predaje stvari# a kod trgovaki! ugovora nakon proteka 5 mjese i. =od prodaje rabljeni! stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od 1 godine# a kod trgovaki! ugovora i krai rok. =ad samo dio predane stvari ima nedostatke ili kad je predan samo dio stvari# odnosno manja koliina od ugovorene# kupa moe raskinuti ugovor samo u pogledu dijela koji ima nedostatke# ili samo u pogledu dijela ili koliine /to nedostaju. =upa moe raskinuti ijeli ugovor samo ako ugovorena koliina ili predana stvar ini jelinu# ili ako kupa inae ima opravdani interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u jelini. Trgovakim ugovorom o kupoprodaji# kad je prodavatelj stvari odre.eni! po rodu dao kup u veu koliinu nego /to je ugovoreno# a kupa u razumnom roku ne izjavi da vi/ak odbija# smatra se da je primio i taj vi/ak pa je duan platiti ga po istoj ijeni. @ko kupa odbije primiti vi/ak# prodavatelj je duan kup u nadoknaditi /tetu. 7tje atelj ne gubi pravo da se pozove na nedostatak stvari makar i nije ispunio svoju obvezu pregleda stvari i slanja obavijesti u spomenutim rokovima ako je otu.ivatelju nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. :bavijest o nedostatku mora sadravati detaljan opis nedostataka i poziv otu.ivatelju da pregleda stvar. =orisno je da se ona po/alje preporuenim pismom# telegramom ili na neki drugi pouzdan nain jer ako tako# u roku poslana obavijest# zakasni ili ak ni ne stigne smatra se da je obveza obavje/tavanja ipak ispunjena. 7adraj odgovornosti - onaj koji je pravodobno i uredno obavijestio o nedostatku moe koristiti jedno od ovi! prava, - zahtijevati da se nedostatak ukloni ili da mu se preda druga takva stvar bez nedostataka @uklanjanje se moe za!tijevati samo ako je nedostatak uklonjiv neotklonjiv je i onaj ije otklanjanje za!tijeva pretjerano visoke tro/kove ili neuobiajeno velike napore. 1amjena u obzir praktiki dolazi u obzir samo kod generini! stvari. 1amjena ili uklanjanje nedostatka se mora ispuniti u razumnom roku jer u protivnom stje atelj zadrava pravo na raskid ugovora ili snienje ijene.A - zahtijevati snienje cijene @ako se strane ne mogu dogovoriti oko nove ijene# odluuje sud. @ko se i nakon postignutog dogovora oko snienja ijene otkrije neki drugi nedostatak# stje atelj moe za!tijevati novo snienje ili raskid ugovora.A - izjaviti da raskida ugovor ili @raskid se dopu/ta tek po/to su is rpljene sve mogunosti za njegovo ispunjenje. Pravo na raskid se moe ostvariti samo ako je stje atelj duniku 2

Page2

Page2

ostavio naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. @ko ni u tom roku ne do.e do ispunjenja ugovor se raskida eP lege. ;ok je primjeren ako prema redovitom toku stvari i vrsti nedostatka kao i normalnim uvjetima ostavlja dovoljno vremena za ispunjenje ugovora. +govor se moe raskinuti i bez ostavljanja naknadnog roka ako je dunik nakon obavijesti o nedosta ima priopio da nee ispuniti ugovor ili iz okolnosti konkretnog sluaja oito proizlazi da dunik nee moi ispuniti ugovor ni u naknadnom roku. +inak raskida je# izme.u ostalog# obveza strana na povrat onoga /to su primile na ime ispunjenja ugovora. 7trana koja vraa stvar duna ju je vratiti u stanju u kojem ju je primila. @ko to ne moe# gubi pravo na raskid ugovora osim ako nemogunost povrata nije izazvana njezinim pona/anjem# niti pona/anjem osobe za koju ona odgovara. 7trana koja je na taj nain izgubila pravo na raskid ugovora zadrava ostala prava s naslova odgovornosti za nedostatke stvari.A - zahtijevati naknadu &tete u svakom od tih sluajeva, ukljuivo &tetu koju je zbog nedostatka pretrpio na drugim svojim dobrima @pravo na naknadu /tete podrazumijeva postojanje pretpostavki odgovornosti za /tetu. Poten ijalno su mogua tri tipa /tete, D@2"+2 R+:@D ;F2 ili /teta na samoj stvari koja se jo/ naziva i /tetom zbog mane ili neposrednom /tetom. Prikladan je i naziv supstan ijalna /teta a sastoji se u umanjenoj vrijednosti stvari. 1a tu je /tetu karakteristino da se moe uspje/no ukloniti kori/tenjem prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari# posebno prava na snienje ijene# uklanjanjem nedostataka i predajom druge stvari bez nedostatka. 7toga se ne moe ostvarivati kumulativno s pravima zbog nedostatka. Druga je D@2"+2 %<;%@ ;F2 ili /teta u vezi s kupljenom stvari. ;ije je o /tetama koje su posljedi a imovinski! dispozi ija kup a# pravni! i faktini!# ispunjeni! na temelju povjerenja u odsutnosti nedostatka a koje su se pokazale nepotrebnima# beskorisnima pa i /tetnima. "azivaju se i /tetama zbog povjerenja. 6itna im je znaajka da se ne mogu popraviti uklanjanjem nedostatka pa se zato mogu ostvarivati kumulativno s pravima zbog nedostatka i neposrednom /tetom. Trea je D@2"+2 FST;@ ;F2 ili /teta na drugim pravnim dobrima kupa a izvan kupljene stvari. Pod drugim pravnim dobrima valja podrazumijevati osobu i imovinu kup a. +kljuuje sve vrste pravno relevantni! /teta na tim dobrima. "aziva se popratnom# refleksnom# /tetom od mane# /tetom kao posljedi om mane# sekundarnom# sporednom i posrednom /tetom. 2oe se za!tijevati kumulativno s pravima zbog nedostatka i /tetama pod a i b.A <zbor prava kojim e se koristiti prepu/ten je stje atelju uz napomenu da pravo na naknadu /tete moe kumulirati sa svakim od ostali! prava. =oje e pravo stje atelj izabrati# ne ovisi samo o njegovoj volji ve i o ispunjenju neki! dodatni! pretpostavki. 1a!tjev iz odgovornosti za /tetu je samostalan za!tjev koji se moe# ali i ne mora# pojaviti usporedo sa za!tjevima iz odgovornosti za materijalne nedostatke. :sim ope odredbe o odgovornosti dunika za /tetu koja vjerovniku nastane zbog neispunjenja obveze# 1:: je unio jo/ dvije odredbe o odgovornosti za /tetu u sklop odredaba odgovornosti za materijalne nedostatke. 8ednom odredbom# koja se odnosi na popratne /tete# odre.uje se primjena opi! pravila o odgovornosti za /tetu. Drugom odredbom# koja se odnosi na ostale /tete zbog nedostatka stvari# jami se kup u odnosno stje atelju stvari pravo na naknadu /tete koju moe ostvariti kumulativno uz svako od prava s naslova materijalnog nedostatka stvari. + sudskoj praksi prevladava stav prema kojem kupa koji nije uredno i pravodobno obavijestio prodavatelja o nedostatku stvari# gubi i pravo na naknadu /tete s obrazloenjem da je pravo na naknadu /tete u tolikoj mjeri povezano s pravima iz odgovornosti zbog nedostatka da je obavijest o nedostatku neminovno pretpostavka i za naknadu /tete.

Prema tom stavu# obavijest o nedostatku nije pretpostavka za naknadu popratne /tete koja se prosu.uje prema opim pravilima o odgovornosti za /tetu. +no/enje uredne i pravodobne obavijesti o nedostatku u krug pretpostavki odgovornosti za /tetu zbog nedostatka nije jedina ni najvanija implika ija spomenutog naelnog stava. Time se automatski skrauje rok zastare za naknadu /tete sa tri godine na 5 mjese i. Dulji zastarni rok se supstituira kraim mje/ovitim rokom koji strane mogu sporazumno produljiti. "apu/ta se uvrijeeno naelo da rok zastare tee od saznanja za /tetu /to dovodi do apsurdnog rezultata da /teta# ako nastupi nakon /est mjese i# ali jo/ uvijek u okvirima zastarnog roka# zastarijeva prije nego /to je nastala. ;ok za ostvarivanje prava - stje atelj stvari koji je pravodobno obavijestio otu.ivatelja o nedosta ima na njoj moe svoja prava ostvarivati u roku od 2 godine i to od dana slanja obavijesti o nedosta ima. <znimno# stje atelj moe i nakon tog roka ostvarivati svoja prava ako je otu.ivatelj postupao prijevarno. @ko je stje atelj proma/io rok# ali jo/ nije platio ijenu# moi e# ukoliko je pravodobno obavijestio o nedosta ima# za!tijevati snienje ijene ili naknadu /tete kao protuza!tjev otu.ivateljevom za!tjevu da mu se isplati ijena. >aran ija za ispravno funk ioniranje stvari - u poslovima robnog prometa stranke obino unose klauzulu o garan iji. 1:: je uredio odgovornost za ispravno funk ioniranje stvari kada je prodavatelj kup u u tu svr!u predao garantni list. Ta se odgovornost odnosi samo na te!niku robu. :dgovornost nastaje kada je prodavatelj predao kup u garantni list kojim proizvo.a jami za ispravno funk ioniranje stvari za odre.eno vrijeme# raunajui od njezine predaje kup u. Pravo se moe ostvarivati unutar garantnog roka# bez obzira na to kada se nedostatak u funk ioniranju pojavio. =upa ima pravo i na naknadu /tete koju je pretrpio zbog toga /to je bio li/en uporabe stvari za vrijeme dok je stvar bila na popravku odnosno do njezine zamjene. :dgovornost prodavatelja i proizvo.aa po osnovi garan ije za ispravno funk ioniranje stvari je solidarna. >aran ijski rok se produljuje onoliko koliko je trajao $manji( popravak stvari# a u sluaju zamjene stvari i veeg $bitnog( popravka# garan ijski rok tee iznova poev/i od zamjene odnosno vraanja stvari s popravka. Tro/ak prijevoza stvari pada na prodavatelja odnosno proizvo.aa. @ko prodavatelj u razumnom roku ne popravi ili ne zamijeni stvar# kupa moe raskinuti ugovor ili sniziti ijenu i za!tijevati naknadu /tete. :dredbe 1:: o garan iji za ispravno funk ioniranje stvari su dispozitivne prirode pa i! stranke mogu mijenjati svojim sporazumom. Pravilima o garan iji ne dira se u pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari. To znai da kup u# ali samo prema prodavatelju# stoje na raspolaganju pravila dvaju instituta - o garan iji i o odgovornosti za materijalne nedostatke stvari. :dnos izme.u ta dva instituta postavljen je tako da je primjena pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke zapravo sporedne naravi. Takav odnos bi morao odgovarati i interesima kupa a# osobito u sluaju duljeg garantnog roka. :dgovornost za pravne nedostatke $za/tita od evik ije( - odgovornost za pravne nedostatke postoji kod naplatni! pravni! poslova. 1a njezino je nastajanje vaan trenutak ispunjenja ugovora# a ne trenutak predaje stvari jer se ne mora uvijek raditi o predaji stvari. :dgovornost se prije svega javlja kad je prenositelj trebao prenijeti pravo vlasni/tva na stvari a nije bio vlasnik. :dgovornost postoji i onda kada je trebalo prenijeti stvar slobodnu od tereta# a pokae se da na stvari postoji neko pravo u korist treega.

Page2

< kod odgovornosti za pravne nedostatke trai se da stje atelj za nji! nije znao niti je morao znati# niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. :dgovornost za pravne nedostatke naziva se i za/tita od evik ije. 1vikcija znai svaki pravni akt tree osobe kojim ta osoba na temelju svog prava iskljuuje ili ograniuje stjecatelja u vr&enju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ogranienja. @ko se radi o nekom drugom pravu# kao /to je trabina# prenositelj mora jamiti da ono postoji i da nema pravni! smetnji za njegovo ostvarenje. Prodavatelj odgovara i ako postoje posebna ogranienja javnopravne naravi koja kup u nisu bila poznata# ako je prodavatelj za nji! znao ili je znao da se mogu oekivati# a nije i! kup u priopio. @ko trei tui stje atelja tada on mora obavijestiti otu.ivatelja o parni i pa da otu.ivatelj poku/a pobiti za!tjev tree osobe. @ko se stje atelj# ne obavje/tavajui otu.ivatelja# upustio u parni u s treim i spor izgubio# nije samim tim izgubio prava iz odgovornosti za evik iju osim ako otu.ivatelj dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije za!tjev tree osobe. :dgovornost zbog evik ije postoji i onda kada je stje atelj po nekoj drugoj pravnoj osnovi ponovno stekao istu stvar. :dgovornost za pravne nedostatke inidbe moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. "o# odredba ugovora o iskljuenju ili ogranienju te odgovornosti biti e ni/tava ako je u vrijeme sklapanja ugovora prenositelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat nedostatak u njegovom pravu. =ada se pokae da trea osoba polae neko pravo na stvar# bez obzira na to je li ve tuila# stje atelj je o tome duan obavijestiti otu.ivatelja# osim ako njemu to ve nije poznato# i sama postaviti svoj za!tjev. 1a!tjev se sastoji od poziva otu.ivatelju da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treeg ili da stje atelju isporui drugu stvar koja nije optereena pravnim nedostatkom. "e udovolji li otu.ivatelj za!tjevu stje atelja# a trei $vlasnik stvari( oduzme preko suda stvar stje atelju# ugovor se raskida po samom zakonu - automatski. To je sluaj tzv. potpune evikcije. @ko nije do/lo do oduzimanja stvari# ali je stje ateljevo pravo umanjeno ili ogranieno pravima treega na toj stvari - to je tzv. djelomina evikcija - stje atelj moe po svom izboru raskinuti ugovor ili za!tijevati razmjerno snienje ijene. 6ez obzira na koje se pravo odluio# stje atelj uz svako od nji! moe istaknuti i za!tjev za naknadu pretrpljene /tete. 8edino ako je u vrijeme sklapanja ugovora znao da mu stvar moe biti oduzeta odnosno da njegovo pravo moe biti ogranieno# nee imati pravo na naknadu /tete ali mu ostaje pravo na povrat ijene odnosno njezino snienje. :stvarivanje prava iz odgovornosti za pravne nedostatke razlikuje se od ranije spomenutog ako je pravo treega oito osnovano. + tom se sluaju dopu/ta stje atelju da# bez obavijesti otu.ivatelja i bez parni e s treim# prizna pravo treega a da zbog toga nee izgubiti prava iz odgovornosti za evik iju. @ko je pri tome stje atelj treemu isplatio izvjesni iznos nov a da bi trei odustao od svog prava# otu.ivatelj se moe osloboditi odgovornosti za evik iju ako stje atelju nadoknadi isplaenu svotu i eventualno pretrpljenu /tetu. Prava s naslova odgovornosti za pravne nedostatke inidbe gase se istekom godine dana od saznanja za pravo treega. "o# ako je unutar te godine trea osoba pokrenula spor protiv stje atelja# a ovaj pozvao otu.ivatelja da se u spor umije/a na njegovoj strani# stje ateljeva prava se gase tek kada istekne /est mjese i od dana pravomonosti sudske odluke.

Page2

Pre!om"erno o1&eDen"e @%ae' o enorm 'A Do.e li do naru/avanja vrijednosne ravnotee izme.u inidbe i protuinidbe# pravni e poredak reagirati odre.enim sank ijama. To e se dogoditi samo ako je naelo ekvivalentnosti povrije.eno u odre.enoj# zakonom predvi.enoj mjeri. @ko je izme.u obveza ugovorni! strana u dvostranom $misli se naplatnom( ugovoru postojao u vrijeme sklapanja oiti nerazmjer# o/teena strana moe za!tijevati poni/tenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala# niti je morala znati. Prekomjerno je o/teenje# dakle# oiti nerazmjer izme.u inidbe i protuinidbe. :dgovornost za prekomjerno o/teenje moe nastupiti samo ako je rije o, - naplatnom poslu - ako je oit nerazmjer postojao u trenutku sklapanja ugovora i - ako o/teena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost inidbe. Prekomjerno je o/teenje jedan od razloga pobojnosti pravni! poslova. @ko se ispune sve potrebne pretpostavke# o/teena e strana moi za!tijevati poni/tenje ugovora kojim je ostvareno prekomjerno o/teenje. Posljedi a poni/tenja ugovora biti e uspostava prija/njeg stanja. Protivna strana ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti i ugovor e tada ostati na snazi. Dakle# strana protiv koje je uperen za!tjev na poni/tenje ugovora ima tzv. alternativno ovla/tenje. "o# strana koja je o/teena nema pravo za!tijevati nadoplatu do prave vrijednosti - ona samo moe za!tijevati da se ugovor poni/ti. Pravo na poni/tenje ugovora prestaje godinu dana nakon njegova sklapanja. Poni/tenje se nee moi za!tijevati kada je rije o besplatnim ugovorima# ugovorima na sreu# javnoj prodaji i onim naplatnim ugovorima kod koji! je vi/a ijena dana iz osobite naklonosti kao ni kada je rije o ugovoru o nagodbi. :dgovornosti nema ako se prava vrijednost vi/e ne moe utvrditi. "ovina je u tome /to se institut prekomjernog o/teenja primjenjuje i na trgovake poslove. Prema 1::?u# odri anje prava na poni/tavanje ugovora zbog prekomjernog o/teenja dano unaprijed nema pravni uinak. Time je sprijeena mogunost eventualnog iskori/tavanja slabiji! partnera. Kapara ,apara je iznos novca ili odreena koliina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti obveza iz ugovora. Prema 1::?u# ugovor se smatra sklopljenim kada je kapara dana# osim ako je ugovoreno ne/to drugo. Po svojoj prirodi# kapara je sporedni realni ugovor koji slui u prvom redu kao znak da je ugovor sklopljen $arr!a onfirmatoria(. Prema tome# ne moe se prvo dati kapara a onda sklopiti ugovor. Druga je funk ija kapare u tome da ona slui kao sigurnost da e se ugovorne obveze ispuniti. @ko se ugovor ispuni# kapara e se uraunati u inidbu ukoliko je s njom istovrsna. @ko nije# onda e se# ako se ugovor ispuni# kapara morati vratiti. =apara se mora vratiti i ako strane sporazumno raskinu ugovorQ ako do ispunjenja nije do/lo zbog uzroka za koji ni jedna strana ne odgovara ali i onda kada su za neispunjenje ugovora krive obje strane. @ko je za neispunjenje odgovorna strana koja je dala kaparu# druga strana moe po svojem izboru za!tijevati ispunjenje ugovora# ako je to jo/ uvijek mogue# ili za!tijevati naknadu /tete te kaparu uraunati u naknadu# vratiti ju ili se s njom zadovoljiti.

Page2

@ko je za neispunjenje odgovorna strana koja je primila kaparu# druga strana moe# po svom izboru# za!tijevati ispunjenje ugovora ukoliko je to jo/ mogue# za!tijevati naknadu /tete i vraanje kapare ili za!tijevati vraanje dvostruke kapare. + svakom sluaju# kada druga strana trai ispunjenje ugovora# ona ima pravo i na naknadu &tete koju trpi zbog zaka&njenja dok sud# na za!tjev zainteresirane strane# moe smanjiti pretjerano veliku kaparu ali je to mogue samo kod vraanja dvostruke kapare. =apara u sebi ima i odre.eni! kazneni! elemenata - osim /to slui za pojaanje obveznog odnosa# ona slui i kao instrument za jaanje stranake ugovorne dis ipline. =apara se moe ugovoriti i kao odustatnina - to e biti kada se uz kaparu ugovori pravo da se odustane od ugovora. 2oe se ugovoriti da to pravo ima jedna ili obje strane. @ko odustane strana koja je dala kaparu# kapara se ne vraa a ako je suprotno# kapara se vraa u dvostrukom iznosu. :biljeja odustatnine su, - ako strana u iju je korist ugovorena odustatnina izjavi da e drugoj strani dati odustatninu# ne moe vi/e za!tijevati ispunjenje ugovora. 7tranka ovla/tena na odustajanje od ugovora duna je dati odustatninu istovremeno s izjavom o odustajanju. - odustatnina se razlikuje od kapare po tome /to kapara ne ovla/uje suugovaratelje na odustajanje od ugovora. "o# kad se uz kaparu izriito ugovori pravo da se odustane od ugovora# onda se kapara smatra kao odustatnina i svaka strana moe odustati od ugovora. <sto se tako plaanjem ugovorne kazne ne moe odustati od ugovora osima ako je to bila namjera ugovaratelja pri njezinom ugovaranju# ali time ugovorna kazna ne postaje odustatnina ve iznimna mogunost odustanka od ugovora plaanjem ugovorne kazne. Po. "an"e -u/n !o) 0 pra)n 0 ra-n" 7vaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu# i bez obzira kada je nastala# moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na /tetu vjerovnika. 7matra se da je pravna radnja poduzeta na /tetu vjerovnika ako zbog nje dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Pod pravnom radnjom podrazumijeva se i propu/tanje zbog kojeg je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala neka materijalna obveza. "aplatno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi /tetu svojim vjerovni ima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili joj je moglo biti poznato. @ko je trea osoba dunikov brani drug# ili krvni srodnik u ravnoj liniji# ili u pobonoj liniji do etvrtog stupnja# ili po tazbini do istog stupnja# smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi /tetu vjerovniku# osim ako dokae suprotno. =od besplatni! raspolaganja i s njima izjednaeni! pravni! radnji smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi /tetu vjerovniku i za pobijanje ti! radnji ne za!tijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. :dri anje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. "e mogu se pobijati zbog o/teenja vjerovnika uobiajeni prigodni darovi# nagradni darovi# a ni darovi uinjeni iz za!valnosti# razmjerni materijalnim mogunostima dunika. Pravna radnja dunika pobija se tubom ili prigovorom. Tuba za pobijanje podnosi se protiv dunika i tree osobe s kojom je ili u iju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija# odnosno protiv njezini! sveopi! pravni! sljednika. @ko je trei otu.io nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija# tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovi!

Page2

prednika moglo pobijati# a ako je tu korist otu.io besplatnim poslom# tuba se moe podnijeti protiv pribavitelja i ako on to nije znao. Tuenik moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obvezu. @ko sud usvoji tubeni za!tjev# pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovi! trabina. Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od jedne godine u sluaju naplatnog raspolaganja# te u roku tri godine za ostale sluajeve. ;ok se rauna od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija# odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propu/tenu radnju. Pra)o $a-r/an"a @ u' re&en& on 'A 'ravo zadranja je ovla&tenje vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri do isplate trabine te da se, ako isplata izostane, naplati iz njezine vrijednosti. Pravo naplate je karakteristino u trgovakom pravu. <ako je to pravo po svojoj prirodi obvezno pravo# po svojim je karakteristikama blisko zalonom pravu ali me.u njima postoje i razlike - pravo zadranja prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari dok zalono pravo u takvom sluaju ne prestajeQ pravo zadranja je neprenosivo dok je zalono pravo prenosivoQ pravo zadranja nastaje eP lege dok zalono pravo u pravilu nastaje ugovorom. =ljuni elementi prava zadranja su stvar na jednoj i trabina na drugoj strani. *tvar - objektom prava zadranja u naelu mogu biti sve pokretne i nepokretne stvari u prometu. Potrebno je da ona ima odre.enu vrijednost koja se moe prodajom realizirati na tri/tu. :bjektom prava zadranja ne mogu biti one stvari koje su iz dunikova posjeda iza/le protiv njegove volje kao i stvari koje su vjerovniku predane na uvanje ili na posudbu. 7tvari osobne prirode tako.er ne mogu biti objektom prava zadranja. :sim ovi!# od tog se prava generalno izuzimaju stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. Trabina - osnovna je pretpostavka da mora biti dospjela /to znai da je do/ao trenutak od kojeg vjerovnik ima pravo za!tijevati ispunjenje obveze. Trabina mora biti dospjela# utuiva i novanog karaktera. <znimno# vjerovnik ima pravo zadranja i za svoju nedospjelu trabinu ako je dunik postao nesposoban za plaanje. "esposobnost nastupa zbog prezaduenosti ili nelikvidnosti. + teoriji se takvo pravo zadranja naziva pravo zadranja u nudi ili u nevolji. Trabina mora biti utuiva no# nije odluno iz koje vrste pravnog posla ona proizlazi. 1:: ne za!tjeva da vjerovnikova trabina i stvar koja se zadrava potjeu iz istog pravnog odnosa# odnosno ne za!tijeva se koneksitet kao pretpostavka prava zadranja. 7tvar se moe zadrati zbog razliiti! osnova $dispari ausa( /to je inae karakteristika prava zadranja u trgovakom pravu. "o# vjerovnik je duan vratiti stvar duniku ako mu on da odgovarajue osiguranje njegove trabine. Pravo zadranja se ostvaruje tako da se neprekidno# sve do isplate trabine# ispunjava faktina vlast na stvari. >ubitkom faktine vlasti# gubi se i pravo zadranja. :vla/tenje na naplatu vrijednosti zadrane stvari vjerovnik ostvaruje na isti nain kao zaloni vjerovnik. "o# prije nego /to pristupi ostvarenju naplate# duan je o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika. Pravo zadranja prestaje, - isplatom trabine# oprostom duga# kompenza ijom# nova ijom - sjedinjenjem $ onfusio( - gubitkom faktine vlasti na stvari /to ukljuuje i napu/tanje stvari te dobrovoljno vraanje stvari duniku.

Page2

Pravo zadranja ne prestaje ni ako nastupi zastara trabine jer se ono# slino priznanju duga# uzima kao razlog prekida zastare. 4am'&)o % poru#an'&)o 2amstvo ili poruanstvo je ugovor kojim se trea osoba, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da e ispuniti obvezu dunika ako to dunik ne uini. To je institut kojim se vjerovniku daje vea sigurnost da e mu duna inidba biti ispunjena. <zjava se daje pismeno i samo takva izjava# odnosno ugovor# obvezuje jam a. 7misao toga nalazi se u potrebi za/tite jam a od olakog i nepromi/ljenog obvezivanja. 8ameva je obveza akcesorna - ak esornost jamstva znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika. Dakle# ako je obveza glavnog dunika ni/tava ili je utrnula# ne moemo ju pojaati jamstvom. :bveza jam a prema tome ne ini od neistinite obveze glavnog dunika istinitu - ona samo osigurava naplativost trabine. :bveza jam a ovisi o obvezi glavnog dunika. :na ne moe biti kvantitativno vea# ali ako je ugovoreno da bude vea# ona se svodi na mjeru dunikove obveze. "ema zapreke da obveza jam a bude kvantitativno manja odnosno da bude ograniena na neki dio dunikove obveze. 8ama odgovara za svako poveanje obveze koja nastane dunikovim zaka/njenjem ili dunikovom krivnjom# osim ako strane ne ugovore drugaije. 8ameva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dunika. "o# jama se moe obvezati i za strogo osobnu obvezu glavnog dunika - to je mogue jer e se strogo osobna obveza glavnog dunika# ako je ne ispuni# pretvoriti u odgovornost za /tetu koju onda moe popraviti jama . Tko se obvee kao jama za obvezu neke poslovno nesposobne osobe# odgovara vjerovniku isto kao jama poslovno sposobne osobe. 8amstvo se moe dati za svaku pravovaljanu obvezu# bez obzira na njezin sadraj# a moe se dati i za uvjetnu te odre.enu buduu obvezu. 8amstvo za buduu obvezu moe se opozvati prije nego /to obveza nastane# ako nije predvi.en rok u kojem ona treba nastati. Druga karakteristika jamstva je supsidijarnost - to znai da vjerovnik moe za!tijevati ispunjenje obveze od jam a tek kada se nije uspio namiriti od glavnog dunika. Prema 1::? u# dovoljno je da se glavnom duniku uputi pisani poziv $opomena( na ispunjenje obveze. Tek ako glavni dunik ne ispuni obvezu u roku koji mu je opomenom odre.en# ispunjenje se moe za!tijevati od jam a. <znimno# od njega se ispunjenje moe za!tijevati i ranije i to ako je oito da su dunikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obveze ili je glavni dunik pao pod steaj. + sluaju steaja glavnog dunika vjerovnik je duan prijaviti svoju trabinu u steaj i o tome obavijestiti jam a# inae odgovara jam u za /tetu koju bi ovaj imao zbog toga. 7manjenje obveze glavnog dunika u steajnom postupku ne povlai za sobom i odgovarajue smanjenje jameve obveze# te jama odgovara vjerovniku za ijeli iznos svoje obveze. 8ama moe protiv vjerovnikova za!tjeva isti ati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti i glavni dunik# ukljuujui i prigovor prijeboja. "e moe isti ati jedino osobne dunikove prigovore ali svoje moe. 3rste jamstva, - redovito ili obino - njegova je karakteristika da je obveza jam a ak esorna i supsidijarna. 1:: ga naziva supsidijarnim jamstvom. - solidarno jamstvo - ako se jama obvee kao jama ?plata # vjerovnik moe za!tijevati ispunjenje ijele obveze bilo od glavnog dunika bilo od jam a ili od oboji e istovremeno. 1ato se to jamstvo naziva solidarnim. =ada za neki dug jami vi/e jama a# ono je eP lege solidarno osim ako se solidarnost ugovorno iskljui. + trgovakim ugovorima# jama je po zakonu uvijek jama ?plata # osim ako nije drugaije ugovoreno. 7olidarno se jamstvo naziva i jamstvom bez supsidijarnosti. 2

Page2

8ama jednog od vi/e solidarni! dunika moe za!tijevati od bilo koga od nji! da mu nadoknadi /to je isplatio vjerovniku# a i tro/kove. - podjamstvo $potporuanstvo( - to je ugovor kojim se netko trei obvezuje vjerovniku# ali ne za dunika# nego za jam a - jamev jama . :n se na odgovornost poziva tek kada se vjerovnik ne moe namiriti ni od glavnog dunika ni od jam a. ;egres - kada jama ispuni obvezu glavnog dunika# na njega po samom zakonu prelaze sva vjerovnika prava - to je tzv. zakonska subroga ija. <ako je logino da jama na ime regresa od glavnog dunika moe za!tijevati sve /to je umjesto njega platio# dunik moe s uspje!om staviti jam u sve one prigovore koje bi mogao staviti i vjerovniku. @ko jama plati zastarjeli dug# nee moi ono /to je platio vjerovniku vratiti od glavnog dunika ako mi on na njegov regresni za!tjev stavi prigovor zastare. <splati li jama vjerovnika# a da pri tome nije obavijestio dunika pa dunik u neznanju tako.er isplati istu trabinu# jama nee moi za!tijevati naknadu od dunika ali od vjerovnika ima pravo traiti da mu vrati ono /to mu je platio. + sujamstvu pravo regresa ima jama koji je isplatio dospjelu trabinu. :d ostali! jama a moe za!tijevati da mu svaki isplati dio koji pada na njega. Prestanak - jamstvo kao ak esorna obveza prestaje ako je na bilo koji nain prestala obveza glavnog dunika. 8amstvo moe prestati i samostalno - glavni dug ostaje ali# primjeri e# vjerovnik otpusti jam a. Takav se sluaj moe dogoditi i zbog odugovlaenja vjerovnika. "aime# jama se osloba.a odgovornosti ako vjerovnik# na jamev poziv# nakon dospjelosti trabine ne za!tijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku mjese dana od tog poziva. @ko rok dospjelosti nije odre.en# jama se osloba.a obveze ako vjerovnik# nakon jamevog poziva koji je uslijedio nakon proteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu# ne odredi datum ispunjenje - to mora uiniti u roku mjese dana od jamevog poziva. 1astarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jam a. =ada je rok zastare za obvezu glavnog dunika dulji od dvije godine# obveza jam a zastarijeva nakon isteka dvije godine ali od dana dospjelosti obveze glavnog dunika. To nije sluaj ako jama s glavnim dunikom odgovara solidarno. U(o)orna !a$na % pena% Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed odreeni iznos novca ili druga imovinska korist koju se dunik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem. 1:: odre.uje da ugovorna kazna mora biti u obliku koji je propisan za glavni ugovor iz kojeg je nastala obveza na koju se ugovorna kazna odnosi. :dredba o ugovornoj kazni je pravovaljana od trenutka kad su se stranke o njoj sporazumjele. 7tranke su slobodne glede utvr.ivanja visine ugovorne kazne kao i glede naina njezina obrauna. =arakteristika sporazuma o ugovornoj kazni je njegova ak esornost - to znai da on dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi. 7porazum o ugovornoj kazni gubi svoj pravni uinak i onda kada je do neispunjenja ili zaka/njenja do/lo iz uzroka za koje dunik ne odgovara. +govorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze jer se kod novani! inidaba# za sluaj neispunjenja ili zaka/njenja# plaaju zatezne kamate. @ko je vjerovnik zatraio isplatu ugovorne kazne# gubi pravo na za!tjev ispunjenja glavne obveze. @ko je penal ugovoren za sluaj neispunjenja obveze# tada strana u iju je korist penal ugovoren moe za!tijevati ili ispunjenje ugovora ili penal. 2

Page2

+ takvom sluaju ne moe se za!tijevati kumulativno ispunjenje obveze i penala jer se oba za!tjeva iskljuuju. Prema tome# za!tjev je alternativan. =ada je penal ugovoren za sluaj neispunjenja# dunik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora osim ako se moe utvrditi da je to bila namjera ugovorni! strana prilikom ugovaranja penala. "aprotiv# ako je penal ugovoren za sluaj zaka/njenja# tada vjerovnik moe za!tijevati i ispunjenje glavne obveze i penal. + takvom je sluaju vjerovnikov za!tjev kumulativan. 3jerovnik gubi pravo na ugovornu kaznu zbog zaka/njenja ako je primio ispunjenje a nije# bez odga.anja# priopio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. To podrazumijeva da takvu izjavu treba dati prilikom primitka ispunjenja. Plaanje penala je ugovorna obveza koju su strane preuzele u slobodno sklopljenom sporednom odnosu. :snovna je funk ija penala pojaanje obveznog odnosa. 7trana koja plaa penal ne plaa nikakvu kaznu nego u obliku njega plaa unaprijed odre.en iznos naknade /tete. 'enal je ugovorom unaprijed odreen iznos naknade &tete a krivnja se, kod povrede ugovornog odnosa, presumira. To znai da vjerovnik moe za!tijevati penal bez obzira je li ili nije pretrpio /tetu - on /tetu ne mora dokazivati. @ko je penal ugovoren# stranka je povrijedila odnos a druga je strana pretrpjela veu /tetu od iznosa penala# ona e razliku dobiti tek kada dokae sve pretpostavke koje se trae kod odgovornosti za /tetu. Treba napomenuti da se ugovorna kazna ne moe kumulirati s naknadom koju zakon propisuje zbog neispunjenja ili zaka/njenja u ispunjenju neke obveze# neovisno o tome kako se ta naknada u zakonu naziva. 1a!tijevati istovremeno i ugovorom i zakonom predvi.enu kaznu mogue je tek ako sam zakon dopu/ta kumula iju. @ko je ugovorna kazna prekomjerno ugovorena# sud e na za!tjev dunika smanjiti njezin iznos $modera ija( ako na.e da je on nerazmjerno visok s obzirom na vrijednost i znaenje predmeta obveze odnosno inidbe. Za%o/no pra)o @GOR5NFGGGA 1alog je zalonim pravom optereena pojedinano odre.ena pokretna ili nepokretna stvar koja se moe unoviti# kao i idealni dio takve stvari. 1alonim pravom moe biti optereeno i pojedinano odre.eno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju trabinu# ako zakonom nije drugaije odre.eno. 7a zalogom su ujedno optereeni i svi njegovi pripad i# ako nije drugaije odre.eno. Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa $najamnina i sl.( moe biti samostalnim zalogom. +govorom o davanju u zalog# odnosno ugovorom o !ipote i# dunik ili netko trei se obvezuje da e radi osnivanja zalonog prava koje e osiguravati odre.enu vjerovnikovu trabinu predati vjerovniku odre.enu pokretnu stvar u zalog ili e mu dopustiti da svoje zalono pravo upi/e u javnu knjigu kao teret odre.ene stvari# ili e mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. +jedno se druga strana obvezuje da e uvati pokretni zalog i im njegova trabina prestane vratiti ga zalogodavatelju# ili da e uiniti /to je potrebno da bi se izbrisalo zalono pravo iz javne knjige# ili da e mu natrag prenijeti pravo. @ko nije propisano ni/ta posebno# na ugovoru o davanju u zalog primjenjuju se pravila koja vrijede za naplatne ugovore. "i/tetne su sve odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i osigurane trabine. "i/tetne su i odredbe da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasni/tvo ako dug ne bi bio plaen u odre.eno vrijeme# da dunik ne moe zalog nikad iskupiti ili da ne moe nikom drugom dopustiti da 2

Page2

na istom zalogu osnuje zalono pravo# ili da vjerovnik ne bi ni nakon dospijea osigurane trabine smio za!tijevati prodaju zaloga. Tako.er su ni/tetne i odredbe da vjerovnik moe po svojoj volji ili po unaprijed odre.enoj ijeni otu.iti zalog ili ga zadrati za sebe# ali nisu ni/tetne ako zalog ima propisanu ijenu. Da bi ugovor o davanju u zalog nekretnine mogao biti valjan# mora biti u pisanom obliku. Dobrovoljno ugovorno zalono pravo na pokretnoj stvari stjee vjerovnik kada ona na temelju zalonog ugovora bude predana u posjed njemu ili onome koga on odredi. Dobrovoljno ugovorno zalono pravo na nekretnini i na pravu izjednaenom s nekretninom vjerovnik stjee uknjibom tog prava u zemlji/nim knjigama kao tereta na njime optereenoj nekretnini# ako zakonom nije ne/to drugo odre.eno. :sim ugovorom# zalono pravo se moe stei i sudskom odlukom te ispunjenjem odre.eni! pretpostavki koje za to odredi posebni zakon. 1alonim se pravom osigurava namirenje odre.ene novane trabine iz vrijednosti zaloga ili trabine kojoj je vrijednost izraena nov em. Trabina je dovoljno odre.ena ako su odre.eni vjerovnik i dunik# pravni temelj i visina ili barem najvi/a svota do koje se osigurava zalogom. 8ednako kao i postojea trabina# zalonim se pravom moe osigurati i to da se iz vrijednosti zaloga namiri trabina koja bi tek nastala nakon nekog vremena ili nakon ispunjenja nekog uvjeta# ako ta trabina ispunjava pretpostavke za osiguranje namirenja iz zaloga. :sim glavne trabine# zalono pravo ujedno osigurava i namirenje iz vrijednosti zaloga sporedni! trabina# kamata# tro/kova za ouvanje stvari i tro/kova naplate trabine. Dok traje zalono pravo# namirenje osigurava zalog kao jelina# ukljuujui sve njezine pripadnosti. Trabina osigurana zalonim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim ostalim trabinama koje nisu osigurane zalonim pravima na tom zalogu# ako zakonom nije ne/to drugo odre.eno. @ko je zalog optereen s vi/e zaloni! prava# prednost pri namirivanju ima ona trabina koja je ispred ostali! po redoslijedu prednosti. PROB45N5 U O2V5ZNOPRAVNOB O,NOCU :bveznopravni odnos je individualiziran kada su tono odre.eni njegovi subjekti na aktivnoj i pasivnoj strani. 1a potpunu odre.enost je potrebno i da i sam objekt tog odnosa bude odre.en ili bar odrediv. <pak# promjene mogu nastupiti bilo glede subjekata# bilo glede sadraja - promjena subjekata ne utjee na promjenu identiteta obveznopravnog odnosa dok promjena sadraja moe dovesti i do promjene pravnog identiteta. Prije svega# promjene mogu za!vatiti glavnu inidbu a mogu za!vatiti i pravnu osnovu pri emu dolazi do promjene kauze a samim tim i identiteta. 2ogu je i sluaj kada se istovremeno mijenjaju i glavna inidba i pravna osnova - tu se tako.er radi o promjeni identiteta. Dakle# promjenom glavne inidbe ili promjenom pravne osnove nastupa i promjena pravnog identiteta obveznopravnog odnosa. 7vaka druga promjena u sadraju ne dira u pravni identitet obveznopravnog odnosa. ;azlikuju se, aA prom"ene 'u."e!a&a $promjena vjerovnika# promjene na strani dunika# prijenos ugovora te asigna ija ili uputa( i .A prom"ene 'a-r/a"a $nova ija ili obnova te nagodba ili poravnanje(.

Page2

Page2

Prom"ene 'u."e!a&a, - promjena vjerovnika a( cesija ili ustup trabine - esija je ugovor kojim vjerovnik svoju otu.ivu trabinu prenosi na drugu osobu. 7tari vjerovnik se zove edent ili ustupitelj a novi esionar ili primatelj. Dunik se naziva esus. %esija koja se odvija temeljem ugovora je dobrovoljna ili ugovorna esija. %esija moe nastupiti i temeljem drugi! injeni a# odnosno na temelju zakona# pa govorimo o zakonskoj esiji. <ma sluajeva i kada vjerovnik moe biti prisiljen da svoju trabinu prenese na drugoga - takva se esija zove nuna esija. ;azlika izme.u zakonske i nune lei u tome /to za zakonsku ne treba poseban esijski akt dok za nunu treba. :stale vrste prijenosa trabine 1:: naziva i ure.uje kao tzv. personalnu subroga iju. %esijski je ugovor konsenzualan pa nastaje u trenutku sporazuma izme.u edenta i esionara. <ako su prisutne tri osobe# esija je dvostrani pravni posao pa za perfek iju esije nije potreban pristanak dunika ali ga je edent duan obavijestiti o izvr/enom ustupanju. :bavijest o ustupanju naziva se notifika ijom - od tada dunik moe valjano ispuniti obvezu samo esionaru. <spuni li ju starom vjerovniku nakon ustupa trabine# ali prije notifika ije# osloba.a se obveze samo ako nije znao za ustupanje. @ko je znao# obveza se ne gasi plaanjem starom vjerovniku pa e morati ispuniti obvezu novom# makar nije primio notifika iju. 1a valjanost esije e biti potreban pristanak dunika kada su vjerovnik i dunik tako ugovorili. @ko je vjerovnik sutupio istu trabinu raznim osobama# trabina pripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dunika# odnosno koji se prvi javio duniku. +govor o ustupu trabine nee imati uinka i biti e ni/tav ako dunik i vjerovnik ugovorom iskljue mogunost ustupa trabine. 3jerovnik ne moe svako svoje pravo odnosno svaku svoju trabinu prenijeti na drugoga jer se trabine dijele na otu.ive i neotu.ive. "eotu.ive su one koje su strogo osobne. Primjeri e# neotu.iva je trabina koju vjerovnik ima na osnovi uzdravanja ali se pojedini ve dospjeli alimenta ijski obro i mogu edirati. "e mogu se edirati ni one trabine na kojima se ne moe provoditi ovr!a radi prisilne naplate duga. =od esije treba paziti i na me.usobne odnose pojedini! sudionika. :dnos edenta i esionara - u pravilu esijom prelazi na esionara trabina u onom opsegu i onoj kvaliteti u kojoj je postojala kod edenta# a razlozi mogu biti razliiti. 1a taj je odnos vano je li esija izvr/ena naplatno ili besplatno. %edent esionaru odgovara za istinitost trabine odnosno postoji odgovornost za veritet. 8edine pretpostavke /to i! 1:: trai za odgovornost za veritet trabine jesu naplatnost ugovora i da trabina nije postojala u trenutku kada je izvr/eno ustupanje. :sim odgovornosti za istinitost trabine# edent odgovara i za njezinu naplativost odnosno bonitet ali samo ako je takva odgovornost bila ugovorena. Ta je odgovornost ograniena do visine naknade koju je# za ustupljenu trabinu# edent primio od esionara. 1a edenta koji je bio savjestan vea se

Page2

odgovornost ne moe ni ugovoriti. 8edna od dunosti edenta je da esionaru preda obvezni u ili drugu ispravu o dugu ako i! ima te druge dokaze o ustupljenoj trabini i sporednim pravima jer s trabinom na esionara eP lege prelaze i sporedna prava $pravo prvenstvene naplate# zalono pravo# !ipoteka# prava na kamate i slino(. 7matra se da su dospjele a neisplaene kamate ustupljene glavnom trabinom. @ko je ustupitelj prenio na primatelja samo jedan dio trabine# duan je predati mu ovjerovljeni prijepis obvezni e ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene trabine. 1aloenu stvar ustupitelj moe predati primatelju samo ako zalogodava pristane na to# inae ona ostaje kod ustupitelja da je uva za raun primatelja. +stupitelj je duan primatelju# na njegov za!tjev# izdati ovjerenu potvrdu o ustupanju. :dnos esionara i esusa - pravilo je da edent ne smije esijom staviti esusa u gori poloaj. :n mora biti kao i prema prija/njem vjerovniku. %esija je derivativan i to translativan nain stje anja prava. 1ato trabina prelazi na esionara u dotada/njem sadraju i obujmu ak i ako je esionar platio edentu trabinu ispod nominalne vrijednosti. Treba paziti da se nuzgredna prava prenesu pod onim pretpostavkama koje su potrebne za prijenos takvi! prava. Dunik moe nasuprot novog vjerovnika staviti sve one prigovore koje je mogao staviti starom. :d toga su izuzeti prigovori koji su strogo vezani uz osobu starog vjerovnika. @ko je dunik u trenutku obavijesti o esiji priznao esionaru da trabina postoji# tada vi/e ne moe staviti one prigovore koje bi mogao da tog priznanja nije bilo. +stupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja - kad dunik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu ili jedan njezin dio# sklapanjem ugovora o ustupanju dunikova obveza se gasi do iznosa ustupljene trabine. @li kad dunik ustupi svom vjerovniku svoju trabinu samo radi ispunjenja# njegova se obveza gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. + oba sluaja primatelj je duan predati ustupitelju sve /to je primio preko iznosa svoje trabine prema ustupitelju. + sluaju ustupanja radi ispunjenja dunik ustupljene trabine moe ispuniti svoju obvezu i prema ustupitelju# ak i kad je obavije/ten o ustupanju. =ad je ustupanje uinjeno radi osiguranja primateljeve trabine prema ustupitelju# primatelj je duan brinuti se s panjom dobrog gospodarstvenika# odnosno dobrog domaina o naplati ustupljene trabine te nakon naplate# po/to zadri koliko je potrebno za namirenje vlastite trabine prema ustupitelju# ovome predati vi/ak. b( personalna subrogacija # do promjene vjerovnika moe doi i tako da trei ispuni vjerovniku trabinu i time preuzme njegovo mjesto i prava koja je imao prema duniku. To je personalna subroga ija za razliku od realne kod koje dolazi do promjene odnosno zamjene sadraja obveze. Personalna subroga ija je prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja ga je ispunila umjesto dunika. 2oe nastati i eP lege. Ta osoba se obino naziva ispunitelj i isplatitelj $solvens(. "a osnovi personalne

subroga ije ispunitelj supstituira vjerovnika u obveznopravnom odnosu /to znai da dosada/nji vjerovnik potpuno izlazi iz odnosa a ispunitelj dolazi na njegovo mjesto i u isti poloaj koji je prije ispunjenja imao vjerovnik prema duniku. To dalje znai da na ispunitelja ne prelazi samo trabina nego i sva sporedna prava koja je vjerovnik imao prema duniku. 3jerovnik koji je primio ispunjenje od tree osobe ne odgovara za postojanost i naplativost trabine u vrijeme ispunjenja. promjene na strani dunika Dok se kod prijenosa trabine moe govoriti o promjeni vjerovnika# na dunikoj se strani mogu dogoditi razliite promjene koje ne izazivaju uvijek potpuno ispadanje dunika iz obveznog odnosa. 1ato se razlikuje preuzimanje duga# pristupanje dugu i preuzimanje ispunjenja. a( preuzimanje duga - dug se preuzima ugovorom izme.u dunika i treega# uz vjerovnikov pristanak. 7matra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimatelja. +govaratelji mogu pozvati vjerovnika da se u odre.enom roku oituje pristaje li na preuzimanje duga# pa ako se on u odre.enom roku ne oituje# smatra se da nije pristao. +govorom o preuzimanju duga dolazi do promjene dunika. 7tari dunik potpuno ispada iz obveznopravnog odnosa dok na njegovo mjesto dolazi novi dunik. +govor se sklapa izme.u dunika i treega. Po tom se ugovoru trei obvezuje da e na sebe potpuno preuzeti dunikov dug. @ko je preuzimatelj bio prezaduen# a vjerovnik to nije znao niti je morao znati# prija/nji dunik se ne osloba.a obveze a ugovor ima uinak uovora o pristupanju dugu. =ako vjerovniku nije svejedno tko mu je dunik i kako bi# s druge strane# takav ugovor znaio raspolaganje vjerovnikovim pravima# za valjanost je potreban i vjerovnikov pristanak. @ko on ne pristane# kao za vrijeme dok vjerovnik ne pristane# ugovor izme.u preuzimatelja i dunika ima uinak o preuzimanju ispunjenja. :bjekt takvog ugovora ne moe biti strogo osobna dunikova inidba jer bi se u takvom sluaju promijenila ne samo osoba dunika nego i sam identitet obveznopravnog odnosa. Trei# odnosno preuzimatelj duga# moe isti ati vjerovniku sve prigovore koji proistjeu iz pravnog posla izme.u prija/njeg dunika i vjerovnika# iz kojeg je nastao preuzeti dug. b( pristupanje dugu - ugovorom izme.u vjerovnika i treega# kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku# trei stupa u obveznopravni odnos pored dunika. Tu je vjerovnik stekao pravo da trai ispunjenje bilo od svog prvobitnog dunika# bilo od treeg. Dunik ne moe sprijeiti treega da plati ako je obveza dospjela# a on je sam nije ispunio. Takvim se ugovorom pojaava vjerovnikova pozi ija jer umjesto jednog dobiva dva dunika koji su u tom sluaju postali suduni i. Tu se ne radi o jamstvu jer se kod jamstva vjerovnik od jam a namiruje tek kada se nije uspio namiriti od dunika. 2

Page2

=od jamstva# dakle# postoji supsidijarnost# a toga u ovom sluaju nema. 8er# ako onaj koji je Cjama i plata D plati dug# on se od glavnog dunika regresira na temelju zakonske subroga ije. Aim jama plati dug na njega po zakonu prelaze vjerovnika prava. =od pristupanja duga trei se ne namiruje na temelju zakonske ve na temelju personalne subroga ije. :soba na koju prije.e na temelju ugovora neka imovinska jelina $poduzee i sl.( pojedin a ili pravne osobe# ili dio te jeline# odgovara za dugove koji se odnose na tu jelinu# odnosno na njeun dio# pored dotada/njeg imatelja i solidarno s njim# ali samo do vrijednosti njezine aktive. ( preuzimanje ispunjenja ? do preuzimanja dolazi ugovorom izme.u dunika i treega kojim trei preuzima obvezu da umjesto dunika ispuni dunu inidbu. =ako u tom sluaju trei ne stoji ni u kakvom odnosu s vjerovnikom# vjerovnik ga ne moe tuiti na ispunjenje duga. 3jerovnik je samo duan# u trenutku kada obveza dospije# primiti ispunjenje od treega jer inae pada u zaka/njenje. @ko trei ne ispuni dunu inidbu umjesto dunika# vjerovnik se moe drati samo svog dunika. 2e.utim# budui se trei obvezao duniku da e obvezu ispuniti umjesto njega# a to nije uinio# odgovarat e duniku za /tetu koju je on zbog toga pretrpio. +govor kojeg sklapaju dunik i trei# kojim se trei obvezuje da e isplatiti dunikov dug# naziva se ugovorom o ispunjenju. prijenos ugovora Pod prijenosom ugovora podrazumijeva se pravni posao kojim se jelokupna pravna pozi ija jedne ugovorne strane - dakle sve trabine i sva dugovanja kao i razna druga sporedna i nesamostalna prava i za!tjevi vezani za pojedinu trabinu ili dug odnosno za sam pravni posao kao takav# prenosi na treu osobu a da se tom pravnom opera ijom ipak ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa. To je mogue ugovorom izme.u jedne ugovorne strane $prenositelj ili ustupitelj ugovora( i tree osobe $preuzimatelj ili primatelj( dok se za valjanost ugovora trai pristanak druge ugovorne strane kao i da je oblik pristanka isti onaj koji je propisan za ugovor kojeg se prenosi. +govorni odnos# odnosno prava i obveze iz ugovornog odnosa# prelaze na treeg u trenutku kada je druga ugovorna strana dala pristanak na prijenos ugovora. @ko je on dan unaprijed# primjeri e ve je u ugovoru naznaeno da se prava i obveze mogu prenijeti na treega# tada uinak prijenosa nastupa u trenutku kada je druga ugovorna strana obavije/tena o prijenosu. +govorna strana koja prenosi ugovor na treega odgovara mu da je preneseni ugovor valjan. <pak# ona ne jami# osim ako se na to posebno obvezala# da e druga ugovorna strana ispuniti obvezu iz prenesenog ugovora niti jami svom dotada/njem poslovnom partneru da e trei ispuniti svoje obveze iz ustupljenog ugovora. Prijenos ugovora ne smije se poistovjetiti s prelaskom imovine s jednog subjekta na drugi jer tu nije rije o univerzalnoj suk esiji. 2

Page2

Page2

asigna ija ili uputa +putom jedna osoba $uputitelj ili asignant( ovla/uje drugu osobu $upuenika ili asignata( da za njezin raun ispuni ne/to odre.enoj treoj osobi $primatelju upute ili asignataru(# a njega ovla/uje da to ispunjenje primi u svoje ime. Pri!vat upute ne moe se opozvati. Primatelj upute $asignatar( stjee pravo da od upuenika $asignata( za!tijeva ispunjenje tek kad mu upuenik izjavi da pri!vaa uputu. To pravo zastarijeva za godinu dana. @ko za ispunjenje nije odre.en rok# zastara poinje tei kad upuenik pri!vati uputu# a ako ju je on pri!vatio prije nego /to je dana primatelju upute onda kad mu bude dana. +puenik koji je pri!vatio uputu moe isti ati primatelju upute samo prigovore koji se tiu valjanosti pri!vata# prigovore koji se temelje na sadraju pri!vata ili na sadraju same upute# te prigovore koje ima osobno prema njemu. Primatelj moe uputu prenijeti na drugog i prije pri!vata od upuenika# a ovaj ju moe prenijeti dalje osim kad iz same upute ili posebni! okolnosti proizlazi da ona nije prenosiva. @ko je upuenik izjavio primatelju da uputu pri!vaa# pri!vat ima uinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastop e prenesena. @ko je upuenik pribavitelju# na kojeg je primatelj upute uputu prenio# izjavio da uputu pri!vaa# on ne moe pribavitelju isti ati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno. 3jerovnik nije duan pristati na uputu koju mu je uinio dunik radi ispunjenja svoje obveze# ali je duan o svom odbijanju odma! obavijestiti dunika inae e mu odgovarati za /tetu. Primatelj upute koji nije vjerovnik uputitelja i koji se ne eli koristiti uputom moe od nje odustati# ak i ako je ve izjavio da je pri!vaa o tome je duan bez odga.anja obavijestiti uputitelja. +puenik nije duan pri!vatiti uputu# ak i ako je dunik uputitelja osim ako se na to obvezao. @li# kad je uputa izdana na temelju upuenikova duga uputitelju# upuenik je duan ispuniti je do iznosa duga# ako mu to ni po emu nije tee od ispunjenja obveze prema uputitelju. +putitelj moe opozvati ovla/tenje koje je uputom dao upueniku# sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da pri!vaa uputu ili je ne ispuni. :n je moe opozvati i kad je u uputi navedeno da je neopoziva te kad bi se opozivom vrije.ala neka njegova obveza prema primatelju upute. :tvaranje steaja nad imovinom uputitelja povlai po samom zakonu opoziv upute# osim sluaja kad je upuenik pri!vatio uputu prije otvaranja steaja# a i kad u asu pri!vaanja nije znao niti je morao znati za steaj. Pisana uputa moe biti izdana na donositelja. :dnosi koji uputom nastaju izme.u primatelja upute i uputitelja nastaju u ovom sluaju samo izme.u svakog pojedinog imatelja papira i osobe koja mu je papir ustupila. Pisana uputa koja glasi na nova # na vrijednosne papire ili na zamjenjive stvari moe biti izdana na ime i s odredbom Cpo naredbiD.

Prom"ena 'a-r/a"a, - nova ija ili obnova @kt kojim se mijenja identitet pravnog odnosa naziva se nova ijom ili obnovom. "ova ija je ugovor kojim stranke mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu inidbu svoje dosada/nje obveze. "ova ijom nastaje nova obveza# a stara se gasi. 7 prija/njom obvezom prestaju i zalog i jamstvo# osim ako je s jam em ili zalogodav em drugaije dogovoreno. 1ato se o nova iji obino govori kod prestanka obveze. 2e.utim# nova ijom se stara obveza ne mora potpuno ugasiti. @ko postoji dvojba o nova iji# tada osim stare postoji i nova obveza ali se ispunjenjem bilo koje od nji! gase obje. 1ato kod nova ije mora namjera $animus novandi( biti jasno izraena. "ova ija se nikada ne presumira. :sim animusa novandi za uspje/nost nova ije potrebno je i postojanje pravno valjane stare obveze. "ova ija je bez uinka ako je stara obveza bila ni/tava ili ve uga/ena. @ko je prija/nja obveza pobojna# mogua je pravovaljana obnova ali samo ako je dunik znao za razlog pobojnosti. "aime# uzima se da se dunik# pristajui na nova iju# odrekao prava na pobijanje ugovora iz kojeg potjee obveza koja se novira. "ovirati se moe i zastarjela obveza jer se za nju ne moe rei da ne postoji ili da je ni/tava. @ko je dunik moe ispuniti ili priznati# moe je i zamijeniti nekom drugom# novom obvezom. 7porazumno utvr.ene promjene u obveznom odnosu koje se ne odnose na glavnu inidbu# nego na neke sporedne odredbe ugovora $rok# mjesto i nain ispunjenjaB(# ne smatraju se nova ijom. "i izdavanje nove isprave o dugu# kao ni izdavanje eka ili mjeni e zbog neke prija/nje obveze# ne smatraju se nova ijom osim ako to stranke posebno ugovore. +in i nova ije e nastupiti samo uz pretpostavku valjanosti ugovora o nova iji. @ko do.e do njegovog poni/tenja# smatra se da nije bilo nova ije i da prija/nja obveza nije prestala postojati. nagodba ili poravnanje "agodba ili poravnanje je ugovor kojim stranke svoje sporne i dvojbene trabine ure.uju tako da svaka pone/to odstupi od svog za!tjeva. Pravo je sporno $ius litigiosum( kad me.u strankama nema suglasja o njegovoj opstojnosti. Pravo je dvojbeno $ius dubium( kad su me.u strankama sporni struktura i obujam njegova sadraja i kada je njegovo ostvarenje neizvjesno. 7adraj nagodbe moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. 7adrajem ne mogu biti sporovi koji se tiu statusni! odnosa. "agodbom stranke prekidaju spor# otklanjaju neizvjesnost u me.usobnom pravnom odnosu i utvr.uju svoja uzajamna prava i obveze. "agodba e biti ni/tava ako su stranke u zabludi glede postojanja pravnog odnosa# odnosno ako su vjerovale da pravni posao# koji ne postoji# postoji te ako me.u njima ne bi bilo ni spora ni neizvjesnosti da nisu bile u zabludi. 7tranke se ne mogu odrei te ni/tavosti i sve /to je dano na ime ispunjenja takve nagodbe moe se za!tijevati natrag. 1a pravni karakter ugovora o nagodbi bitno je da se temelji na uzajamnim popu/tanjima. Popu/tanje samo na jednoj strani nije 2

Page2

nagodba ve oprost duga ili odustanak. 1bog toga se na takav ugovor nee primijeniti pravila o nagodbi. Po svojoj prirodi# nagodba je dvostranoobvezni# naplatni ugovor pa se na nju primjenjuju ope odredbe o takvim ugovorima. :visno o svom sadraju# nagodba moe poprimiti# dijelom ili u potpunosti# karakter nova ije. To e biti onda kada se njome ne mijenja glavna inidba ili pravna osnova me.usobnog pravnog odnosa. + tom se sluaju mijenja i identitet pravnog odnosa. 1a valjanost nagodbe za!tijeva se da stranka ima sposobnost raspolaganja pravom koje je predmet nagodbe. To je zapravo opa pravna i poslovna sposobnost# ponekad dopunjena odre.enim za!tjevom. Predmetom nagodbe ne mogu biti prava kojima se ne moe raspolagati. Tako se stranke ne mogu nagoditi o skraenju ili produljenju roka zastare# o pravima na stvar izvan prometa i slino# odnosno o svemu /to je protivno ustavom utvr.enim naelima# prisilnim propisima i pravilima morala. "agodbom se ne moe postii konvalida ija ni/tavog pravnog posla. Takva je nagodba ni/tava# pa ak i onda kada su ugovaratelji znali za ni/tavost posla pa su sklapanjem nagodbe tu ni/tavost !tjeli otkloniti. 7lino kao kod nova ije# pravovaljana je nagodba o pobojnom poslu ije je poni/tenje mogla za!tijevati jedna ugovorna strana# pod pretpostavkom da je u trenutku sklapanja nagodbe znala za tu mogunost. < tu se# kao i kod nova ije# uzima da se ta strana sklapanjem nagodbe svjesno odrekla prava na pobijanje posla. @ko za mogunost pobijanja nije znala# nagodba je ni/tava. 1bog prekomjernog o/teenja ne moe se za!tijevati poni/taj nagodbe. @ko je nagodbom uinjena obnova obveze# jama se osloba.a odgovornosti za njezino ispunjenje# a prestaje i zalog koji je dao netko trei. :dredbe nagodbe ine jelinu# te ako je jedna odredba ni/tetna onda je ni/tetna i ijela nagodba - osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od neovisni! dijelova. :sim izvansudske nagodbe# o kojoj je do sada bilo rijei# postoji i sudska nagodba ure.ena propisima parninog postupka. ,453OVAN45 UGOVORA )jelovanje meu ugovarateljima - kada se govori o opim uin ima ugovora na prvom se mjestu navodi da se njime stvaraju prava i obveze za ugovorne strane. To# dakako# mogu biti pravne i fizike osobe# neovisno o tome jesu li izjavili svoju volju neposredno ili preko zastupnika odnosno punomonika. + naelu# pravni se uin i ugovora proteu i na univerzalne slijednike ugovorni! strana. <zuzetak su oni ugovori iji se uin i sastoje u pravima i obvezama strogo osobne naravi# /to podrazumijeva da je nji!ovo potpuno i uredno ispunjenje usko vezano za osobu i osobne kvalitete ugovaratelja. +in i ugovora nee se odnositi na slijednike ugovaratelja i onda kada oni to svojom voljom iskljue. + mno/tvu teorijski! varija ija o odnosu volje i zakona prevladava gledi/te da sam ugovor ne obvezuje ugovaratelje ve da i! zakon obvezuje da se pona/aju onako kako 2

Page2

je odre.eno ugovorom. 1ato je naelo pa ta sunt servanda ugra.eno i u 1:: koji kae da su sudioni i u obveznim odnosima duni ispuniti svoju obvezu i da su odgovorni za njezino ispunjenje. + tradi ijskom ili rimskom sustavu stje anja stvarni! prava# posebno prava vlasni/tva# ugovor ima znaenje titula ili naslova stje anja. "ain stje anja se sastoji u predaji stvari za pokretnine te u upisu u zemlji/ne knjige za nekretnine. Pravni je uinak ugovora u tom sustavu iskljuivo obveznopravnog karaktera# /to znai da se sklapanjem ugovora stjee tek obveznopravni za!tjev na predaju stvari# a ne i na samo stvarno pravo. )jelovanje prema treima - ugovor kao stoerni institut obveznog prava djeluje relativno samo prema ugovornim stranama i nji!ovim univerzalnim slijedni ima. <zvan tog kruga svi su ostali tree osobe. 1a nji! vrijedi naelo da im tu.i ugovor ne moe ni /tetiti ni koristiti. Trei# dakle# ne stjeu pravu i ne preuzimaju obveze. <pak# postoji nekoliko iznimaka a najznaajnije su ugovor u korist trei!# obeanje radnje tree osobe i pobijanje dunikovi! pravni! radnji. a( u(o)or u !or '& &reD 0 - kod njega se jedna ugovorna strana $obeavatelj# promitent( obvezuje drugoj strani $promisaru ili stipulantu( da e ispuniti odre.enu inidbu u korist tree osobe $korisnika# benefi ijara ili destinatara(. Promitent je ustvari dunik# a promisar ili stipulant vjerovnik kojeg 1:: naziva ugovarateljem. "a temelju takvog ugovora trei stjee samostalno pravo za!tijevati inidbu neposredno od dunika premda nije sudjelovao u sklapanju ugovora. @ko trei treba samo primiti inidbu# ali ne i za!tijevati njezino ispunjenje# takav ugovor se ne smatra ugovorom u korist trei!. + pravnoj se literaturi on naziva i nepravim ugovorom u korist trei!. +govor u korist trei! svodi se na jednu klauzulu koja se dodaje nekom od postojei! ugovora a njezin sadraj je dunikova obveza da inidbu ispuni treem umjesto vjerovniku. Prema tome# ne moe se govoriti o samostalnom# posebnom ugovoru nego o ugovorima kod koji! je jedna od karakteristika da se inidba namjenjuje treoj osobi koja nije ugovorna strana. +no/enjem takve klauzule u pojedine ugovore inimo i! razliitima od nji!ove standardne varijante. "ema razloga da takvi ugovori ne zadre svoj uobiajeni naziv odnosno# potrebe da im se uz postojei naziv dodaje Cu korist treegD $npr. kupoprodaja u korist treega(. :ni tako.er ne mijenjaju svoju pravnu prirodu niti pretpostavke za valjanost# kako u pogledu stranaka $trei nije ugovorna strana(# tako ni u pogledu sadraja i oblika. =lauzula u korist treeg spada u nuzgredne sastojke ugovora. + na/em obveznom pravu $za razliku od britanskog ommon laT?a koji je tome nesklon( openito je dopu/teno ugovornim stranama da ugovorom ustanove to pravo za treu osobu. Prema 1::?u# kada netko u svoje ime ugovori trabinu u korist treeg# taj trei stjee vlastito i neposredno pravo prema duniku. ;ije je o pravu na inidbu# a ona nije identina sa subjektivnim pravom. :na je objekt subjektivnog prava. Treem automatski pripada i za!tjev za ispunjenje inidbe. +inak ugovaranja u korist treega# a to je subjektivno pravo u njegovu korist# nastupa zakljuenjem ugovora u koji je uvr/tena spomenuta klauzula. Trei nije ugovorna strana i njegov se pristanak ne za!tijeva. "o# on moe izjaviti da ne pri!vaa pravo koje je ugovoreno u njegovu korist. Da bi se pravo ugovorilo# naroito zato /to se pristanak ne za!tijeva# ono se moe ugovoriti i u korist poslovno nesposobne osobe - dovoljno je da ima pravnu sposobnost.

Page2

/dnos izmeu promitenta i stipulanta zapravo je odnos izme.u dunika i vjerovnika iz ugovora. :sim prava i obveza iz ugovora# za nji! proizlaze i prava i obveze iz utanaenja u korist treeg. + tom smislu stipulant je ovla/ten za!tijevati# a promitent duan ispuniti trabinu ugovorenu u korist treeg. :dnos stipulanta i benefi ijara otkriva motive zbog koji! je ugovorena korist odnosno pravo za benefi ijara# a oni mogu biti razni - isplata duga# davanje zajma# darivanje i slino. :dnos stipulanta i benefi ijara karakterizira stipulantovo pravo opoziva ili izmjene koristi koja je namijenjena benefi ijaru. To moe uiniti sve dok benefi ijar ne izjavi da pri!vaa ono /to mu je namijenjeno. @ko je ispunjenje obveze prema benefi ijaru trebalo uslijediti nakon stipulantove smrti# ovaj moe sve do tada koristiti pravo opoziva ili izmjene koristi# u koju se svr!u moe posluiti i svojom oporukom. 7ve je to mogue ukoliko iz ugovora ili okolnosti ne proizlazi ne/to drugo. 6enefi ijar moe pri!vatiti ili odbiti korist koja je za njega ugovorena. Takvu izjavu mogu dati i njegovi nasljedni i. Poseban se oblik ne za!tijeva dok se pri!vatom smatra i ako se korist izrijekom ne odbije. Do.e li do odbijanja ili opoziva# korist e pripasti stipulantu osim ako nije ugovoreno ne/to drugo ili ne/to drugo ne proizlazi iz prirode posla. /dnos promitenta i bene"icijara - sklapanjem ugovora s klauzulom u korist treega# benefi ijar postaje vjerovnikom prema promitentu kao duniku. Pravo koje je stekao tim ugovorom moe ostvarivati za!tjevom izravno usmjerenim na dunika. Promitent sa svoje strane ima pravo isti ati prema benefi ijaru sve prigovore koji ima prema stipulantu na temelju ugovora s utanaenjem koristi za benefi ijara. 6enefi ijar nema pravo za!tijevati ispunjenje ugovorene koristi od stipulanta. b( o.eDan"e ra-n"e &reDe o'o.e ? da se ugovorom ne mogu obvezivati tree osobe nedvojbeno je jedno od najstariji! i najpostojaniji! naela obveznog prava. :no je u najuoj vezi i potpunom skladu s naelom dispozitivnosti. :dstupanje od tog naela dopu/teno je iskljuivo kad se ugovara korist za treega# no i tada se treem ostavlja na volju da pri!vati ili odbije. 7toga# ako netko drugome obea da e trei ne/to uiniti ili propustiti# treeg takvo obeanje ne obvezuje - to ne znai da je ono bez ikakvi! uinaka za onoga koji ga je dao. :n e# naime# onome kojem je dao obeanje odgovarati za /tetu. Poloaj obeavatelja znatno je povoljniji ako je drugome obeao da e se samo zauzeti kod treega da se ovaj obvee da ne/to uini ili propusti. @ko u tome ne uspije# nee odgovarati za eventualnu /tetu. 6itno je da ni/ta od ta dva sluaja treeg ne obvezuje. ( po. "an"e -u/n !o) 0 pra)n 0 ra-n" - obra.eno je u poglavlju o pobojnim pravnim poslovima. PR5CTANAK O2V5ZNOPRAVNOG O,NOCA Ainjeni e koje izazivaju prestanak obveznopravnog odnosa mogu biti ili manifesta ije ljudske volje ili neke druge pravne injeni e nezavisne od ljudske volje za koje zakon vee prestanak obveznopravnog odnosa. Ispunjenje - ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dune inidbe. "jime prestaje i dunikova obveza i subjektivno pravo vjerovnika. Time prestaju i sve sporedne obveze i prava koje zbog svoje ak esornosti ne mogu samostalno postojati $!ipoteka(. <znimka su one obveze koje ne mogu nastati bez 2

Page2

Page2

glavne obveze ali mogu samostalno postojati i nakon njezinog utrnua. <spunjenjem prestaju obveze neovisno o izvoru iz kojeg potjeu. <pak# prestanak obveze je potrebno razlikovati od prestanka ugovora. Dok ispunjenjem inidbe ugovorna obveza nedvojbeno prestaje# sam ugovor# kao izvor te obveze# u pravilu traje i postoji i dalje. "jime se# odnosno ispravom o njemu# dokazuje osnova $titulus( stje anja stvarni! prava i openito prijelaz imovine s jednog na druge subjekte. To posebno dolazi do izraaja u sporovima o vlasni/tvu na stvari i stje anju bez osnove. :sim toga# ugovor slui kao podloga za ostvarivanje odre.eni! za!tijeva koji mogu nastati nakon ispunjenja ugovorni! obveza. Cu."e!& - ispuniti dunu inidbu u strogo osobnim obvezama moe samo dunik. + ostalim obvezama moe ju# uz dunika# ispuniti njegov zastupnik ili trea osoba koja za dug odgovara odnosno koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena# ili trea osoba koja za dug ne odgovara ali se dunik sloio da ona ispuni obvezu. + tim je sluajevima vjerovnik duan primiti ispunjenje od tree osobe. @ko trea osoba ima pravni interes na ispunjenju# vjerovnik moe primiti ispunjenje i kada se dunik tome protivi. <pak# vjerovnik nee moi primiti ispunjenje od tree osobe ako mu je dunik ponudio da e sam odma! ispuniti svoju obvezu. Pravovaljano moe obvezu ispuniti samo ona osoba koja ima poslovnu sposobnost. @ko je dunik poslovno nesposoban# njegovu e obvezu ispuniti njegov zakonski zastupnik. <znimno se dopu/ta da i poslovno nesposoban dunik pravovaljano ispuni svoju obvezu - da bi ga se za/titilo od eventualnog rizika# 1:: za!tijeva da obveza mora biti nedvojbena# dospjela i utuiva. 1astupnik poslovno nesposobnog dunika moe osporavati i za!tijevati povrat ispunjenja ako je ispunjena obveza bila zastarjela ili je potje ala iz igre ili oklade $naturalna obveza(. =ada trei ispuni tu.u obvezu# moe prije ili u trenutku ispunjenja ugovoriti s vjerovnikom da ispunjena trabina prije.e na njega. Takvo se ispunjenje naziva ispunjenjem sa subroga ijom# s tim da je subroga ija ispunjenje s prelaskom prava na ispunitelja. :sim te - ugovorne# postoji i zakonska subroga ija kada na ispunitelja po zakonu prelaze vjerovnikova trabina i sporedna prava u trenutku ispunjenja. Prema 1::?u# do zakonske subroga ije dolazi kada obvezu ispuni osoba koja ima pravni interes na ispunjenje. "a ispunitelja prelazi vjerovnikova trabina ali on ne moe od dunika za!tijevati vi/e nego /to je isplatio vjerovniku. 3jerovnik pri tome ne odgovara za naplativost i postojanje trabine u vrijeme ispunjenja. <pak# ako trabina uope nije postojala u vrijeme ispunjenja# 1:: omoguuje ispunitelju da trai povrat onoga /to je isplatio vjerovniku na temelju stje anja bez osnove. Premda se obveza treba ispuniti vjerovniku# alternativno se moe ispuniti i osobi koja je odre.ena zakonom $npr. zakonski zastupnik ili steajni upravitelj(# odlukom suda $npr. sudskom ovr/itelju(# ugovorom izmeu dunika i vjerovnika $npr. benefi ijaru( i voljom samog vjerovnika $npr. vjerovnikovom punomoniku(. @ko je vjerovnik poslovno nesposoban# ispunjenje treba ispuniti njegovom staratelju ili# ako ga nema# polaganjem u sud. <znimno# ispunjenje se moe ispuniti i poslovno nesposobnom vjerovniku# ali samo ako je bilo korisno za njega ili se predmet ispunjenja jo/ nalazi kod vjerovnika. =ada stekne poslovnu sposobnost# vjerovnik moe odobriti ispunjenje koje je primio u vrijeme nesposobnosti. OpDa pra) %a ispunjenje dune inidbe - u pravilu# dunik je duan ispuniti upravo dunu inidbu. <sto tako# vjerovnik nije ovla/ten za!tijevati ispunjenje neke druge inidbe# niti je obvezan ne/to drugo primiti. <pak# i tu ima

Page2

iznimki a najznaajnije su davanje umjesto isplate i davanje radi isplate. )avanje umjesto isplate $datio in solutum( uobiajeni je naziv za sporazum izme.u dunika i vjerovnika na temelju kojeg dunik daje# a vjerovnik prima ne/to drugo umjesto onoga /to mu pripada $zamjena ispunjenja(. :bveza prestaje kada vjerovnik primi sporazumno zamijenjeni objekt ispunjenja. Po svojoj prirodi# to je naplatni realni ugovor. "a temelju toga dunik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari koja je dana umjesto prvotno dugovane stvari. "o# ako se vjerovnik ne eli koristiti pravom s naslova odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke# moe od dunika za!tijevati ispunjenje prvotno ugovorene trabine i naknadu /tete. )avanje radi isplate $datio solvendi ausa ili datio pro solvendo( iliti predaja radi prodaje predlei kada dunik# u sporazumu s vjerovnikom# vjerovniku preda neku stvar ili mu ustupi neko pravo da i! proda i iz postignutog iznosa naplati svoju trabinu# a eventualni mu ostatak vrati. Dunikova obveza prestaje kad se vjerovnik naplati iz ostvarenog iznosa. ;azlika izme.u davanja umjesto isplate i davanja radi isplate je u tome /to se u davanju umjesto isplate dunik smatra oslobo.enim obveze# a vjerovnik namirenim u trenutku primitka stvari# dok u davanju radi isplate dunikova obveza prestaje ne u trenutku predaje stvari vjerovniku ve tek kada se vjerovnik naplati iz iznosa postignutog prodajom stvari. ispunjenje u ijelosti - dunik nije ovla/ten ispunjavati inidbu na dijelove# niti je vjerovnik duan primiti isplatu u dijelovima. "o# stranke se mogu dogovoriti drugaije. 2ogua su dva odstupanja. 8edno je kada priroda obveze nalae djelomino ispunjenje# a drugo kod novani! obveza. + posljednjem sluaju vjerovnik moe odbiti djelominu isplatu samo ako za to ima poseban interes# /to je duan dokazivati. @ko su stvari odre.ene samo po rodu# dunik je duan dati stvari barem srednje kakvoe. @li# ako mu je bila poznata namjena stvari# duan je dati stvari odgovarajue kakvoe. uzajamnost i istodobnost ispunjenja ? to pravilo dolazi do izraaja u dvostranoobveznim pravnim poslovima. + njima jedan ugovaratelj moe za!tijevati ispunjenje inidbe od svog suugovaratelja samo ako je sam svoju inidbu ispunio ili ju je spreman ispuniti. + protivnom# suugovaratelj mu moe staviti prigovor neispunjenja dune obveze. To ne vrijedi kada iz same prirode posla slijedi da se jedna inidba mora ispuniti prije druge. Pravilo o uzajamnom ispunjenju primjenjuje se onda kada se stranke nisu drugaije dogovorile. mjesto# vrijeme i nain ispunjenja - mjerodavno je ono /to su stranke ugovorile# a ako to nisu uinile primjenjuju se zakonske odredbe. Primjeri e# ako rok nije odre.en niti proizlazi iz svr!e posla# prirode obveze i ostali! okolnosti# ispunjenje se moe za!tijevati i uiniti odma!. <sto tako# ponudi li dunik ispunjenje prije roka# ostavljeno je vjerovniku !oe li ga odbiti ili primiti. @ko ga primi# moe zadrati pravo na naknadu /tete koja bi tim povodom nastala. Pravo na naknadu /tete moe ostvarivati samo ako je bez odga.anja o tome obavijestio dunika. <znimno e dunik imati pravo ispuniti obvezu i prije roka pretpostavke su da je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika# da dunik o namjeri ispunjenja obavijesti vjerovnika te da ispunjenje ne

Page2

bude u nevrijeme. =ada se radi o novanim obvezama# dunik i! ima pravo ispuniti i prije roka i bez postojanja ti! pretpostavki. Pod odre.enim pretpostavkama vjerovnik moe zatraiti ispunjenje prije roka - to su da mu dunik nije dao obeano osiguranje ili dopunu osiguranja te da je rok ugovoren iskljuivo u interesu vjerovnika. + trgovakim ugovorima# ako rok nije odre.en# on je 00 dana - taj se rok rauna od dana primitka rauna# od dana kada je vjerovnik ispunio svoju obvezu ili od dana proteka roka za pregled predmeta obveze. :dre.ivanje vremena ispunjenja moe biti ostavljeno na volju jednoj ugovornoj strani. @ko s odre.ivanjem roka otee# druga strana ju moe opomenuti. "e odredi li ovla/tena strana rok ni nakon opomene# druga se strana moe obratiti sudu da odredi primjeren rok za ispunjenje obveze. + novanim je obvezama vano u kojem se trenutku smatraju namirenima# ako taj trenutak stranke nisu same odredile. Taj se trenutak razlikuje ovisno o tome plaa li se posredstvom banke ili po/te. =ada je u pitanju banka# dug je namiren kada ban i stigne novana doznaka ili virmanski nalog u vjerovnikovu korist. + sluaju plaanja po/tom# dug je podmiren uplatom nov a u po/ti# ali samo kada su stranke ugovorile plaanje putem po/te. @ko to nije ugovoreno# dug je namiren kada vjerovnik primi novanu doznaku. >lede mjesta ispunjenja# kada ono nije odre.eno ugovorom ili zakonom# niti se moe odrediti prema svrsi posla# prirodi obveze i drugim okolnostima# to e biti mjesto u kojem dunik ima sjedi/te odnosno prebivali/te ili boravi/te. 1a novane je obveze obrnuto - mjesto ispunjenja je mjesto u kojem vjerovnik ima sjedi/te odnosno prebivali/te ili boravi/te# odnosno tamo gdje je sjedi/te njegove banke ako se plaa na taj nain. :pe pri!vaeno je pravilo da po nenovanu trabinu vjerovnik odlazi duniku# dok novano dugovanje donosi dunik. 1a mjesto ispunjenja se veu znaajni pravni uin i me.u kojima su najznaajniji oni glede prijelaza rizika za sluajnu propast i o/teenje stvari# sno/enja tro/kova ispunjenja i mjesne nadlenosti suda. uraunavanje ispunjenja $imputatio( - to pitanje se javlja kada izme.u isti! osoba postoji vi/e istorodni! obveza# a ono /to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle sve u potpunosti namiriti. Problem se rje/ava postavljanjem reda uraunavanja. Prema 1::?u# uraunava se ovim redoslijedom, po sporazumu vjerovnika i dunika# redom kojeg najkasnije prilikom ispunjenja odredi dunik ako sporazuma nema# ako nema dunikove izjave onda redom kako je koja obveza dospjela# ako su obveze dospjele istovremeno onda se namiruju one koje su najmanje osigurane# ako su obveze podjednako osigurane onda se prvo namiruju one koje su duniku najtee# ako su u svemu jednake onda se namiruju redom kako su nastale# i ako su nastale istovremeno onda se ispunjenje raspore.uje na sve obveze razmjerno nji!ovim iznosima. Problem uraunavanja moe nastati i kada uz glavnu postoje i sporedne obveze kao /to su kamate i tro/kovi. + tom sluaju redoslijed ide od sporedni! prema glavnoj. izdavanje priznani e i vraanje obvezni e - dunikov je interes raspolagati dokazima da je svoju obvezu doista ispunio. 'riznanica ili namira $apo !a( je vjerovnikova pisana izjava kojom potvr.uje primitak dugovane inidbe. 3jerovnik je duan na za!tjev dunika

Page2

izdati priznani u ako mu je trabina izmirena# odnosno na priznani i zabiljeiti da je obveza ispunjena djelomino. @ko je novana obveza isplaena preko banke ili po/te# dunik dobiva primjerak uplatni e zato izdavanje priznani e moe traiti samo ako za to ima opravdan razlog. @ko vjerovnik odbije izdati priznani u# dunik moe objekt inidbe poloiti kod suda. + tom e sluaju rje/enje o sudskom depozitu zamijeniti priznani u. 7 izdavanjem priznani e su povezane dvije presump ije - jedna je da izdavanje priznani e na potpunu isplatu sadri pretpostavku da su isplaene i kamate te drugi tro/kovi# a druga se odnosi na obveze koje se podmiruju obrono u odre.enim vremenskim razma ima. <zdavanjem priznani a na kasnije dospjele obroke presumira se da su plaeni i oni koji su dospjeli ranije. :bje su presump ije oborive. <zdavanje priznani e ide na vjerovnikov raun. Dunik koji je u ijelosti ispunio obvezu# od vjerovnika moe osim priznani e traiti i povrat obvezni e. /bveznica ili zaduni a $ !irograp!a( je dunikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku. @ko vjerovnik ne moe vratiti obvezni u# dunik moe za!tijevati da mu izda javno ovjerenu ispravu o prestanku obveze. 3raanje obvezni e sadri oborivu presump iju da je obveza u ijelosti ispunjena. @ko je ispunjena samo djelomino# dunik nema pravo na povrat obvezni e ali moe za!tijevati da se na njoj ispunjenje zabiljei. +obiajeno je da se izdavanje priznani e i vraanje obvezni e odvijaju simultano s ispunjenjem. Gtovi/e# dunik ima pravo zadrati ispunjenje sve dok mu se ne izda priznani a odnosno vrati obvezni a. ispunjenje polaganjem dugovanog na sud - dunik to moe uiniti kada je vjerovnik u zaka/njenju ili je nepoznat# ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik ili gdje se nalazi# ili kada je poslovno nesposoban a nema zastupnika. To je mogue i kada vjerovnik odbije dati priznani u. Polaganje bi trebalo dopustiti i kada na strani vjerovnika postoje i drugi vani razlozi koji ometaju ispunjenje obveze. Polaganje se obavlja kod suda u mjestu ispunjenja# ali je mogue i u mjestu gdje se stvar nalazi. @ko je stvar nepogodna za uvanje u sudskom depozitu# sud e na dunikov za!tjev odrediti neku drugu osobu koja e ju uvati o tro/ku i za raun vjerovnika. : izvr/enom polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i njegovo boravi/te. 8ednom poloenu stvar dunik moe uzeti natrag sve dok vjerovnik ne izjavi da je prima ili dok pravomonom odlukom ne bude utvr.eno da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja. Poloenu stvar sud predaje vjerovniku po/tujui pritom uvjete predaje koje je postavio dunik. Dunik se osloba.a obveze ve u trenutku polaganja. Tada i rizik propasti ili o/teenja prelazi na vjerovnika. :d tog dana prestaje tei i kamata# kao i dunikovo zaka/njenje ako je bio u njemu. 7tvari nepodobne za uvanje se u pravilu prodaju dok se dobiveni iznos# nakon odbitka tro/kova prodaje# polae u sud. =ad god je to mogue# dunik je o prodaji duan pret!odno obavijestiti vjerovnika. @ko stvar ima tekuu ijenu# ili ako su tro/kovi javne prodaje nerazmjerni s vrijedno/u stvari# dunik je moe prodati iz slobodne ruke. @li# ako se radi o stvari koja moe brzo propasti ili se pokvariti# dunik nije samo ovla/ten na prodaju nego ju je duan prodati# i to bez odlaganja i na

najpogodniji nain. + tom sluaju dobiveni nova polae kod suda i o svemu# ako je mogue# obavje/tava vjerovnika. Za!a1n"en"e $mora( je povreda obveznopravnog odnosa koji se sastoji u neodranju ugovorni! ili zakonski! rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja. @ko je u zaka/njenje do/ao dunik# govorimo o zaka/njenju dunika - mora debitoris. @ko u zaka/njenje do.e vjerovnik# rije je o zaka/njenju vjerovnika - mora reditoris. Do zaka/njenja moe doi krivnjom obvezanoga i u tom sluaju govorimo o subjektivnoj mori# a ako on nije kriv onda je rije o objektivnoj mori. 1aka/njenje ne dovodi do prestanka obveznopravnog odnosa. )unik pada u zaka/njenje kad ne ispuni obvezu u roku odre.enom za ispunjenje. @ko rok nije odre.en# dovoljno je da vjerovnik pozove da ispuni obvezu# pismeno ili usmeno. To moe biti izvansudska opomena ili otpoinjanje postupka ija je svr!a ispunjenje obveze. =ada je rok odre.en# opomena je suvi/na. Dunikova obveza mora biti dospjela i utuiva jer kod neutuivi! obveza nema zaka/njenja. Prije dospjelosti moe doi do zaka/njenja jedino u onim sluajevima u kojima vjerovnik iznimno moe za!tijevati ispunjenje prije dospijea. "a/e obvezno pravo pri!vaa objektivni pojam zaka/njenja. =ad su se ispunile pretpostavke# nastupaju uin i ili posljedi e zaka/njenja. :sim /to je dunik i dalje obvezan ispuniti inidbu# najtea je posljedi a /to odgovara i za sluajnu propast stvari# ako sluaj ne bi stvar za!vatio da je dunik na vrijeme ispunio svoju obvezu. Da bi se oslobodio te odgovornosti# mora dokazati da bi stvar koja je objekt obveze sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio. :d dunika koji je zakasnio s ispunjenjem vjerovnik ima pravo za!tijevati naknadu /tete koju je pretrpio zbog njegova zaka/njenja. Dunik se moe osloboditi odgovornosti za /tetu ako dokae da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog okolnosti nastali! poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti# otkloniti ili izbjei. @ko je do zaka/njenja do/lo u ispunjenju novane obveze# vjerovnik ima pravo na zatezne kamate# bez obzira na to je li pretrpio /tetu. + odre.enim sluajevima vjerovnik moe zbog zaka/njenja raskinuti ugovor. =ada se obveza sastoji u davanju generini! stvari# vjerovnik ima pravo nabaviti stvar istog roda i za!tijevati od dunika razliku izme.u ugovorene i nabavne ijene kao i naknadu vee pretrpljene /tete. : namjeravanoj kupnji vjerovnik je duan obavijestiti dunika i obaviti je u razumnom roku i na razuman nain. 7lino je rje/enje kada dunik zakasni s obvezom na injenje - vjerovnik tada ima pravo# uz pret!odnu obavijest duniku# sam o tro/ku dunika napraviti ono /to je bio duan dunik# a od dunika za!tijevati naknadu /tete zbog zaka/njenja i naknadu /tete zbog takvog naina ispunjenja. @ko je bila ugovorena kazna# dunik ju je duan platiti. 1aka/njenje prestaje im dunik ponudi ispunjenje dune inidbe sa svim onim /to je do tada zbog zaka/njenja morao dati. 1aka/njenje e prestati i onda kada vjerovnik naknadno produlji rok ispunjenja ili do toga do.e sporazumom stranaka. 3jerovnik pada u zaka/njenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim pona/anjem sprijei. 3jerovnik dolazi u zaka/njenje i kada je spreman primiti ispunjenje dunikove istovremene obveze# ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. 3jerovnik ne pada u zaka/njenje ako dokae da u vrijeme ispunjenja dunik nije mogao ispuniti svoju obvezu. Aim vjerovnik padne u zaka/njenje# dunikovo zaka/njenje prestaje# a na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti i o/teenja stvari te tro/ak daljnjeg uvanja stvari.

Page2

:d dana vjerovnikova zaka/njenja prestaje tei kamata# a duan je i nadoknaditi duniku svu /tetu nastalu zbog zaka/njenja. Dunik odgovara samo za onu /tetu na stvari do koje je do/lo njegovom namjerom ili grubom nemarno/u. =ada je vjerovnik u zaka/njenju# dunik se obveze moe osloboditi i polaganjem dugovane stvari u sud. 1a obveze iz ugovora trgovakog prava predaja takve stvari javnom skladi/tu ima uinak polaganja kod suda. 1aka/njenje vjerovnika prestaje ako i kada primi ispunjenje. (emogunost ispunjenja - kad ispunjenje obveze postane nemogue zbog doga.aja ili okolnosti za koje dunik ne odgovara# obveza prestaje. To su okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora koje dunik nije mogao sprijeiti# otkloniti ili izbjei. + pravilu# to su doga.aji koji imaju znaenje vi/e sile# ali i doga.aji koji izazivaju pravnu nemogunost ispunjenja $npr. zabrana uvoza(. Dunik mora dokazati okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost. @ko su objekt obveze stvari odre.ene po rodu# obveza ne prestaje ak i kad sve /to dunik ima od takvi! stvari propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara. @li kad su objekt obveze stvari odre.ene po rodu koje se imaju uzeti iz mase ti! stvari# obveza prestaje kad propadne ijela masa. To je iznimka od pravila da vrsta ne propada genera non pereunt. Pravila za dvostranoobvezne ugovore su drugaija - kada u takvom ugovoru ispunjenje obveze jedne strane postane nemogue# gasi se i obveza druge strane. @ko je ona# pak# ne/to ispunila od svoje obveze# moe za!tijevati povrat po pravilima o vraanju steenog bez osnove. "emogunost treba nastupiti zbog doga.aja za koji ni jedna od strana nije odgovorna. @ko jedna strana moe samo djelomino ispuniti svoju obvezu zbog doga.aja za koji nitko nije odgovoran# drugoj strani ostaje ili da raskine ugovor ili da ga ostavi na snazi te za!tijeva razmjerno smanjenje svoje obveze. "o# ako je ispunjenje jedne strane postalo nemogue zbog doga.aja za koji je odgovorna druga strana# tada obveza prve strane prestaje dok druga ostaje u obvezi. 7misao ti! pravila je da se onemogui izvlaenje koristi onome tko je oslobo.en obveze. !askid ugovora - raskid ugovora je nain prestanka valjanog ugovora koji jo/ nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. ;askidom prestaje ugovor koji je pravno valjani dok oni koji to nisu prestaju poni/tavanjem ili poni/tenjem. +zrok poni/tavanja redovno postoji ve u trenutku sklapanja ugovora# dok uzrok raskida nastaje nakon njegova sklapanja. ;askid treba razlikovati od otkaza - otkaz je jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okonava trajniji ugovorni odnos na neodre.eno vrijeme. ;askidom moe prestati i ugovor s trajnim periodikim inidbama i onaj s jednokratnom inidbom. :n moe djelovati i pro praeterito i pro futuro# dok otkaz djeluje uvijek pro futuro. a( ra'! - na o'no) '&rana#!e )o%"e - stranke mogu ugovor raskinuti sporazumno# a mogu u ugovoru osigurati i da svaka od nji!# pod odre.enim pretpostavkama# ima pravo na jednostrani raskid ugovora. *porazumni raskid je ugovor kojim ugovorne strane odustaju od postojeeg# valjanog ugovora prije njegova ispunjenja. "aziva se jo/ i sporazumnom odustajom i storniranjem ugovora. Pravna podloga sporazumnog raskida ugovora nalazi se u naelu stranake dispozitivnosti. 6lia pravna osnova je sadrana u 2

Page2

Page2

1::?u koji kae da se obveza moe ugasiti samo suglasno/u volja sudionika u obveznom odnosu ili na temelju zakona. 7porazumni raskid je mogu samo ako ugovor nije ispunjen ili je ispunjen djelomino. ;askid ugovora do kojeg bi do/lo nakon potpunog ispunjenja nije raskid postojeeg# ve sklapanje novog ugovora o istom objektu i obrnutim stranakim ulogama. 6udui je sporazumni raskid po svojoj pravnoj prirodi ugovor# za njegovu se valjanost za!tijevaju sve one pretpostavke koje se inae za!tijevaju za valjanost ugovora. ;edovito e te pretpostavke biti ispunjene i pri raskidu# no moe se dogoditi da nakon sklapanja ugovora stranka izgubi poslovnu sposobnost ili da nastupe mane volje /to bi dovelo do nevaljanosti ugovora o raskidu. 1:: se odluio na neformalnost raskida formalni! ugovora# ali uz dvije iznimke. To su - kada je drugaije predvi.eno zakonom i ako je ilj zbog kojeg je propisan oblik za sklapanje ugovora za!tijeva da raskid ugovora bude obavljen u istom obliku. +govor koji je sklopljen u posebnom obliku na temelju sporazuma stranaka# moe biti raskinut neformalnim sporazumom# osim ako stranke ne ugovore poseban oblik raskida. Temeljni uinak sporazumnog raskida ugovora sastoji se u oslobo.enju obveza u odre.enom obujmu i od odre.enog trenutka. : svemu tome stranke odluuju autonomno. +obiajeno je da uin i sporazumnog raskida ugovora koji je djelomino ispunjen nastupaju od trenutka raskida# dok uin i raskida neispunjenog ugovora nastupaju od trenutka sklapanja ugovora. b( "e-no'&ran ra'! - na &eme%"u u(o)ora - me.u najpoznatije i najra/irenije klauzule kojima se ve u ugovoru predvi.a pravo jednostranog raskida ugovora zbog neispunjenja spadaju lausula irritatoria i leP ommissoria. 4lausula irritatoria je uglavak po kojem se jednoj strani dopu/ta da moe odustati od ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu. Ta klauzula ima openito znaenje i moe se unijeti u bilo koji dvostranoobvezni ugovor. 5e6 commissoria je spe ifian uglavak kod kupoprodaje. Tom klauzulom prodavatelj je ovla/ten odustati od ugovora ako kupa na vrijeme ne plati kupovnu ijenu. "a/e pozitivno obvezno pravo tako.er dopu/ta ugovornim stranama da si klauzulama osiguraju pravo jednostranog raskida ugovora. Da bi se izbjegli sporovi# stranke moraju odre.eno i tono navesti sluajeve i razloge zbog koji! e moi jednostrano raskinuti ugovor. + sluajeve jednostranog raskida na temelju ugovora spadaju i sklapanje ugovora s pravom odustanka davanjem odustatnine i sklapanje ugovora u reimu kapare kao odustatnine. ( ra'! - na o'no) $a!ona - ima sluajeva kada sam zakon# ako nema posebni! stranaki! odredaba# predvi.a mogunost raskida ugovora zbog neispunjenja. 2ednostrani raskid - pravo jednostranog raskida zakon daje strankama u onim sluajevima kad je do/lo do odre.eni! poremeaja u ispunjenju ugovorni! obveza. ;azlikuje se raskid zbog neispunjenja i raskid zbog promijenjeni! okolnosti. ;@7=<D 16:> "F<7P+"8F"8@ - ispunjenje dvostranoobveznog ugovora moe traiti samo ona strana koja je svoju obvezu ispunila ili je realno spremna ispuniti ju. @ko ne postoji takva situa ija# moe protivna strana uvijek odbiti ispunjenje prigovorom neispunjenog ugovora. <ma ugovora kod koji! se po prirodi posla ne moe staviti eP eptio non adimpleti ontra tus jer je# s obzirom na prirodu stvari# odre.ena strana duna prva ispuniti svoju ugovornu obvezu. Drugo je ope naelo da kod dvostranoobvezni! ugovora u sluaju zaka/njenja jedne strane moe druga strana# ili sama ili preko suda# odrediti primjereni rok za naknadno ispunjenje obveze uz izjavu da e nakon bezuspje/nog proteka tog roka odustati od ugovora. 1:: navodi da u sluaju neispunjenja dvostranoobveznog ugovora u roku vjerovnik moe raskinuti ugovor# ali ostavljajui duniku primjeren naknadni rok

Page2

za ispunjenje. "e ispuni li dunik obvezu ni u tom naknadnom roku# ugovor se raskida po samom zakonu. =ad iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku# zakon dopu/ta vjerovniku da ugovor raskine i bez ostavljanja naknadnog roka. 1bog neispunjenja ugovor se raskida nakon /to je nastupio rok ispunjenja jer prije toga dunik nije duan ispuniti svoju obvezu. 7lino rje/enje vrijedi i za obveze s uzastopnim inidbama. + tom sluaju# ako se ne ispuni jedna inidba# druga strana moe raskinuti ugovor i u pogledu svi! budui! inidaba ako je iz okolnosti postalo oito da ni one nee biti ispunjene. 1:: ne dopu/ta raskidanje ugovora zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. + sluaju djelomine nemogunosti ispunjenja do koje je do/lo zbog doga.aja za koji nitko ne odgovara# druga strana moe raskinuti ugovor ako djelomino neispunjenje ne odgovara njezinim potrebama. + protivnom ugovor ostaje na snazi# ali se obveza druge strane razmjerno smanjuje. Do jednostranog raskida moe doi i kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesnim zbog pogor/anja njezini! materijalni! prilika ili drugi! ozbiljni! razloga nastali! nakon sklapanja ugovora# odnosno i prije sklapanja ako suugovaratelj to nije znao niti je morao znati. 7trana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu moe tada za!tijevati osiguranje u primjerenom roku pa# ako ga ne dobije# raskinuti ugovor. + svakom sluaju# raskid ugovora zbog neispunjenja je jednostrana izjava vjerovnika duniku da zbog dunikova neispunjenja ugovora smatra kako je me.u njima valjano sklopljeni ugovor prestao vrijediti. Pri dvostranoobveznim ugovorima druga strana moe za!tijevati ispunjenje ili raskinuti ugovor. + svakom sluaju ima pravo na naknadu /tete. : raskidanju ugovora zbog neispunjenja vjerovnik je duan obavijestiti dunika bez odga.anja. + na/em je pravu valjana i izvansudska izjava o raskidu ugovora zbog neispunjenja upuena izravno duniku. ;@7=<D 16:> P;:2<8F"8F"<) :=:E":7T< - nakon sklapanja ugovora prilike se mogu toliko izmijeniti da ispunjenje preuzeti! obveza postane izrazito te/ko za jednu od ugovorni! strana. +nato klauzuli pa ta sunt servanda# sva suvremena zakonodavstva# pa i 1::# u takvim situa ijama dopu/taju raskid ili izmjenu ugovora. "astupe li nakon sklapanja ugovora okolnosti koje oteavaju ispunjenje obveze jedne strane# ili se zbog nji! ne moe ostvariti svr!a ugovora# a u oba sluaja u tolikoj mjeri da je oito da ugovor vi/e ne odgovara stranakim oekivanjima te bi ga bilo nepravedno odrati na snazi takvog kakav je# strana kojoj je oteano ispunjenje obveze# odnosno strana koja zbog promijenjeni! okolnosti ne moe ostvariti svr!u ugovora# moe za!tijevati raskid ugovora. Pravno?teorijska podloga te odredbe nalazi se u uenju poznatom pod nazivom lausula rebus si stantibus. Temeljna je misao tog uenja da svaki ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti koje su postojale u vrijeme njegova sklapanja i na kojima je temeljena volja stranaka. Drugim rijeima# da ugovor obvezuje pod pre/utnim uvjetom da prilike ostanu iste kakve su bile u vrijeme sklapanja ugovora. <pak# pravo na raskid priznaje se vrlo ristriktivno. 1ato se ne moe za!tijevati raskid ugovora ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili i! je mogla izbjei i savladati. ;askid ugovora pozivom na promijenjene okolnosti ne moe za!tijevati strana koja je pala u zaka/njenje. Do raskida ugovora nee doi ako druga ugovorna strana ponudi ili pristane da se sporne odredbe pravino izmijene. +govaratelj koji trai raskid duan je# ako do njega do.e# nadoknaditi drugoj strani pravian dio /tete koju trpi zbog raskida. 8ednako tako# o svojoj je namjeri za raskidom duna drugu stranu obavijestiti im sazna da su nastupile relevantne okolnosti# inae odgovara za /tetu koju druga strana pretrpi jer joj

za!tjev nije bio priopen na vrijeme. Pri odluivanju o raskidu ili izmjeni ugovora# sud e slijediti naela po/tenog prometa imajui na umu svaki uobiajeni rizik za takvu vrstu ugovora te ope i stranake interese. 7trankama je dopu/teno da se ugovorom unaprijed odreknu pozivanja na odre.ene promijenjene okolnosti osim ako bi time povrijedile naelo savjesnosti i po/tenja. =lauzulom rebus si stantibus se# osim raskida# obu!vaa i mogunost izmjene ugovora. 1a!tijevati izmjenu ugovora mogu obje stranke# a ne samo ona koja je ugroena. 1:: predvi.a da se ugovor nee raskinuti ako druga strana sama ponudi ili pristane na ponudu da se zbog promijenjeni! okolnosti odgovarajui uvjeti ugovora pravino izmijene. :dluka suda oko izmjene ugovora ima vanost obnove $nova ije( jer se njome mijenja sadraj ugovora pa nastaje i nova ugovorna obveza. !askid e6 lege ? vjerovnikova izjava o raskidu ugovora zbog neispunjenja nije potrebna ako je posrijedi ugovor s fiksnim rokom $primjeri e kod kupoprodaje sezonske robe(. @ko dunik u tom sluaju ne ispuni svoju obvezu ugovor se raskida po samom zakonu. <pak# kako bi se izbjeglo da dunik izigra ugovor ako mu tako odgovara# vjerovnik moe drati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odga.anja obavijesti dunika da za!tijeva ispunjenje ugovora. +govor s fiksnim rokom se raskida automatski# po zakonu# samo kada su suugovaratelji izriito predvidjeli raskid ugovora zbog neodranja roka ili je ispunjenje ugovora u odre.enom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla. Do raskida eP lege moe doi i kod ugovora koji nisu fiksni. To e se dogoditi ako dunik ne ispuni obvezu ni u naknadnom primjerenom roku. d( u# nc ra'! -a - osnovnim se uinkom smatra oslobo.enje ugovorni! strana nji!ovi! ugovorni! obveza# osim odgovornosti za /tetu u nekim sluajevima raskida $zaka/njenje# neuredno ispunjenje(. ;askidom ugovora nastaje i obveza restitu ije ili povrata onoga /to je primljeno na ime ispunjenja. @ko su obje strane dune vraati primljeno# tada se uzajamna vraanja obavljaju po pravilima koja vrijede za ispunjenje inidaba kod dvostranoobvezni! ugovora. :bveza vraanja odnosi se i na koristi koje je ugovorna strana imala u me.uvremenu od onoga /to treba vratiti. + pravilu se te koristi vraaju u obliku novane naknade. @ko je objekt vraanja nova # tada se uz glavni u duguju i zatezne kamate poev/i od dana kada je nova primljen. 'rijeboj $kompenzacija% - prijeboj ili kompenza ija je prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom. Dunik moe prebiti trabinu s protutrabinom vjerovnika ako obje trabine glase na nova ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoe# i ako su obje dospjele. @ko su me.usobne trabine nejednake# prijebojem prestaje ona koja je manja dok razliku vjerovnik ima pravo za!tijevati# a dunik podmiriti. Prijeboj nastaje izjavom o prijeboju. Dunik ne moe prebiti ono /to duguje vjerovniku s onim /to vjerovnik duguje njegovom jam u. "o# jama moe prebiti dunikove obveze prema vjerovniku s dunikovom trabinom prema vjerovniku. Dug se moe prebiti sa zastarjelom trabinom samo ako ona jo/ nije bila zastarjela u asu kada su se stekle pretpostavke prijeboja. @ko su pretpostavke prijeboja nastale po/to je jedna od trabina zastarjela# prijeboj ne nastaje ako je dunik zastarjele trabine istakao prigovor zastare. Dunik ustupljene trabine moe prebiti primatelju one svoje trabine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju. a( 'pora$umn % -o.ro)o%"n pr "e.o" - ugovorne se strane mogu sporazumjeti da svoje me.usobne trabine prebiju odnosno kompenziraju. To se zasniva na sporazumu odnosno ugovoru. + ugovaranju prijeboja stranke nisu vezane 2

Page2

posebnim pretpostavkama koje bi se odnosile na vrstu i kakvou trabine. +govorne strane sporazumno utvr.uju trenutak od kojeg nastupaju uin i prijeboja. @ko taj trenutak ne odrede stranke# prijeboj odnosno njegovi uin i nastupaju od trenutka sklapanja sporazuma o prijeboju. b( "e-no'&ran pr "e.o" - jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon /to su ispunjene zakonom predvi.ene pretpostavke. ;ije je o prijeboju koji se temelji na zakonu# /to znai da se vee za ispunjenje zakonom predvi.eni! pretpostavki. To su, +1@8@2":7T <E< 1@28F"<T:7T trabina /to znai da strana koja eli izvr/iti prijeboj mora istodobno biti vjerovnik i dunik protivne strane# /to nuno znai da je i protivna strana dunik i vjerovnik prve strane. :d za!tjeva uzajamnosti odstupilo se u nekoliko sluajeva. To su, da jama moe protiv vjerovnika kompenzirati trabinu glavnog dunikaQ da solidarni dunik moe staviti u prijeboj prema vjerovniku trabinu svog sudunika te da dunik moe prema trabini novog vjerovnika staviti u prijeboj svoju trabinu koju ima prema starom# a ne prema novom vjerovniku. <7T:3;7":7T - trabine su istovrsne ako glase na stvari istog roda i iste kakvoe. D:7P8FE:7T - pretpostavka valjanosti prijeboja je i dospjelost obiju trabina. Dospjelo/u oznaavamo trenutak od kojeg vjerovnik moe za!tijevati ispunjenje trabine. 3aljalo bi razmisliti da se dopusti i prijeboj za one trabine koje nisu dospjele# ali i! je dunik ovla/ten ispuniti i prije dospjelosti kao /to je to sluaj s novanim obvezama. +T+I<3:7T - obje trabine moraju biti utuive. @ko jedna od nji! potjee iz naturalne obveze# prijeboja nema. 8ednako tako# nema prijeboja ni ako je jedno potraivanje zastarjelo u trenutku kada su se stekli uvjeti za prijeboj. Prijeboj u tom sluaju ovisi o pona/anju dunika - ako ne istakne prigovor zastare# prijeboja ima. 7ud ne pazi na zastaru po slubenoj dunosti. Prijeboj nastaje kada jedna strana drugoj da izjavu o prijeboju - smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kada su se za njega ispunile potrebne pretpostavke# dakle retroaktivno. @ko vjerovnik zatrai ispunjenje# kompenza ija se postie prigovorom prijeboja. @ko izme.u dvije strane postoji vi/e obveza koje mogu prestati prijebojem# primijenit e se pravila o uraunavanju ispunjenja radi utvr.ivanja redoslijeda ga/enja obveza. ( pr "e.o" eH %e(e - nastupa izravno po samom zakonu. 3olja stranaka je irelevantna. "a/e ga pravo ne poznaje. Trabine koje potjeu iz odre.eni! taksativno navedeni! obveznopravni! odnosa ne mogu prema 1::?u prestati prijebojem. To su, o trabine koje se ne mogu zaplijeniti odnosno prisilno ispuniti o trabine nastale namjernim uzrokovanjem /tete o trabine iji su objekt stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku dane na uvanje ili posudbu# ili i! je dunik bespravno uzeo odnosno zadrao o trabine naknade /tete nanesene o/teenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti i o trabine na osnovi zakonske obveze uzdravanja. Page2 2

/tpust duga $remissio% - otpustom ili oprostom duga obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee za!tijevati njezino ispunjenje# a dunik se s tim sloi. 1a taj se sporazum ne trai odre.eni oblik. :tpustom duga glavnom duniku osloba.a se obveze i jam a# dok otpust duga jam u ne osloba.a glavnog dunika. :tpust duga jam u ne osloba.a glavnog dunika# a otpust duga glavnom duniku osloba.a jam a. :tpust duga je vrlo blizak sporazumnom raskidu ugovora# pod pretpostavkom da je dug otpu/ten u ijelosti. :tpusta duga nema ako dunik uskrati pristanak. 3jerovnik koji je dao izjavu o otpustu s kojim se dunik nije sloio pada u zaka/njenje ako odbije primiti ispunjenje. Dunik se moe osloboditi obveze ako dugovano poloi u sud. 7porazum o oprostu moe se zakljuiti i pre/utno tako da vjerovnik vrati duniku obvezni u. :poziv izjave o otpustu mogu je sve dok dunik za nju se sazna. :tpust duga ne smije uzrokovati povredu prava trei! osoba jer bi to onda bio ugovor na /tetu trei!# koji je zabranjen. 'rotek vremena i otkaz - obveznopravni odnos na odre.eno vrijeme prestaje istekom tog vremena. <znimno se moe ugovoriti ili zakonom odrediti da se nakon isteka roka obveznopravni odnos produljuje na neodre.eno vrijeme ako se pravodobno ne otkae. :naj obveznopravni odnos ije trajanje nije vremenski odre.eno prestaje otkazom bilo kojeg sudionika tog otkaza. :tkaz $renuntiatio( je jednostrana izjava kojom se okonava trajni obveznopravni odnos na neodre.eno vrijeme. 1a pravovaljanost otkaza trebaju biti ispunjene slijedee pretpostavke, ? otkaz mora biti dostavljen drugoj strani ? moe se dati u svako doba# ali ne u nevrijeme ? obveza prestaje istekom otkaznog roka odre.enog ugovorom# a ako otkazni rok nije ugovoren# istekom vremena odre.enog zakonom# poslovnim obiajem ili nakon isteka primjerenog roka ? vjerovnik ima pravo za!tijevati od dunika ono /to je dospjelo prije nego /to je obveza prestala protekom roka ili otkazom. *jedinjenje ili kon"uzija $>oren U( - sjedinjenje je spajanje samostalnog vjerovnikovog potraivanja i samostalnog dunikovog duga kod jedne osobe koja tako postaje istovremeno i vjerovnik i dunik. 7jedinjenjem obveza prestaje po prirodi stvari jer nitko ne moe biti sam sebi vjerovnik i dunik# a za pravovaljanost sjedinjenja nisu potrebne nikakve druge pretpostavke osim injeni e sjedinjenja potraivanja i duga kod jedne osobe. 7jedinjenje se moe postii tako da vjerovnikovo potraivanje prije.e na dunika# a da dunikov dug prije.e na vjerovnika# odnosno da se i potraivanje i dugovanje steknu kod neke tree osobe. 7jedinjenjem prestaje obveznopravni odnos izme.u odre.enog vjerovnika i dunika pa ono ne smije /tetiti pravima trei! osoba. <ma sluajeva kada obvezni odnos po zakonu ne prestaje iako je nastupilo sjedinjenje potraivanja i dugovanja. Tako se u 1::?u izriito predvi.a da kad jama postane vjerovnikom# obveza glavnog dunika ne prestaje. <sto tako# ako vrijednosni papir prije.e u ruke njegova izdavatelja# odnosno druge osobe koja je obveznik iz papira# s obzirom na pravnu prirodu vrijednosni! papira nema sjedinjenja jer se papir moe dalje prenijeti. 2

Page2

Page2

.astara # zastarom prestaje pravo za!tijevati ispunjenje obveze. 1astara poinje tei prvog radnog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo za!tijevati ispunjenje obveze# ako zakonom za pojedine sluajeve nije /to drugo propisano. @ko se obveza sastoji u tome da se ne/to ne uini# da se propusti ili trpi# zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obvezi. + vrijeme zastare rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovi! prednika. Pisano priznanje zastarjele obveze smatra se odri anjem od zastare. <sti uinak ima davanje zaloga ili nekog drugog osiguranja za zastarjelu obvezu. @ko dunik ispuni zastarjelu obvezu# nema pravo za!tijevati da mu se vrati ono /to je dao# ak i ako nije znao da je obveza zastarjela. =ad protekne vrijeme zastare# vjerovnik ija je trabina osigurana zalogom ili !ipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari ako je dri u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. "o# zastarjela trabina kamata i drugi! povremeni! davanja ne moe se namiriti ni iz optereene stvari. =ad zastari glavna trabina# zastarjele su i sporedne trabine# kao /to su trabine kamata# plodova# tro/kova i ugovorne kamate. Trabine zastarijevaju za 4 godina ako zakonom nije odre.en neki drugi rok $opi zastarni rok(. Trabine povremeni! davanja koja dospijevaju godi/nje ili u kraim razdobljima zastarijevaju za 0 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Pravo iz kojeg proistjeu povremene trabine zastarijeva za 4 godina# raunajui od dospjelosti najstarije neispunjene trabine. "e moe zastarjeti pravo na uzdravanje odre.eno zakonom. 2e.usobne trabine iz ugovora o prometu robe i usluga te trabine naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za 0 godine. Trabina zakupnine i najamnine# bilo da je odre.eno da se plaa povremeno# bilo u jednom ukupnom iznosu# zastarijeva za 0 godine. Trabina naknade /tete zastarijeva za 0 godine otkad je o/teenik doznao za /tetu i za osobu koja je /tetu uinila. + svakom sluaju# ta trabina zastarijeva za 4 godina otkad je /teta nastala. 1a 1 godinu zastarijevaju trabina naknade za struju# vodu# plinB T3 pretplatu# trabina po/te telegrafa# telefona# pretplatu na tiskovineB 1astara tee iako su isporuke ili usluge produljene. 7ve trabine koje su utvr.ene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog tijela javne vlasti# ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom# odnosno javnobiljenikim aktom# zastarijevaju za 10 godina# pa i ona za koja zakon inae predvi.a krai rok zastare. "o# sve povremene trabine koje proistjeu iz takvi! odluka ili nagodbe# odnosno javnobiljenikog akta i dospijevaju ubudue zastarijevaju u roku predvi.enom za zastaru povremeni! trabina. Trabine ugovaratelja osiguranja# odnosno tree osobe iz ugovora o osiguranju ivota# zastarijevaju za 4 godina# a iz ostali! ugovora o osiguranju za 0 godine# raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je trabina nastala. 1astara ne tee, o izme.u brani! drugova o izme.u roditelja i dje e dok traje roditeljsko pravo o izme.u /tienika i njegova skrbnika te upravnog tijela so ijalne skrbi za vrijeme trajanja skrbni/tva i dok ne budu poloeni rauni o izme.u osoba koje ive u izvanbranoj zajedni i# dok ta zajedni a postoji

o za vrijeme mobiliza ije# u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj dunosti o za trabine koje imaju osobe zaposlene u tu.em kuanstvu prema poslodav u ili lanovima njegove obitelji koji zajedno s njim ive# sve dok taj odnos traje. 1astara ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivi! prepreka sudskim putem za!tijevati ispunjenje obveze. @ko zastara nije mogla poeti tei zbog nekog zakonskog uzroka# onda poinje tei kada taj uzrok prestane. 1astara tee i prema maloljetniku i drugoj poslovno nesposobnoj osobi# bez obzira imaju li zastupnika ili ne. "o# zastara trabine maloljetnika koji nema zastupnika i druge poslovno nesposobne osobe bez zastupnika ne moe nastupiti dok ne proteknu 2 godine otkad su postali potpuno poslovno sposobni ili otkad su dobili zastupnika. 1astara se prekida kad dunik prizna dug - prekida se i podno/enjem tube te svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom protiv dunika pred sudom ili pred drugim nadlenim tijelom radi utvr.ivanja# osiguranja ili ostvarenja trabine. 1a prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pismeno ili usmeno pozove dunika da ispuni obvezu. "akon prekida# zastara poinje tei iznova# a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odre.eni rok za zastaru. 1astara prekinuta priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. "akon prekida# zastara poinje tei iznova# a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odre.eni rok za zastaru. =ad je prekid zastare nastao prijavom trabine u steajnom postupku# zastara poinje tei iznova od dana okonanja tog postupka - isto je i u sluaju podno/enja tube# isti anjem prijeboja trabine u sporu# odnosno prijavljivanjem trabine u nekom drugom postupku. /stali naini - smrt dunika ili vjerovnika# nova ija# propis i drugo.

Page2

+ZVANUGOVORN5 O2V5Z5 1a izvanugovorne odnose karakteristino je to /to za nji!ov postanak nije mjerodavno suglasno oitovanje stranaki! volja nego one nastaju na temelju odre.eni! injeni a uz koje pravo vee postanak obveznog odnosa. 1:: razlikuje slijedee izvanugovorne obveze, 1. prouzroenje /tete 2. stje anje bez osnove 0. poslovodstvo bez naloga 9. javno obeanje nagrade i 4. vrijednosni papiri. <zvanugovorne obveze nisu sredstvo prijenosa dobara i usluga - one slue prvenstveno za za/titu ve postojei! prometni! situa ija i stanja. 1a nji! se ne moe za!tijevati odre.eni oblik. <znimka su vrijednosni papiri s obzirom da su po svojoj pravnoj prirodi jednostrani pravni poslovi za koje se uvijek propisuje obvezni# u pravilu pisani oblik. :dre.eni oblik moe se za!tijevati samo onda kad je osnova obveznog odnosa oitovanje stranake volje odnosno pravni posao. O,GOVORNOCT ZA IT5TU @PROUZRO5N45 IT5T5A :dgovornost za /tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti /tetu prouzroenu drugoj strani# a druga je strana ovla/tena za!tijevati takav popravak. 7. Pre&po'&a)!e 1a postanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za /tetu potrebno je da se# u pravilu# ispune slijedee pretpostavke, a( 'u."e!& o.)e$no( o-no'a o-(o)orno'& $a 1&e&u $subjekt koji je odgovoran za /tetu zove se /tetnik# a subjekt koji za!tijeva od/tetu zove se od/tetnik( b( 1&e&na ra-n"a 1&e&n !a $/tetnik mora poiniti /tetnu radnju( ( 1&e&a $ona mora nastati na strani o/teenika( a( u$ro#na )e$a $kauzalni neksus - to znai da izvr/ena /tetna radnja mora kao uzrok proizvesti odre.enu /tetu kao posljedi u( b( pro&upra)no'& /tetne radnje $protupravnost ima svoje objektivne elemente /tetna je radnja protivna nekom pravnom pravilu# i svoje subjektivne elemente - /tetna je radnja poinjena krivnjom /tetnika( <znesene pretpostavke podudaraju se s onima koje se trae za subjektivnu odgovornost. 1ato je potrebno razlikovanje pretpostavki na ope i posebne - u ope bi se mogle uvrstiti sve one pretpostavke koje su zajednike za sve vrste odgovornosti za /tetu# a u posebne one koje se# pored opi!# za!tijevaju za pojedinu vrstu odgovornosti za /tetu. *ubjekti odnosa odgovornosti za &tetu a( "izika osoba - kao /tetnik# odnosno osoba koja je poinila /tetu# u prvom se redu javlja fizika osoba. 7vaka fizika osoba moe biti /tetnik# ali svaki /tetnik ne mora biti i za /tetu osobno odgovoran. Da bi se fizika osoba pojavila ne samo kao /tetnik nego i kao /tetnik koji za /tetu i odgovara mora biti ubrojiva i mora imati poslovnu sposobnost. +brojivost znai da neka osoba pravilno s!vaa zbivanja oko sebe i da na osnovi tog s!vaanja donosi# prema s!vaanju sredine u kojoj ivi# pravilne 2

Page2

odluke. Dakle# mora imati odre.enu tjelesnu zrelost i mora biti du/evno zdrava. Tu treba razlikovati i osobe koje uine /tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasu.ivanje $tzv. tamni trenu i( u koje su dospjeli zbog# primjeri e# alko!ola ili droga. @ko su u to stanje do/li vlastitom krivnjom za /tetu e odgovarati# a ako i! je u to stanje doveo netko drugi onda taj drugi odgovara za /tetu. 2ogu je i obratan sluaj# odnosno svijetli trenu i# a to su kada se neubrojivoj osobi na ma!ove vrati svijest i razum# odnosno sposobnost rasu.ivanja - za /tete poinjene u tim trenu ima se odgovara. < poslovna sposobnost nastaje kao posljedi a odre.ene dobi i du/evnog zdravlja. "o# ona se ne gubi gubitkom du/evnog zdravlja nego je za to potreban akt vlasti. 8ednako tako# poslovna se sposobnost i vraa aktom vlasti. Po na/em pravu ubrojiva je svaka osoba koja je navr/ila 19 godina i du/evno je zdrava. Dje a do navr/ene sedme godine ne odgovaraju za /tetu koju prouzroe. 2aloljetni i od sedme do 19. godine ne odgovaraju za /tetu osim ako se dokae da su prilikom nano/enja /tete bili sposobni za rasu.ivanje. +brojivost se naziva i deliktnom sposobno/u. Dakle# ubrojivost ili deliktna sposobnost je svojstvo fizike osobe da odgovara za svoje protupravne radnje. Poslovna se sposobnost stjee automatski punoljetno/u du/evno zdrave osobe. b( pravna osoba - kao /tetnik se moe pojaviti i pravna osoba. Pravna osoba ne moe imati kvalitetu ubrojivosti jer je to svojstvo samo fizike osobe. "o# ona je# po na/em pravu# deliktno sposobna a to znai da je za deliktnu sposobnost pravne osobe dovoljna ve sama poslovna sposobnost. Pravna osoba moe djelovati prema treima samo preko fiziki! osoba koje su u njoj zaposlene. @ko je zaposleni /tetu prouzroio namjerno# o/teeni ima pravo traiti naknadu /tete izravno od pravne osobe i od zaposlenog. Gto se tie osobe o/teenika# za njega je dovoljno da je pravni subjekt odnosno da je nositelj prava i obveza. 7tetna radnja - /tetna radnja je svaki in ili propust /tetnika koji uzrokuje /tetu na strani o/teenika. Gtetna radnja moe biti samo ljudska radnja. Gtetna radnja se moe podijeliti u dvije osnovne grupe. To su, o gra.anski delikt $povodom kojeg nastaje deliktna odgovornost za /tetu( i o povreda obveznog odnosa $povodom koje nastaje ugovorna odgovornost za /tetu( o predugovorna odgovornost 8raanski delikt je /tetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za /tetu. >ra.anskim deliktom se stvara novi# do sada nepostojei odnos izme.u /tetnika i o/teenog. >ra.anski se delikt odre.uje u propisima generalno osnovno je da je to radnja koja je prouzroila /tetu. 1ato svaki kazneni delikt ne mora biti i gra.anski delikt. 7 druge strane# ima radnji koje su gra.anski delikti ali su istodobno i kazneni delikti. "aravno# neka radnja moe u isto vrijeme biti i kazneni i gra.anski delikt - to e biti onda ako je kaznenim djelom prouzroena i /teta. 'ovreda obveznog odnosa je takva /tetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojeeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za /tetu ili do toga da pored postojeeg obveznopravnog odnosa nastane i odnos odgovornosti za /tetu. Gtetna radnja moe dovesti do toga da ispunjenje inidbe postane nemogue - tada na mjesto dotada/nje ugovorne obveze dolazi obveza naknade /tete. 2

Page2

Gtetna radnja moe dovesti i do toga da je ispunjenje mogue# ali je# budui je obveza neuredno izvr/ena# za suugovaratelja nastala /teta. + tom sluaju vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze i naknadu /tete. Gtetnu radnju koja znai povredu postojeeg obveznopravnog odnosa u pravilu moe izvr/iti samo dunik. + nekim sluajevima to moe uiniti i netko trei. @ko bi obveznopravni odnos povrijedio vjerovnik# bila bi to posebna vrsta /tetne radnje poznate pod nazivom zlouporaba subjektivnog prava. 1:: zabranjuje zlouporabu prava /to znai da zabranjuje ostvarivanje prava iz obvezni! odnosa protivno ilju zbog kojeg su zakonom ustanovljena ili priznata. Danas se u na/em pravu zlouporaba subjektivni! prava# poznata pod nazivom &ikane# tretira kao /tetna radnja koja izaziva postanak odnosa odgovornosti za /tetu. Gtetne radnje se mogu poiniti na osobi# na stvarima te na inidbama i stanjima. 7ama /teta se reflektira na pravima i interesima. Prema tome# objekt /tetne radnje i /tete nije isti. 7teta - 1:: definira /tetu kao umanjenje neije imovine $obina /teta# stvarna /teta damnum emergens(# spreavanje njezina poveanja $izmakla korist - lu rum essans(# te povredu prava osobnosti $neimovinska /teta(. <2:3<"7=F /tete - tu se podrazumijevaju sve one /tete koje su nastale kao posljedi a /tetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi o/teenika. 7ubjektivna imovinska prava mogu postojati i kada se nji!ov objekt ne nalazi u imovinskoj masi ovla/tenika - netko# primjeri e# ima pravo slunosti puta preko tu.eg mosta# ve na subjektivnim imovinskim pravima. "F<2:3<"7=F /tete - povrede subjektivni! neimovinski! prava i interesa koji su prvenstveno vezani uz osobu. 1a te povrede je karakteristino da i! subjekt osjea kao /tete premda izravno ne poga.aju njegovu imovinu. 1ato se one i ne popravljaju u obliku novanog ekvivalenta $naknade /tete( ve u obliku satisfak ije $zadovoljenja(. =od nas se nematerijalna /teta definira kao Cnano/enje drugom fizikog ili psi!ikog bola ili stra!aD. "eimovinskom se /tetom smatra i povreda prava osobnosti premda njome nisu izazvane boli ili stra! u pravno relevantnoj jaini ili trajanju. Prema 1::?u# neimovinske se /tete mogu podijeliti na, o fizike boli o du/evne boli a( zbog smanjenja ivotne aktivnosti b( zbog naruenosti ( zbog povrede ugleda i asti d( zbog povrede slobode e( zbog povrede prava osobnosti f( zbog smrti bliske osobe g( zbog navo.enja na kanjivu obljubu# kanjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva osobe i morala o povreda prava osobnosti o stra! P:1<T<3"@ ili obina /teta sastoji se u umanjenju postojee imovine o/teenika. 6ilo bi bolje rei da se pod pozitivnom /tetom podrazumijeva nestanak koristi koju je netko imao# ili se postojea korist zbog /tetne radnje umanjila odnosno pogor/ala. To je u pravilu sada/nja /teta# a ponekad se naziva i stvarnom /tetom. Pozitivna /teta predstavlja vrijednost za koju je o/teenik postao siroma/niji. 2

Page2

"F>@T<3"@ /teta ili izmakla korist - izmakla korist je dobitak kojem se netko nada po redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo /tetne radnje. "egativne su /tete iskljuivo imovinske /tete. Po na/em pravu se izgubljena zarada# do koje je do/lo zbog tjelesne ozljede i smanjene radne sposobnosti# ne smatra negativnom nego pozitivnom /tetom. "egativna /teta ili izmakli dobitak nije nuno vezan za postojanje pozitivne# stvarne /tete. <zmakli dobitak moe postojati i samostalno. Uzronost - uzronost kao pretpostavka odgovornosti za /tetu je veza izme.u /tetne radnje kao uzroka i nastale /tete kao posljedi e. 1bog toga se uzronost naziva i kauzalni neksus $uzrona veza(. 6ez postojanja uzrone veze izme.u /tetne radnje i /tete nema ni /tetnikove odgovornosti za /tetu. + nizu spleta i doga.aja treba me.u mnogobrojnim uzro ima i posljedi ama pronai jedan doga.aj koji je pravno relevantan i koji se u pravu uzima kao odre.eni uzrok odre.ene posljedi e. : tome koji je doga.aj odluujui postoji nekoliko teorija. "ajpoznatija i najpri!vatljivija je adekva ijska teorija - prema njoj me.u razliitim doga.ajima koji se mogu smatrati uzro ima nastale posljedi e kao uzrok se uzima samo onaj koji je tipian za postanak odre.enog /tetnog uspje!a. Tipian je onaj uzrok koji redovito dovodi do odre.ene /tete. To je onaj doga.aj za koji nam ivotno iskustvo pokazuje da se redovito uz njegovu pojavu moe oekivati nastup odre.ene /tetne posljedi e. Po toj teoriji treba iskljuiti sve one sluajne doga.aje koji se upliu u redovno zbivanje te su u/li u kompleks uzroka koji su pret!odili /teti. @dekva ijska teorija ne daje uvijek apsolutni i nepogre/ivi kriterij kod iznalaenja stvarnog uzroka nastale odre.ene /tete. "o# po svom za!tjevu tipinosti pomae kod pitanja odabiranja uzroka. +zrona veza koja treba postojati izme.u /tetne radnje i /tete mora biti neprekinuta. Tako dugo dok takva veza postoji /tetnik je odgovoran za posljedi e /tetne radnje. Aim se veza prekida# bilo sluajem# radnjom tree osobe ili samog o/teenika# /tetnik ne odgovara za daljnje posljedi e. +zrona veza izme.u /tetne radnje i /tete nuna je pretpostavka odgovornosti za /tetu - o/teenik tu uzronu vezu mora i dokazati jer je ona jedna od pretpostavki koje se u pravilu ne predmnijevaju. @ko bi se uzronost predmnijevala to bi znailo da o/teeni# dokazav/i /tetnu radnju i /tetu# za svaku /tetnu radnju mogao /tetnika povui na odgovornost. <pak# 1:: je predvidio jednu iznimku kada se i sama uzronost predmnijeva - /teta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatno/u smatra se da potjee od te stvari ili djelatnosti# osim ako se dokae da one nisu bile uzrok /tete. 7misao te oborive predmnijeve je da se olak/a poloaj o/teenika time /to se teret dokaza preba uje na /tetnika. 'rotupravnost - protupravnost znai povredu nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka. Protupravnost se moe odnositi samo na /tetnu radnju. Postoji li u pojedinom sluaju protupravnost kao pretpostavka odgovornosti za /tetu o jenjuje se prema tome trae li se za protupravnost samo objektivni ili i subjektivni elementi protupravnosti. =ada se za postojanje protupravnosti trae samo objektivni elementi# dovoljno je da je /tetnik /tetnom radnjom ili /tetom povrijedio normu pravnog poretka bez obzira na odnos poinitelja prema radnju i nanesenoj /teti. Page2 2

*ubjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom poinitelja. 1a protupravnost nije uvije dovoljno da je /tetnom radnjom povrije.ena neka pravna norma# nego se trai i odre.eni stupanj krivnje /tetnika. Postoje sluajevi u kojima se# unato postojanju protupravnosti# odgovornost za /tetu modifi ira# a u nekima se iskljuuje protupravnost. 7vaka radnja koja je protupravna nije istodobno i /tetna radnja. Gtetna radnja je protupravna samo onda kada predstavlja povredu one norme objektivnog prava koja je odre.ena da slui za za/titu subjektivni! prava i interesa. 7toga radnja koja je protivna takvoj normi istodobno dovodi do povrede prava i interesa koji se tom normom /tite. Postoje# me.utim# situa ije u kojima /tetna radnja nije protupravna ali treba popraviti /tetu koja je tom radnjom uzrokovana. Primjeri e# krajnja nuda. To je takva situa ija u kojoj uinitelj vr/i /tetnu radnju da bi od sebe# ili od drugoga# otklonio istodobno neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti# a pritom je zlo koje je uinjeno manje od onoga kojim se prijetilo. Prema 1::?u# za /tete nanesene u stanju nude najprije odgovara osoba koja je kriva za nastanak opasnosti /tete. "o# o/teenik moe traiti naknadu i od osoba od koji! je /teta otklonjena# ali ne vi/e od koristi /to su je od toga imale. Gtetna radnja u stanju nude za!vaa stvari# ivotinje# stanja# a moe i ovjeka - u tom sluaju ne smije od njega uslijediti napad. Prema neubrojivima postoji nuna obrana# a ne krajnja nuda. "apad ne smije dolaziti od ovjeka i time se krajnja nuda razlikuje od nune obrane koja moe biti upravljena samo protiv ovjeka od kojeg dolazi protupravni napad. =rajnja nuda nije pravo nego razlog za opravdanje. Prema 1::?u# tko pretrpi /tetu otklanjajui od drugog opasnost /tete# ima pravo za!tijevati od njega naknadu one /tete kojoj se razumno izloio. "erazumnim izlaganjem /teti moglo bi biti o ijenjeno ono kod kojeg postoji izrazito velik rizik i suvi/e mali izgled za uspje/no otklanjanje# ili kad je /teta koju bi trebalo pretrpjeti neusporedivo vea od one koju bi trebalo sprijeiti. Postoje i sluajevi u kojima je protupravnost iskljuena pa nema ni odgovornosti za /tetu# ni naknade /tete. 1. "ano/enje /tete po dunosti - podrazumijevaju se oni sluajevi u kojima su pojedine osobe u pravilnom izvr/avanju svoje dunosti po samom propisu dune poiniti /tetu. 2. "una obrana - pravo da se od sebe ili drugoga odbije istodobni protupravni napad. Gtetna radnja koja je izvr/ena u grani ama nune obrane nije protupravna pa se ne popravlja niti /teta koja je u tim grani ama poinjena. 1a /tetu u prekoraenju nune obrane se odgovara. "una obrana je opravdana samo kada se nadovezuje neposredno na napad# a protupravni napad moe doi samo od osobe. 0. 3i/a sila - o njoj postoji nekoliko teorija. Prema objektivnoj teoriji to je doga.aj koji izlazi iz kruga redoviti! doga.aja i u odnosu na osobu koja bi se trebala pojaviti kao /tetnik taj se doga.aj smatra vanjskim. Prema subjektivnoj teoriji# vi/a sila je svaki onaj doga.aj koji se ni uz maksimalnu panju osobe nije mogao niti predvidjeti niti sprijeiti. 1:: pri!vaa mje/ovito rje/enje - vi/a sila je vanjski doga.aj koji se nije mogao predvidjeti# izbjei ili otkloniti.

Page2

9. Dopu/tena samopomo - ne odgovara za /tetu onaj tko u sluaju dopu/tene samopomoi prouzroi /tetu osobi koja je svojim pona/anjem izazvala potrebu samopomoi. Dopu/tena samopomo je pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost# ako je takva za/tita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. 4. Pristanak o/teenika - onaj koji pristane da se na njegovu /tetu poduzme /tetna radnja# ne moe traiti naknadu njome prouzroene /tete. <pak# pristanak o/teenika ne iskljuuje uvijek odgovornost za /tetu - nema uinak oslobo.enja od odgovornosti za /tetu pristanak na izvr/enje radnje koja je zakonom zabranjena. Takva je izjava o/teenika ni/tava. 8. Kr )n"a Prema 1::?u# krivnja postoji kada je /tetnik uzrokovao /tetu namjerno ili nepanjom. (amjera $dolus% - namjera je takva vrsta krivnje kod koje se trai da je /tetnik postupao znajui i !otimi e. To znai da se kod namjere trai i volja i znanje. =od namjere se ne trai znanje /tetnika o protupravnosti radnje - dovoljno je da je /tetna radnja objektivno protupravna. + pravu prije 1::?a razlikovala su se tri stupnja namjere, obina# zla namjera i zluradost. :bina namjera postoji kada# primjeri e# netko ubije tu.u ivotinju jer mu ini /tetu u polju ali ne zna da ju ne smije ubiti. 1la namjera postoji ukoliko zna da ju ne smije ubiti pa to ipak uini# dok je zluradost kada uz sve ranije reeno pri injenju iskazuje radost ili obijest. (epanja $culpa% - ona se# za razliku od namjere# odre.uje objektivno. Tu se pona/anje poinitelja uspore.uje s pona/anjem drugi! ljudi da bi se ustanovilo je li poinitelj upotrijebio dunu panju. "epanja se naziva i nemarno/u. "epanja se moe odrediti i subjektivno. "epaljivo bi postupio onaj koji je !tio uzrok# ali nije !tio posljedi u. Tako.er s nepanjom postupa i onaj koji nije predvidio posljedi e svoje radnje iako je po zakonu bio duan predvidjeti. =od nepanje razlikujemo dva stupnja - krajnju i obinu. ,rajnja nepanja $culpa lata% - s krajnjom nepanjom ili s grubom nemarno/u postupa onaj koji u svom pona/anju ne upotrijebi ni onu panju koju bi upotrijebio svaki prosjeni ovjek. =rajnja nepanja je toliko teak stupanj krivnje da se u praktinim posljedi ama izjednauje s namjerom $onaj koji napunjenu pu/ku ostavi na mjestu lako dostupnom dje i# pa do.e do nesree(. /bina nepanja $culpa levis% - s obinom nepanjom ili nemarno/u postupa onaj koji u svom pona/anju ne upotrijebi onu panju koju bi upotrijebio dobar privrednik odnosno dobar domain. :bina nepanja se predmnijeva. :bina nepanja je lak/i stupanj nepanje i najlak/i stupanj krivnje. =ako se o jena temelji na usporedbi s zami/ljenim savjesnim ovjekom# obina se nepanja naziva i apstraktnom - ulpa levis in apstra to. + pravu postoji i obina nepanja koja se odre.uje konkretnim mjerilom. To je jo/ nii stupanj krivnje gdje je mjerilo samo uobiajeno pona/anje /tetnika. Tu se od ovjeka za!tijeva da Cs tu.im stvarima postupa barem onako kako bi postupao sa svojimaD. 1ato se takva nepanja naziva ulpa levis in on reto. 1:: uvaava obinu panju in on reto. :bina nepanja slui i kao kriterij za sniavanje naknade /tete u sluaju kad je do /tete do/lo za vrijeme dok je /tetnik radio u korist o/teenika. 7ud u tom sluaju

Page2

moe odrediti manju naknadu# vodei rauna o briljivosti koju /tetnik pokazuje u vlastitim poslovima. 9. Vr'&e o-(o)orno'& $a 1&e&u Izvanugovorna, ugovorna i predugovorna odgovornost 1. <zvanugovorna ili deliktna odgovornost - odgovornost za /tetu koja je nanesena gra.anskim deliktom. =ljuni kriterij razlikovanja deliktne od ugovorne odgovornosti je priroda /tetne radnje. +nutar izvanugovorne ili deliktne odgovornosti mogu se dalje razlikovati subjektivna i objektivna odgovornost# vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga# podijeljena i solidarna odgovornost. =riterij razlikovanja u pravilu su pretpostavke odgovornosti. + odnosu na pravila o ugovornoj odgovornosti# pravila izvanugovorne odgovornosti imaju karakter opi! pravila o odgovornosti za /tetu. To znai da e se za pitanja koja nisu ure.ena pravilima ugovorne odgovornosti primjenjivati pravila izvanugovorne odgovornosti na odgovarajui nain. 2. +govorna ili kontraktna odgovornost - nastaje kad je /teta nanesena povredom ugovorne obveze. :/teenik mora# osim opi! pretpostavki odgovornosti# za /tetu dokazati jo/ dvije pretpostavke - postojanje ugovora odnosno ugovorne obveze i povredu te obveze. :sim na /tete prouzroene povredom ugovorne obveze# pravila ugovorne odgovornosti primjenjuju se i na /tete nastale povredom obveze iz drugi! obveznopravni! odnosa kao /to su stje anje bez osnove# poslovodstvo bez naloga# jednostrana izjava volje a primjenjuju se i na odnos nastao uzrokovanjem /tete gra.anskim deliktom. 7ve to ukoliko za neispunjenje ti! obveza ne postoje posebni propisi. Pod povredom ugovorne obveze 1:: podrazumijeva neispunjenje obveze i zaka/njenje s njezinim ispunjenjem. Dunik se osloba.a odgovornosti ako dokae da su nemogunost odnosno zaka/njenje nastali zbog okolnosti koje su nastupile nakon sklapanja ugovora# a koje on nije mogao sprijeiti# otkloniti ili izbjei. @ko je nemogunost ispunjenja nastupila nakon dolaska dunika u zaka/njenje# odgovarat e za nju iako je nije skrivio. + tom e se sluaju osloboditi odgovornosti za /tetu ako dokae da bi stvar koju duguje sluajno propala i da je obvezu na vrijeme ispunio. Posebnost je ugovorne odgovornosti da se ona moe ugovorno pro/iriti# ograniiti pa i posve iskljuiti. "edopu/teno je samo da se odgovornost dunika unaprijed ugovorom iskljui kada do neispunjenja ili zaka/njenja do.e namjerno ili iz krajnje nepanje. <zme.u ugovorne i deliktne odgovornosti postoje jo/ neke razlike, za nastanak ugovorne odgovornosti za!tijeva se kao pretpostavka poslovna sposobnost /tetnika# dok je za nastanak izvanugovorne odgovornosti dovoljna deliktna sposobnost kod ugovorne odgovornosti /tetnik $dunik( odgovara za prouzroenu /tetu# ali tako.er i za ispunjenje prvobitne obveze# dok kod izvanugovorne odgovornosti odgovara samo za prouzroenu /tetu 2

Page2

pravila ugovorne odgovornosti su preteno dispozitivne naravi# /to ugovornim stranama omoguuje /irenje# ograniavanje pa i iskljuenje odgovornosti. "astanak izvanugovorne odgovornosti ure.en je imperativnim propisima pa je dispozitivnost ograniena samo na promjenu i prestanak odnosa odgovornosti o/teenik kod ugovorne odgovornosti moe biti u pravilu samo vjerovnik# a kod izvanugovorne svaka osoba kojoj /teta bude nanesena. 0. Predugovorna odgovornost $ ulpa in ontra!endo( - odgovornost za /tetu koju jedna strana uzrokuje drugoj vodei pregovore bez namjere da sklopi ugovor ili odustajanjem od te namjere bez osnovanog razloga. 1:: je jedan od rijetki! zakona koji sadri odredbe o toj odgovornosti. + na/em je od/tetnom pravu predugovorna odgovornost ure.ena posebnim propisima. 1:: polazi od naela da pregovori /to pret!ode sklapanju ugovora ne obvezuju pa i! svaka strana moe prekinuti kad god !oe. + sluaju prekida svaka strana pokriva svoje izdatke oko pregovora osim ako bi se drugaije dogovorile. :dgovornost za /tetu prouzroena vo.enjem pregovora nastaje samo ako je ispunjena bar jedna od dvije pretpostavke. Prva je da su pregovori vo.eni bez namjere sklapanja ugovora# a druga da su vo.eni s namjerom sklapanja ugovora ali se od te namjere odustalo bez osnovanog razloga. Teret dokaza lei na o/teeniku. Pravilima kojima je uredio predugovornu odgovornost 1:: nije obu!vatio sva pitanja te odgovornosti# posebno pitanje obujma od/tete i zastaru od/tetnog za!tjeva. Postupi li se prema naelu da u nedostatku posebni! pravila treba primijeniti opa pravila# na ta bi pitanja trebalo primijeniti pravila izvanugovorne $deliktne( odgovornosti kao opa pravila odgovornosti za /tetu. >lede obujma od/tete zbog neosnovanog prekida pregovora# u obzir e doi naknada tro/kova nastali! vo.enjem pregovora do nji!ova prekida. *ubjektivna $kulpozna% i objektivna $kauzalna% odgovornost 1. 7ubjektivna ili kulpozna odgovornost - o njoj govorimo ako je za nastanak odgovornosti za /tetu# uz ope pretpostavke# potrebna i krivnja /tetnika. 1a nastanak subjektivne odgovornosti trae se slijedee pretpostavke, /tetna radnja# /teta# uzrona veza# protupravnost u objektivnom smislu i krivnja. ;azlikuju se dvije podvrste subjektivne odgovornosti, a( subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje - prema 1::?u# subjektivna je odgovornost kod koje se krivnja dokazuje svedena na iznimku. =rivnju dokazuje o/teena strana i kod predugovorne odgovornosti. b( subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva o/teenik mora dokazati /tetnu radnju# /tetu i uzronu vezu. 3rijedi pravilo da se predmnijeva najnii stupanj krivnje# a to je obina nepanja. 7vaki vi/i stupanj krivnje o/teenik je duan dokazati. Gtetnik se brani kao i kod odgovornosti po kriteriju dokazane krivnje# 2

Page2

samo /to e se ovdje moi obraniti $ekskulpirati( ve time da dokae svoju nekrivnju. CTko drugome uzrokuje /tetu duan je nadoknaditi je ako ne dokae da je /teta nastala bez njegove krivnje.D *luaj je takav doga.aj koji bismo# da smo ga predvidjeli# mogli sprijeiti# naspram vi/e sile gdje se radi o doga.aju koji# da smo ga i predvidjeli# ne bismo mogli sprijeiti. Drugim rijeima# sluaj je takav doga.aj koji se /tetniku ne moe pripisati u krivnju. 1a sluajne /tete vrijedi naelo da sluaj /kodi onome kome se dogodio. To# me.utim# ne znai da za sluajne /tete nitko i nikada ne odgovara. 6iv/i je :>1 predvi.ao da se za sluaj iznimno odgovara kod povoda# povrede za/titni! propisa i mije/anja u tu.e poslove. Povod znai stvaranje situa ije koja sama po sebi nije /tetna# ali zbog djelovanja nekog doga.aja sa strane moe dovesti do /tete. 1a/titni propisi su oni propisi kojima je svr!a da preventivno djeluju na otklanjanje razni! opasnosti. @ko je netko prekr/io propis# bit e odgovoran za /tetu pa makar je ona nastala i sluajem. 2ije/anje u tu.e poslove - ako se netko mije/a u tu.e poslove bez nude# pa se u tim poslovima dogodi /teta# uzima se da se /teta ne bi dogodila da nije bilo mije/anja. 1:: tako.er ure.uje odgovornost za /tete nastale u povodu i mije/anjem u tu.e stvari. 2. :bjektivna ili kauzalna odgovornost - odgovornost za /tetu za iji se nastanak ne trai krivnja /tetnika. 2oe se rei da odgovornost postoji ve na temelju objektivne injeni e da je /teta prouzroena. :bjektivna e odgovornost nastati kada se ispune# odnosno kada o/teenik dokae /tetnu radnju# /tetu# uzronu vezu i protupravnost. <znimno# uzrona se veza ne dokazuje ve predmnijeva kod /teta koje su nastale u vezi s opasnom stvari ili djelatno/u. Pravila objektivne odgovornosti primjenjuju se na /tete od stvari djelatnosti od koji! potjee poveana opasnost /tete za okolinu# kao i /tete u drugim sluajevima koji su predvi.eni zakonom. :dgovornost za /tetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti opasnom stvari podrazumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeni# osobinama# poloaju# mjestu i nainu uporabe# ili na drugi nain# predstavlja poveanu opasnost nastanka /tete za okolinu pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom. "eka djelatnost predstavlja poveanu opasnost kada u njezinom redovitom tijeku# ve po samoj njezinoj te!nikoj prirodi i nainu obavljanja# mogu biti ugroeni ivoti i zdravlje ljudi ili imovina# tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost# kao i osoba koje s njom dolaze u dodir. )oe li neka stvar ili djelatnost biti kvalifi irana opasnom odre.uje sud u svakom pojedinom sluaju. Prema 1::?u# opasnim se smatra i proizvod s nedostatkom zbog kojeg predstavlja opasnost /tete za osobe ili stvari. 1a /tete od opasni! stvari kao subjekt odgovornosti moe se pojaviti njezin imatelj# a to je u prvom redu vlasnik stvari. +mjesto njega odgovarat e onaj koji stvar protupravno oduzme# onaj kojem imatelj 2

Page2

stvar povjeri na upotrebu ili onaj tko ju treba nadgledati iako stvar nije kod njega na radu. <matelj e odgovarati ako je stvar povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovla/tena njome rukovati. 1a /tete od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi# a za /tetu zbog nedostatka stvari njezin proizvo.a. =ao subjekt se moe pojaviti i korisnik nuklearnog ure.aja. 1:: ima posebna pravila o odgovornosti za /tetu u sluaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu. :dgovornost organizatora priredbi - odgovara za /tetu koja nastane smru ili ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanredni! okolnosti koje su u takvim prilikama mogue. :dgovornost za onei/avanje okoli/a - /tete u okoli/u ili ekolo/ke /tete javljaju se kao o/teenje ili gubitak prirodne funk ije pojedini! dijelova okoli/a. Gtetnik se moe osloboditi objektivne odgovornosti ako dokae da nisu ispunjene pretpostavke koje se trae za tu odgovornost. Gtetnik se osloba.a ako dokae jednu o tri injeni e, 1. da /teta potjee od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari# a ije se djelovanje nije moglo predvidjeti# izbjei ili otkloniti. Drugim rijeima# da se /teta dogodila vi/om silom. "e moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da se dogodila sluajno. 2. da je /teta nastala iskljuivo radnjom o/teenika# /to znai da je dovoljno da ju je prouzroio# a ne trai se i njegova krivnja. =od nuklearni! /teta /tetnik mora dokazati da je o/teenik namjerno uzrokovao /tetu da bi se oslobodio odgovornosti 0. da je /teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe. + sluaju da je trea osoba samo djelomino pridonijela nastanku /tete# /tetnik se uope ne osloba.a odgovornosti ve zajedno s treom osobom solidarno odgovara za /tetu. Trea osoba snosi naknadu u dijelu koji je razmjeran teini njezine krivnje. 3lastita odgovornost i odgovornost za drugoga 1. 3lastita odgovornost - kada /tetnik odgovara za /tetu prouzroenu vlastitom /tetnom radnjom. 2. :dgovornost za drugoga - kada netko odgovara za /tetu koju je prouzroila druga osoba. Da bi nastala odgovornost za drugoga uz ope se pretpostavke trai poseban odnos izme.u /tetnika i odgovorne osobe. "aje/e je to roditeljski# starateljski ili radni odnos. :dgovornost za drugoga moe biti deliktna ili ugovorna# subjektivna ili objektivna. :dgovornost za maloljetnike - mogu odgovarati roditelji# staratelji# /kola i neke druge ustanove. ;oditelji odgovaraju za /tete svoje maloljetne dje e koja ive s njima# za onu do navr/ene sedme godine bez obzira na krivnju dakle prema pravilima objektivne odgovornosti. 1a dje u od sedam do 1& godina roditelji odgovaraju po pravilima subjektivne odgovornosti s tim da se nji!ova krivnja predmnijeva. @ko i dijete ima deliktnu sposobnost# odgovara solidarno s roditeljima.

Page2

Page2

+ine li maloljetni i /tetu dok su pod nadzorom staratelja# /kole ili neke druge ustanove# odgovarat e oni osim ako dokau da su nadzor obavljali onako kako su bili duni# odnosno da bi /teta nastala i usprkos briljivom obavljanju nadzora. 6ez obzira /to je nadzor obavljala druga osoba# o/teenik moe traiti naknadu od roditelja ako je /teta nastala zbog lo/eg odgoja maloljetnika. + sluaju da maloljetnik odgovara za /tetu# a nije u stanju nadoknaditi je# sud moe obvezati roditelje da ju# potpuno ili djelomino# nadoknade iako nisu krivi. :dgovornost za du/evno bolesne i zaostale u umnom razvoju odgovaraju oni koji su duni voditi nadzor nad njima. Ta dunost moe proizlaziti iz zakona# odluke dravnog tijela ili ugovora. :dgovorna se osoba moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je obavljala nadzor na koji je bila obvezana odnosno da bi /teta nastala i pri briljivom nadzoru. ;ije je o subjektivnoj odgovornosti kod koje se krivnja predmnijeva. :dgovornost poslodav a za radnike - poslodava odgovara za /tetu koju njegov radnik prouzroi treoj osobi u radu ili u vezi s radom. :dgovara onaj poslodava kod kojeg je radnik radio u trenutku uzrokovanja /tete. :/teenik upuuje za!tjev za popravljanje /tete poslodav u koji odgovara za /tetu# a ne radniku koji je /tetu prouzroio. 7amo iznimno# kada je /teta prouzroena namjerno# o/teenik ima pravo za!tijevati popravljanje /tete i neposredno od radnika koji je /tetu uinio. Trea osoba# odnosno o/teenik# moe biti svaka pravna osoba razliita od poslodav a koji odgovara za /tetu i svaka fizika osoba# ukljuujui i radnika zaposlenog kod istog poslodav a u kojem je zaposlen i /tetnik. Gteta je uinjena u radu ako ju je radnik uinio obavljajui poslove# zadatke ili funk ije u okviru svog radnog mjesta ili po posebnom nalogu. Gteta u vezi s radom je svaka /teta koja je prouzroena u obavljanju poslova koji su u uskoj vezi s redovitim poslovima radnikova radnog mjesta. Poslodava se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je radnik u odre.enim okolnostima postupao onako kako je trebalo. Dokae li se da radnik nije postupao s panjom dobrog strunjaka# poslodava e odgovarati za /tetu. 6udui da nepostupanje s panjom koja se za!tijeva treba smatrati skrivljenim pona/anjem# nema sumnje da je rije o odgovornosti kod koje je krivnja /tetnika odluujua pretpostavka. Prema tome# rije je o subjektivnoj odgovornosti. To# me.utim# ne znai da nije mogua i objektivna odgovornost poslodav a - biti e to u onom sluaju kad je /teta prouzroena opasnom stvari ili opasnom djelatno/u. Poslodava koji je nadoknadio /tetu treoj osobi ima pravo za!tijevati od radnika naknadu isplaenog iznosa u roku /est mjese i od dana isplate# ali samo ako je radni /tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje.

:dgovornost pravne osobe za /tetu koju treima uzrokuju njezina tijela upravljanja - odgovornost se odnosi i na individualna i na kolegijalna tijela pravne osobe. Pravna osoba koja je nadoknadila /tetu ima pravo regresa od osobe koja je /tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom. Pravo regresa zastaruje /est mjese i od nada isplate. /dgovornost vi&e osoba za istu &tetu 1. Podijeljena odgovornost - svaka od vi/e osoba odgovara za odre.eni dio /tete. :snovno je pravilo da svaka odgovara za onaj dio /tete koji je prouzroila. @ko se taj dio ne moe utvrditi# odgovaraju na jednake dijelove. 3rlo esto e podijeljena odgovornost nastati izme.u /tetnika i o/teenog. "astaje kad /tetnik sa svoje strane doprinese da /teta nastane odnosno da bude vea nego /to bi inae bila. + tom se sluaju naknada /tete smanjuje za dio /tete koji potjee od radnje o/teenog. @ko se taj dio ne moe utvrditi# sud e odmjeriti naknadu uzimajui u obzir sve okolnosti konkretnog sluaja. 2. 7olidarna odgovornost - kad svaki od vi/e /tetnika odgovara za jelokupnu /tetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju /tete. "astaje kada vi/e osoba uzrokuje /tetu radei zajedno. 7 neposrednim poiniteljima solidarno odgovaraju nji!ovi podstrekai i pomagai. 7olidarno e odgovarati i oni poinitelji /tete koji nisu radili zajedno# nego nezavisno jedan od drugoga# ali se ne mogu utvrditi nji!ovi udjeli u uzrokovanoj /teti. To pravilo ne vrijedi za /tete koje vi/e radnika uzrokuje u radu ili u vezi s radom# namjerno ili iz krajnje nepanje# poslodav u. @ko se za svakog radnika ne moe utvrditi dio /tete koji je uzrokovao# nee nastati solidarna ve podijeljena odgovornost na jednake dijelove. 3i/e radnika e odgovarati solidarno samo ako su /tetu poinili umi/ljajnim kaznenim djelom. 7olidarna je odgovornost predvi.ena i u brojnim pojedinanim sluajevima# a postoji i solidarna odgovornost naruitelja i izvo.aa radova na nekretnini za /tetu treoj osobi koja joj nastane u vezi s izvo.enjem radova. :naj od solidarno odgovorni! /tetnika koji isplati jelokupnu /tetu ili vi/e nego /to iznosi njegov udio# ima pravo regresa prema ostalima. +dio svakog odre.uje se prema teini njegove krivnje i teini posljedi a njegovog djelovanja. @ko se udjeli ne mogu utvrditi# biti e jednaki osim ako bi drugo bilo pravinije. 'osebni sluajevi odgovornost 1. :dgovornost zbog uskraivanja nune pomoi - predvi.ena je odgovornost za /tetu koja nastane uskraivanjem pomoi osobi iji su ivot ili zdravlje oito ugroeni. 1a /tetu odgovara onaj tko je bez opasnosti za sebe mogao pruiti pomo# a prema okolnostima sluaja morao predvidjeti nastanak /tete. 7ud moe takvu osobu osloboditi odgovornosti za /tetu ako bi to bio za!tjev pravinosti. 2. :dgovornost u vezi s obvezom sklapanja ugovora - predvi.ena je odgovornost za Page2 2

/tetu kao sank ija za povredu obveze sklapanja ugovora. 1a /tetu odgovara osoba koja je po zakonu bila duna sklopiti neki ugovor# a nije ga ni na za!tjev zainteresirane osobe sklopila bez odga.anja. 0. :dgovornost u vezi s obavljanjem poslova od opeg interesa - organiza ije koje obavljaju komunalnu ili drugu slinu djelatnost od opeg interesa. :. Popra)%"an"e 1&e&e Pod popravljanjem /tete razumijeva se uklanjanje# nadokna.ivanje ili ublaavanje /tetni! posljedi a koje su nastupile zbog odre.ene /tetne radnje. + na/em pravu postoje tri osnovna oblika popravljanja /tete, naturalna restitu ija# naknada /tete i satisfak ija. (aturalna restitucija - uspostava stanja koje je bilo prije nego /to je /teta nastala. "aturalna se restitu ija javlja u tri osnovna oblika. Prvi je individualna restitu ija /to znai vraanje iste stvari koja je# re imo# bila oduzeta. Drugi je generina restitu ija a sastoji se u davanju drugi! zamjenjivi! stvari umjesto oduzeti! ili o/teeni!. Trei oblik je restitu ija u obliku tro/kova. Tu se radi o sluaju kad je stvar o/teena pa je sam o/teenik da popraviti. Gtetnik mu je duan nadoknaditi tro/kove. "aturalna restitu ija kao oblik popravljanja /tete obavlja se samo onda ako je mogua. Dakle# ako postoji bilo pravna bilo faktina nemogunost povratka u prija/nje stanje nema ni restitu ije. Maktina nemogunost postoji onda ako je propala individualno oznaena stvar. Pravna postoji u onom sluaju kada bi vraanje u prija/nje stanje znailo povredu pozitivni! propisa. 7matra se da nemogunost restitu ije postoji i u onom sluaju kada bi vraanje u prija/nje stanje bilo povezano s nerazmjerno velikim tro/kovima ili pretjerano velikim te/koama za /tetnika. + svim takvim sluajevima gdje je naturalna restitu ija nemogua doi e naknada /tete kao najprikladniji oblik popravljanja /tete. + vezi s naturalnom restitu ijom treba zapamtiti da po na/em pravu postoji tzv. obvezatnost restitu ije. To znai da se /teta ne samo obvezatno nego i prvenstveno popravlja u obliku naturalne restitu ije. Pravilo o obvezatnosti naturalne restitu ije ublaeno je s nekoliko izuzetaka, - kada sud o ijeni da nije nuno da odgovorna osoba izvr/i restitu iju u kojem e sluaju odrediti isplatu odgovarajueg iznosa nov a - sud e dosuditi o/teeniku naknadu u novu kad god on to za!tijeva# osim ako okolnosti konkretnog sluaja opravdaju upravo restitu iju - 1:: obvezuje odgovornu osobu# u sluaju da uspostavljanje prija/njeg stanja ne otklanja /tetu potpuno# da ostatak /tete isplati u nov u - 1:: osloba.a odgovornu osobu restitu ije vraanjem nedopu/teno oduzete stvari i propisuje obvezu isplate nov a ako je stvar# pa makar bila i generina# propala djelovanjem vi/e sile. (aknada &tete - to je oblik popravljanja /tete koji se sastoji u novanom ekvivalentu. "aknadom /tete ne uspostavlja se izravno ranije stanje nego se u obliku isplate odgovarajueg iznosa nov a nadomje/ta o/teenom ono /to je zbog /tetne radnje izgubio. "aknada /tete ne smije biti ni vea ni manja od /tete koju je o/teenik pretrpio. "aknada /tete u na/em pravu nema kazneni karakter. Page2 2

/bujam - pod obujmom se podrazumijeva skup svi! /teta koje su se dogodile zbog neke /tetne radnje. Tu spadaju obina /teta i izmakla korist# tro/kovi uinjeni radi umanjenja ili ublaavanja /tetni! posljedi a i kamate na iznos naknade. :bujam naknade kod deliktne i ugovorne odgovornosti se razlikuje. =od deliktne odgovornosti# bez obzira na vrstu i stupanj krivnje# o/teenik ima pravo na naknadu obine /tete ali i na naknadu izmakle koristi. =od ugovorne odgovornosti u obujam naknade tako.er ulaze obina /teta i izmakla korist. "o# ovdje je zakonodava obujam naknade# a time i njezinu visinu# uinio zavisnim od vrste i stupnja krivnje. @ko je do povrede ugovorne obveze do/lo obinom nepanjom dunika# vjerovnik ima pravo na naknadu samo one /tete koju je dunik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguu posljedi u povrede ugovora s obzirom na injeni e koje su mu tada bile poznate ili su mu morale biti poznate - moe se rei da se obujam /tete svodi na tzv. predvidljivu /tetu. + sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja# te neispunjenja zbog krajnje nepanje# vjerovnik ima pravo za!tijevati od dunika naknadu jelokupne /tete koja je nastala zbog povrede ugovora# bez obzira na to /to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog koji! su one nastale. 3jerovnik koji za!tijeva punu naknadu obine /tete i izmakle koristi duan je dokazati dunikovu prijevaru# namjeru ili krajnju nepanju jer se ti obli i krivnje ne presumiraju. 3isina - pod visinom naknade /tete podrazumijeva se vrijednost /tete izraena u nov u prema odre.enim ijenama. =od deliktne odgovornosti# prema naelu potpune naknade# sud ima dosuditi naknadu /tete u svoti koja je potrebna da se o/teenikova materijalna situa ija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo /tetne radnje. Pri tome je duan uzeti u obzir i okolnosti koje su nastupile nakon uzrokovanja /tete# a prije dono/enja sudske odluke. 3isina naknade /tete se odre.uje prema ijenama u vrijeme dono/enja sudske odluke. Pravilo je da se visina /tete utvr.uje redovnom# tri/nom ijenom# neovisno o vrsti i stupnju krivnje /tetnika. :dre.ivanje visine naknade prema afek ijskoj ijeni 1:: je predvidio samo kao mogunost kojom se sud moe# ali ne mora# posluiti u sluaju kada je stvar uni/tena ili o/teena kaznenim djelom uinjenim s umi/ljajem. 1a /tetu pretrpljenu gubitkom uzdravanja i pomaganja naknada se odmjerava prema svim okolnostima konkretnog sluaja# ali ne moe biti vea od onoga /to bi o/teenik dobivao od poginulog da je ostao iv. + dva sluaja sud moe odrediti niu naknadu nego /to iznosi /teta. To su, 1. kad je odgovorna osoba slabog imovinskog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudi u# a /teta nije prouzroena ni namjerno ni krajnjom nepanjom 2. Drugi je sluaj kad je /tetnik prouzroio /tetu radei ne/to korisno za o/teenika# postupajui pritom briljivo/u koju bi pokazao i u vlastitim poslovima. < kod podijeljene odgovornosti odmjeravanje naknade se pokazuje kao smanjenje ukupne naknade za onoliko koliko je o/teenik pridonio nastanku odnosno poveanju /tete. =od ugovorne odgovornosti ugovorne strane mogu sporazumno utvrditi visinu naknade odnosno najvi/i iznos naknade. Takva e odredba# me.utim# biti nevaljana ako je ugovoreni iznos naknade u oitom nerazmjeru sa /tetom. :sim toga# 1:: propisuje da vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu i u sluaju kad je njezina visina ograniena# ako je dunik namjerno ili krajnjom nepanjom uzrokovao nemogunost ispunjenja. =od ugovorne od/tete tako.er je predvi.eno nekoliko sluajeva smanjenja naknade, 2

Page2

1. ako je pri povredi obveze osim /tete za vjerovnika nastao i odre.eni dobitak 2. ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere da bi se smanjila /teta izazvana tom povredom 0. ako za nastalu /tetu ili njezinu veliinu odnosno za oteanje dunikova poloaja ima krivnje do vjerovnika ili osobe za koju on odgovara - tada se naknada smanjuje razmjerno krivnji vjerovnika. Ustanovljavanje i oblik naknade &tete - najvaniji naini su, a( ustanovljavanje propisom koji sadri jenik ili tarifu o naknadi odre.ene vrste /teta b( arbitrarno ustanovljenje od strane suda po njegovu slobodnu uvjerenju ( ustanovljenje od strane suda prema pro jeni sudski! vje/taka d( komisijsko ustanovljenje e( ustanovljenje sporazumom izme.u /tetnika i o/teenika. <znos naknade moe se odrediti u ukupnom $jednokratnom( iznosu ili u obliku novane rente. "aknada u obliku novane rente odre.uje se za imovinsku /tetu zbog smrti# tjelesne ozljede ili o/teenja zdravlja# posebno za /tetu zbog gubitka uzdravanja ili zarade te trajnog poveanja potreba. *atis"akcija - to je takav oblik popravljanja /tete koji se priznaje o/teeniku kao neko subjektivno zadovoljenje bez obzira na /tetu i njezinu naknadu. 7atisfak ija je pogodan oblik popravljanja neimovinski! /teta. 2oralna ili nematerijalna satisfak ija se moe sastojati u objavljivanju presude# objavljivanju ispravka# opozivu uvrede ili neem drugom ime se moe ostvariti svr!a popravljanja /tete. : novanoj ili materijalnoj satisfak iji govorimo kada se o/teeniku daje svota nov a kao subjektivno zadovoljenje. 7atisfak ija u nov u se daje za pretrpljene fizike boli# za pretrpljene du/evne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti# naruenosti# povrede ugleda# asti# slobode ili prava osobe i smrti bliske osobe te za pretrpljeni stra!. Ta se satisfak ija naziva bolnina. 7ud arbitrarno dosu.uje pravian novani iznos# ako na.e da to opravdavaju okolnosti sluaja# a osobito jaina bolova i stra!a i nji!ovo trajanje. Pritom e imati na umu znaenje povrije.enog dobra i ilj satisfak ije# kao i to da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i dru/tvenom svr!om. 7atisfak ija se dosu.uje u jednokratnom iznosu# a iznimno i u obliku rente. =. U!%an"an"e opa'no'& 1&e&e 7vatko ima pravo za!tijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija /teta njemu ili odre.enom broju osoba. Tako.er# svatko je ovla/ten od drugoga traiti da se uzdri od djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost /tete ako se nastanak uznemiravanja ili /tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama. + povodu za!tjeva zainteresirane osobe sud je duan narediti poduzimanje odgovarajui! mjera za spreavanje nastanka /tete ili uznemiravanja. "aredit e uklanjanje izvora opasnosti /tete na tro/ak posjednika izvora opasnosti osim ako on to sam ne uini. @ko u obavljanju opekorisne djelatnosti nastane /teta# moe se za!tijevati samo naknada /tete koja prelazi uobiajene grani e - tzv. prekomjerna /teta. Tu se ne moe primijeniti naelo integralne naknade jer se jedan dio /tete mora podnositi i trpjeti pa se taj ne nadokna.uje. 1a!tjev se ostvaruje tzv. tubom na propu/tanje. Page2 2

CT45FAN45 25Z OCNOV5 @Fon- c& o ' ne cau'aA *tjecanjem bez osnove nazivamo izvanugovorni obveznopravni odnos temeljem kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala. Prema 1::?u# kad dio imovine jedne osobe na bilo koji nain prije.e u imovinu druge osobe# a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu ili zakonu# stje atelj je duan vratiti steenu imovinu ili# ako vraanje imovine nije mogue# nadoknaditi vrijednost ostvarene koristi. :bveza vraanja steenog odnosi se i na sluaj kad se osnova nije ostvarila ili je kasnije otpala. =od bezrazlonog bogaenja zapravo je tei/te na promjeni imovine# ako se ta promjena dogodila bez odgovarajue osnove. 1bog toga bi moda bilo pravilnije govoriti o stje anju bez osnove nego o bogaenju bez razloga. :pe pretpostavke nastanka su, a( po)eDan"e mo) ne - na jednoj strani. Do toga moe doi stje anjem nekog novog prava ili poveanjem vrijednosti odre.ene stvari ili nekog drugog dobra unutar imovine# ili u/tedom odre.eni! davanja iz imovine i slino. =ada do poveanja imovine do.e radnjom osiroma/ene strane# za!tijeva se da je radnja izvr/ena u uvjerenju da se njome ispunjava vlastita obveza. ;ije je o zabludi ili neznanju koji moraju biti ispriivi. b( uman"en"e mo) ne - na drugoj strani. "astaje kada odre.ena stvar ili pravo iza.e iz imovine. <zmakla korist se ne moe smatrati umanjenjem imovine u iznesenom smislu. :na se reparira kao naknada /tete. ( !au$a%na po)e$ano'& - izme.u umanjenja imovine na jednoj i poveanja imovine na drugoj strani. d( nepo'&o"an"e o-(o)ara"uDe o'no)e - pod osnovom se podrazumijevaju sve pravom predvi.ene osnove stje anja i gubitka imovinski! prava i obveza. e( # n -.a - zbog koje je do/lo do promjene u imovini ne bi smjela biti /tetna radnja jer e tada nastati obveznopravni odnos odgovornosti za /tetu# a ne obveznopravni odnos zbog stje anja bez osnove. Tuba kojom se trai povrat steene koristi naziva se kondikcija. =ada se ispune navedene pretpostavke i takav odnos nastane# ovla/tena strana ima na raspolaganju kondik iju kao jedino pravno sredstvo kojim moe prisilno ostvariti svoje pravo na povrat steenog bez osnove. =ondik ija u naelu ne smije konkurirati ni sa jednom drugom tubom. Posebno to ne bi do/lo u obzir s tubom zbog neispunjenja ugovorne obveze. Tipini sluajevi stje anja bez osnove su, 1. PE@TFI "FD+>@ $ ondi tio indebiti( - postoji onda kada netko u zabludi isplati drugome odre.eni iznos nov a na ime duga# premda nikakav dug nije postojao. Do toga e doi i kada se isti dug plati dva puta. + tom se sluaju priznaje pravo na povrat vi/e plaenog makar je do jednog od dva plaanja do/lo na osnovi ovr/ne isprave. Tuba je osobna i upravlja se protiv primatelja isplate $ak ipiensa( ili njegova univerzalnog suk esora. Tuitelj mora dokazivati svoju inidbu# nedug i zabludu koja moe biti i zabluda u pravu# a ne samo u injeni ama

Page2

2 -

1:: predvi.a i nekoliko izuzetaka od vraanja onoga /to je plaeno# a nije se dugovalo, kada netko izvr/i isplatu znajui da nije duan platiti ako je plaanje izvr/eno na ime ispunjenja neke prirodne obveze odnosno neke moralne ili dru/tvene dunosti ako je plaanje uinjeno na ime naknade /tete zbog povrede tijela# naru/enja zdravlja ili smrti a primatelj isplate je bio savjestan.

2. 7T8F%@"8F 7 :61<;:2 "@ :7":3+ =:8@ 7F "<8F :7T3@;<E@ $ ondi tio ausa dana# ausa non se uta( - obveza vraanja nastaje i kad se ne/to primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila. :vdje se trai povrat onoga /to je netko dao u oekivanju da e nastupiti neki doga.aj ili pravni uspje!# a taj nije nastupio. 0. 7T8F%@"8F P: :7":3< =:8@ 8F =@7"<8F :TP@E@ $ ondi io ob ausam finitam( za!tjev ide za povratom inidbe koja je uslijedila na temelju valjane osnove ali je ta osnova# zami/ljena kao trajna# kasnije otpala. 9. +P:;@6@ 7T3@;< "@ T+V+ =:;<7T - do neosnovanog stje anja dolazi i kada netko svoju ili tu.u stvar# bez poslovodstva# upotrijebi na korist tree osobe. Pod uvjetom da nema pretpostavki za primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga# osoba u iju je korist stvar upotrijebljena duna je stvar vratiti odnosno# ako to nije mogue# nadoknaditi njezinu vrijednost. :d onoga koji je upotrijebio tu.u stvar u korist druge osobe moe se za!tijevati povrat stvari odnosno naknada njezine vrijednosti i po osnovi odgovornosti za /tetu jer e u pravilu za to postojati potrebne pretpostavke# osim ako je pri tome bio nesavjestan. 4. +P:;@6@ T+VF 7T3@;< + 73:8+ =:;<7T - kad netko tu/u stvar upotrijebi u svoju korist# imatelj stvari moe za!tijevati# nezavisno od prava na naknadu /tete# ili ako nje nema# da mu on nadoknadi korist koju je imao od upotrebe. <z zakonske formula ije da se nadokna.uje korist od uporabe jasno proizlazi da je rije o davanju iznosa nov a najmanje u visini vrijednosti upotrijebljene stvari. "o# kada je upotrijebljena neka nepotro/na stvar korisnik mora vratiti stvar i nadoknaditi korist koju je imao od njezine uporabe. 5. <1D@T@= 1@ D;+>:> - tko za drugog uini kakav izdatak ili ne/to drugo /to je on po zakonu bio duan uiniti# ima pravo za!tijevati naknadu od njega. ;ije je o stje anju bez osnove ispunjenjem stje ateljeve zakonske obveze. <ma mi/ljenja da je u praksi uz kondik iju jo/ uvijek potrebna i verzija $a tio de in rem verso( osobito u onim sluajevima kada do stje anja nije do/lo izravnom inidbom osiroma/ene strane nego na neki drugi nain. 3erzija je uporaba svoje ili tu.e stvari u neiju korist# a da to nije ugovorna obveza niti se radi o poslovodstvu bez naloga. 7tvar se vraa ili se nadokna.uje njezina vrijednost. ;azlika bi prema sje anju bez osnove bila /to se kod verzije duguje naknada# makar korist od uporabe stvari kasnije i propala# dok se korist kod stje anja bez osnove u pravilu vraa kad jo/ postoji. :snovno je pravilo pri stje anju bez osnove da je stje atelj duan steeno vratiti ako je to mogue inae je duan nadoknaditi vrijednost postignute koristi.

Page2

+ sluaju ni/tavosti ugovora svaka je ugovorna strana duna vratiti sve /to je primila po osnovi takvog ugovora# a ako to nije mogue# ili se priroda onoga /to je primljeno protivi vraanju# ima se dati odgovarajua naknada u nov u prema ijenama u vrijeme dono/enja sudske odluke. "e gleda se savjesnost odnosno nesavjesnost stranaka. @ko je ugovor ni/tav zbog toga /to je po svojem sadraju ili ilju protivan ustavu ili prisilnim propisima# sud moe odbiti - u jelini ili djelomino# za!tjev nesavjesne strane za vraanjem onoga /to je dala drugoj strani# a moe odluiti da se primljeno na osnovi zabranjenog ugovora preda opini. "a isti su nain predvi.eni vraanje primljenog odnosno novana naknada i kao posljedi a poni/tenja pobojnog ugovora odnosno pravnog posla# s tom razlikom /to ovdje sud nije ovla/ten ni nesavjesnoj strani odbiti za!tjev za vraanjem. =od pobojni! ugovora postoji i jedan izuzetak u pogledu opsega vraanja - u sluaju poni/tenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jedne strane# druga strana moe za!tijevati vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist# kao i onog /to je namjerno uni/teno ili otu.eno. + svim ostalim sluajevima vrijedi slijedee, ? ako je mogue# stje atelj je duan# bez obzira na to je li savjestan ili ne# vratiti steeno odnosno uiniti potrebno da se uspostavi prija/nje stanje ? ako vraanje nije mogue# stje atelj je duan nadoknaditi vrijednost postignute koristi# bez obzira na to je li savjestan ili ne# ako se vrijednost steenog jo/ uvijek nalazi u njegovoj imovini u bilo kojem obliku ? ako se steeno vi/e ne nalazi u imovini stje atelja# tada bi savjesnog stje atelja trebalo osloboditi obveze nadokna.ivanja vrijednosti dok bi nesavjesni stje atelj i u tom sluaju bio duan nadoknaditi je# posebno ako je stvar uni/tio ili otu.io da bi izbjegao vraanje ? vrijednost steenog uvijek se nadokna.uje kada se njegova priroda protivi vraanju. +z povrat steenog moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate. Pritom je vano je li stje atelj bio savjestan $nije mogao znati niti je znao da je stekao bez osnove( ili ne. @ko je# duan je vratiti plodove odnosno platiti zatezne kamate od dana podno/enja za!tjeva# a ako nije onda od dana stje anja. 6ez obzira je li bio savjestan# stje atelj ima pravo na naknadu nuni! i korisni! tro/kova s tim da nesavjesnom stje atelju pripada naknada za korisne tro/kove samo do iznosa koji predstavlja poveanje vrijednosti stvari u trenutku vraanja. 1a kondi ijski za!tjev vrijedi opi zastarni rok od pet godina# raunajui od dana stje anja bez osnove. =rai zastarni rok kondi ijskog za!tjeva odre.en je u propisima o mjeni i i eku iznosi tri godine. POC3OVO,CTVO 25Z NA3OGA @Ne(o& orum (e'& oA 'oslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni izvanugovorni odnos koji nastaje time &to se netko nepozvan mije&a u tue poslove obavljajui ih za tui raun i u tuem interesu. Poslovo.a $negotiorum gestor( nepozvan obavlja tu.i posao. :n# dakle# nema nalog niti bilo kakvo ovla/tenje od druge strane koja se u ovom odnosu naziva gospodar posla $dominus negotii(. Predmet poslovodstva bez naloga mogu biti ne samo pravni poslovi u uem smislu i ne samo pravni akti u /irem smislu# ve i poslovi u posve obinom znaenju rijei - dakle# obavljanje tu.eg posla.

Page2

1:: kae da se obavljanju tu.eg posla nepozvano moe pristupiti samo ako posao ne trpi odga.anje bilo zbog toga /to predstoji /teta ili propu/tanje oite koristi. Pretpostavke poslovodstva bez naloga su, - da se poslovodstvo sastoji u obavljanju posla - da posao mora biti tu. $negotium alienum( - da posao mora biti obavljen u tu.em interesu - da poslovo.a radi bez naloga. 3rste poslovodstva, a( nu/no po'%o)o-'&)o $negotiorum gestio ne essaria( - ono postoji kada se obavljanju tu.eg posla pristupi da bi se od gospodara posla otklonila predstojea /teta. Poslovo.a je duan obavijestiti gospodara posla /to je mogue prije o onome /to je uinio i ako mu je to mogue nastaviti posao dok ga on ne bude u stanju preuzeti. Pri obavljanju posla mora postupati s panjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika i rukovoditi se stvarnim ili vjerojatnim namjerama ili potrebama gospodara posla. 1a prouzroenu /tetu odgovara ali sud moe# s obzirom na konkretne okolnosti u kojima se pri!vatio obavljanja tu.eg posla# smanjiti njegovu odgovornost za nepanju. >ospodar posla je sa svoje strane duan nadoknaditi mu sve nune i korisne izdatke te pretrpljenu /tetu. @ko je od gospodara posla uspio otkloniti /tetu# poslovo.i pripada i primjerena naknada za trud. Poslovo.a ima pravo odnijeti stvari kojima je poveao imovinu# ako se one mogu odnijeti i bez o/teenja stvari kojoj su dodane i ako mu se za nji! ne nadokna.uju izda i. >ospodar posla ovla/ten je zadrati i! ako nadoknadi nji!ovu sada/nju vrijednost# ali ne vi/e od visine uinjeni! izdataka. Pravo odno/enja pripada poslovo.i i kod ostali! vrsta poslovodstva bez naloga. b( !or 'no po'%o)o-'&)o $negotiorum gestio utilis( - postoji kad se nepozvano obavi tu.i posao na oitu korist drugoga. :bveze i prava poslovo.e odnosno gospodara posla isti su kao i kod nunog poslovodstva# s tim da poslovo.a ima pravo na naknadu za svoj trud ako je gospodaru posla pribavio korist koja u svemu odgovara njegovim namjerama i potrebama. @ko tko obavi tu.i posao u namjeri da drugome pomogne# a nisu ispunjene pretpostavke poslovodstva bez naloga# moe traiti samo naknadu uinjeni! tro/kova i to najvi/e do visine ostvarene koristi za drugoga. ( po'%o)o-'&)o pro& ) $a.rane (o'po-ara po'%a $negotiorum gestio ontra voluntatem dominii( - postoji kad se netko pri!vati tu.eg posla unato zabrani gospodara posla koja mu je bila ili je morala biti poznata. Poslovo.i ne samo da ne pripadaju prava na tro/kove i naknadu# nego odgovara za /tetu koju je uzrokovao mije/anjem u tu.e poslove# pa ak i onda kad je do nje do/lo bez njegove krivnje odnosno sluajem. @ko je zabrana gospodara posla protivna zakonu i moralu# obavljanje tu.eg posla izazvat e uinke dopu/tenog poslovodstva unato zabrani posebno kada se odnosi na ispunjenje neke njegove zakonske obveze koja ne trpi odga.anje. d( nepra)o po'%o)o-'&)o - obavljanje tu.eg posla u namjeri da se za sebe zadri postignuta korist iako poslovo.a zna da je posao tu.i. Poslovo.a je duan# na za!tjev gospodara posla# poloiti raun i predati mu sve postignute koristi. 6udui da je namjerno obavljanje tu.eg posla u svoju korist zapravo /tetna radnja# gospodar moe traiti i vraanje stvari u prija/nje stanje te naknadu /tete. ;@T<)@6<%<8@ ? >ospodar posla moe naknadno odobriti ono /to je bez njegova naloga# odnosno usprkos njegovoj zabrani# izvr/eno. + tom se sluaju poslovo.a smatra nalogoprim em# a ijeli se odnos rje/ava prema pravilima ugovora o nalogu. Page2 2

4AVNO O25*AN45 NAGRA,5 'od javnim obeanjem nagrade podrazumijeva se javnim oglasom izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradu onome tko izvr&i odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni ne&to drugo po odreenim uvjetom. Pretpostavke, - da je nagrada obeana - da je to uinjeno javnim oglasom - da se odnosi na neodre.eni broj osoba - da su radnje koje se trebaju izvr/iti odre.ene# mogue i dopu/tene. <zjava o obeanju mora se odnositi na neodre.eni broj osoba a traena radnja odre.ena# mogua i dopu/tena. "agrada je naje/e iznos nov a ili neka stvar. :beavatelj nagrade je duan odrediti rok za natje anje. =ako rok nije pretpostavka nastanka njegove obveze# on ga ne mora odrediti - u tom sluaju svatko tko eli sudjelovati moe za!tijevati da su odredi odgovarajui rok. Da bi obveznopravni odnos nastao potrebno je da netko izvr/i radnju kojom je uvjetovano dodjeljivanje nagrade. 7ve dok se ne izvr/i radnja# obeanje se moe opozvati. "e moe se opozvati jedino ako je u oglasu odre.en rok za izvr/enje radnje odnosno rok u kojem e se dati obavijest o postignutom rezultatu ili o ostvarenju odre.ene situa ije. :poziv se moe dati na isti nain kao /to je dano obeanje# ali moe i osobnim priopenjem. @ko netko izvr/i radnju# a dokae da nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano# ima pravo na nagradu. :naj koji je do opoziva uinio izdatke potrebne radi izvr/enja radnje odre.ene u javnom oglasu ima pravo na nji!ovu naknadu# osim ako obeavatelj uspije dokazati da su oni uinjeni uzalud. "aknada tro/kova ne bi smjela prijei iznos obeane nagrade. Pravo na nagradu stjee ona koji prvi izvr/i radnju za koju je obeana nagrada. @ko i! je vi/e u isto vrijeme izvr/ilo radnju# svakome pripada jednak dio nagrade ako pravinost ne za!tijeva drugaiju podjelu. Pravo na nagradu ne pripada uvijek onome tko prvi izvr/i radnju - u sluaju natjeaja# nagrada e pripasti onome tko najbolje izvr/i radnju. : dodjeli nagrade kod natjeaja odluuje njegov organizator ili jedna odnosno vi/e osobe koje on odredi. 7vaki sudionik natjeaja ima pravo za!tijevati poni/tenje odluke o dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s pravilima natjeaja. :beavatelj nagrade odgovara dobitniku za materijalne i pravne nedostatke objekta nagrade. "agra.eno djelo pripast e u vlasni/tvo organizatora natje anja samo ako je u natjeajnom oglasu tako navedeno - to vrijedi i za druga prava na djelu. :sim opozivom# ili ispunjenjem obeanja# obveza obeavatelja prestaje i ako mu nitko# u roku iz javnog oglasa# ne priopi da je izvr/io radnju ili postigao uspje! ili uope ispunio oglasom postavljene uvjete. @ko rok nije oglasom odre.en# obveza obeavatelja prestaje istekom jedne godine od oglasa. VR+45,NOCN+ PAP+R+ 3rijednosni papir je ispava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakonitom imatelju. 3rijednosni papir moe imati oblik elektronikog zapisa odre.enog zakonom. Priroda vrijednosni! papira je dvojaka, 1. obveznopravna - pravo na trabinu 2. stvarnopravna - pravo na papir kao stvar 2

Page2

:biljeja, - to je pisana isprava - sadri pravo imovinske naravi - izdavatelj se obvezuje pravo upisano na ispravi ispuniti samo zakonitom imatelju - pravo upisano na ispravi se ne moe bez nje ostvariti $naelo inkorpora ije( Propisi koji ure.uju vrijednosne papire su 1:: $opi( te 1akon o mjeni i# 1akon o eku i 1akon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima $posebni(. :bveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kada ga izdavatelj preda njegovom korisniku. 3;7TF, aA prema 'a-r/a"u pra)a - obveznopravni - kada se neko pravo odnosi na potraivanje u nov u ili nekoj drugoj inidbi $mjeni a# ek# obvezni a( - stvarnopravni - nji!ova predaja zamjenjuje one predmete koji su na tim papirima naznaeni $teretni a# skladi/ni a( - korpora ijski - dioni e - papiri na zgoditke .A prema na# nu o-re )an"a ma&e%"a pra)a $ VP - na ime - po naredbi - na donositelja cA prema '&upn"u po)e$ano'& ' &eme%"n m pra)n m po'%om - apstraktni - kauzalni -A prema o."e!&u u )e$ ' !o" m VP na'&a"e - novani - robni 6<T"< 7@7T:8%<, a( naznaka vrste vrijednosnog papira b( tvrtka# odnosno naziv i sjedi/te# odnosno ime i prebivali/te izdavatelja vrijednosnog papira ( tvrtku# odnosno naziv ili ime osobe na koju# odnosno po ijoj naredbi vrijednosni papir glasi# ili naznaku da papir glasi na donositelja d( tono naznaenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira e( mjesto i dan izdavanja# a kod oni! koji se izdaju u seriji i serijski broj f( potpis izdavatelja# odnosno faksimil za one koji se izdaju u seriji <sprava# odnosno elektroniki zapis koji ne sadri bilo koji od bitni! sastojaka nemaju pravni uinak. :bveza iz vrijednosnog papira nastaje kada ga izdavatelj preda njegovu korisniku. P;<8F":7 3P, - na donositelja - pravo se prenosi predajom 3P - na ime - esijom i indosamentom $prema posebnom zakonu( - po naredbi - indosamentom 3;7TF <"D:7@2F"@T@, ? ' o.$ rom na $.or n-o'an&a; a( puni $izjava o prijenosu# tvrtka odnosno ime osobe na koju se pravo prenosi? indosatar# i potpis prenositelja - indosanta# a moe sadravati i druge podatke( 2

Page2

b( blanko $samo potpis indosanta( ( na donositelja $vrijedi kao blanko indosament( ? ' o.$ rom na ')r0u n-o' ran"a; a( vlasniki b( punomoniki ( zaloni Djelomini indosament je ni/tetan. Prijenosom prava iz vrijednosnog papira njegov novi imatelj stjee sva prava koja su pripadala pret!odniku. Prijenos prava iz 3P na ime# bez obzira kako je uinjen# nema uinak prema izdavatelju dok on o tome ne bude pisanim putem obavije/ten# odnosno dok taj prijenos ne bude ubiljeen u registar vrijednosni! papira na ime# ako se takav registar vodi kod izdavatelja. %edent# odnosno indosant# ne odgovara za neispunjenje obveze od strane izdavatelja# osim u sluaju drugaije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba upisana na samom 3P. Posljednji indosatar dokazuje svoje pravo iz 3P neprekinutim nizom indosamenata - to se pravilo na odgovarajui nain primjenjuje i na posljednjem esionara. Prijenos 3P po naredbi indosamentom zabranjuje se rijeima Cne po naredbiD ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje $;F%T@ klauzula(. Pravo iz 3P iji je prijenos zabranjen indosamentom moe se prenijeti samo esijom. Prijenos indosamentom mogu zabraniti izdavatelj i indosant. 3P se moe prenijeti kao prijenos punomoi# odnosno kao prijenos za zalog - stavlja se klauzula Wvrijednost u punomoiW ili Wvrijednost za zalogW. Posebnim zakonom ili izjavom izdavatelja upisanoj na 3P na ime moe se zabraniti svako njegovo preno/enje. 3P na donositelja ili po naredbi moe izdavatelj promijeniti u papir na ime - isto tako# papir na ime moe se promijeniti u papir na donositelja ili po naredbi# a papir po naredbi u onaj na donositelja. 3P na ime# edent odnosno indosant moe prenijeti samo na odre.enu osobu# kao i papir na donositelja. 3P izdani u seriji mogu se sjediniti u jedan ili vi/e nji! - 3P se moe podijeliti na vi/e vrijednosni! papira manjeg iznosa# ali oni ne mogu biti ispod iznosa najnieg apoena izdanog u toj seriji. :bveza iz 3P prestaje ispunjenjem od strane izdavatelja zakonitom imatelju. Trabina prestaje i kad 3P pripadne izdavatelju. Po/teni izdavatelj 3P na donositelja osloba.a se obveze i onda kad donositelj nije zakoniti imatelj - izdavatelj je duan odbiti ispunjenje jer inae odgovara za /tetu. @ko je izdavatelj 3P na donositelja znao ili morao znati da donositelj nije zakoniti imatelj# niti je ovla/ten od zakonitog imatelja# duan je odbiti ispunjenje ili odgovara za /tetu. Protiv za!tjeva imatelja vrijednosnog papira izdavatelj moe istaknuti samo prigovore koji se tiu izdavanja papira $krivotvorenje(# zatim prigovore koji proizlaze iz sadraja $rokovi ili uvjeti( te prigovore koje ima prema samom imatelju papira $prijeboj(. <zdavatelj moe protiv za!tjeva imatelja kojem je on ustupio 3P istaknuti nedostatke pravnog posla na temelju kojeg je prijenos izvr/en# ali te nedostatke ne moe istaknuti protiv za!tjeva nekog potonjeg imatelja. "o# ako je imatelj 3P# primajui papir od svog prednika# znao ili je morao znati da mu on predaje papir kako bi izbjegao prigovor kojeg izdavatelj ima prema njemu# izdavatelj moe taj prigovor istaknuti i prema imatelju papira.

Page2

B"en ca - mjenino pravo je skup pravni! propisa kojima se ure.uju pravni odnosi nastali iz mjeni e# njezini! potrep/tina i radnji sudionika u mjeninopravnim poslovima. 2jeni a je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj $trasant( izdaje bezuvjetni nalog drugoj osobi $trasatu( da korisniku isprave $remitentu( isplati odre.enu svotu nov a# odnosno sam izdavatelj se obvezuje izvr/iti isplatu. 2jeni a je nastala u talijanskim gradovima u 10. stoljeu - sluila je kao mjenjako pismo trgov ima za pribavljanje strane valute u trgovi/tima izvan nji!ove zemlje. + to vrijeme je izvore prava imala u trgovakim obiajima. + 1'. stoljeu dolazi do ujednaenja kodifika ijama# prvo u Mran uskoj pa u "jemakoj. +nifika ija mjeninog prava odigravala se 1*10. $prva )aa/ka konferen ija(# 1*12. $)aa/ki reglement - neuspio poku/aj unifika ije( te 1*00. godine$konferen ija u Ienevi - donesena =onven ija o jedinstvenom zakonu o mjeni i(. Danas mjeni a preteito ima znaenje kreditnog sredstva - zato se kae da ju izdaje onaj tko nema nova a# a ek onaj koji ga ima. =@;@=TF;<7T<=F. o pisani oblik o apstraktnost mjeninog posla - izdaje se u vezi s temeljnim pravnim poslom. :dvaja se od osnovnog pravnog posla na temelju kojeg je nastala tako da protiv mjenine trabine nisu dopu/teni prigovori iz osnovnog posla. 2jeni a je papir javne vjere i ono /to je u njoj napisano smatra se istinom. o 7olidarnost mjenini! obveza - svi potpisni i mjeni e odgovaraju solidarno imatelju mjeni e. <matelj mjeni e ima pravo prema svima. @ko postupi prema pojedinim obvezni ima# nije duan pridravati se reda kojim su se oni obvezali. :sobitost mjenini! obveza je u tome /to imatelj mjeni e ima pravo za!tijevati naplatu od regresni! obveznika teka ako se utvrdi da glavni dunik nije ak eptirao odnosno isplatio mjeni uQ potpisnik mjeni e koji je iskupio mjeni u ima pravo od svi! dunika traiti naplatu jelokupnog potraivanja. +z to# mjeni a je vrijednosni papir# obveznopravni papir# papir po naredbi $to svojstvo gubi samo putem re ta klauzule(# prezenta ijski papir jer obveznikova dunost inidbe nastaje tek prezenta ijom $po isplatu vjerovnik mora doi duniku i prezentirati mu mjeni u(. Tako.er# karakteristika je i samostalnost mjenine obveze - ako se na mjeni i na.u potpisi osoba nesposobni! za obvezivanje# to ne utjee na valjanost obveze ostali! potpisnika. 2jeni a je strogo formalni papir i mora imati sve bitne sastojke. 2jeni a moe biti trasirana i vlastita. Trasirana mjeni a je ona u kojoj izdavatelj mjeni e poziva drugu osobu da imatelju mjeni e isplati odre.enu svotu nov a# dok je vlastita ona u kojoj se izdavatelj svojim potpisom obvezuje da e sam o dospjelosti izvr/iti uplatu. <zdavatelj vlastite mjeni e odgovara onako kao /to odgovara ak eptant trasirane mjeni e. 3lastita mjeni a ne mora imati neke bitne sastojke jer postoje presumptivna rje/enja, o ako nema oznake dospjelosti# smatra se plativom po vi.enju o ako nema mjesta plaanja# uzima se mjesto izdanja o ako nema mjesta izdanja# smatra se da je izdana u mjestu oznaenom uz ime trasanta Pasivna mjenina sposobnost - sposobnost preuzeti mjeninu obvezu# priznaje se svakoj poslovno sposobnoj osobi. 2 Page2

@ktivna mjenina sposobnost - sposobnost biti vjerovnikom mjenine obvezeQ to moe biti svaka osoba. 2jenini blanketi - unaprijed tiskani mjenini obras i. 3e sadre bitne sastojke te upuuju na one koje treba popuniti bilo izdavatelj mjeni e ili osoba koju za to ovlasti. 6<T"< 7@7T:8%< T;@7<;@"F 28F"<%F, o o$na!a -a "e nap 'ana u Eorm 'pra)e o .e$u)"e&an napu&a! -a 'e p%a& o-reena ')o&a no)ca - odre.eni iznos i vrsta nov a. To iskljuuje mogunost posebnog oznaavanja kamate jer izdavatelj mjeni e moe u okviru mjenine svote iskazati ve ukamaenu glavni u. 7amo kod mjeni a po vi.enju ili na odre.eno vrijeme po vi.enju zakon iznimno dopu/ta posebnu odredbu o kamati# uz obveznu naznaku kamatne stope. 3ano je i kada kamata poinje tei - to u pravilu oznaava izdavatelj# a ako ne odredi onda se uzima da je to od dana izdavanja o me ono(a !o" &re.a p%a& & @&ra'a&aA - stavlja se u donji lijevi kut uz oznaku adrese. "etono oznaavanje ili oznaka izmi/ljene osobe ne ini mjeni u ni/tavom. To su tzv. podrumske mjeni e. @ko je iz oznake vidljiva nemogunost postojanja trasata# uzima se da on nije ni oznaen - posljedi a toga je ni/tavost mjeni e o o$na!a -o'p"e%o'& - to je u mjeni i naznaeno vrijeme kada se mjeni a treba isplatiti. 1. po vienju - dospijeva im se podnese na isplatu# a mora se podnijeti u roku od jedne godine od dana izdavanja 2. na odreeno vrijeme po vienju dospijeva po proteku odre.enog roka od dana prezenta ijeJak epta. 2ora se podnijeti na ak ept u roku jedne godine od dana izdavanja 0. na odreeno vrijeme od dana izdanja dospijeva protekom odre.enog roka od dana izdanja 9. na odreeni dan - dospijeva na dan odre.en u mjeni u. 1ovu se dnevne ili kalendarske mjeni e o m"e'&o p%aDan"a - vano je i za remitenta i trasata. @ko nema oznake mjesta plaanja smatra se da je to mjesto oznaeno uz ime trasata i presumira se da je to ujedno mjesto njegova prebivali/taJsjedi/ta. @ko nema nieg od tog# mjeni a je ni/tava. o me ono(a !ome % po # "o" 'e nare-. mora p%a& & @rem &en&A - ako nije naznaeno# ili ako mjeni a sadri klauzulu plativost donositelju# onda je ni/tava. o o$na!a -ana m"e'&a $-a)an"a m"en ce - gornji lijevi ugao. @ko nije naznaen datum onda je ni/tava. @ko nema oznake mjesta# vrijedi presump ija da je to mjesto oznaeno uz potpis trasanta o po&p ' &ra'an&a - vlastoruan# na li u mjeni e ispod mjeninog teksta. "F6<T"< 7@7T:8%< 28F"<%F su oni koje mjeni a ne mora sadravati. "aznaka CsolaD znai da je mjeni a izdana u samo jednom primjerku. "aznaka Cpo 2 Page2

naredbiD posebno se stavlja zbog vizualnog pojaanja njezinog sadraja jer je mjeni a papir koji je po prirodi stvari Cpo naredbiD. "aznaka Cne po naredbiD ima znaenje jer se mjeni a ne moe prenositi indosamentom# ve samo gra.anskopravnom esijom. C=lauzula pokriaD# Cvalutna klauzulaD# Cvrijednost primljena u robiD ? to je gospodarski temelj izdavanja mjeni e. 68@"=: 28F"<%@ je ona koja nema sve bitne sastojke. :na nije mjeni a# ve to postaje kada se prema sporazumu stranaka naknadno ispune bitni sastoj i. Trasant ovla/uje imatelja da naknadno unese bitne sastojke $budua mjeni a(. 2inimalan sadraj kod izdavanja je potpis trasanta ili ak eptanta. "ajvi/e se koristi kao sredstvo osiguranja trabine. @ko se bjanko?mjeni a ispuni naknadno# suprotno postojeem sporazumu# povreda tog sporazuma ne moe se prigovoriti imatelju mjeni e osim ako ju je stekao sa zlom namjerom $dolus( ili ako je pri stje anju mjeni e postupio s grubom nepanjom $ ulpa lata(. D:2<%<E<;@"@ 28F"<%@ - mjeni a u kojoj je kao mjesto plaanja naznaeno mjesto razliito od trasatova sjedi/taJprebivali/ta ili je plativa kod tree osobe $domi ilijat( ali on ne postaje glavni dunik. @ko domi ilijat odbije ak ept ili isplatu# imatelj mjeni e mora podii protest protiv trasata. 28F"<A"@ "@AFE@, 1. naelo solidarnosti 2. naelo samostalnosti 0. naelo formalnosti 9. naelo inkorpora ije 4. naelo fiksne mjenine svote 1@7T+P@"8F - radnje u mjeninom prometu sastoje se uglavnom u potpisivanju mjeni e. 7vaki valjani potpis na mjeni i znai odre.enu obvezu. Potpisivanje se u naelu obavlja u vlastito ime. Potpisivanje se moe obaviti po zastupniku mjeni u moe potpisati zastupnik u ime zastupanog. Tko se na mjeni i potpi/e kao zastupnik drugoga premda za to nije ovla/ten# ili kao zastupnik prekorai ovlasti# osobno je po njoj obvezan $"alsus procurator(. @ko je platio# ima prava koja bi imao toboe zastupani. :D>:3:;":7T T;@7@"T@ - trasant izdaje i potpisuje mjeni u. 7vojim potpisom postaje prvi dunik i odgovara da e mjeni a biti ak eptirana i isplaena. :dgovara za isplatu i onda ako u mjeni i stavi klauzulu da ne odgovara za ak ept. :dgovornosti za ak ept se moe osloboditi klauzulom stra!a# dok za isplatu ne moe. <ndosanti tako.er odgovaraju za ak ept i isplatu# ali se ne mogu osloboditi ni jedne odgovornosti. <"D:7@2F"T - indosament je izjava dana na mjeni i kojom imatelj mjeni e prenosi svoja prava iz mjeni e na drugu osobu. <ndosamentom se moe prenijeti svaka mjeni a osim one s re ta klauzulom. ;azlika izme.u prijenosa indosamentom i esijom je u tome /to se pri esiji mogu novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su se mogli staviti prija/njem vjerovniku prema pravilima gra.anskog prava# dok se pri prijenosu indosamentom ne mogu staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjeni e svjesno postupio na dunikovu /tetu.

Page2

2jeni a se indosira tako da dosada/nji imatelj odre.uje potpisom da se mjeni a plati drugoj osobi - dosada/nji imatelj od mjeninog vjerovnika postaje mjenini dunik. <ndosament se obino obavlja na pole.ini# ali vrijedi i ako je napisan i na prednjoj strani# a moe se dati i na alonu. <ndosament ne mora oznaavati novog korisnika# a moe se sastojati i iz samog potpisa indosanta $bjanko indosament(. =ada je indosament neispunjen# imatelj ga moe ispuniti svojim imenom ili imenom neke druge osobeQ dalje indosirati mjeni u bjanko ili na ime druge osobe ili ju predati treoj osobi. <ndosament mora biti bezuvjetan# a uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da ga ni nema. <ndosamentom se prenose sva prava koja proistjeu iz mjeni e. <ndosant odgovara da e mjeni a biti ak eptirana i isplaena# osim ako u indosamentu nije drugaije odre.eno. Djelomian indosament je ni/tetan# a indosament na donositelja vrijedi kao bjanko?indosament. Prokura indosament - onaj gdje je novi vjerovnik ovla/ten vr/iti prava iz mjeni e za drugog kao njegov punomonik. 1akonitim imateljem mjeni e smatra se onaj koji dri mjeni u i dokae svoje pravo neprekinutim redom indosamenata $formalna legitima ija(. 2aterijalnu legitima iju ima vlasnik mjenine isprave. +glavnom obje legitima ije pripadaju istoj osobi# ali netko moe doi u posjed mjenine isprave na vi iozan nain i tada on ima formalnu legitima iju. Dunik moe pravovaljano platiti onome tko ima samo formalnu legitima iju# osim ako je postupao zlonamjerno ili s velikom nepanjom. Prvi indosant je remitent. 7vaki puni indosament poveava sigurnost naplate jer svaki potpisnik odgovara mjeninom vjerovniku# odnosno svim svojim slijedni ima# da e mjeni a biti ak eptirana i isplaena. @=%FPT<;@"8F 28F"<%F - ak ept je trasatova izjava uz potpis na mjeni i o pri!vaanju trasantova poziva da plati mjeninu svotu. Time on postaje ak eptant i osoba na koju se obraaju imatelji mjeni e. <matelj trasirane mjeni e# kao i onaj koji je samo dri# moe mjeni u sve do dospjelosti podnijeti na ak eptiranje trasatu u mjestu njegova prebivanja. Trasant moe# ali ne mora# u svakoj trasiranoj mjeni i odrediti da se podnese na ak eptiranje i odrediti rok za podno/enje. @ko imatelj to ne uini# gubi pravo regresa. :n moe i zabraniti da se mjeni a podnese na ak eptiranje# osim, o kad je rije o trasiranoj mjeni i plativoj kod tree osobe o mjeni i plativoj u mjestu razliitom od mjesta u kojem trasat prebiva i o kad je posrijedi trasirana mjeni a na odre.eno vrijeme po vi.enju. @ko se mjeni a# unato zabrani# podnese na ak eptiranje pa je trasat ak eptira# ak ept vrijedi. Trasat obino potpisuje ak ept na prednjoj strani mjeni e $potpis na prednjoj strani uzima se kao ak ept - zakonska presump ija(# ali on vrijedi i kada je stavljen na pole.ini. @ko je trasat stavio samo svoj potpis bez ostali! oznaka# on mora biti stavljen na prednjoj strani mjeni e. 7am ak ept izraava se rijeima CpriznajemD# CprimljenaD# Cak eptiramD i slino. Trasat mjeni u moe ak eptirati# odbiti ak ept ili traiti rok za razmi/ljanje. @k ept mora biti bez uvjeta# ali se moe ograniiti na jedan dio mjenine svote. 7vako drugo u ak eptu sadrano odstupanje od sastojaka mjeni e smatra se odbijanjem ak epta. 2

Page2

@k eptom se trasat obvezuje mjeni u platiti o dospjelosti. Podno/enje mjeni e na ak ept nije dunost# nego pravo imatelja mjeni e. 2jeni a se moe podnijeti na ak ept sve do dana dospjelosti# a od tada se ima traiti isplata. Posljedi a nepodno/enja na ak ept je da se u tom sluaju ne moe prisiliti trasata na isplatu koju nije ak eptirao - imatelj e se morati obratiti drugim duni ima $trasant# indosanti# avalisti(. @ko je ak eptirao# a nije isplatio o dospjelosti# mjenini ga vjerovnik moe sudskim putem siliti na isplatu. @3@E - mjenino jamstvo kojim se moe osigurati isplata mjenine svote u ijelosti ili jednim dijelom. @valist je redovito trea osoba# ali moe biti i bilo koji od potpisnika mjeni e. 8amstvo se u mjeni i daje pismenim izrazom Cper avalD i slino te potpisom avalista. Dostatan je i sam potpis na prednjoj strani mjeni e $zakonska presump ija( ako to nije potpis trasanta ili trasata. Dajui izjavu o jamstvu# avalist treba izjaviti za koga jami. "e vidi li se iz mjeni e za koga je aval dan# vrijedi prema zakonu jamstvo za trasanta. @valist odgovara onako kako odgovara onaj za koga jami. "jegova obveza vrijedi i onda ako je obveza za koju jami ni/tetna iz bilo kojeg drugog razloga osim zbog formalnog nedostatka. =ad isplati mjeni u# avalist ima pravo regresa kako prema onome za koga je jamio# tako i prema svima onima koji su tome prema mjeni i odgovorni. Prikriveno jamstvo - iro - javlja se e/e nego otvoreno jamstvo. Prikriveni jam i su svi indosanti jer su solidarno obvezni platiti mjeninu svotu ako je ne plati ak eptant. 7vr!a avala je osiguranje isplate mjeni e# kako bi se mjeni a ojaala i uinila sposobnom za opti aj. D:7P8FE:7T - u mjeni i naznaeno vrijeme kada se mjeni a ima isplatiti# odnosno kada mjenini iznos dospijeva za isplatu. Dospjelost je jedan od bitni! sastojaka mjeni e. Posljedi a nepodno/enja na isplatu u roku je gubitak prava regresa. <matelj mjeni e ne moe odbiti djelominu isplatu - mora ju primiti# a glede ostatka moe postupati sudskim putem. Trasat je prvi pozvan platiti mjeni u# ako ju je ak eptirao. o mjeni a po vi.enju - dospijeva im se podnese na isplatu. To mora biti u roku jedne godine od dana izdavanja. Trasant moe taj rok skratiti ili odrediti dui# a indosanti samo skratiti. 2jeni om po vi.enju smatra se i mjeni a kojoj nije odre.en rok dospjelosti. o mjeni a na odre.eno vrijeme po vi.enju - mora se naplatiti u odre.enom roku nakon podno/enja mjeni e na ak ept. "a ak eptiranje se mora podnijeti u roku godine dana od dana izdavanja. Trasant moe taj rok skratiti ili produiti# a indosanti samo skratiti. Dospjelost mjeni e na odre.eno vrijeme po vi.enju izraunava se bilo prema danu ak epta# bilo prema danu protesta. @ko ak eptant odbije ak ept ili propustu staviti datum ak epta# mjeni a se mora prije zakonskog roka dospjelosti od godine dana od izdavanja podnijeti na protest radi utvr.ivanja datuma. Dospjelost e se raunati od dana protesta. To je protest zbog nedatiranja ak epta# koji mora poduzeti imatelj mjeni e protiv trasanta i indosanta kako bi odrao svoja regresna prava o mjeni a na odre.eno vrijeme od dana izdanja - dospijeva istekom naznaenog vremena od datuma izdanja ili od vi.enja. ;ok tee od dana izdanja# a 2

Page2

izraunava se pomou kalendarskog poklapanja# a ne izravnim zbrajanjem dana. + rok se ne uraunava dan izdanja mjeni e o mjeni a na odre.eni dan - dospijeva na odre.eni dan. "e ovisi ni o dani izdanja ni ak eptiranja. P;:TF7T 28F"<%F - javna isprava u kojoj javni biljenik na pravodoban za!tjev imatelja mjeni e potvr.uje da je nastupila jedna od injeni a zbog koji! imatelj mjeni e ima pravo na regres. "e ak eptira li trasat mjeni u ili ne datira ak ept mjeni e# ili ne isplati mjeni u# ili ako samo djelomino ak eptira i isplati mjeni u# to se mora utvrditi javnom ispravom. Da bi se ona dobila mora se podignuti protest - pri protestnom tijelu mjesno nadlenom za trasata. 8avni biljeni i su ovla/teni za protestiranje mjeni e# ekova i ostali! vrijednosni! papira. 1a provo.enje protesta protestnom tijelu se dostavljaju, a( za!tjev b( mjeni a ( potrebni poda i Protestno tijelo poziva trasata da ak eptira odnosno plati mjeni u# a ako on to ne uini# javni biljenik utvr.uje odbijanje ak epta odnosno plaanje i o tome imatelju mjeni e daje javnu ispravu. 7vr!a protesta sastoji se u tome da bi imatelj stekao pravo regresa od regresni! obveznika. <matelj mjeni e ne mora podizati protest te se na taj nain osloboditi obveze podizanja protesta radi regresa ako je trasant# indosant ili avalist stavio i potpisao na mjeni i odredbu Cbez protestaD. Trasantova odredba odnosi se na sve potpisnike# a ona indosanta i avalista samo na one za koje su oni tako odredili. ;okovi, ? zbog neak eptiranja se protest mora podii u rokovima odre.enim za podno/enje na ak eptiranjeQ zbog neisplate kod svi! mjeni a osim one po vi.enju protest se mora podii jednog od dva radna dana koji dolaze odma! za danom plaanja mjeni e. =od mjeni e po vi.enju protest se mora podii u rokovima odre.enim za podizanje protesta zbog neak eptiranja. "akon navedeni! rokova ne moe se podii protest i gubi se pravo na regres prejudi irana mjeni a. ":T<M<=@%<8@ - o odbijanju ak eptiranja ili isplate imatelj mjeni e mora izvijestiti svojeg indosanta i trasanta u roku 9 radna dana nakon protesta ili nakon dana podno/enja mjeni e ako je bio oslobo.en podizanja protesta. =ad je indosant primio obavijest# on mora u roku 2 dana izvijestiti svojeg indosanta# i tako redom. Propust pravodobne notifika ije nema za posljedi u gubitak mjenini! prava za onoga tko je propustio pravodobno notifi irati# ali on odgovara za /tetu koja nastane zbog njegova propusta i to do visine mjenine svote. ;F>;F7 - pravo imatelja mjeni e da od trasanta# indosanta i ostali! regresni! obveznika za!tijeva isplatu mjeninog duga kad trasat odbije ak ept ili isplatu mjeni e# ili kad je zbog steaja prestala sigurnost redovite naplate. Da bi sauvao pravo na regres# imatelj mora obaviti protest. !egres prije dospijea mjenice - ako je ak eptiranje odbijenoQ ako je otvoren steaj nad trasatovom imovinom ili je on postao neposoban za isplatuQ ako je 2

Page2

otvoren steaj nad imovinom trasanta koji je zabranio podno/enje mjeni e na ak ept. !egres nakon dospijea mjenice - ako nije plaena u ijelosti ili djelomino. ;egresni za!tjev moe imatelj postaviti bilo pojedinano ili protiv svi!. <matelj mjeni e moe za!tijevati, ? svotu za koju mjeni a nije ak eptirana ili plaena# i kamate ako su bile odre.ene ? zateznu kamatu ? tro/kove protesta# poslani! izvje/a i ostale tro/kove @ko se regres trai prije dospjelosti# od mjenine svote odbija se eskont po stopi koju odre.uje )"6# a koja vrijedi na dan regresa. 28F"<A"@ T+I6@ - imatelj mjeni e moe naplatu ostvariti mjeninom tubom ako nastane spor zbog neplaanja. Tuba se podnosi sudu na ijem se podruju nalazi sjedi/te odnosno prebivali/te tuenika# ili sudu na ijem se podruju nalazi mjesto plaanja. 7ud na za!tjev imatelja mjeni e izdaje mjenini platni nalog koji nakon isteka roka 0 dana# ako nije bilo prigovora# postaje pravomoan i ovr/an. 7ubjektivni prigovori - proizlaze iz izravnog pravnog odnosa izme.u mjeninog dunika i imatelja mjeni e. Dunik ne moe staviti prigovor protiv onog mjeninog vjerovnika s kojim nije nastao odnos iz kojeg proizlazi prigovor ako je vjerovnik mjeni u stekao savjesno. :bjektivni prigovori - proizlaze iz mjenine isprave i oni se mogu staviti svakom imatelju mjeni e. 1a sporove koji se pokreu na temelju tube imatelja mjeni e protiv njezini! potpisnika mjerodavan je sud na ijem se podruju nalazi mjesto plaanja. 1@7T@;@ - mjenina se naplata moe ostvariti dok ne nastupi zastara. 3rijeme zastare se razlikuje po tome protiv koga se postavljaju mjenini za!tjevi. o Protiv ak eptanta - za!tjevi zastarijevaju za 0 godine od dospjelosti o Protiv trasanta u undosanata - zastarijevaju za 1 godinu od protesta odnosno dospjelosti# ako je imatelj mjeni e oslobo.en podizanja protesta o 1a!tjevi indosanata jedni prema drugima i protiv trasanta - 5 mjese i od dana kad je protiv nji! pokrenut postupak na sudu ili je indosant mjeni u iskupio 28F"<A"@ <"TF;3F"%<8@ - ak eptiranje ili isplata mjeni e od strane intervenijenta sa svr!om da se odre.eni mjenini dunik za/titi od regresa $!onorat(. Trasant# indosant ili avalist mogu u mjeni i naznaiti osobu koja e prema potrebi ak eptirati ili platiti $pozitivna interven ija(. <ntervenirati moe netko i prema vlastitoj ini ijativi $spontana interven ija(. @k eptiranje interven ijom se vr/i pisanom izjavom intervenijenta na mjeni i. =ad intervenijent ak eptira mjeni u# odgovara prema imatelju mjeni e i prema indosantima koji dolaze za dunikom za koga je intervenirao onako kako odgovara taj dunik. =ad plati stjee ona prava koja proizlaze iz mjeni e protiv onoga za koga je platio i protiv oni! koji su njemu mjeninopravno obvezni. <splata se moe izvr/iti kada god imatelj mjeni e stekne pravo na regres $prije ili poslije dospjelosti(. Page2 2

@2:;T<1@%<8@ - sudski postupak oko poni/tenja mjeni e. Pokree ga onaj kojem je mjeni a nestala - mjerodavnom sudu u mjestu plaanja. + prijedlogu mora iznijeti glavni sadraj nestale mjeni e te uiniti vjerojatnim da je predlagatelj mjeni u imao ili da mu na temelju nje pripada neko pravo. @ko sud na.e da su podneseni poda i dostatni# izdat e oglas da onaj kod koga se nalazi mjeni a tu mjeni u pokae sudu u roku 50 dana jer e sud# nakon isteka tog roka# mjeni u proglasiti poni/tenom odnosno amortiziranom. : tome izvje/uje ak eptanta odnosno trasanta neak eptirane mjeni e ili trasanta koji je zabranio podno/enje mjeni e na ak ept stavljajui mu do znanja da mjeninu svotu moe platiti predlagau amortiza ije. "a temelju amortizirane mjeni e ne mogu se ostvarivati nikakva mjenina prava. 7vr!a amortiza ije je da na temelju odluke o amortiza iji predlagatelj moe protiv ak eptanta ostvariti mjenina prava kao da ima neamortiziranu mjeni u. 2jenini dunik nee morati ispuniti obvezu ako dokae da je predlagatelj bespravno dobio odluku o amortiza iji. e! - vrijednosni papir kojim izdavatelj nalae trasatu da iz njegova pokria isplati zakonitom imatelju eka odre.enu svotu nov a. Aekovno pravo je skup pravni! propisa kojima se ure.uju pravni odnosi u ekovnom prometu# potrep/tine eka i radnje sudionika u ekovnopravnim poslovima. =ako je ek vrijednosni papir vrlo blizak mjeni i# to se i ekovna naela veinom poklapaju s mjeninima# uz odre.ene razliitosti koje su vezane za posebnu funk iju eka kao platenog sredstva - sudioni i ekovnog prometa osloba.aju se poslovanja s gotovinom. ;azlike, o ekovi plativi u zemlji mogu biti trasirani samo na banku o u trenutku izdavanja# trasant mora imati pokrie o ak eptiranje eka nije potrebno o ek se moe i opozvati o kod eka trasant i trasat moraju uvijek biti razliite osobe o indosiranje eka na trasata vrijedi samo kao priznani a o isplati o ek je sam po sebi 3P po vi.enju pa nije potrebno odre.ivati rok dospijea Temeljna je razlika /to je ek instrument plaanja i plateno je sredstvo# dok mjeni a ima ulogu kreditnog sredstva. 6<T"< 7@7T:8%<, 1. da je napisan u formi isprave 2. bezuvjetni naputak da se plati odre.ena svota nov a iz trasantova pokria 0. ime trasata 9. mjesto plaanja 4. mjesto i dan izdanja 5. potpis trasanta "aznaka remitenta ni rok dospijea nije potrebno naznaiti <1D@3@"8F - ek se smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokrie kojim moe raspolagati na temelju sporazuma s trasatom. Trasant koji izda ek bez pokria duan je imatelju eka nadoknaditi /tetu - to je i kanjivo. 3;7TF - dva su temeljna kriterija podjele, a( prema nainu odre.ivanja korisnika 2 Page2

ek na ime - izriito je naznaeno ime remitenta. 2oe glasiti i na ime trasanta ek na donositelja ek po naredbi b( prema obliku i namjeni eka gotovinski - trasant nalae trasatu isplatiti remitentu odre.enu svotu nov a obraunski $virmanski( - trasant daje ban i nalog da na teret njegova rauna naznaenu svotu prijenosom doznai u korist rauna korisnika eka barirani - imatelj ga moe naplatiti samo putem banke obraunom. Pre rtan je na prednjoj strani. Pre rtavanje moe biti ope $izme.u rta nije ni/ta oznaeno ili pi/e samo banka( i posebno $naznaeno je ime banke(. 6ankovni - izdaje ga banka i trasira na sebe - banka je i trasant i trasat# a korisnik je banin komitent koji u ban i ima pokrie Putniki - posebna vrsta eka u me.unarodnom platnom prometu. 7adri sastojke kreditnog pisma i novani e. :bino vrijede tri mjese a od dana kad kupa potpi/e ek kao trasant ogranieni i neogranieni P;<8F":7 AF=@, o jednostavnom predajom - prenosi se ek koji glasi na donositelja o indosamentom - prenosi se ek na ime i po naredbi o esijom - ako je prijenos indosamentom zabranjen P:D":GF"8F AF=@ "@ <7PE@T+ < :P:1<3 - ek koji se naplauje u na/oj zemlji mora se trasatu podnijeti na isplatu raunajui od dana izdanja - u roku & dana ako su mjesto izdanja i plaanja istiQ 14 ako su razliitiQ 20 ako je ek izdan u zemljama F+Q 50 ako je izdan u zemljama izvan F+Q 5 mjese i ako se radi o irkularnom eku. 7matra se da je ek podnesen na isplatu i onda kad je podnesen nekom obraunskom zavodu iji je trasat lan ili gdje ima zastupnika. Aek se moe opozvati samo iznimno# i to, 1. kad istekne rok koji je odre.en za podno/enje na isplatu 2. ako trasant izravno po/alje trasatu ek koji glasi na ime ili po naredbi# s odredbom da ga plati osobi naznaenoj u eku# a opoziv stigne trasatu prije nego /to je isplata obavljena PE@H@"8F - ekovnu svotu isplauje u eku naznaeni trasat pa ek valja njemu podnijeti na isplatu. @ko odbije# to se mora utvrditi protestom nakon kojeg ekovni vjerovnik stjee pravo obratiti se trasantu i ostalim ekovnim duni ima. =od eka imatelj moe odbiti djelominu isplatu. 2ogue je podii protest zbog neisplate koji se obavlja na isti nain kao i u mjeninom pravu. Protest se mora podii prije nego /to protekne rok za podno/enje na isplatu - ako je ek podnesen posljednji dan roka za podno/enje# protest se moe podii jo/ i prvog radnog dana nakon tog dana.

Page2

1@7T@;@ - regresni za!tjevi imatelju eka protiv indosanta i trasanta zastarijevaju za 5 mjese i od isteka roka za podno/enje eka na isplatu. 1a 5 mjese i zastarijevaju i regresni za!tjevi jedni! indosanata protiv drugi! i protiv trasanta od dana kad je indosant iskupio ek ili od dana kad je protiv njega pokrenut sudski postupak. <stekom roka zastare ne mogu se vi/e ostvarivati za!tjevi regresnom tubom nego samo# primjeri e# tubom iz temeljnog odnosa. P;F<"@AF"< < E@I"< AF=:3< Preinaeni ek je onaj pri kojem je nakon izdanja obavljena neka neovla/tena izmjena u tekstu# primjeri e uveana je ekovna svota. Eani ek je takav na kojem je potpis trasanta krivotvoren ili je trasanta potpisala neovla/tena osoba. Eanim se smatra i onaj na kojem je krivotvoren potpis i nekog drugog ekovnog dunosnika. + naelu# osoba iji je potpis krivotvoren ne snosi odgovornost. Prema na/em pravu# odgovara, 1. trasant preinaenog eka odnosno neistiniti trasant lanog eka ako su oni ili nji!ovi ovla/teni namje/teni i kojima je povjereno rukovanje ekovima krivi za preinaenje eka ili za izdavanje lanog eka 2. trasat u svim ostalim sluajevima. O.)e$n ca - 3P kojim se izdavatelj obvezuje da e osobi oznaenoj na obvezni i $tj. "a ime ili po njezinoj naredbi(# odnosno donositelju obvezni e# isplatiti odre.enog dana iznos naveden u obvezni i ili u anuitetnom kuponu. :bvezni a je instrument kreditiranja. ;azlikuju se, 1. obvezni a s kamatnim $anuitetnim( kuponima 2. obvezni a bez kupona - dospijee je jednokratno 0. parti ipativna obvezni a - imatelju osim kamata daje i pravo na udio u dobitku izdavatelja 9. garantirana ili negarantirana - ovisno o tome je li za isplatu obveza dana garan ija Za-u/n ca - obina zaduni a je takva isprava na temelju koje dunik# iji je potpis javno ovjeren na njoj# daje svoju suglasnost da se radi naplate potraivanja odre.enog vjerovnika zaplijene odre.eni ili svi rauni koje dunik ima kod pravni! osoba ovla/teni! obavljati poslove platnog prometa# te da se nova s ti! rauna# sukladno izjavi u ispravi# izravno isplauje vjerovniku Dunik moe biti svaka fizika i pravna osoba. 1aduni a ima uinak pravomonog rje/enja o ovrsi. :bvezu mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu solidarni! dunika $pismena ovjerena isprava(# a mogue je i uspostavljanje solidarnog jamstva. 3jerovnik je ovla/ten svoja prava prenositi ispravom na kojoj je javno ovjeren njegov potpis $ esija# ustupanje(. =lauzule, 1. spe ifika ijska - naznaen je odre.en ili odre.eni rauni 2. relativna generalna klauzula - svi rauni kod neke ili neki! pravni! osoba 0. apsolutna generalna klauzula - svi rauni kod svi! <spunjavanjem odre.eni! uvjeta# zaduni a moe postati 3P te tako pobolj/ati poloaj vjerovnika. Page2 2

68@"=: 1@D+I"<%@ - isprava na temelju koje trgova - dunik# iji je potpis javno ovjeren na njoj# daje svoju suglasnost da se radi naplate vjerovnikovi! potraivanja zaplijene odre.eni ili svi rauni dunika kod pravni! osoba koje obavljaju poslove platnog prometa# pri emu e svota biti naknadno upisana u ispravi# te da se novana sredstva s ti! rauna isplate vjerovniku koji je odre.en u ispravi ili koji e naknadno biti upisan. 2oe ju izdati samo trgova . "ema uinak pravomonog rje/enja o ovrsi. :blik i sadraj s najvi/im svotama koje se mogu upisati u pojedine vrste ti! isprava propisuje ministar pravosu.a. P:6<8@"8F 1@D+I"<%F - dunik u posebnoj parni i moe tubom na utvr.enje traiti da se utvrdi neistinitost zaduni e# pobijati ju zbog poslovne nesposobnosti# ograniene poslovne sposobnosti# mana u volju# tuiti na povrat plaenog na temelju stje anja bez osnoveB. .

Page2

UGOVOR+ U(o)or o pro-a" < !upopro-a" ; Prodaja $kupoprodaja( je ugovor kojim se jedna strana $prodavatelj% obvezuje drugoj strani $kupcu% predati stvar u vlasni&tvo, a kupac se obvezujet platiti mu cijenu. 2ora biti sklopljen u pisanom obliku. To je konsenzualan# dvostranoobvezni# re iproni# naplatni i kauzalni ugovor. :bjekti prodaje, - stvari $samo one u prometu# moe i budue stvari# pokretnine i nekretnine( - prava $samo imovinska prava koja nisu strogo osobna( i - imovina :bjekt mora biti odre.en ili bar odrediv. %ijena - vrijednost stvari izraena u nov u# mora biti odre.ena ili odrediva i ne smije biti protuzakonita. @ko ugovorom o kupoprodaji ijena nije odre.ena# a ni ugovor ne sadri dovoljno podataka s pomou koji! bi se ona mogla odrediti# ugovor nema pravni uinak. =ad trgovakim ugovorom ijena nije odre.ena# niti ima dovoljno podataka za njezino odre.ivanje# kupa je duan platiti ijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora - kad nje nema# onda plaa razumnu ijenu. Pod razumnom ijenom smatra se tekua ijena u vrijeme sklapanja ugovora# a ako se ona ne moe utvrditi# onda ijenu koju utvr.uje sud prema okolnostima sluaja. =ad je ugovorena ijena vi/a od one koju je za odre.enu vrstu stvari propisalo nadleno tijelo# kupa duguje samo iznos propisane ijene# a ako je ve isplatio ugovorenu ijenu# ima pravo za!tijevati povrat razlike. =ad je ugovorena tekua ijena# kupa duguje ijenu utvr.enu slubenom eviden ijom na tri/tu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo doi do ispunjenja. @ko takve eviden ije nema# tekua se ijena odre.uje na temelju elemenata s pomou koji! se prema obiajima tri/ta utvr.uje ijena. @ko trea osoba kojoj je povjereno odre.ivanje ijene nee ili ju ne moe odrediti# a ugovaratelji se ne sloe naknadno o odre.ivanje ijene niti ugovor raskinu# smatrat e se da je ugovorena razumna ijena. :dredba ugovora kojom se odre.ivanje ijene ostavlja na volju jednom ugovaratelju smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupa duguje ijenu kao u sluaju kad ijena nije odre.ena. :bveze stranaka, - prodavatelj, do predaje stvar brino uvati# zatim ju predati kup u u slobodan posjed# as predaje - uglavnom znai i as prelaska rizika $za sluajnu propast ili o/teenje stvari(# nakon predaje odgovara za materijalne i pravne nedostatke inidbe - kupa , preuzima stvar i plaa ijenu $plaanje u obro ima nikad se ne podrazumijeva( @ko predaja stvari nije izvr/ena zbog kupeva zaka/njenja# rizik na njega prelazi u asu kada je do/ao u zaka/njenje. =ad dan predaje stvari nije odre.en# prodavatelj je duan izvr/iti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora# s obzirom na narav stvari i ostale okolnosti. =ad mjesto predaje nije odre.eno ugovorom# stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivali/te ili# u nedostatku toga# svoje boravi/te# a ako je prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti# onda u mjestu njegova sjedi/ta. @li# ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi# odnosno gdje treba biti izra.ena# predaja se obavlja u tom mjestu. 2

Page2

Posebne vrste kupoprodaje, 1. prodaja s pravom prvokupa - vlasnik stvari optereene prvokupom koji eli prodati stvar najprije ju treba ponuditi osobi koja ima pravo prvokupa. To pravo se ne moe otu.iti ni naslijediti. @ko drugaije nije odre.eno zakonom# pravo prvokupa prestaje 4 godina nakon ugovaranja. 2oe se dogovoriti i dui period. Pravo prvokupa odre.eno zakonom nije vremenski ogranieno 2. nazadkupnja - prodavatelj nekretnine si prigodom kupoprodaje# ili kasnije# pridrava pravo da prodanu stvar za unaprijed odre.enu ijenu ponovno otkupi 0. nazadprodaja - prodavatelj je obvezan da na za!tjev kup a odma!# ili nakon odre.enog vremena# kupi tu nekretninu za unaprijed odre.enu ijenu 9. realna prodaja - kupnja iz ruke u ruku# kupnja za gotovo 4. prodaja s obronim otplatama ijena - prodaja na kredit 5. prodaja s pridrajem prava vlasni/tva - prodavatelj pokretne stvari zadrava pravo vlasni/tva i poslije predaje stvari kup u# sve dok ovaj ne isplati ijenu u potpunosti '. kupnja na pokus - kupa uzima stvar pod uvjetom da ju isproba i utvrdi odgovara li njegovim eljama &. prodaja po uzorku ili modelu - prodavatelj kup u predaje stvar jednaku uzorku ili modelu *. prodaja sa spe ifika ijom - kup u se ostavi pravo da kasnije# nakon sklapanja ugovora# odredi oblik# mjeru i druge pojedinosti kupljene stvari 10. prodajni nalog - nalogoprima se obvezuje pokretnu stvar prodati za odre.enu ijenu u odre.enom roku# ili ju vratiti nalogodav u U(o)or o $am"en =onsenzualan dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obvee predati drugoj odreenu stvar, a druga se obvee da e joj kao protuinidbu dati neku svoju drugu stvar. :bjektom mogu biti sve stvari u prometu# prenosiva prava# moe i nova . Trenutak predaje stvari je trenutak prelaska rizika. U(o)or o $a"mu Ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu, nakon odreenog vremena, vrati isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. "a primljenim stvarima zajmoprima stjee pravo vlasni/tva. To je konsenzualni# dvostrani# naplatni $uz kamate(# moe biti i besplatni# kauzalni# uglavnom neformalni ugovor. :bjekt ugovora - nova ili zamjenjive stvari. 1ajmodava - predaja pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme ili kad to zajmoprima zatrai $moe i odbiti predaju ako su materijalne prilike zajmoprim a takve da je neizvjesno !oe li biti u stanju taj zajam vratiti(# odgovara za materijalne nedostatke pozajmljene stvari $ako se radi o beskamatnom zajmu treba nadoknaditi /tetu samo ako su mu bili poznati ili su mu trebali biti poznati nedosta i# a o njima nije obavijestio zajmoprim a. 1ajmoprima - u ugovorenom roku vratiti istu koliinu stvari# iste vrste i kakvoe# zajam moe vratiti i prije roka. "amjenski zajam - ako zajmoprima koristi zajam u svr!u koja je razliita od ugovorene# zajmodava ima pravo raskinuti ugovor. Page2 2

U(o)or o po'u-. !ealni ugovor koji nastaje tako da jedna strana $posuditelj% preda drugoj strani $posudovniku% odreenu stvar na besplatnu uporabu, s time da je posudovnik mora nakon odreenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. To je jednostranoobvezni# realni# besplatni ugovor. :bjekt - uglavnom nepotro/ne stvari# no mogu biti i potro/ne. 6itno je jedino da se mora vratiti ista stvar. Posudovnik - ima pravo sluiti se stvarju onako kako je to ugovoreno# odnosno ako nije ni/ta ugovoreno tada je mjerodavan uobiajeni nain uporabe te stvari. :n snosi sve tro/kove odravanja stvari# odgovara posuditelju za /tetu# stvar mora vratiti. Posuditelj - odgovara za materijalne i pravne nedostatke# ima pravo na raskid ugovora i povrat stvari ako posudovnik rabi stvar protivno ugovoru# njezinim svojstvima i namjeni ili je bez pristanka posuditelja prepu/ta drugome na uporabu. Potposudba - iz samog ugovora o posudbi posudovnik nije ovla/ten stvar dati drugome u potposudbu - za to je potreban pristanak posuditelja Prekarij - ako je stvar predana na uporabu# ali nije ustanovljena ni svr!a ni vrijeme uporabe# tada se prema pravilu iz :>1?a radi o prekariju - on se moe opozvati u svako doba. U(o)or o $a!upu =onsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana $zakupodavac% obvezuje da e uz naplatu $zakupninu% prepustiti drugoj strani $zakupniku% neku stvar na kori&tenje. 1akupnik ima pravo iz zakupljenog objekta zakupa rpiti plodove. :bjekt zakupa - obino nekretnine. 1akupodava - predaja stvari u ispravnom stanju# odravanje stvari u ispravnom stanju# snosi odgovornost za materijalne i pravne nedostatke inidbe. 1akupnik - koristiti stvar kao dobar privrednik# nadoknaditi /tetu# plaati zakupninu# uvati stvar# a nakon prestanka zakupa ju vratiti neo/teenu. Podzakup - ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome Prestanak - istek vremena# otkaz# propast stvari# iznimno i smrt. Posebne vrste zakupa, - zakup poljoprivrednog zemlji/ta - poljoprivredno zemlji/te je dobro od interesa za ;)# ima posebnu za/titu. Poeljno je da bude sklopljen u pisanom obliku $upis u zemlji/ne knjige( - zakup poslovnog prostora - poslovni prostori su zgrade# poslovne prostorije# garaa i garano mjesto. :bvezan je pisani oblik. @ko nije drugaije odre.eno ugovorom# zakupnik nema pravo poslovni prostor ili njegov dio dati u podzakup. Eeasing - kori&tenje tuih pokretnih $rjee nepokretnih% stvari, redovito vrlo velike vrijednosti i visoke tehnologije. 3ijek trajanja opreme u te!nikom smislu redovito mora biti dui od trajanja ugovora o leasingu - esto se ugovara obvezna zamjena opreme ako se tijekom trajanja ugovora znatno usavr/i te!nologija i oprema. ;azlikuju se, 1. operativni leasing - stranke ugovor mogu otkazati u svako vrijeme pa je trajanje ugovora redovito krae od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugovora. 1ato je i leasing naknada manja od vrijednosti predmeta ugovora pa davatelj leasinga ne moe iz ugovora amortizirati sve svoje investi ijske tro/kove. To je ugovor o djelominoj amortiza iji 2. finan ijski leasing - ugovor kojim stranke utvr.uju najmanji rok kori/tenja predmeta ugovora u kojem ni jedna stranka ne moe otkazati ugovor. Trajanje ugovora redovito se ugovara tako da ono odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskori/tenja 2

Page2

predmeta ugovora $amortiza ija(. +kupan iznos leasing naknade koju plaa korisnik vea je od nabavne ijene predmeta ugovora - korisnik snosi sve tro/kove i rizike vezane za preuzimanje i kori/tenje predmeta ugovora 0. izravni leasing - takav leasing?ugovor u kojem sudjeluju samo dvije strane, davatelj leasinga i primatelj# pri emu proizvo.a obino preuzima i obvezu servisiranja i isporuke rezervni! dijelova 9. neizravni leasing - sudjeluju barem tri subjekta, proizvo.a ili isporuitelj predmeta ugovora# davatelj i primatelj leasinga + sklopu +"<D;:<T@?a u :ttaTi 1*&&. godine donesena je =onven ija o me.unarodnom finan ijskom leasingu. Times!aring - ugovor o davanju turistikog objekta na vremensko ogranienje - davatelj se obvezuje predati na kori&tenje turistiki objekt i odravati ga, a korisnik je ovla&ten primljeni objekt rabiti u skladu s njegovom namjenom odreeni broj godina u odreenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga i cijeli iznos zakupnine platiti unaprijed. <nstitut times!aringa poeo je 1*5*. godine u =aui =ailani na )avajima. + na/em ga pravu nema# najblii je ugovoru o zakupu. U(o)or o na"mu Ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odreenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. "e obu!vaa ubiranje plodova. 2oe se zakljuiti na odre.eno i neodre.eno vrijeme. :bjekt - pokretnine i nekretnine. :blik - ako se radi o najmu nekretnine - obvezan je pisani oblik. :bveze najmodav a - predaja stvari# odravanje stvari i javni tereti# odgovornost za materijalne i pravne nedostatke. :bveze najmoprim a - uporaba stvari prema ugovoru# plaanje najamnine# povrat stvari. Podnajam - samo uz suglasnost najmodav a najmoprima moe iznajmljenu stvar dati u podnajam ili je nekome drugome prepustiti na uporabu. Prestanak - protek vremena# otkaz# propast stvari. "a raskid ugovora i snienje najamnine radi neodravanja ima najmoprima # dok najmodava ima pravo ugovor otkazati zbog protuugovorne uporabe i neplaanja najamnine. U(o)or o -"e%u Izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao &to je izrada ili popravak neke stvari, izvr&enje kakvog "izikog ili umjetnikog rada i slino, a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. To je dvostranoobvezan# naplatan i konsenzualan ugovor. 1a razliku ugovora o radu# sam rad nije vaan - vaan je rezultat rada. "aruitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla# ima pravo davati upute kad to odgovara naravi posla# a izvo.a mu je duan to omoguiti. <zvo.a - duan je upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koje mu je ovaj predao $osim ako naruitelj nije izriito za!tijevao da se djelo izradi od materijala koji mu je predao(. +z to# duan je napraviti djelo prema ugovoru i pravilima struke. + pravilu# nije duan posao obaviti osobno# osim ako to ne proizlazi iz ugovora ili naravi posla. :dgovara za osobe koje su po njegovom nalogu radile na poslu. :bvezuje se naruitelju predati izra.enu stvar. "aruitelj - treba primiti djelo i isplatiti naknadu. :dgovornost za nedostatke - naruitelj je duan pregledati djelo i o na.enim nedosta ima obavijestiti izvo.aa bez odlaganja. @ko se nedostatak pokae kasnije# duan je o tome izvo.aa obavijestiti u roku od mjese dana od otkrivanja - objektivni rok je 2 godine. 2

Page2

"aruitelj ima pravo za!tijevati otklanjanje nedostataka# snienje naknade# raskid ugovora i naknadu /tete. @ko je nedostatak velik naruitelj moe raskinuti ugovor i bez pret!odnog za!tijevanja otklanjanja nedostatka $X naknada /tete(. ;adi osiguranja naplate naknade izvo.a ima pravo zadranja na stvarima /to i! je napravio ili popravio# te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s njegovim radom. U(o)or o (raen"u Izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemlji&tu, ili na zemlji&tu ili postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. To je podvrsta ugovora o djelu. >ra.evina - zgrade# brane# mostovi# tuneliB "adzor - kao i kod ugovora o djelu. :dstupanje od projekta - samo uz pisanu suglasnost naruitelja $osim u sluaju !itni! i nepredvi.eni! radova( %ijena - odre.uje se po jedini i mjere ugovoreni! radova, jedinina cijena $npr. po m2( ili u ukupnom iznosu za ijelu gra.evinu $ukupno ugovorena cijena(. 2ogua je i izmjena ijene. +govor o gra.enju s odredbom Cklju u rukeD ? izvo.a se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu gra.evine. +govorena ijena pritom obu!vaa i vrijednost svi! nepredvi.eni! radova. @ko sudjeluje vi/e izvo.aa# oni prema naruitelju odgovaraju solidarno. "e iskljuuje mogunost poveanja ijene zbog promijenjeni! okolnosti# kao i plaanje naknadni! radova koje naruitelj dodatno narui. :dgovornost za nedostatke - spe ifinosti $za ostalo vrijede pravila ugovora o djelu(, - izvo.a odgovara za nedostatke gra.evine ako se pokau za vrijeme od 10 godina od predaje i primitka radova - odgovara i za nedostatke zemlji/ta na kojem je podignuta gra.evina $10 godina( osim ako ranije nije utvr.eno da je zemlji/te pogodno za gra.enje - isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak gra.evine ili zemlji/ta potjee od nekog nedostatka u projektu - odgovornost se ne moe ugovorom iskljuiti ni ograniiti a# osim naruitelju# odgovaraju i svakom drugom stje atelju gra.evine $rok je jedinstven - 10 godina( - izvo.a se u pravilu ne osloba.a odgovornosti ako je postupak po za!tjevima naruitelja - njegova se odgovornost moe smanjiti# a samo iznimno i iskljuiti U(o)or o o'&a) @-epo$ &uA /stavoprimac se obvezuje primiti stvar od ostavodavca da je uva i vrati kad je ovaj bude zatraio. :bjekt - samo tono odre.ene pokretne stvari $uvanje nekretnine moe se urediti ugovorima o posudbi# zakupu i najmu(. :stavodava ne mora biti vlasnik stvari. :stavoprima - uvati stvar kao svoju vlastitu $ako je uz naknadu onda kao dobar gospodarstvenik(. :n ne moe predati stvar drugome na uvanje bez pristanka ostavodav a. "ema pravo upotrebljavati stvar# duan ju je vratiti im ju ostavodava zatrai $zajedno sa svim plodovima i drugim koristima(# ima pravo na naknadu tro/kova i /tete i na naknadu ako je ugovorena. Posebni sluajevi ostave, - neprava ostava - u ostavu su dane zamjenjive stvari koje ostavoprima moe potro/iti te vratiti istu koliinu stvari iste vrste $na njegove odnose se primjenjuju pravila ugovora o zajmu# samo e glede vremena i mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi - ako ugovaratelji nisu ne/to drugo ugovorili(

Page2

ugostiteljska ostava - ugostitelj se smatra ostavoprim em glede stvari koje su gosti donijeli pa odgovara za nji!ov nestanak# uni/tenje i o/teenje $osim ako se to dogodilo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti# uzrokom u stvari# pona/anjem gosta ili osoba koje je on doveo ili su mu do/le u posjet(. +glav i i objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje# ograniuje ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli nemaju nikakav pravni uinak. +gostitelji imaju pravo zadranja na takvim stvarima.

U(o)or o u'!%a- 1&en"u 8avno skladi/te ? gospodarska organiza ija# uglavnom trgovako dru/tvo# koje se bavi poslovima smje/taja i uvanja robe# te je posebnim odobrenjem ovla/teno da na smje/tenu robu izdaje vrijednosne papire koji se zovu skladi/ni e 2oe obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. 8avno skladi/te treba poslovati na temelju poslovni! uvjeta# imati fiksirane tarife i voditi poslovne knjige. +govor o uskladi/tenju ? njime se obvezuje skladi&tar primiti i uvati odreenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovla&tene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. To je dvostranoobvezan# konsenzualan# naplatan# ad!ezijski nain sklapanja $pristupanjem poslovnim uvjetima skladi/ta(# obligatorno sklapanje na strani depozitara $moe odbiti sklapanje ugovora samo u odre.enim sluajevima(. 7kladi/ni a ? izvadak iz matine knjige za skladi/ni e koju vodi javno skladi/te kronolo/kim redom. 7astoji se iz 2 dijela ? priznani e i zaloni e. U(o)or o na%o(u (alogoprimac $mandatar% se obvezuje i ujedno ovla&uje poduzeti odreene poslove za raun nalogodavca $mandanta%. To je konsenzualan# uglavnom naplatan# neformalan ugovor. :bjekt ? razni poslovi "alogoprima , ? izvr/enje naloga po uputama $upute ? imperativne# fakultativne# indikativne( ? podno/enje izvje/taja i polaganje rauna ? odgovornost za kori/tenje nalogodaveva nov a ? ima zalono pravo na pokretnim stvarima i novanim iznosima nalogodav a radi osiguranja naknade i tro/kova "alogodava , ? predujmiti nalogoprim u ? platiti naknadu ? naknaditi tro/kove ? preuzeti obveze ? naknaditi /tetu Prestanak ugovora, ? odustankom nalogodav a ? otkazom nalogoprim a ? smru nalogoprim a ? smru nalogodav a ? prestankom pravne osobe ? li/enjem poslovne sposobnosti

Page2

U(o)or o pro-a"nom na%o(u Ugovorom o prodajnom nalogu obvezuje se nalogoprimac da pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za odreenu cijenu u odreenom roku ili da je u tom roku vrati nalogodavcu. Prodajni nalog ne moe se opozvati. 7tvar predana nalogoprim u ostaje nalogodaveva i on snosi rizik njezine sluajne propasti ili o/teenja# ali ne moe njome raspolagati dok mu ne bude vraena. @ko nalogoprima ne proda stvar i ne preda odre.enu ijenu nalogodav u do odre.enog roka# niti je vrati u tom roku# smatra se da je on stvar kupio. @li# njegovi vjerovni i ne mogu zaplijeniti stvar sve dok on ne isplati ijenu nalogodav u. U(o)or o &r(o) n'!om $a'&upan"u Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da e za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca, te da e, ako je tako ugovoreno, s treim osobama sklapati i ugovore u ime i za raun nalogodavca, a nalogodavac se obvezuje da e zastupniku za svaki ugovor kojeg je sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti proviziju. +govor o zastupanju sam po sebi ne ovla/uje zastupnika na sklapanje poslova s treima u ime i za raun zastupanog# nego je za to potrebna posebna ovlast. 7klopljeni posao ne obvezuje zastupnika# nego nalogodavatelja. =ada je ugovor sklopljen posredovanjem zastupnika# suugovaratelj nalogodavatelja moe valjano initi izjave koje se odnose na predmet ugovora i ostale izjave u vezi s ugovorom# kako nalogodavatelju tako i zastupniku. 1astupnik moe sklapati ugovore u ime i za raun nalogodavatelja ako je za to dobio, 1. generalnu $opu% ovlast $punomo% ? po kojoj moe poduzimati samo pravne poslove koji pripadaju u redovno poslovanje# ili 2. posebnu ovlast $punomo% ? po kojoj moe poduzimati i poslove koji ne pripadaju u redovito poslovanje# ali samo ako je posebi e ovla/ten za obavljanje jednog ili vi/e poslova 7vaki ugovor o zastupanju mora biti sklopljen u pisanom obliku Posebni je oblik odgovornosti pri ugovoru o zastupanju odgovornost del credere ? radi se o tome da zastupnik redovito ne odgovara nalogodavatelju za ispunjenje obveze iz ugovora s treima# no zastupnik se moe pisano obvezati da za to odgovara i u tom sluaju ima pravo na posebnu naknadu ? proviziju del redere. :sim /to je imenovan i formalan# ugovor o zastupanju je konsenzualan i dvostranoobvezni naplatni ugovor ? ubrajamo ga me.u ugovore o pruanju usluga i tipian je ugovor trgovakog prava. :bveze zastupnika, 1. brinuti o interesima nalogodavatelja i u svim poslovima koje poduzima duan je postupati s pozorno/u dobrog gospodarstvenika 2. drati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj 0. dati nalogodavatelju sve potrebne obavijesti o stanju na tri/tu 9. uvati poslovne tajne svog nalogodavatelja za koje je doznao u vezi s povjerenim poslom 4. nakon prestanka ugovora o zastupanju vratiti nalogodavatelju sve stvari koje mu je on dao na uporabu za vrijeme trajanja ugovora 5. na istom podruju za istu vrstu poslova ne raditi za drugog nalogodavatelja :bveze nalogodavatelja, 1. isplatiti zastupniku naknadu $proviziju( za ugovore sklopljene posredovanjem zastupnika# kao i za ugovore /to i! je sam zastupnik sklopio ako je za to bio ovla/ten. 1astupnik ima pravo na proviziju i za ugovore koje je nalogodavatelj 2

Page2

sam sklopio neposredno s klijetima koje je na/ao zastupnik. Pravo na proviziju stjee zastupnik kad je ugovor ispunjen ako nije drugaije ugovoreno# ali mu pravo na proviziju pripada i kad ugovor ostane neispunjen# ako su tome uzro i na strani nalogodavatelja. 3isinu provizije odre.uju stranke ugovorom# odnosno tarifom zastupnika# a inae se plaa uobiajena provizija u odre.enoj bran/i odnosno za odre.enu stvar 2. isplatiti posebne tro/kove koje je zastupnik uinio u korist nalogodavatelja ili na njegov nalog# 1astupnik nema pravo na naknadu redoviti! tro/kova# osim ako je drugaije ugovoreno 0. staviti zastupniku na raspolaganje odre.en materijal ili dokumenta iju potrebnu za obavljanje zastupniki! poslova 9. bez odlaganja obavijestiti zastupnika o svojoj odlu i o pri!vatu ili odbijanju sklapanja ugovora koji je pripremio zastupnik Prestanak ugovora ? ugovor se sklapa na dui rok i moe prestati istekom odre.enog roka# otkazom ili raskidom. =ad je ugovor o zastupanju sklopljen na odre.eno vrijeme# prestaje samim istekom vremena# no takav ugovor se moe i pre/utno produiti te se dalje smatra sklopljenim na neodre.eno vrijeme. =ad trajanje ugovora nije odre.eno niti se iz posla moe odrediti# svaka ugovorna strana moe izjaviti volju za prestanak ugovora ? otkaz mora biti pravodoban. To znai da ga se moe otkazati potraj svakog kalendarskog tromjeseja# a mora biti priopen najmanje mjese dana prije isteka tromjeseja. @ko je ugovor trajao najmanje tri godine# otkaz mora biti priopen najmanje dva mjese a prije isteka kalendarskog tromjeseja. 7tranke mogu i drugaije odrediti rokove otkaza i prestanka ugovora# odnosno da rok izme.u otkaza i ugovora ne smije biti krai od mjese dana. 8edna stranka moe drugoj izjaviti i da raskida ugovor ? pri ugovoru o zastupanju svaka stranka moe ugovor raskinuti bez otkaznog roka# ali mora navesti ozbiljne razloge za raskid. @ko je izjava o raskidu uinjena bez ozbiljni! uzroka# ona se smatra otkazom s redovnim otkaznim rokom. :zbiljne uzroke stranke mogu same ugovoriti# a ako to ne uine utvr.uje i! sud. 7trana koja je dala izjavu o raskidu ima pravo na naknadu /tete ako je raskid bio opravdan. Pri ugovoru o zastupanju# ako je nalogodavatelj raskinuo ugovor# a raskid je neosnovan# zastupnik ima pravo na naknadu /tete zbog izgubljene provizije. @ko je zastupnik neosnovano raskinuo ugovor# pravo na naknadu /tete pripada nalogodavatelju. U(o)or o po're-o)an"u Ugovorom o posredovanju posrednik se obvezuje da e nastojati nai i dovesti u vezu s nalogodavcem treu osobu kako bi nalogodavatelj i trea osoba pregovarali o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti posredniku odreenu naknadu ako ugovor bude sklopljen. Posrednik ne prima od treega za nalogodavatelja ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog njegovim posredovanjem# osim ako za to dobije posebnu punomo. "alog za posredovanje moe nalogodavatelj opozvati u svako doba osim ako se toga nije odrekao i ako opoziv nije protivan naelu savjesnosti. "alogodavatelj nije duan pristupiti pregovorima ni sklapanju ugovora s osobom koju mu je posrednik na/ao# ali e posredniku odgovarati za /tetu ako je postupio protivno naelu savjesnosti i po/tenja. +govor o posredovanju ima slinosti s ugovorom o djelu# a ujedno je i oblik ugovora o nalogu

Page2

<ako je pravilo da posrednik ima pravo na naknadu samo ako je na temelju ugovora o posredovanju sklopljen odre.eni ugovor izme.u komitenta i treeg# posrednik i komitent mogu ugovoriti da e posrednik imati pravo na nagradu premda je njegovo nastojanje ostalo bez rezultata ? na takav se ugovor primjenjuju odredbe ugovora o djelu jer se mijenja kriterij po kojem posrednik stjee naknadu. :dredbe ugovora o nalogu primjenjuju se na ugovor o posredovanju i bez posebnog pozivanja ako nema odgovarajui! posebni! odredaba o posjedovanju# jer je nalog temelj i ugovora o posredovanju +nato svemu# ugovor o posredovanju nije mje/oviti ugovor. :sim /to je imenovani# on je i neformalni# konsenzualan i naplatan. :bveze posrednika, 1. traiti s pozorno/u dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje odre.enog ugovora i nalogodavatelja na nju upozoriti 2. ako se na to posebno obvezao ? posredovati u pregovorima i nastojati da se sklopi ugovor# a ako ne uspije u svom nastojanju i usprkos potrebnoj briljivosti ? nije odgovoran 0. obavijestiti nalogodavatelja o svim okolnostima vanima za nakanjeni posao koje su mu bile poznate ili su mu morale biti poznate 9. voditi posebnu knjigu $posredniki dnevnik(# ubiljeiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati propisani izvadak iz te knjige. Taj posredniki list slui strankama kao dokaz da je neki ugovor sklopljen djelovanjem posrednika# a ako nije izdan posredniki list# to ne utjee na valjanost ugovora 4. nadoknaditi svaku /tetu nalogodavatelju# odnosno treoj osobi koju bi one pretrpjele njegovom krivnjom Posrednik koji protivno ugovoru ili interesu nalogodavatelja radi za drugu stranu# gubi pravo na posredniku naknadu i tro/kove. :bveze nalogodavatelja, 1. isplatiti posredniku naknadu makar ona i nije ugovorena $ako nije ugovorena drugaije# odredit e ju sud( 2. posrednik stjee pravo na naknadu u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao# pa ak i ako je on nevaljan ako posrednik za razlog nevaljanosti nije znao 0. posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju stranaka moe za!tijevati od svake stranke samo polovi u posrednike nagrade# ako drugaije nije ugovoreno# a o interesima obiju stranaka duan je brinuti s pozorno/u dobrog gospodarstvenika "alogodavatelj je duan isplatiti posredniku tro/kove ako je ugovorom o posredovanju tako odre.eno# pa ak i u sluaju da ugovor nije sklopljen ? inae posrednik nema pravo na tro/kove uinjene u ispunjenju naloga U(o)or o puno)%a1Du 1astupnik ? osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. 3rste zastupstva, (eposredno ? u pravnom smislu. "eposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim oitovanjem volje u ime i za raun zastupanog 'osredno ? zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime# ali za raun zastupanoga. Flementi ugovora o punovla/u, 1( nalog ? jedna strana nalae drugoj strani da za nju obavi neki posao# a druga strana se pri!vatom naloga obvezuje na njegovo izvr/enje

Page2

2( punomo ? nalogodaveva izjava upuena treim osobama kojom se daje ovla/tenje punomoniku da sklapa pravne poslove u ime i za raun opunomoitelja 0( zastupanje +govor o punovla/u ? konsenzualan ugovor koji nastaje kad opunomoitelj dade nalog i punomo punomoniku da sklapa pravne poslove u ime i za raun opunomoitelja, a ovaj na to pristane. 3rste punovla/a, ? spe ijalno ? za odre.eni pravni posao ? generino ? za ijelu vrstu pravni! poslova ? generalno ? sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja Prekoraenje ovla/tenja ? opunomoitelja ne obvezuje# osim ako ga naknadno ne odobri $rati!abi ija(. Punomonik, ? izvr/iti nalog prema uputama $u pravilu osobno( ? odstupanje samo uz suglasnost opunomoitelja ? podnijeti izvje/taj na za!tjev opunomoitelja ? ima pravo na naknadu za svoj trud :punomoitelj, ? naknaditi punomoniku tro/kove ? preuzeti obveze /to i! je punomonik uzeo za sebe obavljajui posao ? punomonik ima zakonsko zalono pravo na novanim iznosima koje je naplatio za raun opunomoitelja i drugim stvarima radi osiguranja svoje trabine na ime naknade i tro/kova Prestanak ugovora ? izvr/enje naloga# istekom roka# odustankom opunomoitelja# otkazom punomonika# smru J prestankom postojanja pravne osobe# steajem i li/enjem poslovne sposobnosti# opozivom punomoi U(o)or o !om ' " Ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da e uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za raun komitenta. To je dvostranoobvezni# konsenzualan# naplatni# neformalan ugovor. "alog ? vaan element ovog ugovora $primjena pravila ugovora o nalogu( =omisionaru ne treba punomo jer sklapa poslove u svoje ime $posredni zastupnik( ? naje/e se radi o kupnji ili prodaji ? komisiona kupnja9prodaja =omisionar ? uvanje i osiguranje robe# obavijest o stanju robe# o promjenama na robi# priopavanje komitentu imena suugovaratelja# polaganje rauna# odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja samo ako je posebno jamio da e on svoje obveze ispuniti $del redere komisija(. <ma zalono pravo na robi radi naplate svoji! trabina prema komitentu# kao i pravo na proviziju $nagradu(. =omitent ? isplatiti proviziju# naknaditi tro/kove# predujmiti komisionaru. U(o)or u &ur $mu 1. +govor o organiziranju putovanja - organizator se obvezuje pribaviti putniku skup usluga koje se sastoje od prijevoza# boravka i ostali! usluga koje su s njim povezane# a putnik se obvezuje organizatoru platiti ukupnu ijenu. Temeljem ugovora agen ija?putnik# agen ija zakljuuje jo/ najmanje dva ugovora, agen ija?prijevoznik i agen ija?!otelijer. @gen ija prilikom sklapanja ugovora izdaje putniku potvrdu koja mora sadravati mjesto i nadnevak kada je izdana# tko je organizator putovanja# ime putnika# mjesto i nadnevak poetka i 2

Page2

Page2

zavr/etka putovanja# nune podatke o prijevozu... 3aljanost ugovora ne ovisi o postojanju potvrde i njezinu sadraju# ali agen ija odgovara za /tetu koju je putnik pretrpio zbog neizdavanja potvrde ili netonosti podataka. :rganizator putovanja ne moe ograniiti ili iskljuiti svoju odgovornost iz ugovora# ali organizator umjesto toga moe pisano ugovoriti s putnikom najvi/i iznos naknade uz uvjet da on nije u oitom nerazmjeru sa /tetom ? ta se klauzula ne primjenjuje ako je organizator /tetu uzrokovao s namjerom ili iz grube nepozornosti. - po svojim obiljejima# ugovor je imenovani# neformalni# konsenzualni# dvostranoobvezni i naplatni - :;>@"<1@T:; putovanja je duan# osim davanja usluga predvi.eni! ugovorom# dati obavijesti o ijenama i uvjetima# uvati podatke koje dobije o putniku i njegovoj prtljazi# razmjerno sniziti ijenu ako su usluge nepotpuno ili nekvalitetno ispunjenje $uz uvjet da je putnik podnio prijavu organizatoru u roku & dana od zavr/etka putovanja( i nadoknaditi /tetu jer za!tjev za snienje ijene ne utjee na za!tjev za naknadu /tete. =ada organizator putovanja sam obavlja i ostale usluge# odgovara za /tetu nanesenu prema normama koje se odnose na te usluge. =ada organizator povjerava ispunjenje treima# putniku odgovara organizator za /tetu koja je nastala zbog djelominog ili potpunog neispunjenja. - P+T"<= je duan platiti ugovorenu ijenu# dostaviti sve tone podatke potrebne za organiziranje putovanja te voditi brigu da on osobno# njegove isprave i prtljaga ispunjavaju uvjete koje za!tijevaju administrativni propisi - ako nije izriito iskljueno ugovorom# putnik moe odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama# uz uvjet da ta osoba zadovoljava posebne za!tjeve predvi.ene za odre.eno putovanje i da putnik nadoknadi organizatoru tro/kove uzrokovane zamjenom. :rganizator samo ponekad moe traiti poveanje ijene# a ako je ono vee od 10 posto# putnik moe traiti vraanje uplaenog i raskinuti ugovor bez obveze na naknadu /tete - :D+7T@"@=, putnik moe odustati na dva naina ? pravodobni odustanak je onaj koji je izjavljen u razumnom roku prije poetka putovanja i tada organizator ima pravo na naknadu administrativni! tro/kovaQ nepravodobni odustanak ? neposredno prije putovanja kada organizator moe traiti naknadu u odre.enom postotku. @ko putnik odustane nakon poetka putovanja# organizator ima pravo na puni iznos ijene ili samo na naknadu tro/kova ako je uzrok vi/a sila ili je putnik odnosno organizator na/ao odgovarajuu zamjenu. :rganizator moe odustati kada nakon ili za vrijeme sklapanja ugovora nastupe izvanredne okolnosti i ako se nije prikupio najmanji broj putnika predvi.en u potvrdi o putovanju# s tim da putnik o tome bude obavije/ten pet dana prije puta 2. Posredniki ugovor o putovanju ? posrednik se obvezuje da u ime i za raun putnika sklopi bilo ugovor o organiziranju putovanja# bilo ugovor o ispunjenju jedne ili vi/e posebni! usluga koje omoguuju ostvarenje nekog putovanja ili boravka# a putnik se obvezuje za to platiti naknadu 0. +govor o raspolaganju ugostiteljskim smje/tajem $+govor o alotmanu( ? ugovorom o alotmanu ugostitelj se obvezuje tijekom odre.enog vremena staviti na raspolaganje putnikoj agen iji odre.en broj leajeva u odre.enom objektu# pruiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agen ija i platiti joj odre.enu proviziju. Putnika agen ija se obvezuje ugostitelju da e nastojati popuniti njegove kapa itete odnosno obavijestiti ga u odre.enim rokovima da to ne moe uiniti te da e platiti ugovorenu ijenu za pruene usluge. @ko nije drugaije ugovoreno# smatra se da su ugostiteljski kapa iteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu.

Page2

Putnika agen ija mora obavje/tavati ugostitelja o svemu# pridravati se ugovoreni! ijena# platiti ijenu i izdati pisanu ispravu osobama koje /alje ugostitelju. +gostitelj je duan preuzeti obvezu o pri!vatu putnika# odbiti svaku drugu putniku agen iju# putni ima koji dolaze preko agen ije dati istu ijenu kao i onima s kojima je neposredno sklopio ugovor# platiti agen iji proviziju na promet ostvaren temeljem ugovora o alotmanu. Poseban oblik ugovora o alotmanu je onaj s Ygaran ijom punjenjaY ? obveza putnike agen ije na punjenje kapa iteta ugostitelja u tom je ugovoru tono unaprijed utvr.ena jer ona nema pravo da pravodobnim obavje/tavanjem o nemogunosti popunjavanja kapa iteta otkae ugovor u jelini ili djelomino. :bveza agen ije sastoji se u tome da je duna platiti !otelijeru naknadu za neiskori/ten leaj i dan u fiksnom iznos ? obino 40 do '4 posto vrijednosti neiskori/teni! usluga. 9. +govor o ugostiteljskoj ostavi ? tim se ugovorom ugostitelj ostavoprimatelj obvezuje primiti pokretnu stvar od gosta ostavodavatelja koju je on donio sa sobom u ugostiteljski objekt# te ju uvati i vratiti kada je gost zatrai. +gostitelji odgovaraju za nestanak stvari ili nji!ovo o/teenje# ali najvi/e do iznosa /to ga posebnom opom odlukom utvr.uje 3lada ;). :dgovara za punu naknadu ako je /teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. >ost je duan prijaviti nestanak ili o/teenje im za nji! dozna# inae mora dokazati da je /teta nastala krivnjom ugostitelja. "ikakav uinak nemaju objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje# ograniava ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli. +gostitelji koji primaju goste na noenje imaju pravo zadrati stvari koje su gosti donijeli do potpune naplate potraivanja. :dgovornost ugostitelja se iskljuuje u sluaju nastupanja vi/e sile# zbog nekog uzroka na samoj stvari# ako su stvari nestale ili su o/teene pona/anjem samog gosta odnosno pona/anjem osoba koje je on doveo ili su mu do/le u posjet. 4. "eimenovani ugovori u turizmu a( ugovor o !otelskim uslugama ? tim su ugovorom obu!vaene tri inai e, izravni ugovor o !otelskim uslugama# agen ijski ugovor o !otelskim uslugama i ugovor o alotmanu. <zravnim ugovorom o !otelskim uslugama obvezuje se ugostitelj da e gostu koji od njega to izravno zatrai pruiti privremeni smje/taj i uzgredne usluge u objektima pod njegovim nadzorom# a gost se obvezuje za pruene usluge platiti ijenu. Posrijedi je uvijek izravan odnos gost?!otelijer. @gen ijski ugovor o !otelskim uslugama je onaj kojim se !otelijer obvezuje da e na za!tjev putnike agen ije za njezine klijente rezervirati smje/taj i ostalo# po ugovorenim ijenama# a putnika se agen ija obvezuje platiti. @ko usluge plaa izravno korisnik# obvezuje se izdati turistiku uputni u $vou !er(. Taj ugovor ima dvije inai e# a razlikuju se po tome odnose li se na individualne goste ili skupinu gostiju. ;azlika u odnosu na ugovor o alotmanu je u tome /to se kod alotmana ugovor sklapa za vei broj skupina# a kod ovog ugovora od sluaja do sluaja. 8ednako tako# kod alotmana se radi o rezerviranim uslugama za ijelo vrijeme trajanja ugovora# a kod ovog ugovora je smje/tan i ostalo rezervirano od..do. +govor o !otelskim uslugama se sklapa na krae vrijeme# a ugovor o alotmanu se sklapa na dui rok. =od alotmana usluge plaa agen ija# a kod ovog ugovora ili agen ija ili gost. @gen ijski ugovor moe sklopiti bilo kakva putnika agen ija# dok ugovor o alotmanu to mogu samo velike putnike agen ije $tour operators(. b( ugovor o smje/taju u turistikim apartmanima ( ugovor o uslugama kampiranja

d( ugovor o uslugama pre!rane i toenja pia ? ugostitelj se obvezuje pruiti gostu usluge davanja !rane i pia prema narudbi# a gost se za to obvezuje platiti naknadu. < taj je ugovor vrsta ugovora o ugostiteljskim uslugama pa se i na njega primjenjuju opa pravila zajednika za sve takve ugovore. 2oe se sklopiti izravno# ili preko putnike agen ije. +govor je neimenovan# konsenzualan# dvostranoobvezan# naplatan i neformalan. U(o)or o % cenc " Ugovorom o licenciji obvezuje se davatelj licencije ustupiti stjecatelju licencije u cijelosti ili djelomino pravo iskori&tavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije se obvezuje da e mu za to platiti odreenu naknadu. +govor o li en iji je imenovan# formalan jer mora biti sklopljen u pisanom obliku# konsenzualan jer je za valjanost ugovora dostatno da su se stranke sporazumjele o bitnim sastoj ima# dvostranoobvezan i naplatan. 6itni sastoj i su predmet li en ije i naknada. <z 1::?a proizlazi da su predmet ugovora o li en iji izum $pronalazak(# te!niko znanje i iskustvo $tzv. knoT?!oT(# industrijski uzorak $dvodimenzionalna tvorevina( i model $trodimenzionalna tvorevina( te robni i usluni ig :blije proizvoda mora biti novo i osobito# a pri nji!ovoj o jeni ono je uinjeno dostupnim javnosti ako je objavljeno slijedom prijave ili priznanja industrijskog oblija# izlagano ili rabljeno na tri/tu ili otkriveno na drugi nain :bli i, 1. iskljuiva 0 neiskljuivaQ iskljuiva postoji onda ako stje atelj li en ije stjee iskljuivo pravo iskori/tavanja predmeta li en ije# /to mora biti izriito ugovoreno. 6ez posebnog dogovora ugovorom o li en iji iskljuiva se li en ija ne prenosi. Davatelj li en ije pri iskljuivoj li en iji ne moe ni u kom obliku sam iskori/tavati predmet li en ije ni njegove pojedine dijelove# niti to moe povjeriti nekom drugom u grani ama prostornog vaenja li en ije. "eiskljuivom se li en ijom predmet ugovora o li en iji moe dati treima na kori/tenje. @ko u ugovoru nije istaknuto o kakvoj je li en iji rije# smatra se da se radi o neiskljuivoj. 2. ograniena 0 neogranienaQ temeljno je pravilo na/eg prava da je li en ija prostorno ograniena na ijelo dravno podruje ako ugovorom o li en iji nije prostorno ogranieno pravo iskori/tavanja predmeta li en ije. Pri ugovaranju prostorno ograniene li en ije stranke moraju voditi brigu da se njome ne naru/ava jedinstveno tri/te ;) jer bi u tom sluaju takvi ugovori bili ni/tetni# odnosno poni/tenje bi mogao traiti i svaki trei 0. podlicencija ? ugovor kojim stje atelj li en ije moe pravo iskori/tavanja li en ije ustupiti drugome# pri emu se u na/em 1::?u razlikuju iskljuiva i neiskljuiva li en ija. Prema na/em pravu# stje atelj iskljuive li en ije moe sklopiti ugovor o podli en iji ako nije ne/to drugo ugovoreno. =od iskljuive li en ije se moe ugovoriti zabrana davanja podli en ije# odnosno samo uz dopu/tenje davatelja li en ije. 7tje atelj neiskljuive li en ije nema pravo iskori/tavanja predmeta li en ije ustupiti treem# ali se mogunost davanja u podli en iju moe s davateljem izriito ugovoriti. @ko je podli en ija dana bez pristanka davatelja li en ije# on moe otkazati ugovor o li en iji bez otkaznog roka. :bveze davatelja, ? u odre.enom roku predati stje atelju predmet li en ije i svu dokumenta iju za praktinu primjenu ? dati stje atelju sve upute potrebne na uspje/no iskori/tavanje predmeta li en ije ? garantirati stje atelju te!niku izvedivost i uporabljivost predmeta li en ije

Page2

jamiti da pravo iskori/tavanja predmeta ugovora pripada njemu# da nema tereta i da iskori/tavanje nije ogranieno u korist nekog treeg :bveze stje atelja, ? platiti davatelju ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain odre.en ugovorom ? iskori/tavati predmet na ugovorni nain# u ugovorenom opsegu i u ugovorenim grani ama ? uzdrati se od kori/tenja naknadni! usavr/avanja ? uvati predmet li en ije u tajnosti i onda kad se ne radi o patentiranom izumu# nego o nepatentiranom izumu ili tajnom te!nikom iskustvu i znanju ? obiljeiti robu oznakom iz koje je vidljivo da se radi o proizvodu proizvedenom po li en iji ? kada se naknada odre.uje ovisno o opsegu iskori/tavanja predmeta li en ije# podnositi izvje/a o opsegu iskori/tavanja predmeta li en ije i obraunati naknadu svake godine ako ugovorom nije odre.en krai rok Prestanak ? protekom vremena# otkazom ugovora $ako otkazni rok nije odre.en ugovorom# on iznosi /est mjese i s tim da davatelj li en ije ne moe otkazati ugovor tijekom prve godine njegova vaenja. Poseban razlog# bez otkaznog roka# je sluaj da stje atelj da podli en iju bez dopu/tenja davatelja( i raskidom ugovora $pri likvida iji ili steaju stje atelja li en e. @ko to ne uini# ugovor prestaje okonanjem postupka steaja ili likvida ije. :d tog prestanka razlikuje se prestanak stje atelja zbog statusni! promjena# pri emu postoji pravni slijednik ili slijedni i stje atelja li en ije koji produuju njegovu djelatnost(. U(o)or o !once' " U naj&irem smislu koncesija predstavlja akt vlasti jedne drave kojom se graanima te drave, drugoj dravi ili stranim dravljanima dopu&ta na njezinu podruju obavljati odreene djelatnosti, za koje esto inae postoji zabrana. ? politika kon esija ? obino se utvr.uje u ugovorima izme.u drava ? gospodarske kon esije ? podjeljuju se ugovorom izme.u drave i kon esionara koji nije druga drava 7adraj ugovora o kon esiji moe biti vrlo razliit i ovisi o dugoronim iljevima koji se ele postii. )rvatski 1akon o kon esijama ne ure.uje politike nego samo gospodarske kon esije, 1. kon esije o iskori/tavanju prirodni! bogatstava i drugi! dobara ? postoji razlika izme.u neobnovljivog i obnovljivog prirodnog bogatstva 2. kon esije na pravo obavljanja odre.eni! djelatnosti ? tu se radi i o dravnom monopolu na odre.ene gospodarske djelatnosti ija proizvodnja i distribu ija ostaju u dravnim rukama# odnosno drava daje kon esije za obavljanje takvi! djelatnosti =on esija se moe dati domaoj i stranoj# fizikoj ili pravnoj osobi# na odre.eno ili neodre.eno vrijeme# ali najdue do ** godina. 1a pojedine kon esije 3lada ;) moe posebnom odlukom odrediti porezne i arinske olak/i e. :dluku o kon esijama donosi 1astupniki dom 7abora ;) ako posebnim zakonom nije drugaije odre.eno ? to bi moglo biti i neko ministarstvo# opinska skup/tina i slino 1astupniki dom 7abora moe ovlastiti 3ladu na dono/enje odluke o kon esiji 1akonom se ne utvr.uje minimum sadraja ugovora o kon esijama# nego se samo propisuje da se njime moraju osigurati odgovarajua jamstva za ostvarenje gospodarske svr!e kon esije u skladu s interesima ;) >aran ije mogu biti razliite ? polog odre.ene svote u ban i koju odredi davatelj kon esije# bankovne garan ije# !ipoteka nad imovinom kon esionara i slino. =on esije se ne daju iz karitativni! pobuda pa odredbe o naknadi# nain plaanja# rokovi# vrsta valute i ostalo ine znatan dio sadraja ugovora. 2

Page2

2ogunost da u eksploata iji domai! bogatstava sudjeluje i domae dru/tvo moe se ostvariti tako da drava u odobrenju odredi !oe li i koji domai subjekti trebaju sudjelovati u pot!vatu# odnosno da bez subjekta sa sjedi/tem u ;) nee dati kon esiju :sim u opem propisu 1:=?a# odredbe o kon esijama nalaze se i u posebnim propisima kao leP spe ialis kojima se ure.uju odre.ene djelatnosti. U(o)or o pr "e)o$u Ugovorom o prijevozu prijevoznik se obvezuje prevesti u odreeno mjesto neku osobu ili neku stvar, a putnik ili po&iljatelj se obvezuje za obavljeni prijevoz platiti odreenu naknadu. 7 obzirom na vrste prijevoza postoje, 1. ugovor o prijevozu stvari eljezni om 2. ugovor o prijevozu stvari u pomorskoj i unutra/njoj plovidbi 0. ugovor o prijevozu stvari u estovnom prometu 9. ugovor o prijevozu stvari u zranoj plovidbi 1:: sadri samo ope norme koje se primjenjuju na sve te ugovore# a posebni su obli i ugovora /to i! za!tijevaju pojedine vrste prijevoza ure.eni posebnim zakonima. 1ajednike odredbe, ? subjekti su prijevoznik i po/iljatelj# odnosno prijevoznik i putnik ? prijevoznik je fizika ili pravna osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim poslovanjem# ali i svaka druga osoba koja na temelju ugovora o prijevozu obavlja prijevoz uz naknadu ? osoba koja besplatno prevozi neku osobu ili stvar ne smatra se prijevoznikom i ne odgovara za /tetu kao prijevoznik ? visina naknade za prijevoz odre.uje se# po pravilu# tarifom ili kojim drugim aktom# i vea se naknada ne moe ugovoriti ? naknada se moe utvrditi i ugovorom# a ako nije utvr.ena ni tarifom ni ugovorom# prijevoznik ima pravo na uobiajenu naknadu za odre.enu vrstu prijevoza ? prijevoznik ne moe odustati od ugovora o prijevozu# a putnik i po/iljatelj mogu ako najave odustanak prije poetka prijevoza# ili ako odustanu zbog zaka/njenja ili odbijanja prijevoznika da obavi prijevoz ? ako po/iljatelj i putnik odustanu prije nego je prijevoz zapoeo# duni su nadoknaditi /tetu koja je zbog toga nastala prijevozniku ? ako je prijevoznik toliko zakasnio s prijevozom da druga strana vi/e nema interes# ili kad prijevoznik nee ili ne moe obaviti prijevoz# putnik ili po/iljatelj moe za!tijevati povrat naknade za prijevoz ? ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje po/iljatelju ili drugoj osobi da e stvari prevesti do mjesta koje je ugovoreno i tamo i! predati primatelju# a po/iljatelj se obvezuje na plaanje naknade :bveze po/iljatelja, ? zapakirati stvari na propisan ili uobiajen nain kako se ne bi ugroavala sigurnost ljudi i dobara i kako ne bi nastala materijalna /teta ? prijevoznik je duan upozoriti po/iljatelja na nedostatke koji se mogu opaziti jer inae odgovara za o/teenje po/iljke zbog nepropisnog pakiranja ? ne smije primiti po/iljku ako su nedosta i pakiranja takvi da ugroavaju sigurnost osoba ili dobara ? ako zbog nedostataka u pakiranju nastane /teta drugim osobama i nji!ovim stvarima koje se nalaze kod prijevoznika# za /tetu odgovara prijevoznik ? po/iljatelj mora izvijestiti prijevoznika o svim poda ima koji se odnose na po/iljku ? ako zbog propu/tanja izvje/a ili davanja lani! podataka prijevozniku nastane /teta# po/iljatelj ju je duan nadoknaditi 2

Page2

Page2

? po/iljatelj je duan platiti naknadu i tro/kove u vezi s prijevozom :bveze prijevoznika, ? temeljna mu je obveza obaviti prijevoz ? no# ima i obvezu izdavanja tovarnog lista# teretni e ili potvrde o primitku stvari na prijevoz ? tovarni list je prijevozna isprava u eljeznikom# estovnom i zranom prijevozu ? za prijevoz morem se izdaje teretni a $konosman(# a za prijevoz u unutra/njoj plovidbi teretni a ili tovarni list 7adraj tovarnog lista, 1. mjesto i nadnevak sastavljanja 2. naznaku odredi/nog kolodvora koji mora odgovarati imeniku eljezniki! kolodvora 0. ime i prezime ili naziv po/iljatelja te njegov potpis koji moe biti zamijenjen posebnim peatom 9. ig otpremnog kolodvora 4. iznos prijevozni! i ostali! tro/kova 5. potpis isprava koje se prilau uz tovarni list ? moe sadravati i druge podatke ? tovarni list je tiskani obraza # izdaje se u najmanje tri primjerka ? iako tovarni list nije javna isprava ni vrijednosni papir# njegovo postojanje izaziva odre.ene pravne uinke Teretni a je isprava o pomorskom prijevozu kojom brodar potvr.uje da je stvari primio na prijevoz i da e i! na odredi/tu predati zakonitom imatelju isprave 7astoj i teretni e, 1. naziv i sjedi/te tvrtke ili ime i prebivali/te brodara koji izdaje teretni u 2. ime i ostali poda i o identitetu broda 0. naziv i sjedi/te tvrtke ili ime i prebivali/te kr atelja 9. naziv i sjedi/te tvrtke ili ime i prebivali/te primatelja# ili oznaku Ypo naredbiY ili Yna donositeljaY 4. ime luke odredi/ta ili podatak o mjestu ili vremenu gdje ili kada e se odrediti luka odredi/ta 5. koliina tereta prema broju komada# teini# obujmu ili drugoj jedini i mjere ve prema vrsti tereta '. vrsta tereta i oznake koje se na njemu nalaze &. stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu *. mjesto i nadnevak tereta i izdavanja teretni e Teretni u izdaje brodar i potpisuje ju osobno ili preko punomonika Teretni a ima trostruko znaenje, 1. njome se potvr.uje da postoji ugovor o prijevozu 2. slui kao dokaz da je brodar primio teret na prijevoz 0. njome se utvr.uje pravni odnos prema primatelju stvari ;aspolagati teretni om znai raspolagati robom na koju ona glasi# a prenositi se moe esijom# indosamentom i predajom Teretni a je vrijednosni papir pa tko raspolae teretni om raspolae i robom na tri/tu i u prijevozu Prijevoznik mora obavijestiti po/iljatelja o svim okolnostima koje bi utje ale na prijevoz i postupiti prema uputama koje od njega dobije Tijekom prijevoza stvar se moe izgubiti ili o/tetiti ? ope je pravilo da prijevoznik odgovara od trenutka preuzimanja do predaje Prijevoznik se osloba.a ako dokae da su gubitak ili o/teenja nastali zbog, a( radnje ovla/tene osobe b( svojstva same po/iljke

( uzroka koji se nisu mogli predvidjeti# izbjei ili ukloniti "jegova je odgovornost objektivna# odnosno ne odgovara samo kada je kriv ? ta se odgovornost ne moe iskljuiti niti smanjiti ugovorom o prijevozu# opim uvjetima prijevoza# tarifama ili bilo kojim drugim aktom ? takva je odredba ni/tetna "o# stranke se mogu sporazumjeti o najvi/oj svoti naknade koju plaa prijevoznik ako se po/iljka izgubi ili o/teti# te ako naknada nije u oitom nerazmjeru sa /tetom Prijevoznik je obvezan primatelja izvijestiti bez odga.anja aktom o prispijeu po/iljke i staviti mu po/iljku na raspolaganje Primatelj je duan isplatiti i tro/kove kojima je po/iljka optereena# ako ne/to drugo nije utvr.eno ugovorom ili tovarnim listom ? ta obveza dospijeva preuzimanjem po/iljke i tovarnog lista @ko primatelj smatra da nije duan isplatiti onoliko koliko prijevoznik za!tijeva# moe se pravima iz ugovora koristiti samo onda ako kod suda poloi sporni iznos 1ajednika obveza prijevoznika i primatelja je utvr.ivanje istovrsnosti i stanja po/iljke @ko nije istovrsna# primatelj po/iljku treba vratiti prijevozniku i za!tijevati istovrsnu po/iljku @ko prijevoznik nije u stanju isporuiti po/iljku u vremenu predvi.enom za odre.enu vrstu prijevoza# smatra se da je po/iljka izgubljena i prijevoznik odgovara za naknadu /tete U(o)or o o&prem @1pe- c "aA /tpremnik se obvezuje radi prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za raun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvr&enje prijevoza te obaviti ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu. @ko je ugovorom predvi.eno# otpremnik moe sklopiti ugovor o prijevozu i poduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodav a. "alogodava moe po svojoj volji odustati od ugovora# ali je u tom sluaju duan nadoknaditi otpremniku sve tro/kove /to i! je do tada imao i isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotada/nji rad. "a odnose nalogodav a i otpremnika koji nisu ure.eni u ovom odjeljku na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o ugovoru o komisiji i ugovoru o trgovinskom zastupanju. :tpremnik je duan upozoriti nalogodav a za nedostatke u njegovu nalogu# posebno one koji ga izlau veim tro/kovima ili /teti. Tako.er# duan je uvati interese nalogodav a i postupati po njegovim uputama. :dgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugi! osoba s kojima je u izvr/enju naloga sklopio ugovor# ali ne odgovara i za nji!ov rad osim ako tu odgovornost nije preuzeo. :tpremnik koji je izvr/enje naloga povjerio drugom otpremniku umjesto da ga sam izvr/i# odgovara za njegov rad. 7ve te odgovornosti ne mogu se ni iskljuiti ni ograniiti. :tpremnik moe u izvr/enju dobiveni! naloga organizirati zbirnu otpremu# osim ako je ugovorom to iskljueno. @ko takvom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodav a# ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. + sluaju zbirne otpreme odgovara za gubitak ili o/teenje do kojeg ne bi do/lo da nije bilo zbirne otpreme. ;adi osiguranja naplate# otpremnik ima zalono pravo na stvarima predanim radi otpremanja sve dok i! dri ili dok u rukama ima ispravu s pomou koje moe njima raspolagati. =ad je u izvr/enju otpreme sudjelovao i drugi otpremnik# on je duan brinuti se o naplati trabina i ostvarenju zalonog prava pret!odni! otpremnika. "alogodava - duan je isplatiti naknadu prema ugovoru# a ako nije ugovorena onda onu koja je odre.ena tarifom ili drugi! opim aktom. @ko ni toga nema# naknadu odre.uje sud. "aknada se isplauje po izvr/enju ugovora. Tako.er# duan je obavijestiti otpremnika o svojstvima stvari kojima moe biti ugroena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena /teta. 2ora ga obavijestiti i kad se u po/ilj i nalaze drago jenosti i priopiti mu nji!ovu vrijednost. Page2 2

U(o)or o 'p & )an"u ro.e u'%u(e 2edna ugovorna strana $izvr&itelj ispitivanja% obvezuje se struno i nepristrano obaviti ispitivanje robe i izdati ispravu o tome $certi"ikat%, a druga strana $naruitelj ispitivanja% obvezuje se za izvr&eno ispitivanje platiti naknadu. <spitivanje se moe sastojati u utvr.ivanju identiteta# kakvoe# koliine i drugi! svojstava robe. <zvr/itelj ispitivanja je duan kontrolu izvr/iti u opsegu i na nain koji su odre.eni u ugovoru# a ako ni/ta nije odre.eno onda u opsegu i na nain koji odgovaraju naravi stvari. +z uvanje robe i osiguravanja od zamjene tijekom ispitivanja# izvr/itelj je duan uvati predane uzorke najmanje /est mjese i# ako nije drugaije ugovoreno. : svim znaajnim okolnostima# a osobito nunim i korisnim tro/kovima# izvr/itelj ispitivanja je u tijeku ispitivanja duan izvijestiti naruitelja. ;adi osiguranja svoje naknade# ima zalono pravo na robi predanoj na ispitivanje. <zvr/itelj moe ispitivanje povjeriti drugome# osim ako mu je to naruitelj izriito zabranio. @ko povjeri drugome# odgovara za njegov rad. +z ugovorena ispitivanja# izvr/itelj je ovla/ten poduzeti i pojedine pravne radnje u ime i za raun naruitelja - ima pravo na posebnu uobiajenu ili ugovorenu naknadu. <zvr/itelj moe jamiti za nepromjenljivost svojstava ispitivane robe u ugovorenom roku. <zjaviti da raskida ugovor naruitelj moe sve dok ispitivanje nije izvr/eno# ali tada mora izvr/itelju platiti razmjerni dio naknade i uinjene nune i korisne tro/kove# a treba mu nadoknaditi i /tetu. 2an!ar'! u(o)or 1a razliku od ostali! ugovora trgovakog prava $iji je predmet ugovora roba# usluge i iznimno neko pravo( obiljeje bankovni! ugovora je da je nji!ov predmet poslovanja primanje novani! depozita i davanje kredita i drugi! plasmana u obavljanju djelatnosti utvr.eni! zakonom# kao i odre.eni! usluga u vezi s platnim prometom. + bankovnim ugovorima jedna je strana uvijek banka# a samo iznimno neka druga organiza ija ako je izriito ovla/tena za obavljanje odre.eni! bankovni! poslova# dok druga strana moe biti svaka pravna i fizika osoba# bilo domaa bilo strana. 6ankovni su ugovori po pravilu formalni# tipini dvostranoobvezni ugovori. =ako se banka profesionalno bavi bankovnom djelatno/u# za sve je bankovne ugovore predvi.ena naplatnost za uinjene usluge. Pri bankovnim se ugovorima uglavnom radi o novanim inidbama. <ako se banke obino slue formularnim ugovorima# oni su u svojoj biti tipini ugovori trgovakog prava i podvrgnuti su odredbama tog prava ako nema posebni! odredaba bankovnog prava kao spe ifinog instituta u sklopu trgovakog prava. ? Ugovor o bankarskom novanom pologu - deponent se obvezuje poloiti u ban i odre.enu novanu svotu koju se banka obvezuje primiti# s time da stjee pravo raspolagati deponiranim nov em i duna ga je vratiti prema uvjetima predvi.enim ugovorom. 3rste, depozit po vi.enju# oroeni depoziti $na neodre.eno vrijeme s otkaznim rokom i na odre.eno vrijeme bez otkaznog roka( i depoziti prema namjeni kori/tenja $s posebnom namjenom - sredstva se mogu rabiti samo za namjene uz uvjete utvr.ene ugovoromQ i bez namjene(. ? Ugovor o ulogu na &tednju - ugovor o novanom depozitu kojim se jedna ugovorna stranka $deponent( obvezuje drugoj stran i $depozitaru( poloiti odre.enu novanu svotu s pravom raspolaganja tom svotom# a banka se obvezuje za primljenu novanu svotu izdati /tednu knjii u# deponirani nova vratiti i za njegovo kori/tenje plaati kamatu $/tedni ulozi po vi.enjuQ na neodre.eno vrijeme s otkaznim rokomQ na odre.eno vrijeme bez otkaznog rokaQ /tedni ulozi s posebnom namjenom(.

Page2

Page2

Ugovor o polaganju vrijednosnih papira - banka se obvezuje da e preuzeti vrijednosne papire radi uvanja# ostvarivanja prava i ispunjavanja obveza koje se u svezi s time za!tijevaju# a deponent se obvezuje platiti naknadu. +z otvoreni i zatvoreni depozit $zatvorena omotni a - samo uvanje ili otvorena omotni a - vr/enje prava i obveza( postoji i zbirni depozit. 7tranke mogu ugovoriti da umjesto vraanja vrijednosni! papira banka svoju obvezu iz ugovora ispunjava plaanjem odgovarajue svote. Takvom odredbom je omogueno stvaranje zbirni! depozita u koji se primaju vrijednosni papiri iste vrste razliiti! imatelja. Deponent nema pravo traiti papire# samo nji!ovu protuvrijednost. Ugovor o bankarskom tekuem raunu - banka se obvezuje da e svojem klijentu otvoriti poseban raun i preko njega primati uplate i obavljati isplate u grani ama klijentovi! sredstava i od banke odobrenog kredita te ga izvje/ivati o stanju salda. =lijent se obvezuje platiti proviziju i naknadu posebni! tro/kova za obavljene usluge. Ugovor o se"u - banka se obvezuje dati korisniku na uporabu sef za odre.eno razdoblje# a korisnik se obvezuje za kori/tenje sefa platiti ban i odre.enu naknadu. 6anka mora staviti klijentu sef na kori/tenje za ugovoreno vrijeme# poduzeti mjere za odravanje dobrog stanja i nadzor sefa# omoguiti klijentu slobodan pristup sefu i dati mu klju bez izrade duplikata za sebe. =orisnik ban i treba platiti naknadu i ne stavljati u sef predmete ili proizvode kojima se moe ugroziti sigurnost banke ili ostali! sefova. Ugovor o kreditu - banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odre.enu svotu novani! sredstava na odre.eno ili neodre.eno vrijeme# za neku namjenu ili bez utvr.ene namjene# a korisnik se obvezuje ban i platiti ugovorenu kamatu i dobivenu novanu svotu vratiti u vrijeme i na nain utvr.en ugovorom. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira $lombard% - tim ugovorom banka odobrava kredit u odre.enoj svoti uz osiguranje zalogom vrijednosni! papira koji pripadaju korisniku kredita ili nekom treem koji na to pristane. 7klapanjem ugovora o lombardu korisnik se obvezuje da e vrijednosne papire predvi.ene za zalog prenijeti na banku. Ugovor o akreditivu - ugovor o akreditivu je ugovor izme.u nalogodavatelja $kup a( i banke $nalogoprimatelja( u korist tree osobe $prodavatelja(. ;ije je o posebnom ugovoru ili# e/e# ugovornoj klauzuli u samom ugovoru stranaka kupoprodajnog ili drugog ugovora. :n je prema svojoj pravnoj naravi ugovor o nalogu kojim nalogodavatelj nalae ban i# a ona se obvezuje da e kao nalogoprimatelj otvoriti akreditiv i korisniku akreditiva obaviti plaanje ili preuzeti neku drugu obvezu prema uvjetima utvr.enim u nalogu. 6anka se obvezuje da e korisniku isplatiti odre.enu novanu svotu ako se do odre.enog vremena udovolji uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. 3rste, 1. +vjetni i bezuvjetni - uvjetni su oni pri kojima korisnik prije ispunjavanja banine obveze mora ispuniti odre.ene uvjete. :ni su dokumentarni ili robni# ve prema tome odnose li se uvjeti na dokumente ili robu. 2. :bini i dokumentarni - obian akreditiv je onaj pri kojem banka ispunjava obvezu bez njegove obveze da ban i prezentira bilo kakve dokumente. Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obvezna ispuniti svoju obvezu prema korisniku# ali uz uvjet da joj se podnesu dokumenti prema uvjetima utvr.enim u ugovoru o akreditivu. 7matra se da su to obino dokumenti koji su predvi.eni 8ednoobraznim pravilima. 0. :pozivi i neopozivi - opozivi su oni koje nalogodavatelj moe opozvati i prije isteka roka za koji je akreditiv otvoren. "eopozivi je akreditiv vrsta# neopoziva# samostalna i neposredna obveza banke prema korisni ima akreditiva koji se moe ukinuti ili izmijeniti samo sporazumom svi! stranaka.

Page2

9. Potvr.eni $konfirmirani( i nepotvr.eni - nakon otvaranja akreditiva banka je duna uvjete akreditiva priopiti korisniku. "otifika iju moe uiniti akreditivna banka sama ili putem korespondirajue banke u sjedi/tu korisnika. @ko ta druga banka svoju ulogu ogranii samo na priopavanje sadraja akreditiva# ne ulazei ni u kakvu drugu obvezu prema korisniku# onda nitifika ija sama po sebi nije potvr.ivanje akreditiva koji se naziva nepotvr.enim. "o# ako akreditivna banka ovlasti i pozove drugu banku potvrditi njezin neopozivi akreditiv# i kada ona postupi prema ovlasti# onda nije rije samo o pukoj notifika iji nego je takva potvrda za banku koja je vrsta obveza# dodatna obveza akreditivne banke# pa se takav akreditiv naziva potvr.enim akreditivom. 4. Prenosiv i neprenosiv - defini ija prenosivog akreditiva bitno je razliita u 1::?u i u 8ednoobraznim pravilima. Prema 8ednoobraznim pravilima akreditiv je prenosiv s korisnika na nekog treeg samo ako je to izriito predvi.eno u samom akreditivu# inae je neprenosiv. Prema 1::?u# akreditiv je prenosiv kada to i nije u akreditivu izriito odre.eno# ako korisnik akreditiva ovlasti akreditivnu banku da plati nekom treem# pa korisnik akreditiva bez pret!odnog dogovora moe sam odluiti je li akreditiv prenosiv ili ne# /to moe biti protivno interesima nalogodavatelja. :ankarska garancija - u odnosima vezanim uz bankarsku garan iju pojavljuju se najmanje tri osobe i tri odvojena pravna odnosa, nalogodavatelj?banka# bankakorisnik i korisnik?nalogodavatelj. +kcesorne $nesamostalne( garan ije su one pri kojima garan ijska obveza banke ovisi o postojanju obveze temeljnog ugovora. Te garan ije banka izdaje s naslova jamstva. Pri bankovnom jamstvu banka se kao jama obvezuje vjerovniku $korisniku garan ije( da e ispuniti obvezu dunika $nalogodavatelja( glavnog ugovora. *amostalne garan ije su takve pri kojima banka preuzima prema korisniku samostalnu obvezu koja je odvojena s obzirom na duniku obvezu iz glavnog ugovora. 6anka se na temelju samostalni! garan ijski! ugovora prema korisniku garan ije ne obvezuje da e ispuniti obvezu nalogodavatelja# nego svoju obvezu. <nstitut samostalne bankovne garan ije je instrument me.unarodni! transak ija i dio autonomnog prava me.unarodne trgovine - u sklopu +"?a# putem =omisije za me.unarodno trgovako pravo $+"%<T;@E( i 2e.unarodne trgovake komore u Parizu nastoje se izraditi jednoobrazna pravila za neke vrste bankovni! garan ija. Ugovor o bankarskoj garanciji na poziv - bankarska garan ija na poziv je svaka pisana obveza na plaanje# bez obzira kako je nazvana# kojom se banka $garant( obvezuje da e na pisani za!tjev korisnika ovome isplatiti novani iznos ako je udovoljeno uvjetima iz garan ije. 6ankarska garan ija je samostalna obveza# neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana# pa i u sluaju da se taj posao u njoj spominje. @ko druga banka potvrdi obvezu iz garan ije# korisnik moe svoje za!tjeve iz nje podnijeti bilo garantu bilo ban i koja ju je potvrdila. =ontragaran ija je pisana obveza na plaanje# bez obzira kako je nazvana# kojom se banka $kontragarant( obvezuje prema garantu da e mu isplatiti novani iznos po predoenju pisanog za!tjeva u skladu s uvjetima iz kontragaran ije. =ontragaran ija je odvojena od garan ije i od osnovnog posla na kojeg se odnosi# pa i kada i! se spominje u kontragaran iji. ;ok valjanosti garan ije moe njome biti odre.en do odre.enog datuma ili do predoenja isprave kojom se potvr.uje nastup nekog doga.aja kao mjerodavnog za prestanak njezine valjanosti. @ko su u garan iji navedena oba roka za prestanak valjanosti garan ije# njezina valjanost prestaje protekom prvog od ti! rokova.

Pravo pozivanja na plaanja iz garan ije ne moe se ustupiti treemu# osim ako to nije izriito predvi.eno u garan iji ili u njezinim doda ima. Time se ne utjee na pravo primiti iznos iz garan ije koje bi u garan iji ili u njezinim doda ima bilo prenijeto na nekog drugog. =orisnik jamstva duguje nalogodav u iznos primljen po osnovi jamstva na koji inae ne bi imao pravo zbog opravdani! prigovora nalogodav a. Ugovor o diskontu mjenica - to je openito ugovor o prodaji nedospjeli! novani! potraivanja uz odbitak diskontne stope koja se sastoji u razli i vrijednosti novane obveze na dan sklapanja ugovora o diskontu i njezine vrijednosti na dan dospjelosti novane obveze. ;ije je# u naelu# o kupnji potraivanja. Ugovor o "or"aitu - iako ima slinosti s ugovorom o diskontu mjeni e# oni se razlikuju po tome /to pri diskontu nije iskljueno pravo banke na regres# dok je pri forfaitnom poslu regres uvijek iskljuen. + tom smislu se diskontiranje novani! potraivanja s pravom banke na regres naziva i nepravim forfaitnim poslom# a diskontiranje novani! potraivanja uz iskljuenje prava banke na regres pravim forfaitnim poslom. ;ije je o prodaji nedospjeli! novani! potraivanja ban i uz iskljuenje prava banke na regres prema prodavatelju ako potraivanja nisu naplativa. Ugovor o "actoringu - njime se klijent obvezuje ponuditi fa toru $obino ban i( na prodaju sva kratkorona potraivanja iz ugovora o isporu i robe i pruanju usluga prije nji!ove dospjelosti# a fa tor se obvezuje uz naknadu te ponude pri!vatiti ako ga zadovoljava platena sposobnost klijentovi! dunika# s izvje/ivanjem ili bez izvje/ivanja dunika o tom prijenosu i bez obzira na to snose li klijent ili fa tor rizik za naplatu potraivanja. 1a!valjujui +"<D;:<T?u $2e.unarodnom institutu za unifika iju privatnog prava u ;imu(# pitanje fa toringa rije/eno je usvajanjem =onven ije 1*&&. godine. 3rste, 1. Pravi fa toring - njime fa tor nudi klijentu najvi/e mogui! usluga i uvijek sadri tri glavne funk ije, del redere $jamstvo za obveze nekog treeg(# finan iranje i upravljanje potraivanjima. 2. "epravi fa toring - fa tor kupuje potraivanja klijenta bez preuzimanja rizika del redere i klijent kao prodavatelj potraivanja jami fa toru na temelju posebnog sporazuma naplatu od dunika. 0. Ma toring plativ po dospjelosti - fa tor nudi iste usluge kao i pri pravnom fa toringu osim usluge finan iranja# koja se unaprijed iskljuuje. Ma tor kupuje klijentova potraivanja s danom nji!ove dospjelosti. 9. 2e.unarodni fa toring - radi se o poslovnom odnosu koji se obavlja izme.u stranaka iz razliiti! drava. :n se redovito rabi kao pravi fa toring.

Page2

U(o)or o or&a1&)u Ugovorom o orta&tvu dvije ili vi&e osoba uzajamno se obvezuju na ulaganje rada i9ili imovine radi ostvarivanja nekog zajednikog cilja. "ema pravnu osobnost. To je konsenzualan# neformalan# uzajamno obvezan# naplatan# vi/estrani# trajni pravni posao. =onstitutivni elementi, ? subjekti $pravne i fizike osobe( ? zajedniki ilj ? zajedni a osoba ? zajedni a dobara

Prava i obveze ortaka, obveza na uno/enje uloga# sudjelovanje u zajednikim poslovima# sudjelovanje u dobiti i gubitku# odgovornost za /tetu# odnos prema treima i zabrana konkuren ije# istup J iskljuenje ortaka Prestanak ortakluka, ostvarenje ilja ili ako njegovo ostvarenje postane nemogue J propast ijele glavni e J istek vremena J sporazum ortaka J smrt J prestanak postojanja pr. osobe J istup jedne osobe ako se ortakluk sastoji od samo 2 osobe Jodlukom suda. "akon prestanka dolazi do diobe zajednike imovine. ? prvo dolazi do izdvajanja stvari koje su date na uporabu i vraaju se orta ima ? podmiruju se dugovi ortakluka ? vraaju se ortaki ulozi ? ostatak zajednike imovine dijeli se na ortake prema nji!ovim udjelima u dobiti. @ko zajednika imovina nije dovoljna za podmirenje dugova i vraanje uloga# orta i doplauju manjak. U(o)or o o' (uran"u Ugovorom o osiguranju osiguratelj $npr. Uni;a% se obvezuje ugovaratelju osiguranja $npr. meni% obvezuje da e osiguraniku ili korisniku osiguranja $to mogu biti ja ili neka trea osoba% isplatiti osigurninu ako nastane osigurani sluaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje da e osiguratelju platiti premiju osiguranja. :sigurani sluaj je doga.aj prouzroen osiguranim rizikom - rizik mora biti budui# neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. +govor o osiguranju je ni/tetan ako je u vrijeme sklapanja ugovora ve nastao osigurani sluaj ili je bio u nastajanju# ili je bilo izvjesno da e nastupiti ili je ve prestala mogunost da e ikada nastupiti. "o# ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obu!vaeno odre.eno razdoblje koje pret!odi sklapanju ugovora# ugovor e biti ni/tetan samo ako je u trenutku njegova sklapanja zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio# odnosno da je ve tada otpala mogunost da se on dogodi. 7ve naprijed reeno ne odnosi se na pomorska osiguranja# osiguranja u zranom prometu# osiguranja trabina te na odnose iz reosiguranja. +govor je sklopljen kada je ponuda o osiguranju pri!vaena# a iznimno onda kada strane potpi/u poli u osiguranja. Pisana ponuda za sklapanje ugovora vee ponuditelja osam dana od prispjea osiguratelju# ako nije odredio krai rok# odnosno 00 dana od prispjea ako je potreban lijeniki pregled. @ko osiguratelj u tom roku ne dobije ponudu koja ne odstupa od njegovi! uvjeta za predloeno osiguranje# smatrat e se da je pri!vatio ponudu i da je ugovor sklopljen - od dana kada je ponuda stigla osiguratelju. +vjetima osiguranja mogu biti predvi.eni sluajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaanjem premije. 7klapanje ugovora u ime drugog bez ovla/tenja - onaj tko sklopi takav ugovor odgovara osiguratelju za obveze sve dok ga onaj u ije je ime sklopljen ne odobri - on to moe uiniti i nakon /to se dogodio osigurani sluaj. @ko je odobrenje odbijeno# ugovaratelj osiguranja duguje osiguratelju premiju za razdoblje od dana sklapanja ugovora do dana obavijesti o odbijanju odobrenja. "e odgovara za obveze iz osiguranja poslovo.a bez naloga koji je obavijestio osiguratelja da istupa bez ovla/tenja u ime i za raun drugoga. :siguranje za tu.i raun ili za raun koga se tie - obvezu plaanja premije i ostale obveze iz ugovora duan je ispuniti ugovaratelj osiguranja. :n on ne moe bez pristanka osobe iji je interes osiguran ostvariti prava iz osiguranja ak ni onda kada dri poli u. 2

Page2

Page2

+govaratelj osiguranja nije duan predati poli u zainteresiranoj osobi dok mu ne budu nakna.ene premije i tro/kovi ugovora /to i! je platio - pravo na isplatu ti! trabina ima iz dugovane naknade# a moe ju za!tijevati i neposredno od osiguratelja. +govaratelj osiguranja duan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su znaajne za o jenu rizika# a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. @ko ugovaratelj pre/uti ili netono izjavi ne/to zbog ega# da je znao# osiguratelj ne bi sklopio ugovor# osiguratelj moe za!tijevati poni/taj ugovora. @ko ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti# niti to uini koja druga zainteresirana osoba# ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od 00 dana otkad je ugovaratelju osiguranja urueno preporueno pismo osiguratelja s obavije/u o dospjelosti premije# ali s tim da taj rok ne moe istei prije nego /to protekne 00 dana od dospjelosti premije - u svakom sluaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaena roku godine dana od dospjelosti - te se doredbe ne primjenjuju na osiguranje ivota i osiguranje od nesretnog sluaja. +govaratelj osiguranja duan je# kad je u pitanju osiguranje imovine# obavijestiti osiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja moe biti znaajna za o jenu rizika# a kada je u pitanju osiguranje osoba# onda samo ako je rizik povean zbog toga /to je osigurana osoba promijenila zanimanje. =ad se dogodi osigurani sluaj# osiguratelj je duan isplatiti osigurninu odre.enu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dulji od 19 dana# raunajui od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani sluaj dogodio. Taj je rok 00 dana ako je za utvr.ivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme. @ko je ugovaratelj osiguranja# osiguranik ili korisnik izazvao osigurani sluaj namjerno ili prijevarom# osiguratelj nije obvezan ni na kakva davanja# a suprotna ugovorna odredba nema pravnog uinka. :siguranje imovine - ugovor sklapa osoba ili vi/e nji! koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja# ugovorom se osigurava naknada za /tetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja. <znos osigurnine ne moe biti vei od /tete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog sluaja. =od osiguranja usjeva# plodova i ostali! proizvoda zemlje iznos /tete utvr.uje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubiranja# ako nije drukije ugovoreno. Pravovaljane su odredbe kojima se naknada ograniuje na manji iznos od iznosa /tete. :siguranik je duan poduzeti sve mjere kako bi spasio osiguranu imovinu od nastajanja osiguranog sluaja# a ako on ipak nastupi duan je poduzeti sve /to moe kako bi ograniio njegove /tetne posljedi e. @ko stvar propadne zbog razloga koji nije osiguran# ugovor prestaje vaiti od dana propasti. :siguratelj ne odgovara za /tetu koja je na stvari nastala zbog njezini! nedostataka te rata ili pobune# osim ako nije drugaije ugovoreno. :siguranje osoba - visina osiguranog iznosa utvr.uje se u poli i prema sporazumu ugovorni! strana. Poli a osiguranja ivota moe glasiti na odre.enu osobu ili po naredbi# ali ne moe glasiti na donositelja. <znimno od opi! odredaba o posljedi ama netoni! prijava i pre/uivanja okolnosti znaajni! za o jenu rizika# za netone prijave godina ivota vrijede sljedea pravila, a( takav ugovor je ni/tetan# a osiguratelj je duan vratiti sve primljene premije ako stvarne godine osiguranika prelaze grani u predvi.enu u uvjetima i tarofama osiguratelja#

Page2

b( ako stvarne godine osiguranika ne prelaze tu grani u ugovor je valjan# a osigurani se iznos smanjuje u razmjeru ugovorene premije i premije predvi.ene za osiguranje ivota osobe osiguranikovi! godina# ( kad osiguranik ima manje godina nego /to je prijavio# premija se smanjuje na odgovarajui iznos# a osiguratelj je duan vratiti razliku izme.u primljeni! premija i premija na koje ima pravo. :siguranje ivota moe se odnositi na ivot ugovaratelja# a moe se odnositi i na ivot nekog treeg. <sto vrijedi i za osiguranje od nesretnog sluaja. "i/tetan je ugovor za sluaj smrti tree osobe mla.e od 19 godina# a i osobe potpuno li/ene poslovne sposobnosti. 1a one starije od 19 godina potrebna je pisana suglasnost zakonskog zastupnika te pisana suglasnost svake osigurane osobe. +govorom o osiguranju za sluaj smrti nije obu!vaen rizik samoubojstva ako se dogodio u prvoj godini osiguranja. @ko se samoubojstvo dogodilo u roku od tri godine od sklapanja ugovora# osiguratelj nije duan isplatiti korisniku osigurani iznos# osim ako je ugovoreno /to povoljnije za osiguranika. :siguratelj se osloba.a obveze da korisniku isplati osigurani iznos ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguranika# ali je ugovaratelju duan# ako su do tada bile uplaene barem tri godi/nje premije# isplatiti matematiku priuvu ugovora - ako je ugovaratelj i osiguranik# onda njegovim nasljedni ima. 2atematiku priuvu# ako /to drugo nije ugovoreno# mora isplatiti i u sluaju smrti usljed ratni! opera ija. :siguratelj se osloba.a obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog sluaja ako je osiguranik namjerno prouzroio nesretni sluaj ili ako je nesretni sluaj prouzroen ratnim opera ijama. Poli a osiguranja ivota moe biti dana u zalog. =ad poli a glasi po naredbi# zalaganje se obavlja indosamentom. +govaratelj osiguranja ivota moe u ugovoru# a i nekim kasnijim pravnim poslom# pa i oporukom# odrediti osobu kojoj e pripasti prava iz ugovora - tu odredbu moe opovati samo ugovaratelj# njegovi vjerovni i ili nasljedni i ne mogu# i to moe uiniti sve dok korisnik ne izjavi da je prima. <znimno# ugovaratelj moe opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima ako je korisnik poku/ao ubojstvo osiguranika# a ako se korist daje bez naknade# za opoziv vrijede i odredbe o opozivu dara. :sigurani iznos koji treba biti isplaen korisniku ne ulazi u ostavinu ugovaratelja osiguranja# pa ni kad su korisni ima odre.eni njegovi nasljedni i. 3jerovni i ugovaratelja osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osigurani iznos u korist korisnika. "o# ako su njegove premije bile nerazumno visoke prema njegovim mogunostima u trenutku uplate# njegovi vjerovni i mogu za!tijevati da im se preda dio premija koji prema/uje njegove mogunosti# ako su ispunjene pretpostavke pod kojima vjerovni i imaju pravo na pobijanje dunikovi! pravni! radnji. Pravo na osigurani iznos korisnik moe i prije osiguranog sluaja ustupiti odnosno prenijeti na drugoga# ali mu je za to potreban pisani pristanak ugovaratelja osiguranja u kojem mora biti navedeno ime osobe na koju se pravo prenosi - ako se osiguranje odnosi na ivot neke druge osobe# potreban je isti takav pristanak i te osobe. =ad osoba koja je bez naknade odre.ena za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavni e ili rente# korist iz osiguranja ne pripada njezinim nasljedni ima# nego narednom korisniku - ako on nije odre.en# onda pripada ugovaratelju osiguranja. =ad osiguratelj isplati osigurani iznos osobi koja bi na njega imala pravo da ugovaratelj osiguranja nije odredio korisnika# on se osloba.a obveze iz ugovora o osiguranju ako u trenutku isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik odre.en oporukom ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen# a korisnik ima pravo za!tijevati vraanje od osobe koja je primila osigurani iznos - isto vrijedi i u sluaju promjene korisnika.

,aro)an"e )arovanje je ugovor kojim jedna strana $darovatelj% dobrovoljno i besplatno prepu&ta drugoj strani $daroprimac% neku stvar ili imovinsko pravo, a ova to prihvaa. Darovanjem se smatra i oprost i isplata duga uz dunikovu suglasnost. ;ije je o ugovoru i o besplatnom pravnom poslu# a potreban je pri!vat darovanoga. Darovanje moe biti ili konsenzualan ili realan ugovor. 1a darovanje je potrebna i dobrovoljnost. @nimus donandi# odnosno namjera darovanja# znai da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti# a darovanom se imovina treba poveati. @nimus donandi ne treba poistovjeivati s kauzom - ona je kod darovanja stje anje prava vlasni/tva ili nekog drugog imovinskog prava. :bjekt ? mogu se darovati stvari $budue i sada/nje( ili prava. =od prava je vano da ono na strani darovatelja bude prenosivo. :bjekt darovane inidbe moe biti i imovina. 3aljano se moe darovati itava sada/nja imovina i polovi a budue. @ko se radi o konsenzualnom darovanju $darovanje bez prave predaje(# akt sklapanja ugovora je vremenski odvojen od akta ispunjenja - za takvo se darovanje trai javnobiljeniki akt ili ovjerovljena privatna isprava. =od realnog se darovanja# u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja# ne trai odre.eni oblik. "o# ako je rije o darovanju nekretnina# potreban je pisani oblik. :poziv ? darovanje je ugovor koji se moe opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfek ije ugovora. To su, 1. opoziv zbog osiroma/enja darovatelja# 2. zbog neza!valnosti darovanog# 0. nadopuna zbog povrede dunog uzdravanja. Pravo na opoziv prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva# ako nije drugaije odre.eno - potreban je pisani oblik# a potpis mora biti ovjeren. Darovanje ima vi/e vrsta# no najbitnije su darovanje me.u ivima $ispunjenje se doga.a za ivota darovatelja( i darovanje za sluaj smrti $ispunjenje se doga.a nakon smrti darovatelja kako je tu ve po samom karakteru akt sklapanja odvojen od akta ispunjenja# potreban je oblik sudskog zapisnika(. U(o)or o -o/ )o&nom u$-r/a)an"u /bvezuje se jedna strana $davatelj uzdravanja% doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu $primatelj uzdravanja%, a druga strana izjavljuje da joj prenosi u vlasni&tvo, u trenutku svoje smrti, svu ili dio svoje imovine koja joj pripada u vrijeme sklapanja ugovora. To je dvostranoobvezan# naplatan# strogo formalan $u pisanom obliku i mora ga ovjeriti suda ili u obliku javnobiljenikog akta ili potvr.en po javnom biljeniku(# konsenzualan# mortis ausa# aleatorni. @ko je predmet ugovora nekretnina davatelj uzdravanja ovla/ten je zatraiti zabiljebu tog ugovora u zemlji/nim knjigama. Dvije mogunosti jednostranog raskida ugovora, a( kada ugovaratelji ive zajedno# pa im zajedniki ivot postane nepodno/ljiv b( kad jedna str. ne ispunjava svoje obveze. + sluaju smrti davatelja uzdravanja njegova prava i obveze prelaze na njegova branog druga i potomke koji su pozvani na nasljedstvo# ako oni na to pristanu. "e pristanu li# ugovor se raskida# a oni nemaju pravo traiti naknadu za prije dano uzdravanje $osim ako nisu sposobni uzdravati primatelja uzdravanja(. Page2 2

U(o)or o -o'mr&nom u$-r/a)an"u 2edna strana $davatelj uzdravanja% obvezuje se da e drugu stranu ili treega $primatelja uzdravanja% uzdravati do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da e mu za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine. :blik ? pisani# ovjera potpisa od strane javnog biljenika $no postoje i dr. mi/ljenja( To je dvostranoobvezan# naplatan# konsenzualan# mortis ausa# aleatorni. @ko je predmet ugovora nekretnina davatelj uzdravanja ovla/ten je zatraiti uknjibu prava vlasni/tva u zemlji/nim knjigama. + tom sluaju primatelj uzdravanja moe odrediti da se u njegovu korist na nekretnini osnuje stvarni teret uzdravanja. + sluaju smrti davatelja uzdravanja ? primjenjuju se odredbe ugovora o doivotnom uzdravanju $kao i za mnoga dr. pitanja(. <1 D;+><) 7=;<PT< me 'e .a) &r(o)a#!o pra)oG $8old&tajn% Trgovako se ugovorno pravo bavi pravnim odnosima u trgovakom prometu robe i usluga. Trgovako ugovorno pravo spada u podruje mikroekonomski! odnosa. :no je skup pravila kojima se ure.uju trgovaki pravni odnosiQ ono je autonomno# depolitizirano. Dijeli se na ope i posebno. 7pada u podruje privatnog prava. Trgovako ugovorno pravo je dio trgovakog prava koji se bavi trgovakim transak ijamaQ pravnim poslovima trgovakog prava. Pravo dru/tava je dio trgovakog prava kojim se reguliraju subjekti trgovakog pravaQ statusni odnosi osoba trgovakog prava tj. pravni poloaj trgovaki! poduzea. Pre-me& &r(o)a#!o( u(o)orno( pra)aG $8old&tajn% Da bi se odredio predmet trgovakog ugovornog prava treba uzeti u obzir, 1( pravila koja iskljuivo spadaju u trgovako ugovorno pravo - ugovorno pravo u uem smislu# mjenino pravo# ekovno pravo# pravo vrijednosni! papira# bankarsko ugovorno pravo# transportno pravo# /pedi ija# osiguranje# pravo industrijskog vlasni/tva# autorsko pravo 2( propise koji se moraju uzeti u obzir kao pratei za funk ioniranje trgovaki! ugovora - steajno pravo# antikartelnko pravo# konkurentno pravo 0( regula iju pona/anja koja potjee od poslovne zajedni e - kodeksi pona/anja# pravni vodii i obiaji# gentleman<s agreements, letter o" com"ort. 3e&&er oE comEor&G $8old&tajn% 5etter o" com"ort se obino koristi kada neko poduzee eli uzeti zajam od banke. + tom sluaju banka trai od poduzea?majke neko osiguranje. Poduzea?majke nerado daju garan iju za zajam# jer u tom sluaju takova odgovornost treba biti iskazana u bilan i - pa su vi/e spremne pomoi poduzeu?keri davanjem ban i letter o" com"ort. 5etter o" com"ort se daje u namjeri preuzeti moralnu# ali ne i pravnu obvezu za poduzee?majku koje daje letter o" com"ort. + nekim sluajevima poduzee?majka preuzima pravnu obvezu# ali ne finan ijske naravi kao# npr.# da nee prodati ili na drugi nain raspolagati dioni ama u poduzeu?keri do podmirenja zajma. ;ijetki su sluajevi u kojima po slovu com"ort letter poduzee?majka dolazi u finan ijsku obvezu prema ban i.

Page2

T po%o( "a &r(o)a#! 0 u(o)oraG $8old&tajn% Tipologija trgovaki! ugovora je klasifika ija i sistematiza ija tipova trgovaki! ugovora. 7vr!a je toga ustanoviti koji tipovi ugovora mogu imati jedinstvena ili neka zajednika pravila# a koji su ugovorni tipovi toliko individualizirani# tailor made# krojeni po mjeri da e biti te/ko ili nemogue na nji! primijeniti pravila mjerodavna za imenovane tipizirane ugovorne tipove. Temeljna je klasifika ijska osnova podjela na Zimenovane[ i Z neimenovane[ ugovore tj. nominantne i inominantne kontrakte. <menovani ili nominantni su oni ugovorni tipovi regulirani 1::?om# a neimenovani ili inominantni oni koji tim zakonom nisu regulirani. "ije za podjelu na imenovane i neimenovane ugovore mjerodavno kako i! nazivaju tj. klasifi iraju upravni propisi jer oni spominju i inominantne ugovore za porezne i arinske svr!e. 7loboda ugovaranja omoguila je slobodu izbora tipa ugovora# a to pak znai da ugovorne strane mogu izabrati ugovorni tip izvan zakonom predvi.eni! ugovorni! tipova. <nominantni kontrakti se mogu podijeliti na tipine i atipine. Tipini su oni inominantni kontrakti koji su toliko pro/ireni u praksi i ustaljeni u sadraju da su u poslovnoj praksi dobili ime. "astaju obino u poslovnom krugu neke struke u nekoj zemlji# pa i! poslije pri!vate pripadni i struke odnosno nji!ova udruenja. :d tipini! se razlikuju tipski ugovori kao standardni ugovorni formulari. Tipini ugovori imaju esto englesko ime zbog toga /to je takav tip ugovora nastao na engleskom jezinom podruju# naje/e u 7@D?u $ leasing, "actoring, "ranchising, kno=0ho=, joint venture(. Druga kategoriju inominantni! kontrakata ine atipini ugovori. To su ugovorni tipovi koji nisu sadrajno ustaljeni# koji se prilago.avaju knkretnim potrebama sluaja# ap se nazivaju ugovori po mjeri# tailor made. Dok se kod tipini! inominantni! kontrakata u praksi razvio obraza kojega se u transak ijama poslovni ljudi pridravaju# kod atipini! nema uzorka. =od mije/ani! ugovora se kombiniraju essentialia razliiti! ugovorni! tipova. +govori sui generis potpuno su nove tvorevine# nji!ova je osebujnost da razliito injenino stanje koje nije zakonom predvi.eno ini unutra/nje jedinstvo. Tipologija ugovora trgovakog prava regulirana je 1:: 2004. godine - imenovani. "eimenovani# nji! je razvila praksa. Upra)no pra)o < &r(o)a#!o pra)o Propisi javnog $upravnog( prava ograniavaju slobodu ugovaranja /to proizlazi iz prinudni! propisa# pravnog poretka. Dravna kontrola odvija se u okviru upravnog prava# primjena opeg upravnog prava i posebni! propisa imaju utrje aja na trgovake ugovore. Graan'!o pra)o- &r(o)a#!o pra)o <z gra.anskog prava se razvilo trgovako pravo# ali je trgovako spe ijalizirano pa ga gra.ansko nadopunjuje. >p?obvezno pravo# predstavlja supsidijarni izvor trgovakog prava# a me.usobno ine jedinstvenu jelinu. ;azlika s gp?om - ili je neki institut gp?a pretrpio modifika iju u trg. pravu ili trg. pravo poznaje spe ifine institute nepoznate gp?u. V 1e'&upn"e) & u(o)or G $8old&tajn% Ti se ugovori sreu e/e kod dugoroni! ugovorni! odnosa kad se radi o vanim transak ijama. + tim sluajevima prakti ira se transak iju ugovorom uobliiti u Zokvirnom ugovoru[ ili u ugovoru o koopera iji# kao pravnom okviru# a konkretni se poslovi ugovaraju dodatnim sporazumima.

Page2

:kvirni ugovori mogu# ali ne moraju# predvidjeti odre.ene obveze# ali je mogue da okvirni uvjeti budu primijenjeni samo ako je sklopljen ugovor o konkretnom poslu. Camore(u%a& )n u(o)or G $8old&tajn% 7amoregulativni ugovori tee za tim da /to je vi/e mogue u ugovor unesu odredbe za sve predvidive situa ije. 1naajka je ti! ugovora opsenost# uno/enje mnogi! pojedinosti i rje/enja a te!nika# komer ijalna# finan ijska i pravna pitanja. Tekstovi takvi! ugovorni! formulara briljivo su unaprijed pripremljeni uz asisten iju pravnika spe ijalista i koristei se duim poslovnim iskustvom i uvaavanjem svi! pravni! aspekata. "o oni nisu izuzeti iz nekog pravnog poretka# pa se redovito u me.unarodnim transak ijama u tim ugovornim tekstovima vidi briljivo izra.ena formula ija o mjerodavnom pravu za ugovor i o nainu rje/avanja mogui! sporova. U$ance :pe# posebne# jedinstvene $vrijede na ijelom dravnom podruju( i potpune $sadre i pravila obveznog prava te funk ioniraju kao jedinsvtven regulativ(. Trgovaki obiaj je pretpostavljena volja stranaka# ako se eli promijeniti mora se napraviti izrijekom. Primjenjuju se ako stranke drukije ne ugovore# ali prvo uzan e# a ako i! nema onda trgovaki obiaji. 2e#!a !on)enc "aG $8old&tajn% =onferen ija +" o ugovorima o me.unarodnoj prodaji robe odrana je u 6eu 1*&0.# a pri!vatila je =onven iju +" o ugovorima o me.unarodnoj prodaji robe $6eka konven ija(. 6eka konven ija je prvi univerzalni kodifikatorski akt na podruju me.unarodne prodaje robe. =onven ija je dispozitivne prirodeQ regulira jedan od najvaniji! instituta me.unarodnog trgovakog pravaQ upuuje na pravila 2PP?a i time ukljuuje primjenu na ionalni! prava. =onven ija ima dalje svr!u, 1( smanjiti potrebu da se trai najpovoljnije pravo 2( smanjiti potrebu pribjegavanja pravilima o sukobu zakona $2PP( 0( pruiti suvremeni zakon o prodaji# prilaga.en transak ijama koje imaju me.unarodni karakter Prvi radovi na unifika iji me.unarodne prodaje robe poeli su na ini ijativu profesora Frnesta ;abela 1*2*. godine u 2e.unarodnom institutu za izjednaenje privatnog prava $+"D;:<T(. 6eka konven ija je rije/ila, 1( unifika ija prava me.unarodne prodaje robe je mogua 2( tekst =onven ije je minimum koji je pri!vatljiv za sve drave =onven ija nije mogla rije/iti ekonomske probleme. :dredbe =onven ije su dispozitivne prirode i stranke mogu iskljuiti njezinu primjenu u jelini ili djelomino. =onven ija se odnosi na me.unarodnu prodaju openito - prednost imaju opi uvjetu poslovanja koje =onven ija ne regulira. Trgovaki obiaji imaju prednost pred odredbama =onven ije. :pi dio obveznog ugovornog prava# prisilne odredbe i dispozitivni propisi i dalje e se uzimati iz na ionalnog prava mjerodavnog za ugovor. =onven ija nije jedini izvor prava me.unarodne trgovine. =onven ije se donose sporo i imaju pretenziju na dug ivotQ one se ne mogu brzo prilago.avati tekuim promjenama# a jo/ manje mogu voditi rauna o nemalim razlikama /to postoje me.u pojedinim zemljama. Doseg =onven ije je jasan. :na regulira samo pravni oblik# a ne bit i uvjete trgovanja.

Page2

@r!itektonika 6eke konven ije ? podijeljena je u 9 dijela. Prvi obu!vaa podruje primjene i ope odredbe. Drugi dio regulira sklapanje ugovora. Trei dio regulira prodaju $odnosno izvr/enje ugovora(# a u etvrtom dijelu su zavr/ne odredbe. =onven ija nema prisilni! odredaba pa ugovorne strane mogu iskljuiti njenu primjenu# odstupiti od bilo koje njene odredbe ili izmijeniti nji!ov uinak. =onven ija uzima u obzir pravo koje se ima primijeniti na osnovi pravila 2PP?a# dakle na ionalno pravo. =onven ija nema opi dio ugovornog prava# pa e se i te odredbe uzeti iz na ionalnog prava. =onven ija je pri!vatila metodu uno/enja pravni! standarda - obiaji# savjesnost i po/tenje# razumna osoba isti! svojstava u istim okolnostima# razuman rok itd. <skljuenje =onven ije, a( iskljuenje ijele =onven ije b( iskljuenje pojedini! odredaba =onven ije 1( uno/enje u ugovor neke odredbe koja se po sadraju razlikuje od onoga /to =onven ija predvi.a 2( pozivanje na ope uvjete poslovanja 0( primjenom trgovaki! obiaja 9( uglav ima ugovora da se pojedine odredbe =onven ije ili njezini dijelovi izriito iskljuuju Doseg =onven ije ? iako se odnosi na me.unarodnu prodaju robe# njezin e doseg biti /iri. "eka e se naela 6eke konven ije moi ponegdje primijeniti na jelokupno me.unarodno trgovako ugovorno pravo $bona "ides itd.(. me 'e u(o)or -opun"u"eG +govor je temelj trgovakog ugovornog pravaQ on je prvi i najvaniji izvor prava i obveza u trgovakom ugovornom pravu. +govor kao dominirajui izvor dopunjuje se trgovakim obiajima kao dispozitivnim pravilima ija se primjena pretpostavlja ako i! ugovorne strane nisu iskljuile izriito ili konkludentno. :biaj slui nadopuni zakonaQ ne smije biti u suprotnosti s izriitim ugovornim uglav ima# ve da poslui kao pomo njegovoj svrsi. +govor se nadalje dopunjuje opim uvjetima poslovanja, trgovakim terminima i klauzulama# ako su se ugovorne strane na nji! pozvale. Ko"e 'u !a&e(or "e m"ero-a)ne $a u&)r )an"e 'a-r/a"a u(o)oraG $8old&tajn% 1( pregovori 2( praksa koju su strane me.usobno uspostavile 0( trgovaki obiaji 9( svako kasnije pona/anje ugovorni! strana Ka!o 'e &uma# 'a-r/a" u(o)oraG $8old&tajn% +govor se ne tumai e6 nunc# dakle kako bi ga trei objektivno s!vatio# ve e6 tunc# kako su ga u vrijeme sklapanja posla kontra!enti subjektivno razumjeli. J "erar0 "a $)ora &r(o)a#!o( u(o)orno( pra)a po 2e#!o" !on)enc " G $8old&tajn% 1( ugovor 2( praksa ustanovljena me.u stranama 0( opi uvjeti poslovanja koje su stranke uinile djelom ugovora 9( trgovaki obiaji# me.unarodni i na ionalni# opi i posebni 4( =onven ija 5( opa naela na kojima se =onven ija temelji '( dispozitivni propisi mjerodavnog na ionalnog prava &( prisilni propisi mjerodavnog na ionalnog prava 2

Page2

*( 10(

sudska i arbitrana praksa doktrina

+$)anpra)n e%emen& 'an!c "eG $8old&tajn% ;azlikujemo izvanpravne elemente trgovakog ugovornog prava i izvanpravne sankcije za povredu ugovora. <zvanpravni elementi sastoje se od normi koje nisu sadrane u pravnim pravilima# ali na koje se pravna pravila neki put pozivaju# a neki put i! ne spominju. To su naelo savjesnosti i po/tenja# trgovaki obiaji i ostala pri!vaena praksa u poslovnim odnosima. <zvanpravnim sank ijama zainteresirani krugovi rado ostvaruju dis iplinu sredstvima kojima sami raspolau# a im nije potrebna pomo dravni! organa $npr. ekonomske sank ije(. Formu%a& n( a(enc e' meunaor-no( &r(o)a#!o( pra)aG $8old&tajn% Mormulating agen ies $M@( me.unarodnog trgovakog prava imaju sredi/nju ulogu u unifika iji toga prava. :ne se mogu svrstati u dvije skupine, me.uvladine i nevladine. 2e.uvladine agen ije za formuliranje me.unarodnog trgovakog prava osnivaju drave i pruaju im finan ijsku podr/ku. "ajpoznatije su, 1( +"%<T;@E - =omisija +" -a za me.unarodno trgovako pravo $sjedi/te u 6eu#osnovana 1*55.( 2( +"D;:<T - 2e.unarodni institut za unifika iju privatnog prava $sjedi/te u ;imu# osnovana1*25.( 0( )a/ka konferen ija za me.unarodno privredno pravo sa sjedi/tem u )agu $osnovana 1&*0.( "evladine agen ije za formuliranje me.unarodnog trgovakog prava osnivaju i podravaju me.unarodne poslovne organiza ije i pravni i interna ionalisti na ovom podruju. "ajpoznatije su, 1( 2e.unarodna trgovaka komoraQ 2T=# <%% $sjedi/te u Parizu# osnovana 1*20.( 2( 2e.unarodni pomorski komitet $sjedi/te u @ntverpenu( 0( T!e <nternational EaT @sso iation $sjedi/te u Eondonu# osnovana 1&'0.( 9( Fkonomska komisija za Furopu $djeluje u okviru +"?a kao regionalna M@# sa sjedi/tem u Ienevi(. UNF+TRA3G $8old&tajn% +"%<T;@E - =omisija +" -a za me.unarodno trgovako pravo sa sjedi/tem u 6eu $me.uvladina agen ija osnovana 1*55.(. +"%<T;@E kao najvanija me.unarodna agen ija dobio je zadatak pripremanja me.unarodni! konven ija# model ? zakona# unaprje.enja kodifika ije i /ireg pri!vaanja me.unarodni! trgovaki! termina# pravila# obiaja i prakse. +"%<T;@E priprema konven ije na nain koji se razlikuje od tradi ionalni! metoda. >lavni dio posla odvija se na politikoj razini. Dalja je karakteristika rada +"%<T;@E - a /iroka suradnja s poslovnom zajedni om i ostvarena koordina ija s drugim M@. +"%<T;@E je u svoje aktivnosti ukljuio sve oblike izgradnje nove le6 mercatoria- pripremu me.unarodni! konven ija# pravila +"%<T;@E arbitrana pravila# 2odel - zakon o me.unarodnoj trgovakoj arbitrai# izradu pravni! vodia te izobrazbu kadrova# osobito zemalja u razvoju. UNF+TRA3 < po-ru#"e -"e%o)an"aG $skripta% 1( me.unarodna prodaja 2( me.unarodno plaanje 0( me.unarodna trgovaka arbitraa 9( me.unarodni prijevoz i osiguranje 4( intelektualno vlasni/tvo 2

Page2

5( zastupanje u me.unarodnoj trgovini '( legaliza ijadokumenata UN,RO+TG $8old&tajn% +"D;:<T - 2e.unarodni institut za unifika iju privatnog prava sa sjedi/tem u ;imu $me.uvladina agen ija osnovana 1*25.(. +"D;:<T je pripremio mnoge konven ije i model zakone. "ajvaniji su bili na rti jednoobrazni! zakona o sklapanju ugovora o me.unarodnoj prodaji robe i zakona o me.unarodnoj prodaji robe# koji su pri!vaeni na diplomatskoj konferen iji u )agu $1*59.( koju je sazvala nizozemska vlada. 1adatak +"D;:<T - a bio je i pripremiti na rt zakona o naelima me.unarodnog trgovakog ugovornog prava. "jegov je zadatak bio i pripremiti na rte konven ija za spe ijalizirana podruja. Beunaro-na &r(o)a#!a !omora @BTK, +FFAG $8old&tajn% 2T= u Parizu nevladina je agen ija koja doprinosi unifika iji me.unarodnog trgovakog prava. "ajvanija su njezina dostignua <"%:TF;27 $International commercial terms% # me.unarodna pravila za tumaenje trgovaki! termina# revizija 1**0. i 8ednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive# revizija 1*&0. Pravila 2T= primjenjuju se sporazumom stranaka. Na 1&o 'e o-no' +NFOT5RBC u !o"em '%u#a"u 'e pr m"en"u"eK 7lubena pravila <%%?a# 2e.unarodne trgovinske komore# za tumaenje trgovinski! termina. "jima se daje jedinstveno tumaenje <"%:TF;27?a i izbjegava mogunost razliiti! tumaenja ti! termina u razliitim zemljama. "ji!ovu autentinost priznaju svi svjetski sudovi i drugi upravni organi te nji!ovo ukljuivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogunost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravni! komplika ija. Primjenjuje se pri trgovakim prodaja s me.unarodnim obiljejem. +NFOT5RBC < &!o, !a-a, (-"e )r'&eK Prvu verzija me.unarodni! pravila za tumaenje trgovinski! termina $<n oterms( u Parizu 1*05. godine izdala 2e.unarodna trgovinska komora $<%%(. ;evizija 2000.godine. 3rste in otermsa, grupa 5 FS\ - franko tvorni a - bilo koji oblik prijevoza grupa F M%@ - franko prijevoznik - bilo koji prijevoz M@7 -franko uz bok broda - pomorski prijevoz i prijevoz unut.vodama M:6 - franko brod - pomorski prijevoz grupa F %M; - ijena sa vozarinom - pomorski prijevoz %<M - ijena sa osiguranjem i vozarinom - pomorski prijevoz %PT - vozarina plaena do.. - bilo koji prijevoz %<P - vozarina i osiguranje plaeno do.. - bilo koji prijevoz 9. grupa , D@M - isporueno na arini - bilo koji prijevoz DF7 - isporueno franko brod - pomorski prijevoz DFR - isporueno franko obala - pomorski priejvoz DD+ - isporueno neo arinjeno - bilo koji prijevoz DDP - isporueno o arinjeno - bilo koji prijevoz Be&o-e $ra-e !o" ma 'e '%u/e FAG $8old&tajn% 2etode izrade kojima se slue M@ su razliite. Tako Furopska ekonomska komisija +" i 2e.unarodna trgovaka komora prakti iraju metodu konsolidiranja prakse# dok# +"D;:<T# na primjer. Daje prednost metodi kodifika ije. :bje metode uvaavaju komparativno pravo# ali dok metoda konsolida ije slui da se ustanovi praksa i razliiti reglemani da bi se prona/la 2

Page2

zajednika sr prava# metoda kodifika ije tei pobolj/anju regula ije na nain koji treba biti de lege "erenda. CoE& %aLG $8old&tajn% + me.unarodnom i domaem trgovakom ugovornom pravu pokazala se potreba za dodatnim pravilima jer dosada/nja nisu bila dovoljna ili nisu dogovarala nekim situa ijama $pri tome se misli na tipske ugovore i ope uvjete poslovanja(. Ta su nova pravila nazvana so"t la=# /to znai Zmeko pravo[. Taj se pojam moe svrstati izme.u prava# politiki! akata i konven ija# te morala. + so"t la= se ubrajaju rezolu ije me.unarodni! organiza ija# npr. @kti >eneralne skup/tine +"?a. + so"t la= se ubrajaju pravni vodii# kodeksi pona/anja# preporuke me.unarodni! konferen ija# rezolu ije itd. :pe je obiljeje takvi! normi da nisu pravno obvezatne# ali imaju odre.ene kvazipravne uinke. *o"t la= se moe nai u podruju materijalnog i pro esnog prava. *o"t la= pravila mogu posluiti kao dopunska pravila tamo gdje postoje praznine# kao pravila etike i kao pravila koja doprinose unifika iji. Teme%" 'u)remeno( &r(o)a#!o( u(o)orno( pra)aG $8old&tajn% Temelj domaeg i me.unarodnog trgovakog ugovornog prava su ugovor i poduzee# ali potrebni su i dodatni kriteriji koji se tiu ugovora, 1( naelo slobode ugovaranja $"reedom o" contract( 2( naelo po/tovanja ugovora $pacta sunt servanda( 0( arbitraa kao metoda rje/avanja trgovaki! sporova 9( pravna sigurnost U'pore-.a &r(o)a#! 0 o. #a"a opD 0 u)"e&a po'%o)an"aG $8old&tajn% :pi uvjeti poslovanja i tipski ugovori faktino djeluju slino pravilu# ako su i ukoliko pro/ireni u praksi u odre.enom krugu. Prema tome# trgovake obiaje kao le6 contractus treba iskljuiti ako se ne eli primjena nekog pravila# dok se opi uvjeti moraju ugovoriti. Formu%arn u(o)or G $>oren ( Pod formularnim se ugovorima razumiju unaprijed pismeno formulirani obras i po kojima poduzee sklapa neodre.en broj individualni! ugovora. + formularne ugovore se ubrajaju opi uvjeti poslovanja# tipski ugovori i ad!ezioni ugovori. =od formularni! se ugovora radi o kompleksu utanaenja# a nji!ov standardizirani poredak slui kao sastavni dio budui! ugovora. 6udui individualni ugovori ograniavaju se na glavne sastojke - ijena# rok isporuke# rok plaanja i dr. I&o 'e u.ra"a u Eormu%arne u(o)oreG $8old&tajn% + formularne ugovore ubrajaju se, 1( opi uvjeti poslovanja 2( tipski ugovori 0( ad!ezijski ugovori Fun!c "a Eormu%arn 0 u(o)oraG $8old&tajn% 1) ra ionaliza ija je motiv standardiza ije prakse putem formalni! ugovora 2) olak/anje sklapanja ugovora postie se kori/tenjem opi! uvjeta poslovanja# odnosno tipski! ugovora 3) ekonomska ravnotea u opim uvjetima i tipskim ugovorima. ovdje treba rei da kod standardizirani! ugovora tekst opi! uvjeta u pravilu nije predmet pregovora# 2

Page2

pa se klijent nalazi u poloaju da pri!vati te uvjete in toto ili da se odrekne sklapanja posla $take it or leave it( R"e1a)an"e &r(o)a#! 0 'poro)aG $rukom pisana skripta% 1( trgovaki sud 2( arbitraa $institu ionalna# ad !o ( 0( mirenje Zna#en"e meunaro-ne &r(o)a#!e ar. &ra/eG $rukom pisana skripta% 1( stranke su trgov i 2( spor je trgovake naravi 0( primjenjuje se trgovako pravo Ra$% !a $meu &r(o)a#!o( pomor'!o( pra)aG $rukom pisana skripta% Trgovako pravo je ope# a pomorsko je posebno pravo. Kara!&er '& !e &r(o)a#! 0 o. #a"a a( nastaju u poslovnoj praksi b( sadrajno su detaljizirani ( razlikuju se po strankama G%a)n ra$%o( -ono1en"a no)o( ZOO-aK +skla.ivanje s pravnom steevinom F+ $smjerni e F+(# uskla.ivanje s !rvatskim pravnim nazivljem# osuvremenjivanje zakona# izmjena strukture# renumera ija. Pr m"ena pra!'e &r(o)a#! 0 o. #a"a po no)om ZOO, 1&o "e ' po'%o)n m o. #a" ma po no)om ZOO-uK Primjenjuju se izme.u trgova a koju su ugovorili i ona koju su me.usobno razvili# a kod ostali! sudionika samo ako je ugovorena ili zakonom propisana. +$m"ena ra'! - u(o)ora $.o( pro m "en"en 0 o!o%no'& < ra$% !a -ana' ZOO $ 7M?8. (o- ne @c%au'u%a re.u' ' c '&an& .u'A 1:: W04. - ako bi zbog izvanredni! okolnosti nastali! nakon sklopljenog ugovora# a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora# ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak# ona moe za!tjevati da se ugovor izmijeni ili ak raskine. .// <>? - ako nakon sklapanja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obveze jedne strane ili ako se zbog nji! ne moe ostvariti svr!a ugovora# a u jednom i u drugom sluaju u toj mjeri da je oito da ugovor vi/e ne odgovara oekivanjima ugovorni! strana i da bi po opem mi/ljenju bilo nepravino odrati ga na snazi takav kakv je# strana kojoj je oteano ispunjenje obveze odnosno strana koja zbog promijenjeni! okolnosti ne moe ostvariti svr!u ugovora moe za!tijevati da se ugovor raskine. Na#e%a 2e#!e !on)enc "e @7M80.(.A 1.( defini ja me.unarodni! transak ija 2.( metode tumaenja konven ije 0.( bona fides 9.( pravilo o popunjavanju praznina opim naelima na kojima konven ija poiva 4.( metode tumaenja ugovora 5.( primjena trovaki! obiaja 2

Page2

'.( uvjeti za oslobo.enje od odgovornosti &.( opseg naknade /tete Ra$% !a 2e#!e !on)enc "e Ja1! 0 $a!ona o meunaro-no" pro-a" )a/ki zakoni reguliraju materiju u 2 konven ije - jedna za prodaju# a druga za sklapanje ugovora o prodaji. 6eka konven ija je omoguila da prilikom ratifika ije drave izjave /to za sebe ne smatraju obveznim - dio o prodaji ili dio o sklapanju ugovora. A!cep&n a!re- & ) $njem. @kzeptakkreditiv( jetakva vrsta dokumentarnog akreditiva pri kojem banka ne preuzima obvezu isplate akreditivne svote korisniku akreditiva# ve obvezu ak eptiranja mjeni e koju je izdao korisnik akreditiva. 7tarije revizije u p za dokumentarne akreditive govorile su o branoj obvezi da ak eptira mjeni u# dok je prema u p# revizija 1**0.# u akreditivnu obvezu banke izrijekom uvr/teno i plaanje# a ne samo ak eptiranje mjeni e $Yda ak eptira i platiY(# /to bi moglo dovesti do zakljuka kako pod primjenom ti! pravila banka koja je u ispunjenju akreditivne obveze ak eptirala mjeni u u sluaju njezina neplaanja odgovara korisniku akreditiva i prema pravilima mjeninog prava i zbog neispunjenja akreditivne obveze. 2an!o)na (aranc "a $engl. guarant]( je poseban instrument osiguranja plaanja i izvr/enja ugovoreni! obveza o ugovornom roku kojim odre.ena banka garantira korisniku da e njen komitent izvr/iti sve preuzete obveze navedene u garan iji. +koliko to komitent ne uini# preuzete obveze e izvr/iti banka. >aran ija se u pravilu izdaje u pisanom obliku. Postoje razliite vrste bankovni! garan ija, kreditne# inidbene# bezuvjetne# uvjetne# obine# solidarne itd. 7upergaran ija se javlja u situa iji kada korisnik garan ije nema povjerenja u banku?garanta i trai jo/ dodatnu garan iju od druge banke $supergaran iju(. 2an!ar'!a (aranc "a $engl. bank guarantee# njem. 6ankgarantie( je pojam koji se rabi za oznaku spe ifinog pravnog instituta personalno?pravnog osiguranja potraivanja# koje osiguranje na traenje jedne osobe banka daje drugoj osobi. Pod tim pojmom moe se podrazumijevati i isprava o garan iji koju ispostavlja banka u okviru garantnog posla. Povod garantnom poslu uvijek je postojea ili budua novana obveza iz trgovakog ugovora ili s njim u vezi# iji vjerovnik trai osiguranje ispunjenja te obveze a dunik se s tim traenjem suglasi. "astavno dunik# sada u svojstvu nalogodav a# trai od banke izdavanje bankarske garan ije u korist svog vjerovnika# sada u svojstvu korisnika garan ije. @ko banka pri!vati traenje nalogodav a# onda izda i dostavi korisniku pisani tekst svoje garan ije koji sadri njezinu obvezu plaanja odre.ene svote nov a korisniku i koji je ujedno temelj te obveze prema odredbi l. 2 +%P za garan ije na za!tjev i l. 10&0. st. 2. 1::. 7a stajali/ta vrste pravni! odnosa koji se uspostavljaju izdavanjem garan ije# garan ije je mogue podijeliti na ak esorne bankarske garan ije# odnosno bankarske garan ije izdane s naslova jamstva i na samostalne bankarske garan ije odnosno bankarske garan ije Yna prvi pozivY. <ako se bankarski! garan ijama osigurava ispunjenje obveza u raznolikim faktinim sluajevima# te sluajeve i bankarske garan ije prema pre iznijoj svrsi nji!ova izdavanja mogue je podijeliti na tzv. ponudbene garan ije# garan ije za povrat avansa i garan ije za dobro izvr/enje posla. 6ankarske garan ije nastale su u me.unarodnoj poslovnoj praksi i institut su autonomnog trgovakog prava# te u pravilu nisu ure.ene kodifi iranim na ionalnim propisima. 1:: je izuzetak jer u odredbama l. 10&0. - 10&'. ure.uje materiju bankarski! garan ija. 2e.unarodna trgovaka komora kodifi irala je obiaje koji postoje u poslovanju s bankarskim garan ijama# i to u dvije zbirke pravila. 8edna se odnosi na ak esorne bankarske 2

Page2

garan ije koje se izdaju u sve tri navedene svr!e# a druge na samostalne bankarske garan ije nezavisno od tone svr!e nji!ova izdavanja. ,amp n( $engl. dumping# njem. 7 !leuderausfu!r# Dumping( je prodaja u inozemstvu proizvoda po ijeni nioj od vaee u zemlji proizvo.aa# odnosno prodaja po ijeni ispod tro/kova proizvodnje $dampin/ke ijene esto ne pokrivaju ni varijabilne tro/kove proizvodnje(. 7trogo kao poslovna strategija# to je nain utvr.ivanja spomenuti! ijena radi postizanja odre.eni! iljeva - osvajanja tri/ta nekog proizvoda# tri/ta neke zemlje# istiskivanja# odnosno uni/tavanja konkuren ije u zemlji u kojoj se prakti ira damping $u ovom posljednjem sluaju rije je o tzv. grabeljivom $engl. predator]( dampingu. Damping je naje/e prisutan na razvijenim tri/tima# naroito &0?i! godina. "a takvim tri/tima izvozni i vide najbolje prilike za ekspanziju# a damping je jedan od naina da se domaa industrija uini nekonkurentskom# odnosno ako se provodi do ekstrema moe prisiliti domae proizvo.ae da napuste posao. 8ednom kada je to postignuto# ijena uveze robe moe biti poveana. +kratko# izvoznik moe prakti irati damping s malim profitom kratkorono# ali s vrlo velikim dugorono. 1emlje obino uvode globe i odre.uju propise radi onemoguavanja takvog uvoza# tj. dampinga $antidamping(. Fa!&ura $engl. invoi e# njem. Maktura# ;e !nung( je isprava koju predavala ili isporuitelj stvari ili pruala usluga izdaje primatelju robe ili usluge# spe ifi irajui u njoj kvantitativno i kvalitativno predane ili isporuene stvari ili pruene usluge# ak esorne tro/kove# odgovarajue poreze# modalitete plaanja itd. Maktura se smatra vjerodostojnom ispravom na temelju koje se moe izdati platni nalog# odnosno odrediti i provesti ovr!a. Fa!&or n( $engl. fa toring# njem. Maktoring( je posao kratkoronog finan iranja izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organiza ije. Prodavao i# odnosno kup i mogu se finan irati posredstvom faktora pod uvjetom da kupa sve narudbe prije izvr/enja isporuke od strane poslodav a mora dati faktoru na odobrenje# te da faktor stalno ispituje kreditnu sposobnost kupa a# prije nego /to preuzme bilo kakvo potraivanje. Maktoring je posao kratkoronog finan iranja robni! potraivanja na osnovi fakture i robni! dokumenata. Temelj je ugovor o faktoringu i ini ga globalna esija budui! potraivanja dobavljaa. %ediraju se na osnovi fakture i inkasa ti! potraivanja# a moe se predvidjeti i komer ijalni rizik i avansiranje vrijednosti ustupljeni! potraivanja do izvjesne grani e. Maktor za svoju uslugu zaraunava faktoring proviziju. 3isina provizije uvjetovana je ukupnim prometom# prosjenom svotom svi! rauna# brojem i postojano/u kupa a# kao i prosjenim rokom potraivanja. 1a preuzimanje komer ijalnog rizika i avansiranja plaa se posebna naknada. ForEe& n( $engl. forfaiting# njem. Morfaitierung( oznaava, 1. kupovinu potraivanja izvoznika prema inozemstvu bez prava regresa prema prodavao u u sluaju nemogunosti naplate o dospijeuQ 2. instrument finan iranja me.unarodne trgovine bezregresnom prodajom potraivanja uz odgovarajue instrumente osiguranjaQ 0. diskontiranje kupnje# uz naplatu odre.ene premije $diskonta(# odre.enog potraivanja bez prava na regres protiv vjerovnika. <nstrumenti forfetiranja su ak eptirane i avalirane mjeni e /to su i! izdali kreditno sposobni kup i uz klauzulu Ybez prava regresaY. + pro esu forfetiranja rokovi dospijea potraivanja su vei od *0?1&0 dana uobiajeni! u poslovima faktoringa# i odnose se na rokove od 5 mjese i do 4 godina.

Page2

ForEa &n u(o)or $engl. forfait ontra t# njem. Morfaitsvertrag( je prodaja nedospjeli! novani! trabina ban i uz iskljuenje prava banke na regres prema prodavao u# za sluaj da trabine nisu naplative. Po svojoj pravnoj prirodi forfait je ugovor o prodaji uz iskljuenje odgovornosti prodavao a za naplativost $bonitet(# dok se istinitost trabine prodavala $forfaitist( uvijek odgovara. Trabine koje su predmet forfaitiranja prenose se esijom radi ispunjenja ugovora o prodaji. =ad se govori o forfaitu# preteno je rije o kupnji mjenini! trabina. + mjeninom forfaitnom poslu koristi se vlastita mjeni a# jer se prema mjeninom pravu kod vlastite mjeni e mogu iskljuiti regresnopravne odgovornosti forfaitista $trasanta(. "aime# kod trasirane mjeni e trasant se moe osloboditi odgovornosti za ak ept# ali svaka odredba kojom bi se osloba.ao odgovornosti za isplatu smatra se kao da nije ni napisana. To znai da klauzula o iskljuenju odgovornosti forfaitista $trasanta( kad bi se radilo o trasiranoj mjeni i - ne bi ga osloba.ala odgovornosti za isplatu# i ne bi se postigla svr!a forfaitnog ugovora Fran1 $ n( $engl. fran !ising# njem. Mran !ising( je poslovni odnos dviju pravni! osoba davao a i korisnika fran/ize - koje se ugovorom obvezuju da e zajedno slijediti politiku udruenog posla pod jednim imenom i prema zajednikim uvjetima djelovanja# tj. da e ostvariti blisku suradnju u proizvodnji# promo iji iJili distribu iji proizvoda# odnosno usluga. Mran/izing je oblik marketinga ili distribu ije u kojem davala fran/ize ustupa korisniku pravo ili privilegij da posluje na propisani# tj. odre.eni nain tijekom odre.enog vremena i na odre.enom mjestu. =orisnik ili primala fran/ize pri!vaa obvezu obavljanja posla pod ve isprobanim i poznatim uvjetima# te pod imenom i uz promo iju zajednikim i za druga poduzea u lan u. + pojedinim sluajevima korisnik fran/ize prilago.ava tradi ionalno poslovanje novim uvjetima# odnosno ulazi u sasvim novo podruje poslovanja u poku/aju da osigura posao i rentabilnost investi ije. =orisni i fran/ize# iako u veini sluajeva mala i srednja poduzea s nevelikim finan ijskim sredstvima# osiguravaju znanje o lokalnom tri/tu# dio kapitala i osoblje. Davala fran/ize je vlasnik marke# proizvo.a novog ili atraktivnog proizvoda iJili usluge# pojedini! razvijeni! iJili originalni! te!nika marketinga# koje ustupa korisniku fran/ize radi poslovanja pod zajednikim imenom i u skladu s uvjetima rada jednakim za sva poduzea unutar iste organiza ije. Davao i fran/ize su uglavnom velika me.unarodna poduzea# a posjedovanje spomenuti! kategorija $proizvoda# odnosno usluga i upravljaki! vje/tina( omoguava im da primjenom sistema fran/ize ostvare me.unarodnu ekspanziju# poveaju profit i postanu poznata me.unarodna poduzea u relativno kratkom roku i uz mala ulaganja. 7istem fran/ize najvi/e se primjenjuje u proizvodnji i distribu iji bezalko!olni! pia# brze !rane# u !otelijerstvu# razliitim posrednikim uslugama# iznajmljivanju automobila# proizvodnji igareta. Fvo neki! poznati! svjetski! fran/iza, %o a %ola# 2 DonaldWs# <nter ontinental# 2anpoTer# )ertz# 2arlboro i dr. 1a kori/tenje sistema fran/ize plaa se naknada# a njezin se iznos naje/e odre.uje u postotnom dijelu od ostvarenog prometa ili zarade korisnika fran/ize i obino je u intervalu od 2^ do 4^. + nekim sistemima fran/ize postoji obveza plaanja pristupnine pri ulasku u sistem. Pristupnina se plaa jednokratno i odma! pri potpisivanju ugovora. Davao i fran/ize mogu primjenjivati standardiziranu ili diferen iranu strategiju u odnosu na proizvod# ijenu i promo iju. 3einu davala a slijedi standardizirani pristup $bezalko!olna pia# !otelijerstvo(# a diferen irani pristup naje/e upotrebljavaju proizvo.ai brze !rane# naroito primjenjujui adapta iju na podruju proizvoda. Page2 2

Garanc "a $a -o.ro $)r1en"e po'%a $engl. performan e guarantee# njem. Frf_llungsgarantie( je izraz kojim se u pravilu oznauje bankarska garan ija izdana u svr!u osiguranja naplate trabina koje naruitelj investi ijske ili druge opreme ili radova vee vrijednosti moe imati prema prodavao u# odnosno izvo.au ti! radova s naslova garan ije za ispravno funk ioniranje prodane opreme# odnosno odgovornosti za skrivene nedostatke izvedeni! radova. +govorom# koji je povod izdavanju garan ije# u pravilu se predvi.a odre.eni garantni rok# bilo za jedan# drugi ili oba spomenuta sluaja. +z to se naznauje pro ijenjena vrijednost mogui! nedostataka i odre.uje obveza prodavao a# odnosno izvo.aa da u korist kup a# odnosno naruitelja pribavi bankarsku garan iju na svotu koja se naje/e odre.uje u postotku od ukupne vrijednosti ugovoreni! radova# odnosno opreme $npr. 4^(. Takva garan ija u pravilu se izdaje prije primopredaje# odnosno konanog obrauna izvedeni! radova# odnosno plaanja jelokupne svote isporuene opreme. :bveza prodavao a# odnosno izvo.aa da pribavi takvu garan iju e/e se ugovara u sluaju me.unarodni! nego domai! poslova. Tako.er e/e se u takvom sluaju ugovara pribavljanje samostalne bankarske garan ije nego ak esorne bankarske garan ije. "a ionalna zakonodavstva u pravilu ne ure.uju ovu vrstu garan ije# a obiaje koji je se tiu 2e.unarodna trgovaka komora je kodifi irala i objavila 1*'&. zajedno i jedinstveno s pravilima o ponudbenim garan ijama i garan ijama za povrat avansa u zbir i +; za ugovorne garan ije $Publika ija 2T= br. 024 Kompen$ac "'! po'%o) $engl. ompensation trade# njem. =ompensationsges !`fte( je generini pojam koji obu!vaa vi/e vrsta pravno te!niki razliiti! vrsta ugovora. 1ajedniko je obiljeje kompenza ijski! poslova to da se radi o ugovorenoj praksi vezivanja uvoza robe za izvoz robe koja se ne plaa u nov u. ;ije je o razvijenoj praksi razmjene# trgovine bez naknada u nov u. Takvi poslovi razvili su se u trgovini sa zemljama koje nisu imale dovoljno konvertibilni! sredstava plaanja. < zemlje razvijeni! gospodarstava i konvertibilni! na ionalni! valuta primjenjuju neki oblik kompenza ije kako bi potakle izvoz domai! proizvoda. 3rste, 1. 2ar&er $engl. barter# njem. Taus !!andel# Taus !ges !`ft( je oblik vezane trgovine kroz direktnu me.usobnu razmjenu proizvoda i usluga# po posebnom sporazumu# bez kori/tenja nov a ili drugi! sredstava plaanja. Predmeti razmjene navode se u robnim listama izvoznika i uvoznika i na svakoj od nji! se predvi.a maksimalan iznos izraen novano do kojeg se moe obaviti vezana trgovina. <nteres je obaju sudionika da uravnotee razmjenu na istoj razini $odnos 1,1(. To je bio primitivan oblik razmjene proizvoda# a danas se ponovno javlja kao trgovinska formula izme.u zemalja u sluajevima kada postoje restrik ije u plaanju devizama ili se eli ojaati izvoz proizvoda zemlje kup a 2. K)a$ .ar&er je posebna vrsta kompenza ijski! poslova u kojima se ugovara razmjena robe samo djelomino jednake vrijednosti. Preostala razlika naplauje se u nov u. <spunjenja obveza ne moraju biti istodobna i simultana ve se mogu ugovoriti razliiti suk esivni rokovi. 2ogue je prilagoditi i ostale uvjete ispunjenja ovog ugovora pa i ukupnu vrijednost razmjene. <ako se u ugovoru utvr.uju vrste i novana vrijednost robe svake ugovorne strane# mogue je ugovoriti posebnu klauzulu kojom se predvi.a da e se nakon stvarno izvr/eni! isporuka obaviti konani obraun i razlika platiti u nov u. +govori o kvazi barteru sadre i odredbe o kontroli kvalitete proizvoda# odredbe o dopu/tenim odstupanjima od utvr.ene koliine $7oft @djustment %lause(# odredbe o bankovnim garan ijama i dr. 3rijednost razmjene odre.uje se omjerom koliina robe imajui na umu nji!ove vrijednosti# odnosno ijene $s!adoT pri e(. + sluaju 2

Page2

neispunjenja ugovora jedne ugovorne strane# druga strana ima pravo odma! u nov u traiti plaanje vrijednosti isporuene robe. 3. !ompen$ac "'!a !upn"a Kon)er& . % "e $engl. onvertibles# njem. \andelobligation( su konvertibilni vrijednosni papiri# odnosno konvertibilne obvezni e i konvertibilne preferen ijalne dioni e. :bvezni e i preferen ijalne dioni e koje sadre op iju da se mogu zamijeniti za spe ifi irani broj obini! dioni a poduzea $tzv. odnos konverzije( ili neki! drugi! vrijednosni! papira poduzea? emitenta prema volji nji!ovi! vlasnika za unaprijed utvr.eno vrijeme i po unaprijed utvr.enim uvjetima. :p ije konverzije poveava atraktivnost takvi! vrijednosni! papira jer omoguavaju nji!ovim vlasni ima /pekula iju na kapitalni dobitak izazvan poveanjem vrijednosti obini! dioni a. :p ija konverzije izvr/it e se kada tekua tri/na ijena dioni a prema/i ijenu konverzije $nominalna vrijednost konvertibilije podijeljena s brojem obini! dioni a u koje se ona moe konvertirati(. Drugim rijeima# konverzija e se izvr/iti kada vrijednost konverzije $tri/na ijena dioni a pomnoena s brojem obini! dioni a u koje se konvertibilija moe konvertirati( prema/i nominalnu vrijednost konvertibilije. + tom sluaju vlasnik konvertibilije ostvaruje veu vrijednost svoje imovine nego da eka isplatu nominalne vrijednosti konvertibilne obvezni e odnosno da dri konvertibilne preferen ijalne dioni e. 1bog toga /to konvertibilije pruaju svojim vlasni ima mogunost ostvarivanja kapitalnog dobitka od poveanja ijena obini! dioni a poduzea# odnosno mogunost da u odre.enom razdoblju izaberu veu vrijednost izme.u vrijednosti konvertibilije i vrijednosti obini! dioni a u koje se ti vrijednosni papiri mogu konvertirati# konvertibilije e se prodavati po veoj ijeni od isti! vrijednosni! papira koji ne nose op iju konverzije. 7 druge strane# poduzee moe emitirati takve vrijednosne papire po veoj ijeni# odnosno uz niu kamatnu stopu odnosno fiksnu stopu preferen ijalni! dividendi nego da se vrijednosni papiri emitiraju bez op ije konverzije. KnoL-0oL @$nan"e '!u'&)oA $engl. knoT?!oT# njem. =noT?!oT Frfa!rungen(Q 1. u uem smislu primijenjeno te!niko znanje# metode i poda i potrebni za praktino ostvarenje i primjenu te!nike koja slui u industrijske svr!e. To su sva znanja i iskustva koja nisu prijavljena radi stje anja patenta# a kojima se ponekad mora ovladati da bi se mogao primijeniti neki patentirani ili nepatentirani izum# nova te!nologija itd.Q 2. neza/tieno znanje# jer ga ponekad imatelj ne eli za/tititi. <zum moe ostati neza/tien# i biti samo knoT?!oT# kad izumitelj nije voljan objaviti pojedinosti o njemu# /to bi mu bila dunost kad bi ga za/titio patentomQ 0. u /irem smislu knoT?!oT se ne ograniuje samo na podruje te!nike# nego obu!vaa jelokupno znanje i iskustvo potrebno za suvremeno poslovanje# tj. odnosi se i na organiza iju poduzea# knjigovodstvo# informatiku# komer ijalu i sl. =ako ne uiva patentnu za/titu# najbolje ga je za/tititi a ugovorom o li en iji. 3a ''e$ Ea re, %a ''e$ pa''er $njem. Eaissez?faire?Eiberalismus( je deviza ekonomskog liberalizma# a znai, YPustite neka svatko ini /to eli i neka sve ide svojim tokomY. :va doktrina temelji se na za!tjevu elimina ije dravne interven ije u gospodarske i tri/ne tokove prepu/tajui sve slobodnom djelovanju ekonomski! zakonitosti i neogranienoj tri/noj konkuren iji. "ajproduktivnija je djelatnost pojedin a# smatraju pristali e ove doktrine# ako mu se omogui da slobodno ostvaruje svoje interese u konkuren iji s drugima. + gra.anskoj ekonomskoj teoriji ova doktrina smatrana je dugo vremena najpouzdanijim temeljem gospodarske politike. 8. 2. =e]nes i njegova teorija prekretni a su u napu/tanju 2

Page2

doktrine laissez faire i uspostavljanju neop!odnog ograniavanja privatne ini ijative i kapitala te kontrole tri/ta. 3+2OR $engl. Eondon <nterbank :ffered ;ate( je londonska me.ubankovna ponudbena kamatna stopa# promjenjiva kamatna stopa koja se obraunava na me.usobne kredite banaka koje posluju na londonskom tri/tu kapitala. 3isina joj ovisi o ronosti zajmova# ali je relativno niska zbog visokog kreditnog boniteta banaka na tri/tu. 3arira ovisno o situa iji i izgledima pojedine devize na tri/tu. E<6:; je osnovi a pri ugovaranju i odre.ivanju kamatni! stopa te u transak ijama se zajmoprim ima izvan tri/ta. =amata na te zajmove odre.uje se kao zbroj varijabilnog E<6:;?a i fiksne kamatne mare koja se naziva spread i ija visina ovisi o pro ijenjenoj kreditnoj sposobnosti zajmoprim a# ronosti zajma i tro/kova administriranja kreditom. Takve promjenjive kamatne stope osiguravaju bankama fiksnu profitnu stopu# a preko varijabilnog se E<6:;?a na dunika preba uje rizik promjene osnovne ijene kapitala. 3 cenc "a $engl. li en e# njem. Eizenz( je izraz koji se upotrebljava za razliite ekonomske i pravne odnose# ali uvijek u vezi s odre.enim odobrenjem# dopu/tenjem ili pravom na osnovi kojega se koristi odre.ena te!nologija# robni ili usluni ig# te umijea i iskustva kojima davala li en ije raspolae. Ei en ija je pravo na kori/tenje odre.ene te!nike# a ugovor o li en iji je ugovor o ustupanju# odnosno kori/tenju takve te!nike# dakle te!nikog znanja# izuma ili za/tienog prava $patent ili za/tieni uzorak(. To znai da se li en ija odnosi na te!niko znanje ili te!niko iskustvo $knoT?!oT( ili pak na poseban oblik knoT?!oTa# na za/tieno znanje. +govorom o li en iji mogu se ukljuiti i pravo kori/tenja robnog znaka# kao i prijenos znanja i iskustva u podruju organiza ije# rukovo.enja# distribu ije i sl. + /irem smislu li en ija je sinalagmatski $dvostrano obvezni( ugovor kojim se davala li en ije obvezuje da e stje atelju li en ije ustupiti pravo privrednog kori/tenja nekog iskljuivog prava industrijskog vlasni/tva $patent# industrijski uzorak ili model# robni ili usluni ig( ili znanje i iskustvo kojim davala li en ije de fa to raspolae. 7tje atelj li en ije obvezuje da e se predmetom li en ije koristiti na ugovoreni nain i u ugovorenom opsegu te da e davao u li en ije platiti ugovorenu naknadu. + praksi se izraz li en ija koristi i za oznaavanje pravnog instrumenta kojim se zasniva li en ijski odnos $li en ijski ugovor# odluka o obveznoj li en iji( kao i za oznaavanje samog objekta li en ijskog odnosa. +govori o li en iji mogu biti unilateralni $jednostrani(# bilateralni $dvostrani( ili multilateralni $vi/estrani( kada se radi o me.usobnoj te!nikoj suradnji# razmjeni li en ija# zajednikom istraivako?razvojnom radu itd. ;ijetki su ugovori kojima je objekt samo odre.eno pravo industrijskog vlasni/tva. + pravilu je spojeno nekoliko li en ija, patentna li en ija s li en ijom knoT?!oTa ili s li en ijom uzorka# modela# robnog iga. 3eoma esto je li en ijski ugovor ugra.en u neki /iri kompleksni ugovor, ugovor o zajednikom ulaganju# ugovor o inenjeringu# ugovor o izvo.enju investi ijski! radova# ugovor o leasingu ili ugovor o fran/izingu. Poduzee koje stjee pravo kori/tenja za/tienog izuma# uzorka ili modela# ili ak neza/tienog izuma koji jo/ nije patentiran# te tajnog znanja i iskustva# putem li en ijskog ugovora stjee povla/ten poloaj monopolista $ako je rije o iskljuivoj li en iji( te tako ima veliku prednost u privrednoj utakmi i nad drugim proizvo.aima kojima nije dopu/teno kori/tenje predmeta li en ijskog ugovora. "a taj nain stje atelj li en ije# u pravilu# dolazi na jeftiniji i bri nain do mogunosti proizvodnje novi! proizvoda nego da sam razvija novi proizvod na osnovi vlastiti! istraivanja. :vo potonje bi uz velike tro/kove za!tijevalo i kreativno i struno osoblje te dugo vrijeme za razradu novog proizvoda. 2

Page2

Ne(oc ran"e $engl. negotiation# njem. "egozieren(Q 1. prijenos vrijednosnog papira $npr. mjeni e( na drugu osobu. Prema novim 8edinstvenim pravilima za dokumentarne akreditive nego iranje ne znai samo prijenos $otkup( mjeni e nego iJili dokumenataQ 2. nego iranjem se esto finan ira odre.eni izvozni posao na taj nain da izdavala $izvoznik( nego ira mjeni e na banku# a ova plaa akonta iju na temelju izvozni! robni! dokumenata poslani! ban i inozemnog kup a na inkaso. PerEormance (uaran&ee je izraz koji se moe uporabiti u dva razliita znaenja# odnosno smisla. "jime se moe naznaiti garan ija za dobro izvr/enje posla i garan ija uinka# ali se u pravilu oznauje garan ija za dobro izvr/enje posla. Prom ''orN no&e je vrijednosni papir ommon laTa koji u temeljnim obiljejima odgovara pojmu vlastite mjeni e. Dok u zemljama ivil laT postoji vi/i rodni pojam mjeni e# koje se onda dijele na vlastite i trasirane# ommon laT ne sadri takav vi/i rodni pojam nego poznaje promissor] notes i bills of eP !ange $drafts(. Promissor] note definira se kao bezuvjetno pisano obeanje $promise( plaanja odre.ene svote nov a jedne osobe drugoj osobi ili po naredbi druge osobe ili donositelju. 2oe biti plativa na za!tjev ili u odre.enom ili odredivom roku. Ten-er je ponuda na javnom nadmetanju koja se podnosi u odre.enoj formi# na temelju objavljenog Ypoziva za ponuduY $invitation to tender(# a sastoji se od tri dijela, komer ijalni! uvjeta ponu.aa# te!nike dokumenta ije i bankarske garan ije. ;aspisatelj natjeaja ogla/ava - posredstvom medija ili na drugi nain - namjeru uklanjanja ugovora s najpovoljnijim ponu.aem isporuka# odnosno izvo.enja radova i oglasom ujedno odre.uje uvjete i najkasniji rok do kojeg e primati ponude. 2e.u tim uvjetima esto se nalazi i davanje od strane ponu.aa# odnosno nji!ovi! banaka ponudbene garan ije. + zavisnosti od na ionalni! propisa postupak provo.enja natjeaja moe biti ure.en ili neure.en. +govor o konzaltingu $engl. onsulting ontra t# njem. =onsultingsvertrag( je ugovor kojim se strune osobe obvezuju pruati naruitelju savjetodavne usluge# a odnose se u pravilu na izgradnju nekog objektaQ naruitelj za primljene usluge plaa naknadu. +sluge konzaltinga mogu se sastojati u izradi predinvesti ijski! studija# pripremi gradnje odre.enog objekta# usluga u toku gradnje odre.enog objekta $upravljanje ili nadzor nad gradnjom(# davanju raznovrsni! savjeta# preporuka i mi/ljenja. 7amo izvo.enje radova ne smatra se konzaltingom. 6ude li konzalting povezan s uslugama gra.enja# montae itd.# radi se o ugovoru o inenjeringu V rman $engl. transfer order# njem. bberTeisung( je kolokvijalni naziv obras a Yposeban nalog za prijenosY# kojim pravne osobe daju nalog - organiza iji ovla/tenoj za obavljanje poslova platnog prometa - za prijenos novanog potraivanja sa svog rauna u korist rauna druge pravne osobe. 7 obzirom na zabranu plaanja izme.u pravni! osoba u nov u preko odre.ene svote# plaanje na ovaj nain naje/e je izme.u ti! osoba# a uzima se izvr/enim u trenutku kad organiza iji kod koje se vodi raun vjerovnika stigne odgovarajui primjerak virmana. Kre- & $engl. redit# njem. >ut!aben# =redit# lat. reditum( je ustupanje odre.ene svote novani! sredstava od strane finan ijske organiza ije $banke i dr.( kao kreditora $vjerovnika# zajmodav a( nekoj osobi $debitoru# duniku zajmoprim u(# uz obvezu da mu i! ovaj vrati u 2

Page2

dogovorenom roku i plati pripadajuu naknadu - kamatu. :penito, pojam obu!vaa profesionalne novane bankovne kredite# pozajmljivanje imovine u bilo kojem obliku# dunike vrijednosne papire - obvezni e# note# blagajnike zapise# komer ijalne zapise...# nenovane kredite u obliku ak epata# avala i sl. kreditna pisma# stand? b] sporazume# Yotvorene rauneY# me.usobne poslovne aranmane poduzea s prodajom robe# usluga i izvo.enja radova uz odgo.enu naplatu# potro/ake kredite# izvoz robe s naplatom preko 50 $*0( dana i sl. +obiajene vrste, robni i novani $prema predmetu kreditiranja(# bankovni i komer ijalni $prema subjektima(# kratkoroni i dugoroni $prema roku# odnosno ekonomskoj funk iji(# proizvo.aki i potro/aki $prema svrsi(# krediti za obrtna sredstva i investi ijski $prema namjeni(# otvoreni i pokriveni $prema osiguranju(# tuzemni i inozemni $prema domi ilu( i sl. :sim standardni! kreditni! oblika# primjenjuje se i mno/tvo sloeni! kreditni! konstruk ija# kao i brojni varijeteti duniki! vrijednosni! papira. A!cep&n !re- & je kredit kojim banka ne stavlja na raspolaganje komitentna sredstva# ve samo poslovni ugled i kreditnu sposobnost# pa se ovi krediti ubrajaju u kredite za preuzimanje obveze. 6anka u okviru ugovorenog ak eptnog kredita s komitentom# ak eptira mjeni e koje na nju trasira $vue( korisnik kredita i time se obvezuje da e sama platiti mjenini iznos ako trasant izdane mjeni e ne iskupi mjeni u o njenom dospijeu. A)a%n !re- & je oblik kratkoronog kredita kojim banka osigurava traio u davanje avala na njegove mjenine obveze do ugovorenog avalnog limita. Takvoj mjeni i podie se vrijednost# jer lak/e irkulira u prometu i lak/e se eskontira. + me.unarodnoj razmjeni je esta i banke je uz pokrie i proviziju daju svojim komitentima uvozni ima pri kupnji robe na kredit. + takvim sluajevima se na mjeni i koju izvoznik trasira na uvoznika# a uvoznik ak eptira# bankovnim avalom utvr.uje uvoznikov ak ept i omoguuje izvozniku da do.e do prvoklasne mjeni e. 2"an!o !re- & $engl. unse ured redit# un overed redit# njem. 6lankokredit# ungesi !erter =redit( je kredit odobren korisniku samo na temelju njegova boniteta i kreditne sposobnosti# bez posebni! instrumenata osiguranja. "aziva se neosigurani ili nepokriveni kredit , '!on&n !re- & $engl. dis ount redit# njem. Diskontkredit( je bankovni kratkoroni kredit# odobren na osnovi mjeninog pokria. :tkup mjeni e# odnosno mjeninog potraivanja prije njezina roka dospijea ini osnovu diskontnog kredita. 2jeni a je zbog svoje formalnopravne i materijalnopravne strogosti siguran instrument domaeg i me.unarodnog plaanja. 1bog trenutne nelikvidnosti iz drugi! razloga remitent# odnosno vjerovnik mjeninog potraivanja ima mogunost podno/enja mjeni e na naplatu prije njezina roka dospijea. 6anka otkupljuje# tj. diskontira mjenino potraivanje tako da od nominalne vrijednosti odbije iznos kamata# tro/kova i provizije. :snovni uvjet pri odobravanju diskontnog kredita je bonitet mjeni e# a ne kreditna sposobnost traio a kredita. 2jeni a dobrog boniteta sadri sljedee karakteristike, robno pokrie# rok dospijea od 10 do *0 dana# te tri sigurna potpisa kao dokaz njezine valjanosti. Poslovna banka ima mogunost rediskonta $ponovnog diskonta( te iste mjeni e kod entralne ili druge poslovne banke# /to je zapravo refinan iranje komer ijalni! kredita u privredi. Page2 2 , 'po$ & )n !re- & $engl. disposal redit# njem. Dispositionskredit( je kredit koji korisniku stoji stalno na raspolaganju. :snova takvom kreditu je tekui raun s kojeg korisnik kredita

moe automatski vui odre.ene iznose novani! sredstava# a i negativna salda se likvidiraju automatskim putem# odnosno priljevom novani! sredstava na tekui raun. Takav se automatizam u kori/tenju i ga/enju naziva samolikvida ija kredita. :vakav oblik kreditiranja predstavlja vrstu permanentnog finan iranja# jer ne postoji definitivni period njegova vraanja# a u uvjetima dobrog boniteta ne postoje ogranienja za stalno kori/tenje poveani! opsega kredita. +govoreni elementi kredita su maksimalni iznos kredita u toku odre.enog perioda $godinu dana( i kamatna stopa. Prednosti ovog Yotvorenog kreditnog sistemaY su, a( fleksibilni rokovi dospijea $s obzirom na to da nisu fiksirani# debitori mogu na najbolji nain uskladiti svoje likvidne bilan e i poten ijale(Q b( nia kamatna optereenja $kamata se plaa na neto iznos kredita(Q ( mogunost konvertiranja kratkoronog u srednjoroni kredit $kada debitori dostignu utvr.enu grani u kreditiranja# on moe biti revidiran(. Tipini dispozitivni kredit je overdraft. Grace per o- $njem. >nadefrist(# razdoblje poetnog roka kredita u kojem dunik nije obvezan zapoeti s vraanjem. >ra e period je )r "eme Om %o'raO vjerovnika prema duniku# odobren u pravilu da bi dunik ostvario pretpostavke urednog vraanja kredita $izgradio tvorni u# zapoeo posao# ostvario stabilne pri!ode i sl.(. +govara se kad su posrijedi vei iznosi# obino dugoroni krediti# ali sve e/e i kod veine zajmova. :dgoda poetka otplate ugovara se na nekoliko godina# a ova se pogodnost donekle kompenzira vi/om kamatnom stopom na kredit i provizijama. =od nas se u praksi ponekad rabi termin YmoratorijY# iako on oznaava prekid vraanja zajma na odre.eno vrijeme# kako bi se duniku pruio preda! za rje/avanje pote/koa s otplatom. =amate moe tei# a moe se i odgoditi njezino plaanje. J po&e!arn !re- & $engl. mortgage# njem. Pfandgutkredit( je posebna vrsta dugoronog kredita /to ga banke i druge spe ijalizirane finan ijske ustanove odobravaju gra.anima i poduzeima na osnovi plaa u nekretninama. 3raanje kredita osigurano je realnim pokriem dunika stambenim ili poslovnim prostorom# zemlji/tem i gospodarskim zgradama# skladi/tima i sl. =reditor vraanje kredita osigurava tzv. intabula ijom - pravnim postupkom uknjibe osiguranja trabine nad dunikovim nekretninama. 7igurnost vraanja kredita nije u dunikovu bonitetu ve u vrijednosti nekretnine. =redit se odobrava u visini 40?'0^ od prometne ili pro ijenjene vrijednosti nekretnine# /to kreditoru osigurava da e# ako dunik ne izvr/ava uredno svoje kreditne obveze# moi iz prodajne vrijednosti nekretnine naplatiti svoje potraivanje. ;okovi vraanja kredita su od 10 do 00 godina. 2ogue je uspostaviti i vi/e !ipoteka na istoj nekretnini $prva# druga# a ponekad i daljnje !ipoteke( pod uvjetom da su pravno ure.eni redoslijed i prioriteti kreditora. <zuzetno se ovi krediti odobravaju i na osnovi pokretni! $prometni!( sredstava velike vrijednosti# kao /to su brodovi ili avioni. 1bog jednostavne logike ovi su krediti u svijetu u /irokoj primjeni. ;adi se o najstarijem kreditu jer ga je poznati )amurabijev zakonik ozakonio ve 2.000 godina pr. =r. + nas je !ipotekarni kredit sve vi/e zastupljen u poslovanju banaka# ali jo/ uvijek nedovoljno# iz vi/e razloga. Kon&o!oren&n !re- & $engl. redit on urrent a ount# njem. =redit auf umlaufende ;e !nung( je kratkoroni kredit banke odobren po tekuem raunu komitenta. :dobrenjem kredita banka dopu/ta korisniku izdavanje naloga plaanja do odre.ene svote preko raspoloivog pokria na tekuem raunu $ulaz u Y rvenoY(. =amatu korisnik plaa na iskori/teni dio kredita# a na neiskori/teni dio proviziju.

Page2

:snova kredita je poseban ugovor# tj. pristanak banke. Primjenjuju se i kod tekui! rauna gra.ana $pravo na prekoraenje(# a naziva se kredit po tekuem raunu Komerc "a%no !re- &no p 'mo $engl. ommer ial letter of redit( kao i akreditiv je vrsta je kreditni! pisama. =orisnik je ovla/ten vui tratu na banku i zajedno s dokumentima podnijeti je na otkup. <zdavala kreditnog pisma obvezan je iskupiti tratu i dokumente od banke koja i! je otkupila od korisnika. ;azlika u odnosu na dokumentarni akreditiv je u tome /to kod komer ijalnog kreditnog pisma korisnik ne naplauje dokumente u nov u nego trasira mjeni u po vi.enju ili terminski $na rok(. <zdaju i! ugledne banke iz 7@D i 3elike 6ritanije. Kre- &na o' (uran"a $engl. redit insuran e# njem. =reditversi !erung( su osiguranja kojim se osigurava potraivanje vjerovnika od dunika. 3jerovnik $osiguranik( ima pravo naknade /tete prema uvjetima ugovora o osiguranju ako nije bio u mogunosti naplatiti svoje potraivanje zbog nastanka odre.enog rizika. 7truno?te!niki kreditna osiguranja dijele se u tri kategorije, kreditna osiguranja u uem smislu ili delkredere $sklapa i! vjerovnik(Q kau ijska ili garan ijska $sklapa i! dunik( i osiguranja povjerenja ili osiguranja od prevare $sklapaju i! bilo dunik# bilo vjerovnik(. 3om.ar-n !re- & je kredit koji se odobrava temeljem zaloga neke vrijednosti poput novanog depozita# dioni a# obvezni a# udjela u investi ijskim fondovima# poli e ivotnog osiguranja i slino pri emu korisnik kredita zadrava vlasni/tvo nad dobrom koje se daje u zalog. =redit se odobrava u odre.enom postotku pro ijenjene vrijednosti zaloga# a kod odobravanja kredita# ne utvr.uje se kreditna sposobnost klijenta jer je opisani zalog jedini instrument osiguranja naplate potraivanja Po&ro1a#! !re- & $engl. onsumer redit# njem. 3erbrau !erskredit( je konzumni kredit# pojam koji obu!vaa raznovrsno i ra/ireno potro/ako kreditiranje gra.ana ili domainstava. <ako ga narodna izreka spominje kao Ysirotinjsku majkuY# ovaj kredit je i vrlo vaan instrument ekonomske politike. >ospodarsko mu je znaenje u tome da omoguava potro/nju iznad trenutano raspoloivi! sredstava gra.ana# /to s druge strane omoguava bru i veu prodaju robe i oivljava podrava privrednu aktivnost. Predmet potro/akog kreditiranja su tzv. tajna potro/na dobra vee vrijednosti, namje/taj# automobil# bijela te!nika i sl. - u pravilu roba za iju je kupovinu potrebno /tedjeti due vrijeme. =redit omoguava kupovinu takve robe bez u/te.evine# s tim da otplaujui kredit gra.anin naknadno i prisilno /tedi. 6ankarski potro/aki krediti odobravaju se u nov u # s tim da se mogu koristiti za kupovinu tono odre.ene robe - namjenski su. Trgovake kue ili proizvo.ai odobravaju i! prodajom robe na otplatu u mjesenim obro ima otplata kroz vrijeme. ;okovi ovi! kredita su od uobiajeni! 2 do 4 godina. <ako odobravanje ovakvi! kredita ovisi o raspoloivim sredstvima kreditora i stanja na tri/tu# nerijetko je pod utje ajem dravne regula ije i ovisi o ekonomskoj politi i drave. Potro/aki kredit sredstvo je konkurentske borbe. Prodaja robe na kredit je konkurentska prednost# a dodatne prednosti osiguravaju se duinom roka kredita# visinom kamatne stope# uvjetima kori/tenja kredita# osiguranjem vraanja $jamstva# osiguranje kod osiguravajui! institu ija i sl.( i naroito visinom udjela ili depozita zajmotraio a. Re)o%) n( !re- & $engl. revolving redit# njem. =redit gegen automatis ! verl`ngerbaren =reditbrief( je sporazum po kojem kreditor stavlja odre.eni iznos novani! sredstava na raspolaganje poduzeu# s tim da i! ono moe koristiti u svakom trenutku u obliku 2

Page2

kontinuirani! kratkoroni! kredita. =redit se odobrava kao okvirni iznos. 7vako kori/tenje smanjuje raspoloiva sredstva# a vraanje kredita obnavlja i! do prvotnog okvirnog iznosa. =reditor je duan osigurati sredstva pozajmljivaa na njegov prvi poziv. 1a takvo osiguranje sredstava banka zaraunava ommitment fee - naknadu za otvaranje kreditne linije# a dunik ju je obavezan plaati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva. %ommitment fee obino ini od 0#4 do 1 ^ osiguranog iznosa. "a iznose kori/tene u obliku kredita dunik plaa kamatu. Ram.ur'n !re- & $engl. reimbursment redit# njem. ;embourskredit# fr. rembaurs redit( je posebna vrsta ak eptnog kredita /to ga banke odobravaju na osnovi robni! dokumenata preneseni! na nji!. Primjenjuju se pri uvozu robe iz prekomorski! zemalja# a banke ga odobravaju uvozniku dajui ak ept na mjeni i kojom izvozniku osiguravaju isplatu mjeni e o dospijeu. + primjeni je mno/tvo razliiti! sluajeva i kombina ija s drugim poslovnim i finan ijskim tenikama $npr. s akreditivnim poslom(. 7tandardan sluaj rambursnog kredita moe izgledati ovako, 1agrebako poduzee narui robu iz 2alezije# a roba e stii za mjese # dva. Dobavlja iz 2alezije !oe biti siguran da e mu roba u odre.enom roku biti plaena# da bi robu mogao odaslati. :n u tu svr!u izda mjeni u na iznos kupoprodaje. =upa i prodavala ugovore da e mjeni u pri!vatiti $ak eptirati( svjetski poznata banka iz Eondona u koju imaju povjerenje. 1ato kupa preko svoje zagrebake banke ugovori da londonska banka ak eptira mjeni u. Eondonska banka izvijesti trgov a u 2aleziji da e mu po nalogu zagrebake banke# a za raun kup a iz 1agreba# ak eptirati mjeni u. Trgova iz 2alezije robu otpremi i ispostavi mjeni u na ugovoreni iznos i s dogovorenim danom dospijea i skupa s dokumentima kojima dokazuje otpremu robe dostavlja i! svojoj ban i. "jegova banka proslijedi i! ban i u Eondonu koja kao rambursna banka ak eptira mjeni u. Tako malezijski trgova stjee jamstvo za naplatu robe o dogovorenom roku. 7 takvom mjeni om ak eptiranom od svjetski poznate banke on moe initi mnogo /to, naplatiti je odma! diskontiranjem# plaati svojim vjerovni ima# ekati dan dospijea i sl. Eondonska banka# ovisno o ugovoru ili dostavljenom pokriu# /alje dokumente zagrebakoj ban i i tereti je za ugovorenu proviziju na ak eptirani iznos. 1agrebaka banka za proviziju tereti zagrebakog trgov a i uruuje mu dokumente kojima on o prispijeu preuzima robu. : dospijeu $obino uskla.eno s pristizanjem robe( zakoniti posjednik mjeni e podnosi je na isplatu londonskoj ban i# ova je iskupljuje i za isplaenu svotu tereti zagrebaku banku# a ova svog nalogodav a# zagrebakog trgov a# koji robu napokon plaa. Prezentiran je standardni sluaj tzv. indirektnog rambursa. =od direktnog rambursa mjeni u ak eptira banka kup a - uvoznika ili banka izvoznika. Aeste su kombina ije rambursa i istovremenog eskontiranja mjeni e od strane izvoznikove banke# ime mu je osigurana automatska naplata poslije isporuke robe. Postupak kod rambursnog kredita slian je dokumentarnom $ak eptnom( akreditivu. Ce%e!& )n !re- & $engl. sele tive redit# njem. @usTa!lkredit( je kratkoroni kredit odobren za odre.enu namjenu za koju drava i dru/tvo imaju interesa. To su redovito krediti za poljoprivredu# izvoz# turizam# brodogradnju# posebne namjene. =redite odobravaju poslovne banke# a refinan ira i! entralna banka pod posebnim $povoljnijim( uvjetima. "amjena kredita pravda se dokumenta ijom# a ijena kredita odre.ena je reeskontnom stopom entralne banke na koju poslovne banke dodaju svoju maru. :dre.ujui postotak refinan iranja# duinu rokova# dokumenta iju# postupak odobravanja i sl. entralna banka ovim i kombinirajui ga s drugim instrumentima uspje/no regulira likvidnost privrede i namjenski usmjerava kratkorone plasmane banaka. "arodna banka )rvatske ukinula je praksu selektivnog kreditiranja posebni! namjena.

Page2

T!o ')e o-(o)ara ma&e%"u m"en ce a!o "e na'&up %o neopra)-ano .o(aDen"eK +slijed utrnua mjenine obveze zbog zastare ili uslijed propusta poduzimanja odre.eni! radnji radi odravanja mjenini! prava T;@7@"T? autor mjenine isprave @=%FPT@"T ? trasat koji je pri!vatio mjeni u - glavni dunik <"D:7@"T - prenositelj mjeni e $stari vjerovnik( , '!on& m"en ce 1nai odbijanje ugovoreni! ili odre.eni! kamata od jo/ nedospijelog potraivanja unaprijed# prilikom kupnje mjeni e# tako da se prodavatelju mjeni e isplauje mjenini iznos umanjen za iznos kamata od dana kupnje mjeni e do njezina dospijea. Fun!c "e )r "e-no'n 0 pap ra a( plateno sredstvo $ek# kreditno pismo( b( kreditno sredstvo $mjeni a( ( sredstvo robnog prometa $skladi/ni a# teretni a( Go'po-ar'!o $na#en"e )r "e-no'n 0 pap ra 1.( olak&anje cirkulacije vrijednosti $brzo preno/enje papira - indosament i esija( 2.( poveanje sigurnosti u prometu $propisima o vrijednosnim papiraima spreavanje zlouporabe i krivotvorenja(. ,) "e pre&po'&a)!e re(re'a Pro&e'& -za!tjev za ispaltu mjeni e No& E !ac "a - obavijest i podizanju protesta zbog neak eptiranja ili neisplate mjeni e ako glavni dunik ne ak eptira ili neisplati mjeni u ako se pokae krajnje neizvjesnim da e je isplatiti Fun!c "e m"en ce 1. sredstvo kreditnog prometa 2. sredstvo osiguranja trabina 0. sredstvo plaanja Pre'umpc "e #e!a 1.( mjesto plaanja ? mjesto oznaeno kod trasantovog imena 2.( mjesto izdavanja ? < < ? ?<<Na"'&ar " ne$am"en" ) n'&rumen& re(u%ac "e m !roe!onom'! 0 o-no'a Trgovako ugovorno pravo kao skup pravila kojima se ure.uju trgov. pravni odnosi. No& E !ac "a !o- m"en ce <zvej/ivanje $obavijest( mjenini! dunika o podizanju protesta zbog neak epitranja ili neisplate mjeni e Daje se mogunost# pravodobnim izvje/ivanjem# regresnim duni ima da dobrovoljno iskupe protestiranu mjeni u i tako izbjegnu kamate i tro/kove regresne naplate. 2o%"e "e ma& &ra' ranu m"en cu jer se kod nje plaanje novanog iznosa odre.uje osobi razliitoj od izdavatelja# dok kod vlastite sam izdavatelj isplauje odre.eni iznos nov a. Page2 2

;azlozi za podizanje protesta i regresa kod trasirane mjeni e su potpuna ili djelomina neispalta i neak eptiranje $izjava o pri!vaanju plaanja mjeni e( dok kod vlastite nema .....aa Kom ' ona m"en ca =ad netko trei# a ne trasant# osigurava trasatu pokrie# trasant se pojavljuje u mjeni i kao komisionar nekog treeg. Nap%a&a m"en ce m"en #n m &u/.ama 2oe se ispuniti izvansudski# dobrovoljno - redovitom ili regresnom isplatom# ako ne udovolje imatelj mjeni e moe ostvariti redovnu naplatu redovnom tubom# a regresnu naplatu regresnom tubom. 7udski postupak je skraen tzv. mandatni postupak# na osnovi tube sud izdaje mjenini platni nalog protiv kojeg se mogu podnijeti $mjenini( prigovori u roku od 0 dana. +$)or m"en #no( pra)a a( :rdonnan e de %ommer e 15'0. g. b( %ode de %ommer e 1&0'. g. ( %ode %ivili 1&09. g. Un E !ac "a &r(o)a#!o( u(o)orno( pra)a 'odruja uni"ikacijeaspekti ugovora o radu ugovori o prijevozu robe i putnika osiguranja trgovako zastupanje !ezultati uni"ikacije u okviru EUregual ija sukoba zakona - @.% ,onvencija o izvr&enju presuda u graanskim i trgovakim stvarima i A.% ,onvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne odnose +ktualna pitanja meunarodnog trgovkog pravame.unarodna prodaja robe vrijednostni papiri i dokumentarni akreditiv propisi o poslovanju u me.unarodnoj trgovini industrijsko vlasni/tvo i autorsko pravo trgovaka arbitraa !ezultati uni"ikacijeKonvencija UN-a o ugovorima u meunarodnoj prodaji robe (Beka konvencija 1980.g Njujor!ka konvencija o pri"navanju i i"vr!enju #$rani% arbi$ra&ni% od'uka UN()*+,- - arbitrana pravila )N(.*E+/0 - me.unarodna pravila za tumaenje trgov. termina $2T=( 1ednoobra"na pravi'a "a dokumen$arne akredi$ive 1922. g.? unifika ija akreditiva F -uc "a +govor pri kojem jedna stranka $fidu ijant( prenosi neko pravo na drugu osobu $fidu ijara( i pri tome ugovara da poslje postizanja odre.enog ilja fidu ijar ponovo prenese to isto pravo natrag na fidu ijanta. ;adi se o 2 ugovora, ugovor o prijenosu prava i ugovor o ograni. gosp. uinka prijenosa tj# ugovor o vraanju prava. Page2 2

+stupanje $ esija( radi osiguranja tj. M<D+%<8@E": :7<>+;@"8F - dok kod !ipoteke# ako ne plati npr. ratu kredita premet osigurane trabine prelazi u vlasni/tvo !ipotekarnog vjerovnika# a kod fidu ije odma! prelazi na fidu ijanta# a kad plati vraa se fidu ijantu. 2 ugovora, a( ugovor o prijenosu prava i b( ugovor o vraanju prava. +mo) na or&a1&)a @'a'&a) < 1&o "u # n A 7astoji se od ortaki! uloga $glavni aJfond orta/tva(# a ulau se stvari# rpava# nova # rad i druga dobra# kao i naknade za uni/tene# o/teene ili oduzete stvari iz imovine orta/tva i sva imovina steena tijekom poslovanja. 4am'&)o $a 'pra)no'& '&)ar o-no' 'e na; prodanu stvar bilo koje vrste. C!%a- 1n ca 3rijednosni papir po naredbi koji izdaje skladi/tar ostavodavatelju kao dokaz da je primio robu na u anje# a ujedno sadri i pravo imatelja skladi/ni e d araspolae robom predanom na uskladi/tenje. *kladi&ni list - nije vp# potvrda je o prijemu robe na uvanje. 7astoji se od, 1. priznani e - pravo raspolaganja robm 2. zaloni e - zalono pravo na uskladi/tenom robom Priznani a i zaloni a pozivaju se jedna na drugu. U(o)or o o' (uran"u :siguravatelj se obvezuje ugovaratelju da e odre.enoj osobi - osiguraniku isplatiti naknadu do odre.ene visine# ugovorenu svotu# ako se ostvari osigurani rizik# a ugovaratelj osiguranja se obvezuje platiti premiju osiguranja. +govor je sklopljen kada ugovaratelji potpi/u, a% policu osiguranja ili b% listu pokria. Po-o' (uran"e na-o' (uran"e Po-o' (uran"e - ako je osiguranje provedeno na manju vrijednost od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta Na-o' (uran"e - ako je osiguranje provedeno na veu vrijednost od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta 'uno osiguranje - ako je osiguranje provedeno na stvarnu vrijednost osiguranog predmeta. Po-o' (uran"e u !re- &n m o' (uran" ma "astaje kad osiguranik ne prijavi osiguravatelju puni iznos svog potraivanja od kup a# ve manji. :siguravatelj e naplatiti i manji iznos premije# a u sluaju nastanka /tete osiguravatelj e naknaditi samo dio /tete# a ne ijeli iznos prema pravilu propor ije /to znai da e dobiti samo dio naknade od ukupne /tete. Podosiguranje je dozvoljeno# ali nadosiguranje nije dozvoljeno. U(o)or o o' (uran"u prema na# nu na'&an!a o' (uran"a; a( dobrovoljno - dobra volja osiguravatelja i ugovornog osiguranja b( obvezno - zakonska obveza sklapanja npr. ? putni i u sredstvu javnog prijevoza od posljedi a nesretnog sluaja# vlasni i# korisni i motorni! vozila vlasni i# korisni i zrakoplova vlasni i# korisni i brodi a na motorni pogon od odgovornosti za /tetu poinjenu treim osobama 2

Page2

U(o)or o o' (uran"u ;edovito sklapanje - kada je ponuda o osiguranju pri!vaena <znimno sklapanje - kada strane potpi/u poli u osiguranja $ug. o osiguranju(. U&"eca" '&e#a"a na o' (uran"e @. u sluaju steaja ugovaratelja osiguranja ono se nastavlja# ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od 0 mjese a od otvaranja steaja# u kojem sluaju steajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja A. u sluaju steaja osiguravatelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka 00 dana od otvaranja steaja. Garanc "a U &irem smislu - temeljno pravilo trgovakog prava prema kojem je prenositelj obvezan pribavitelju osigurati nesmetano i u punom opsegu kori/tenje prava koje mu je ugovorom prenio ili stvari koje mu je predao. U uem smislu - odgovornost za fizike i pravne nedostatke $mane( Vr'&e; 1. ponudbena garan ija $tender guarantee( 2. avansna garan ija 0. garan ija za dobro izvr/enje poslova Posebni obli i garan ija, a( garancija punjenja kod ugovora o alotmanu - znai obvezu putnike agen ije na punjenje kapa iteta ugostitelja kako je unaprijed utvr.eno. b( akcesorna $nesamostalna% garancija - garan ijska obveza banke ovisna je o postojanju temeljnog ugovora. ( samostalna garancija - banka preuzima prema korisniku garan ije samostalnu obvezu koja je u odnosu na dunikovu obvezu iz glavnog ugovora odovojena i samostalna. Za.rana %u!ra& )no'& Pri odluivanju o visini pravine novane nakande sud e voditi rauna o jaini i trajanju povredom izazvani! fiziki! i du/evnik boli i stra!a# ilju kojem slui ta naknada# ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojene s njezinom naravi i dru/tvenom svr!om. Co%emn $ac "a u(o)ora o !re- &u ra$% !a o)"ere Postupak potvrde ugovora kod javnog biljenika kod kojeg on provjerava da li ugovor odgovara propisanoj formi te obja/njava sudioni ima u kreditu smisao i posljedi e tog pravnog posla. =od ovjere potpisa javni biljenik samo potvr.uje da je sudionik u kreditu osobno potpisao ugovore i pri tome ne obja/njava sadraj ugovora +n'&rumen& o' (uran"a p%aDan"a @na.ro"a& .arem =A 1.( mjeni a 2.( !ipoteka 0.( jam i 9.( poli e osiguranja ivota i imovine 4.( zaduni a - suglasnost o zapljeni sredstava na raunima 5.( suglasnost o zapljeni plae $1J0 plae( Page2 2 ,o!umen&arn a!re- & )

Podno/enje dokumenata naznaeni! u samom akreditivu ban i od strane korisnika kao uvjet ispunjnja akreditivne obveze od strane korisnika# kao uvjet ispunjenja akreditivne obveze. Dokumenti koji se za!tijevaju naje/i su, faktura# prijevozna isprava# poli a osiguranja# lista pakovanja# atesti o kvaliteti robe. 7vi dokumenti koji se trae moraju se dostaviti jer i najmanje odstupanje ovla/uje banku da odbije primljene dokumente. Doktrina o potpunoj suglasnosti predani! dokumenata naziva se 7T;<%T %:2PE<@"%F. Tr o.)e$e .an!e, aA pri!vat naloga nalogodavatelja# .A otvaranje akreditiva# cA isplata iznosa iz akreditiva korisniku# $pod uvjetom da je udovoljeno uvjetima iz akreditiva(. Bl. @CD@. .//0a $dokumentarni akreditiv postoji kad je banka obvezna isplatiti korisniku akreditiva odre.eni novani iznos ili ak eptirati i isplatiti mjeni u pod uvjetom da joj budu podneseni dokumenti prema uvjetima utvr.enim u akreditivu(?izmjenma (( E@9C?, bri#an je3 Go'po-ar'! $na#a" dokumentarnog akreditiva u me.unarodnim plaanjima jest /to on osigurava dvije kategorije interesa. Kupevi in$ere#i su osigurani jer e se isplata ugovorene svote izv/iti tek po/to prodavala dokumentima dokae da je roba otpremljena ili izvr/ena usluga u skladu s akreditivnim uvjetima# /to mu jami akreditivna banka. )n$ere#i prodavaoca za/tieni su sigurno/u naplate od strane banke $akreditivne# konfirmirajue( ukoliko je izvr/io prezenta iju uredni! dokumenata. (eovisan je od temeljnog ugovora. Ka-a 'e pr m"en"u"u &r(o)a#! o. #a" prema 'u)remenom pra)uK Feu trgovcima - oni koje su ugovorili i praksa koju se me.usobno razvili# a ako su ispunjene pretpostavke iz 1::?a# primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. Feu ostalim sudionicima - kad je nji!ova primjena ugovorena li zakonski propisana. I&o $na# -a 'e '&opa u(o)orn 0 $a&e$n 0 !ama&a o-reu"e ra& one per'onaeK 1nai da se stopa odre.uje ovisno o statusu subjekata u konkretnom obveznopravnom odnosu. 1a ugovore izme.u trgova a i trgova a i osoba javnog prava predvi.ena mogunost ugovaranja kamata po stopi koja je razliita od stope kamata u odnosima izme.u ostali! subjekata. Na") 1a -opu1&ena '&opa u(o)orn 0 $a&e$n 0 !ama&a "ajvi/a dopu/tena stopa ugovorni% kama$a u novanim obvezama pravnih osoba iznosi 1'^ godi/nje# a izme.u "izikih osoba prema pravnim osobama 1*^ godi/nje - ali smiju ugovoriti niu stopu. 3isinu odre.uje 3lada ;) na preporuku odbora za utvr.ivanje kamatni! stopa. 4a$e"ne kama$e - najvi/a dopu/tena stopa je 14^ godi/nje X c ^ $'#4^(. U(o)or o $a"mu je primjer zakonskih kamata koje nisu istodobno i zatezne# jer se one plaaju bez obzira na to je li dunik u zaka/njenju s ispunjenjem svoje obveze ili nije. Kama&e u neno)#an m o.)e$ama koje imaju za predmet stvari odre.ene prema rodu pripadaju vjerovniku samo ako su ugovorene $ako nisu duan je naknadu /tete koja je nastala zbog zaka/njenja dunika. 1atezne kamate duguje samo dunik u novanim obvezama. ,) "e $n m!e o- $a.rane ana&oc $ma 1. suugovarelji mogu valjano unaprijed ugovorom poveati kamatne stope na glavni u koju dunik duguje vjerovniku ako dunik ne isplati o dospjeu kamatu 2

Page2

2. ugovori o novanom pologu $depozitu(. Ka- &r(o)a#! o. #a" o.)e$u"u 'u- on !e +vijek kad nji!ova primjena nije izriito ili pre/utno iskljuena $ugovorena primjena proizlazi iz zakona(. Beu !o" m 'u- on c ma "e o.)e$na pr m"ena &r(o)a#! 0 o. #a"aK 2e.u trgov ima# a na ostale sudionike ako je zakonom propisana prmjena trgovaki! obiaja ili su je ugovorili. Po'e.no'& mu%& %a&er%ane !ompena$ "e 1. subjekti trgovakog prava 2. ne za!tjeva se uzajamnost @ prijeboj nastaje kad su se stekli uvjeti. +ma % $)oa# ra-o)a !o- u(o)ora o (raen"u u !o"em "e u(o)orena E !'na c "ena pra)o na po)eDan"e c "eneK Miksna ijena znai# ako je ugovorena# da se ona nee mijenjati ako se nakon sklapanja ugovora poveaju ijene elemenata na temelju koji! je odre.ena. @li izvo.a radova moe za!tijevati izmjenu ijene radova# ako su se ijene elemenata# bez njegova utje aja poveale u tolikoj mjeri da bi ijena radova trebala biti vea od 10^. <zvo.a moe za!tiejvati samo razliku u ijeni koja prelazi 10^ osim ako je do poveanja ijene elemenata do/lo poslije njegova zaka/njenja. Na !o"e )r "eme 'e -a"e pra)o !or 1&en"a % cenc "e $20 god.(, mo-e%a u$or!a $10 god.(K "e na dulje vrijeme od trajanja zakonske za/tite ti! prava. Ra$% !a $meu u(o)ora o !upopro-a" u(o)ora o % cenc " ,upoprodaja - stje anje vlasni/tva $plaa ijenu(. 5icencija - ustupanje prava iskori/tavanja $odre.ena naknada( na odre.eno vrijeme. Na-o' (uran"e pra)ne po'%"e- ce @ko je ugovorena osigurana svota vea od stvarne vrijednosti osiguranja predmeta $nedopu/teno(. @ko se# prilikom sklapanja ugovora o osiguranju# radi o prijevari jedne ugovorne strane onda druga strana moe traiti poni/taj ugovora# a ako niti jedna ugovorna strana nije postupila nesavjesno onda konkretni ugovor ostaje na snazi# a svora osiguranja sniava se do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari. Pravne posljedi e su ili poni&taj $ako se radi o prijevari( ili snienje do stvarne vrijednosti osiguranog predmeta $ako nema nesavjesnog post.(. ,) "e (%a)ne -u/no'& 'p & )a#a !o- u(o)ora o !on&ro% ro.e u'%u(e 1.( struno i nepristrano ispitivanje 2.( izdavanje ertifikata $isprava o obavljenom ispitivanju( Teme%"na o.)e$a .an!e !o- u(o)ora o a!re- & )u @prema !or 'n !uA Temeljna obveza - da e korisniku akreditiva isplatiti odreeni novani iznos ako do odre.enog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. @ obveza banke prema korisniku nastaje od dana kada mu priopi da je akreditiv otvoren. :bveza prema nalogodavatelju, pri!vat naloga# otvaranje akredtiva# isplata. 2

Page2

Al. 102&# izmjenama "" 91J0& glasi, prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditia, banka preuzima obvezu prema nalogodavcu da e otvoriti akredtiv korisniku uz uvjete sadrane u prihvaenom nalogu za otvaranje akreditiva. O-(o)orno'& $a ne 'pra)an pro $)oProizvo.a koji stavi u promet neki proizvod odgovara za /tetu prouzroenu neispravno/u tog proizvoda bez obzira na krivnju. :bjektivna $kauzalna( odgovornsot# izvanugovorna odgovornost. "eispravan proizvod - ako uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja# a poglavito nain na koji je proizvod stavljen u promet# ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. Teme%" &r(o)a#!o( u(o)orno( pra)a 1. ugovor 2. trgova $1TD - trgovaka dru/tva i trgova pojedina ( =on ept ugovora je temelj svim trgovakim transak ijama. )odatni kriteriji, ? naelo slobode ugovaranja naelo po/tivanja ugovora arbitraa $kao metoda rje/avanja trgovaki! sporova( pravna sigurnost Formu%arn u(o)or +naprijed pisani forumlirani obras i po kojima poduzee sklapa neodre.en broj individualni! ugovora. 3rste, ? opi uvjeti poslovanja tipski ugovori ad!ezijski ugovori klauzule i termini 7astoje se od uglavaka koji su prilago.eni potrebama stranke te dopunjuju ili nadomje/taju dispozitivne propise ugovornog prava. Kon&ro%a opD 0 u)"e&a po'%o)an"a 1.( preventivna upravna kontrola $dravni upravni organi( 2.( sudska kontrola $tuba ili naknada( 0.( kontrola organiza ija potro/aa i javnog mijenja $a tio populario( ,) "e &eor "e $a pr m"enu o. #a"a a #ubjek$ivna - obiaj e se primjeniti ako postoji izriita ili rpe/utna volja stranaka b objek$ivna - poslovni obiaj e se primjeniti ako nije suprotan prinudnom pravu ili drukijem sporazumu stranaka. Ra$% !a a-0e$ "'! 0 & p'! 0 u(o)ora =od adhezijskih ugovora ponuditelj vezuje zakljuenje ugovora uz pri!vaanje svi! uvjeta sadrani! u forumularu i ne pristaje ni na kakvu promjenu $npr. vozna karta# tekui raun..( =od tipskih ugovora jedna ugovorna srana prezentira drugoj unaprijed pripremljen na rt ugovora kojim se redovito slui# ali naelno dopu/ta odstupanje i spremna je pregovarati o uvjetima budueg ugovora $ugovor o osiguranju - visina osiguranja# nain otplate i sl. i ugovor o kreditu...(

Page2

,o!umen&arn a!re- & ) @po 4e-noo.ra$n m pra) % ma..A Po 8ednoobraznim pravilima pod tim se izrazom razumijeva Zsvaki sporazum[ bez obzira kako je nazvan ili opisan $ope odredbe# 8ednoobrazna pravila(. @kreditivi se transak ije odvojene od kupoprodajni! i drugi! ugovora. 5okumen$arni akredi$iv je na'og banci da i"vr!i p'a6anje kori#niku u" predaju dokumena$a navedeni% u na'ogu. Dokumentarni akreditiv je pismena obveza uvjetnog plaanja koju je preuzela banka $akreditivna banka( u korist prodavao a $korisnika( na za!tjev i u skladu s instruk ijama kup a $nalogodav a( na osnovu koje e banka izvr/iti plaanje u odre.enom vremenskom razdoblju uz prezenta iju uvjetovani! dokumenata. Na!na-a 1&e&e @7 u)"e&A "eispunjenje ili neuredno ispunjenje obveze. Pra)na )re%a :bli i u kojima se izraavaju pravna pravila - materijalni i formalni. K%a' E !ac "a @& po%o( "aA &r(o)a#! 0 u(o)ora 1.( imenovani $1::( 2.( neimenovani, a% tipini - ustaljeni u praksi# dobili ime#npr. joint venture# fa toring..( b% atipini - nisu ustaljeni# ugovori po mjeri 0.( ugovori #ui generi# - takvi koje ne moemo podvesti ni pod jedan postojei ii vi/e postojei! instituta pa i! nazivamo ugovorima posebne vrste $npr. ugovor o orta/tvu(. 9.( vi!e#$upnjevi$i ugovori - okvirni ugovori# a konkretni poslovi se ugovaraju sporazumima Tr(o)a#! o. #a" <pr m"ena Feu trgovcima -oni iju su ugovorili i praksa koju su me.usobno razvili i oni koji su suprotni dispozitivnim propisima ako ispunjava pretpostavke iz 1::?a. Feu ostalim sudionicima - kad je nji!ova primjena ugovorom ili zakonom propisana N 1&e&n u(o)or ne mo(u !on)a% - ra& , a% po'&o" $n m!a; a( ako je uzrok ni/tetnosti bila zabrana manjeg znaaja b( ako je ugovor u ijelosti ispunjen :vi uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno. Po'e.no o. %"e/"e u(o)ora o a!re- & )u "e; "jegova neovi#no#$ o $eme'jnom ugovoru# kupoprodaji ili drugom pravnom poslu u povodu kojeg je otvoren $odvojene transak ije(. Ka-a 'u n 1&e&ne o-re-.e opD 0 u)"e&a u(o)oraK =ada su suprotne naelu savjesnosti i po/tenja pa prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na /tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svr!e sklapanja ugovora# ak iako su opi uvjeti koji i! sadre odobreni od nadlenog organa. V 1a ' %a < pre&po'&a)!e a( izvanredni doga.aj b( da se doga.aj nije mogao predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora ( da bi ispunjenje za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanjelo pretjerano veliki gubitak

Page2

d( samo do roka odr.enog za ispunjenje ugovorne obveze se moe pozvati na lausulu rebus si stantibus. Ra$% !a $meu "amca .an!o)n 0 (aranc "a 6anka moe dati i jamstvo sa svim pravnim uin ima jamstva obveznog prava ako se tako ugovori# a kad je u pitanju garan ija ona ja apstraktna i samostalna obveza banke. K%au$u%a o.a) "e'& @a) o !%au$u%aA Trasant obavje/tava trasata da ak eptira ili isplati mjeni u samo na osnovi posebne obavijesti. Pr (o)or pro&uu(o)or. popun"en"a ."an!o m"en ce 7amo ako dunik uspije dokazati das je indosatar postupao zlonamjerno ili s velikom nepanjom prilikom stje anja mjeni e. +$u$ec o.)e$no'& po- $an"a pro&e'&a !ao pre-u)"e& re(re'a 1.( kad regresni za!tejv ima osnov u steajnom postupku nad imovinom trasataJtrasanta 2.( kad trasant# indosant ili avalist unesu u mjeni u odredbu kojom osloba.aju imatelja od podizanja protesta zbog neak eptiranja ili neisplate $Zbez tro/kova[J[bez protesta(. Pre'umpc "e !o- m"en ce @o.or )e neo.or )eA O2OR+V5; ako na mjeni i nije naznaena dospjelost - radi se o mjeni i po vi.enju ako nije oznaeno mjesto plaanja - to je mjesto pokraj imena trasata# a persumira se da je to mjesto trasatovog prebivali/ta. ako nije oznaeno mjesto izdavanja mjeni e - to je mjesto pokraj trasantovog potpisa ako je trasat odbio ak eptirati mjeni u ako je ak ept per rtao prije vraanaj mjeni e N5O2OR+V5 potpis trasata na li u mjeni e smatra se ak eptom potpis inodsanta na stranjoj strani smatra se bian o indosantom potpis tree osobe na li u mjeni e smatra se avalom... Forma%n $)or meunaro-ono( &r(o)a#!o( proce'no( pra)a a( me.unarodna multilateralna konven ija b( +"%<T;@E arbitrana pravila ( 2odel -zakon +"%<T;@E@ o me.unarodnoj trgovakoj arbitrai Teme%"ne $na#a"!e meunaro-ne &r(o)a#!e ar. &ra/e a( stranke su trgov i b( spor je trgovake naravi ( pravo koje se primjenjuje je trgovako# trgovako me.unarodno pravo. Ar. &ra/a "edravna institu ija kojoj stranke svojim ugovorom mogu povjeriti da im umjesto dravnog suda rije/i spor ako zakonom nje odre.ena iskljuiva ovlast sudova. Ra$% !a $meu u(o)ora o $a"mu %ea' n(a Pri zajmu zajmodava se ne obvezuje vratiti istu stvar# nego samo istu koliinu iste vrste i kakvoe# a ma primljenim stvarima zuajmodava odma! stjee pravo vlasni/tva.

Page2

=od leasinga korisnik ne stjee odma! pravo vlasni/tva# ima pravo uporabe - mora vratiti istu stvar# ali ne iste kakvoe $/to je i nemogue nakon vi/egodi/nje uporabe. G%a)n m"en #n -u/n ! a( trasant dok mjeni a nije ak eptirana b( izdavatelj vlastite mjeni e ( akceptant d( avalist $jamac% nekog od prve dvoji e Ra$% !a &r(o)a#! 0 po&ro1a#! 0 u(o)ora =od $rgovaki% ugovora netko kupuje robu $trgova ( radi daljnje prodaje# dok kod po$ro!aki% ugovora netko kupuje robu da bi zadovoljio svoje potrebe. Cu'&a) u $ra- &r(o)a#! 0 $a!ona 7. 'u."e!& )n - s obzirom na trgovce 8. o."e!& )n < s obzirom na predmet ugovora 9. m"e1o) & ? i predmet i trgovac# ali i djelatnost netrgov a koja ima trgovaki znaaj. =od nas u 1::?u je mje/oviti sustav. 2an!ar'!a (aranc "a na po$ ) To je svaka pisana obveza na plaanje# bez obzira kako je nazvana# kojom se banka $garant( obvezuje da e na pisani za!tjev korisnika ovome platiti odre.eni novani iznos ako je udovoljeno uvjetima iz garan ije. 6ankarska garan ija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana# pa i u sluaju da se taj posao u njoj spominje. Pre&po'&a)!e 'u)remeno( &r(o)a#!o( pra)a; poduzetnika i tri/na sloboda. K%au$u%a pre$en&ac "e m"en ce na a!cep& a% pozitivna klauzula prezentacije - izdavatelj nalae imatelju mjeni e da mjeni u obvezno podnese trasatu na ak ept. Povreda te dunosti povlai za sobom gubitak regresnog prava zbog neak eptiranja i zbog neisplate. b% negativna klauzula prezentacije - trasant zabranjuje imatelju da podnese mjeni u trasatu radi ak epta. K%au$u%a o po!r Du na m"en c <zdatnik s njom oznaava nain na koji trasat ima dobiti pokrie za isplatu mjeni e. :na je formalna tako da se iz nje moe vidjeti na iji raun trasat mora izvr/iti isplatu mjeni e. ,a % po'&o" !o"a pra)na po'%"e- ca o# &o( ne'ra$m"era u$a"amn 0 # n -. !o&r(o)a#! 0 u(o)oraK "e# jer osobe koje sklapaju trgovake ugovore trebaju biti dovoljno straune pa im se treba omoguiti da za!tjevaju poni/taj ugovora zato /to nisu pravilno utvrdile vrijednost inidaba. Ka-a "e u(o)oren pr "e)o$ ro.e, a% n "e o-reeno m"e'&o 'pun"en"a o-no'no !apro-a)a&e%" o&prema ro.u u o-reeno m"e'&o na $a0&"e) !upca 1a odre.ivanje toke primopredaje i priejlaza rizika koriste se transportne klauzule <n oterms. 2jesto ispunjenja smatra se sjedi/te kup a. , '&anc "'!a !upopro-a"a 2 Page2

=ada je prema ugovoru potrebno izvr/iti prijevoz# a ugovorom nije odre.eno mjesto ispunjenja# predaje je izvr/ena uruenjem stvari priejvozniku ili otpremniku. l.0*9.1:: U(o)or ' (aranc "om @!o- u(o)ora o !on&ro% ro.eA <zvr/itelj preuzima garan iju i odgovornsot za nakandu /teteda e roba imati predvi.ena svojstva u pogledu kvalitete i da e biti predvi.ena koliina. 1a preuzetu garan iju u pogledu svojstava robe izvr/itelj kontrole ima pravo na posebnu# ugovorenu ili uobiajenu nakandu. F !'n po'ao Postoji kad izruenje ugovora treba vrijediti tono u odre.eno vrijeme ili u odre.enom roku i ako je rok bitan uvjet ugovora. 3rijeme ispunjenja postaje u tolikoj mjeri njen bitan sastojak ugovora da posao po mjeri stranaka stoji i pada s odranjem ugovornog roka. I&o $na# !%au$u%a Oneopo$ )oO u .an!ar'!o" (aranc " , a 1&o !%au$u%a O.e$ pr (o)oraO % Ona pr) po$ )OK Ko"e pr (o)ore .an!a mo/e '& ca& prema !or 'n !u .an!ar'!e (aranc "e O.e$ pr (o)oraO 1&o &a !%au$u%a $na# K 6ez prigovoraJna prvi poziv znai da banka ne moe isti ati prema korisniku prigovore koje nalogodava kao dunik moe isti ati prema korisniku na osiguranoj osnovi. 'rigovoribanka ne moe odbiti isplatu prema korisniku istiui da je temeljni ugovor, ?ni/tetan ?pobojan ?da je obveza nalogodav a zastarjela ?da je ispunjenje glavnog ugovora postalo nemogue ?da korisnik nije ispunio svoju obvezu iz glavnog ugovora Kom ' onar "e '!%op o u(o)or ' &reDom o'o.om $a ra#un ')o( !% "en&a. 5a 'i odgovara #vom na'ogodavcu "a i#punjenje obve"e #vog #uugovara$e'ja7 ako odgovara pod kojom pre$po#$avkom8 =omisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja samo ako je posebno jamio da e on svoje obveze ispuniti $del redere komisija(# u kojem sluaju on odgovara solidarno s njim. =omisionar koji je jamio za ispunjenje obveze svog suugovaratelja ima pravo i na poveanu proviziju $del redere provizija(. Koja je obve"a komi#ionara prema na'ogodavcu8 =omisionar je duan, ? pridravati se naloga komitenta# ? uvati povjerenu mu robu s panjom dobrog gospodarstvenika# on odgovara za sluajnu propast ili o/teenje robe ako je nije osigurao# a prema nalogu je bio duan to uiniti# ? utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent i bez odga.anja izvjestiti komitenta o vidljivim o/teenjima ili manjku.. ?obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog koji! bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti# ? priopiti komitentu s kojom je osobom obavio posao /to mu ga je komitent povjerio... Ra$% !a !om ' "'!o( u(o)ora u(o)ora o &r(o)a#!om $a'&upan"u; je u tome /to komisionar radi po nalogu i za raun komitenta# ali u svoje ime. +govor koji on sklapa njegov je ugovor. 1astupnik radi u ime i za raun komitenta. Po"a)n o.% c % cenc "e 2 Page2

<skljuiva# neiskljuiva# ograniena# neograniena# podli en ija. 1a/tita patenta traje 20 godina. 1a/tita uzorka# modela traje 10 godina ? Pre-me& u(o)ora o % cenc " ; a( izum# b( knoT?!oT# ( uzrok ili mode# d( robni ili usluni ig Vr'&e a!re- & )a a( uvjetni i bezuvjetni b( obini i dokumentarni ( opozivi i neopozivi d( potvr.eni i nepotvr.eni d( prenosiv i neporenosiv T$). po&ro1a#! u(o)or "isu regulirani 1::?om. +govori koje fizika osoba kao kupa sklapa izvan svoje gospodarskeJprofesionalne djelatnosti s fizikomJpravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gosp. ili profesionalne djelatnosti. :moguuju potro/nju iznad trenutano raspoloivi! sredstava gra.ana. 3aan instrument ekonomske politike. =onzumni kredit - za npr. bijelu te!niku# aute... Pra)o pr ma&e%"a $a%o/n ce .e$ pr $nan ce Dijelovi skladi/ni e# moraju se pozivati jedna na drugu. Pravo zaloga na robi. <matelj zaloni e nema pravo raspolaganja robom# nego samo pravo zaloga na robi za svoje potraivanje prema indosantu. Pra)o ma&e%"a pr $nan ce .e$ $a%o/n ce <ma pravo da od skladi/tara za!tijeva predaju robe samo ako je imatelju zaloni e isplatio ili skladi/taru poloio na imatelja zaloni e iznos koji treba biti imatelju zaloni e isplaen na dan dospijelosti potraivanja. Re-o'% "e- po&p 'a na m"en c ' pr !r )en m "amc ma 'rvi jamac potpisuje mjeni u 2 puta? kao trasant i nale.nik i njegov potpis je odma! ispod teksta desno# drugi jamac potpisuje mjeni u samo na njenoj pole.ini# ispod potpisa prvog. ,) "e !o- E !ac "e &r(o)a#!o( u(o)orno( pra)a u 5urop u 7M. '&. 1.( fran uski trgovaki zakonik 1&0'. g. 2.( njemaki trgovaki zakonik 1&*'. g. Tr(o)a#! $a"am 1:: ure.uje graanskopravni ugovor o zajmu - svi ugovori koje sklapaju osobe koje nisu trgov i# svi ugovori koji trgov i sklapaju me.usobno# ali ne u obavljanju djelatnosti niti u vezi s obavljanjem djelatnosti koje ine predmet nji!ova poslovanja. *rgovaki "ajam ? svi ugovori o zajmu koje sklope trgovci meusobno u svezi obavljanja djelatnosti ili u obavljanju djelatnosti koja je predmet njihova poslovanja. O-(o)orno'& u(o'& &e%"a $a '&)ar !o"e 'um u o'&a)%"ene na #u)an"e :sobiti oblik ugostiteljske ostave# jer gost eli da se odre.ene stvari# npr. drago jenosti# motorna vozila# nova i dr. deponiraju na za to odre.ena mjesta.

Page2

+gostitelj duguje potpunu nakandu /tete koju gost zbog toga pretrpi /to znai da odgovara po kriteriju pretpostavljene krivnje. +gostitelj se obvezuje primiti# uvati i vratiti stvar kad je gost bude zatraio. O-(o)orno'& u(o'& &e%"a $a '&)ar !o"e mu n 'u pre-ane na #u)an"e :dgovara najvi/e do 10.000 kn - ograniena uzrona odgovornost. :dgovaraju bez obzira na krivnju# a o/teenik dokazuje samo uzronu vezu izme.u /tetne radnje i /tete# a ugostitelj se moe oslobiditi samo ako dokae da je do o/teenja ili propasi stvari do/lo zbog, a( vi/e sile b( nekog uzroka u samoj stvari ( pona/anja samog gosta ili osoba koje je doveo sa sobom ili sum u do/le u posjet Pre&po'&a)!e $a )a%"ano'& pr m"ene opD 0 u)"e&a u(o)ora Da bi obvezali stranu kojoj su predloeni. da su objavljeni na uobiajen nain $npr. putem tiska( d su sadrani u tekstu ugovora $na obras u na pole.ini ugovora( da su ponu.enom bili poznati ili morali biti poznati u trenutku sklapanja ugovora Tere&n ca <zdaje se za prijevoz stvari morem. <sprava o pomorksom prijevozu kojom brodar $prijeviznik( potvr.uje da je stvar primio na prijevoz i da e i! na odredi/tu predate zakonitom imatelju isprave. 2oe se prenostiti esijom# indosamentom i predajom# ona je vrijednosni papir - tko ima teretni u ima i robu. C&ro(o'& m"en ce @. &ne po&rep1& ne m"en ceA 2jeni a je strogo formalan vrijednosni papir i kao takav mora sadravati sve bitne propisane sastojke. , '!on&Pe'!on& m"en ce >ornja grani a do koje su banke voljne otkupljivati mjeni e prije nji!ovog roka dospjelosti. 6anke odbijaju kamate od dana otkupa $eskonta( do roka dospjea mjeni a i umanjen iznos za obraun kamte stavljaju na raspolaganje podnositelju u eskont. 3lasnik prenosi mjeni e indosamentom. , '!on&naPe'!on&na '&opa 2jera vremenske vrijednosti nov a odnosno svo.enje budui! novani! iznosaJprimitaka na sada/nju vrijednos. Fskontna stopa sredi/nje banke# tj. kamatna stopa koju sredi/nja banka obraunava pri otkupu mjeni e. , "e%o) !on& nen&a%no( u(o)orno pra)a 'u; a( opi dio - sadri opa pravila b( posebni dio - propisi o pojedinim ugovornim odnosima Pr )re-no pra)o "e - o; a( privatnog prava b javnog prava ( trgovakog prava Page2 2

Pr) ra-o) na un E !ac " meunaro-ne pro-a"e ro.e, na # "u n c "a& )u, u o!) ru !o"e n'& &uc "e, # me "e o)a" ra- $a)r1en !a-aK Prvi radovi poeli su 1*00. godine# na ini ijativu prof. F. ;abela u institutu +"<D;:<T?a :vaj rad je zavr/en 1*&0. godine 6ekom konven ijom. Pra) %a +NFOT5RBC-a ne mo(u 'e pr m"en & u unu&ra1n"em &r(o)a#!om prome&u )eD 'amo u meunaro-nomK N5TONOG ? mogu i u unutra/njem. Prema !o"em &renu&!u 'e o-reu"e po'&o"an"e ma&er "a%n 0 ne-o'&a&a!aK + trenutklu predaje ili kad je kupa u zaka/njenju u trenutku njegova pada u zaka/njenje. Na# n po"a#an"a ' (urno'& nap%a&e m"en ce aval $mjenino jamstvo( i iro $prikirveno jamstvo( I&o "e . %o o- 7M:=.(o- u Jr)a&'!o"K pa od 1*94?1**1.g stvaranje nove 8ugoslavije ?kada su veina proizvodni! sredstava i sva bogatstva pretvorena u dravno vlasni/tvo stvorenna je tzv. so ijalistika dr. ?doneseni su propisi o na ionaliza iji# fiska iji# agrarana reforma a sve u svr!u da se sustav tri/nog gospodarstva likvidira i uvede unitarni sustav ?potiskivanje privatne ini ijative ?stvaranje dravni! privredni! poduzea kao nositelja jelokupnog gospodarstva ?termin privreda# privrednik zamjenio je termin gospodarstvo# gospodarstvenik ?uvo.enje privrednog prava Za'&arn ro! !o- &ra/. na u&)ren 0 pra)omoDnom 'u-'!om o-%u!om, na(o-.om pre'u-om % "a)no. %"e/n #! m a!&omK 10 godina. Za '%u#a" pre!om"erno( o1&eDen"a 'a-a 'e ne mo/e $a0&"e)a& pon 1&a" &r(o)a#!o( u(o)ora- "e % o)a &)r-n"a &o#na o."a'n &e o-(o)orK "e moe traiti poni/taj trgovakog ugovora jer su stranke dovoljno strune $ili bi trebale biti( da mogu odrediti pravu vrijednost predmeta. I&o $na# na m"en c nap 'ana O!%au$u%a .e$ &ro1!o)aOK =lauzula bez tro/kova ili bez protesta znai da na osnovu nje imatelj mjeni e koji !oe pribjei regresu osloba.a se dunosti protestiranja zbog neak eptiranja ili neisplate. Pre(o)or ma 'e ureu"e; aA pre-u(o)orna o-(. $a 1&e&u, b( ugovorna odg. za /tetu. O !o"o" )r'& o-(o). "e r "e#K Na #emu "e u&eme%"ena o-(. $a 1&e&u $.o( ne'!%apan"a u(o)ora o !o"em 'u )oen pre(o)or u #emu "e ra$% !a 'a-a1n"e( ran "e( pr. ureen"aK @ko postoji pre-u(o)orna o-(o)orno'& za /tetu koju jedna strana uzrokuje drugoj vodei pregovore bez namjere da sklopi ugovor ili odustajanjem od te nemjere bez osnovanog razloga - tako e nastati predugovorna odgovornost za /tetu ? odgovornost za /tetu $obujam od/tete ? naknada tro/kova nastali! vo.enjem pregovora(. Ra$% !a , re!& )e Ure-.e $a $"e-na#a)an"e pra)a u 5U Uredba?obvezujua od rijei do rijei u svim dravama lani ama i izravno su primjenjive u

Page2

na ionalnom pravu tj. znai da se one primjenjuju izravno i za nji! nije potreban niti je dopu/ten na ionalni akt kojim se preuzima )irektiva?pravno obvezujue ali samo u odnosu na ilj koji je odre.en u direktivi ?nisu u pravilu izravno primjenjive /to znai da na ionalna tijela u odre.enoj mjeri mogu i moraju odrediti detalje glede provedbe direktive ?sadri i detalje za njenu provedbu C&ran!e 'u u(o)or %e p%aDan"e pu&em -o!umen&arno( a!re- & )a u$ pre-o#en"e # '&e &ere&n ce. 2anc "e pre-ana # '&a &ere&n ca, no ro.a !o"a "e 'poru#ena !upcu n "e o-(o)ara%a n !)a% &a& )no, n !)an& &a& )no u(o)oren m u)"e& ma 1&o 'e mo(%o %a!o u'&ano) & . I&o $na&e o o-(o)orno'& .an!e u o)om '%u#a"uK ,a % .an!a o-(o)araK 6anka ne preuzima nikakvu obvezu glede robe koje je predmet akreditiva. Na-me&an"em $a $)ra1a)an"e po'%a-!a-a "e naru# &e%" -u/an '!%op & po'aoK a- kad ponudi najni&u cijenu# ? T:A": $l. 4*9.#st.1.1::(. b?najbolje rokove# ?dostavi sve referen e s materijalnima i uvjetimaa U !o"em &renu&!u &r(o) n'! $a'&upn ! '&"e#e pra)o na pro) $ "uK a( sklapanjem ugovora .A n" 0o) m $)r1en"em ( registra ijom sklopljeni! ugovoraa U(o)or o pr "e)o$u. Ko" !r &er " o-(o)orno'& $a!on u')a"a $a (u. &a! o1&eDen"e po1 %"!e $a $a!a1n"en"eK Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak ili o/teenje po/iljke od trenutka preuzimanja do njezine predaje osim ako ne dokae da je /teta nastala bez njegove krivnje $isto tako i za zaka/njenje(. :dgovornost prijevoznika je objektivna $kauzalna%# kriterij uzronosti /to znai da odgovara ne samo kada je kriv# nego i onda kada je gubitak ili o/teenje po/iljke uzrokovano sluajem#>oren # str. 212. $aa( Po !o"em !r &er "u o-(o)ara pr "e)o$n ! $a pr&%"a(u !o"u mu "e pu&n ! pre-ao, a po !o"em $a pr&%"a(u !o"u pu&n ! -r/ u$a 'e.eK 1a gubitak i o/teenje prtljage koju mu je putnik predao prijevoznik odgovara# osim ako dokae da je &teta nastala bez njegove krivnje. - odgovorno#$ po kri$eriju krivnje9 kri$erij pre$po#$av'jene krivnje. 1a o/teenje stvari koje putnik dri uza se prijevoznik odgovara samo ako mu se dokae krivnja. - odgovorno#$ po kri$eriju krivnje9 kri$erij doka"ane krivnje. U #emu "e . &na ra$% # &o'& !ompen$ac "e u(o)ora o $am"en K =od sklapanja ugovora o zamjeni ne postoje trabine stranaka dok kod kompenza ije postoje# tj. postojanje trabina s obje strane jedan je od preduvjeta kompenza ije. Po !o"em 'e !r &er "u o-re-u"e o-(o)orno'& pro $)oa#a $a pra)ne ma&er "a%ne ne-o'&a&!eK :bjektivna $kauzalna( odgovornost.

Page2

4e % )a%"an &r(. u(o)or o !upopro-a" u !o"emu c "ena n "e o-re-"ena, a '&ran!e 'u '!%op %e u(o)or po prvi pu$K - 4e % )a%"an &r(. u(o)or o !upopro-a" u !o"em c "ena n "e o-reena, a '&ran!e 'u u dugogodi#njem po#'ovanjuK 6udui da ijena nije bitan sastojak za kupoprodaju trgovakog prava# ugovor se smatra sklopljenim iako se stranke nisu izriito sporazumjele o ijeni# niti ugovor sadri dostatno podataka da bi se ona mogla odrediti. 1a ugovore o kupoprdaji trgovakog prava u tom sluaju kupa je duan platiti ijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora# a kad nje nema razumnu ijenu? tekua ijena u vrijeme sklapanja# a ako se ona ne moe utvrditi onda ijenu koju utvr.uje sud prema okolnostima sluaja. I&o a!o ma&e%" m"en ce popun . anco m"en cu 'upro&no 'pora$umu po &om "e n-o' ra a!cep&an&u na &a" nac n onemo(uc '&a)%"an"e pr (o)ora -a "e m"en ca popun"ena pro& )no 'pora$umu, nara)no po- u)"e&om -a "e '&"eca&e%" &a!)e m"en ce . o u -o.ro" )"er K @ko se mjeni a koja je u vrijeme izdanja bila nepotpuna (bjanko-mjenica naknadno popuni suprotno sporazumu# povreda tog sporazuma ne moe se prigovoriti imatelju mjeni e osim ako ju je stekao zlom namjerom ili ako je pri stje nju mjeni e postupao s grubom nepanjom. Na#e%o E !'ne o.)e$a&no'& ili naelo fiksne mjenine svote ? mjeni a ima za sadraj trabinu na odre.enu svotu nov a. 2oe glasiti samo na nova # a ne i na neku drugu inidbu. Ra$% !a $meu %ea' n(a u(o)ora o !re- &uK =;FD<T "e obraunava se PD3 na kamate 7tje anje vlasni/tva, kod kredita kupa postaje vlasnik i prije nego isplati ugovorenu ijenu# dok se kod leasinga zapravo radi o uporabi predmeta uz odre.enu novanu naknadu 7porija realiza ija i sklapanje ugovora o kreditu# manja fleksibilnost potrebama kup a u odnosu na leasing Mizike osobe se uglavnom odluuju za kredit# a pravne za leasing Prikladniji za kupnju predmeta u svr!u dugoronog kori/tenja EF@7<"> 3ea konana ijena leasinga u odnosu na kredit nepovoljan ugovorQ superiornost davatelja nad korisnikom leasinga Pote/koe u leasing poslu ? promjena tri/ni! uvjeta ,o%a$ % -o pre! -a $a'&ar"e)an"a !o- preu$ man"a -u(aK Dunik moe prekinuti zastaru priznavanjem duga izravnom pisanom ili usmenom izjavom vjerovniku# ali i na posredan nain kao /to su davanje otplate# plaanje kamata# davanje osiguranja. %ana! 80. < Za!ona o 'u-o) ma Pored nadlenosti propisane drugim zakonima trgovaki sudovi u izvanparninom postupku1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre# 2. odluuju o upisima u upisnik brodova i ja!ti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadlenost trgovakog suda# ogranienju odgovornosti brodara# prigovorima protiv konane diobene osnove za likvida iju zajednike !avarije# ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukije odre.eno# 0. odluuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem# rada i prestanka trgovakog dru/tva# 2

Page2

9. odluuju u izvanparninim stvarima propisanim odredbom lanka 90. stavka 2. 1akona o trgovakim dru/tvima $D"arodne novineC# br. 111J*0.# 09J**. i 11&J00.(# 4. odre.uju i provode ovr!u odluka koje su donijeli# kao i sporove koji nastanu u tijeku i povodom ovr!a ti! odluka# a provo.enje ovr!e na nenovanim sredstvima ovr/enika mogu povjeriti opinskom sudu# 5. provode postupak priznanja i ovr!e inozemni! sudski! odluka kao i arbitrani! odluka u trgovakim sporovima# '. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inae nadleni# &. odre.uju mjere osiguranja u predmetima u kojima su nadleni suditi# *. odluuju o prijedlozima za otvaranje steajnog postupka i provode steajne postupke# 10. obavljaju i druge poslove odre.ene zakonom.

Page2