Objasnite etimologiju rijei pedagogija i pedagog!

Naziv se izvorno izvodio iz grke rijei pais agein to je u grkoj antici znailo otprilike poput voenja djeaka, djeteta od kue do vjebalita. Pedagozi, uglavno robovi, i ali su jednostavno zadau bdjeti nad ti da sinovi na putu do odgojnog zavoda ne postanu rtve uglavno seksualni! napada odrasli! ukaraca. Tko je pedagog? Pedagog je visoko struna osoba koja obnaa poslove u struno razvojnoj "pedagokoj# slubi suvre ene kole ili u drugi razvojni , inovacijski i evaluacijski sluba a koje prate razvoj, unapreuju i vrednuju kolski sustav, sustav odgoja i obrazovanja ili njegovi! dijelova. Koji je osnovni predmet prouavanja pedagogije? $snovni pred et pred et prouavanja pedagogije je o d g oj ili oblikovanje ovjeka kao ljudskog bia% Postoji li strogo sistematizirana podjela pedagogije?Objasnite! Ne postoji strogo siste atizirana podjela pedagogije. &o se objanjava injenico da je pedagogija relativno lada znanost u kojoj ne postoji obavezni kanon sadraja koji bi inili jezgru te znanosti, a svaki pokuaj stvaranja us jeravajueg pregleda bi bio subjektivan. to prouava opa pedagogija' $pa pedagogija prouava osnove odgojni! procesa, o odgoju i povijest odgoja i obrazovanja "(enzen#.

etode pedagogijski! istraivanja, koncepcije znanosti

to prouava komparativna pedagogija? )o parativna pedagogija usporeuje proble e odgoja i obrazovne sustave razliiti! ze alja. Koje su susjedne znanosti pedagogije? *ilozo*ija, psi!ologija, sociologija, edicina i biologija.

Objasnite vanost inter transdi!iplinarnog pristupa u pedagogiji! Pred et odgojno+znastvenog istraivanja pedagogije su razliita polja prakse, pa se pedagogija s!vaa kao socijalna znanost, koja se oslanja na naelo interdiciplinar nosti. "a#to povijesno $ pedago#ka istraivanja u %rvatskoj ne mogu postii konanost? Povijesno , pedagoka istraivanja u -rvatskoj ne ogu postii konanost zato to su znanstvene spoznaje o !rvatskoj pedagokoj prolosti jo daleko od potpunog uvida u najranije razdoblje !rvatske povijesti i zato to povijest see do suvre enosti koja stalno napreduje. to je odgoj u #irem& a #to u uem smislu? $dgoj u ire znaenju obu!vaa tri bitna procesa odgoja. + proces usvajanja znanja, vjetina i navika + proces *or iranja *iziki! i intelektualni! snaga i sposobnosti + proces *or iranja linosti i karaktera, pogleda na svijet $dgoj u ue s islu je us jeren uglavno na *or iranje linosti i pozitivni! kvaliteta. Prema kojim kriterijima moemo podijeliti odgoj? Pre a bitni odreenji a ovjeka " oralni, intelektualni, estetski, tjelesni ,radni odgoj#, pre a dobi odgojenika "predkolski, kolski, visokokolski, odgoj odrasli!#, s obziro na vrije e " u prolosti, suvre eni, u budunosti#, pre a jestu i speci*inosti a odgojne djelatnosti " do ski, obiteljski, specijalni, u proizvodni uvjeti a, u slobodno vre enu, vjerski# Podjelu prema bitnim odre'enjima ovjeka! oralni, intelektualni, estetski, tjelesni ,radni odgoj tijelu0 potrebno osnaiti i njegovati

to podrazumijeva tjelesni odgoj? /drav du! u zdravo zdravo tijelo kao podlogu zdravog du!a.

to podrazumijeva intelektualni odgoj? 1ntelektualni odgoj podrazu ijeva odgoj ovjeka kao isaonog, razu nog bia. to podrazumijeva moralni odgoj? 2oralni odgoj podrazu ijeva *or iranje slobodne, !u ane i oralne linosti kroz upoznavanje orala i njegovi! teorija, usvajanje oralni! stavova, *or iranje uvjerenja i navika oralnog ponaanja i djelovanja. to podrazumijeva estetski odgoj? 3ovjek je estetsko bie "ukraava okoli, stvorio u jetnost, izgradio kriterije vrednovanja lijepog# ije estetske sklonosti treba razvijati poticati. to podrazumijeva radni odgoj? )ulturu rada koja se postie upravo radni radno+praktinog i produktivno+stvaralakog bia. odgoje ovjeka kao

+ 4 4

(avedite podjelu prema mjestu i spe!i)inostima odgojne djelatnosti! do ski, obiteljski, specijalni, u proizvodni uvjeti a, u slobodno vre enu, vjerski (avedite podjelu prema dobi odgojenika! predkolski, kolski, visokokolski, odgoj odrasli! Koji su se %rvati najvi#e isti!ali svojim pedago#kim radom u %rvatskoj i *uropi& te koji je nji+ov doprinos razvoju pedagogije? -er an 5al atin bio je pionir europske znanosti. 6aan je za podruje razvoja ate atiki! znanosti, astrono ije i astrologije, eteorologije i prirodne *ilozo*ije. Petar Pavao 6ergerije 789:. napisao je najzna enitiju knjigu pedagokog s jera tadanjeg vre ena De ingenius moribus et liberalibus studiis adulescentiae u kojoj odbacuje srednjovjekovni ideal besplodne konte plativnosti. /astupa liberalan odgoj u koje je jednako vano njegovanje kulturne tradicije, stjecanje konkretnog praktinog znanja i usvajanje navika civiliziranog ivota 1van ;tojkovi je jedan od pretea !u aniz a koji je 5ubrovani a predlagao osnivanje sveuilita. 2atija 6lai 1lirik je bio pro*esor na sveuilitu u <ittenbergu i pripadnik !rvatski! protestanata koji su vani za prosvjetu zato to su tiskali i irili narodu knjige na narodno jeziku i e su uinili nogo za irenje osnovne pis enosti eu svoji vjernici a i potakli su proture*or aciju. Pavao ;kali prvi je u povijesti upotrijebio rije enciklopedija u dananje s islu 7==>.g. Nikola ?ueti, knez 5ubrovnika, napisao je knjigu Governo della famiglia (Upravljanje obitelji) 7=@>. g. koja je tada bila suvre ena pedagoka rasprava, ali s nogo vrijedni! isli i za danas. Aosip Buer Cokovi istie se u !rvatskoj znanosti prosvjeti kao ate atiar, *iziar, astrono i *ilozo* te nastavnik ate atike u Bi u i lan akade ija u Parizu, (ondonu i Petrogradu. (judevit 6ukotinovi napisao je 7@88. brouru Neto o kolah pukih u kojoj prije ozakonjenja osnovnokolske obveze u -rvatskoj iznosi isli u prilog obrazovanju puanstva i koli. ;tjepana 1lijaevia svrstava o eu ute eljitelje !rvatske teorijske pedagogije. ?odine 7@8@. napisao je i 7@=9. objavio prvu !rvatsku relativno originalnu pedagogiju, prirunik za uitelje. Obuka malenih ili katechetika koju !a porabusvetjenikah" uiteljah" roditeljah i svih prijateljah mladoga narataja sastavi Dr #tepan $liaevi% professor bogoslovja u &agrebu. ;tjepan 2atievi, pedagog i *ilozo*. &vorac je prve nae orginalne pedagogije, a najznaajniji radovi su. D/ur ?rundlegung der (ogikE "7>9>.# DPoja rada ili aktivnosti u radnoj koliE "7>F8.#, D$snovi nove koleE "7>F8.#, DPriroda, kultura i odgojE "7>F=.#, DGzgoj, kola, i uitelj u novoj pedagogijiE "7>F@.#. Na je prvi i jedini, !rvatski pedagog akade ik. Huro Irnold !rvatski je *ilozo*, pedagog i pjesnik. $sniva je $dsjeka za pedagogiju. Pavao , 6uk Pavlovi kao predava i pisac na Jilozo*sko *akultetu u /agrebu znaajno je pridonio razu ijevanju spoznajne teorije, *ilozo*ijske pedagogije, estetike i *ilozo*ije povijesti. ;tjepan Casariek je radovi a Op%a pedagogija 7@KL., 'ovijest pedagogije 7@@7., Didaktika 7@@:., (etodika !a osnovnu kolu 7@@8. ute eljitelj pedagogijske teorije u -rvatskoj i ute eljitelj cijelog pedagogijskog sustava.

4 4 4 4 4 4 4

4 4 4

Koji su strani pedagozi imali vaan doprinos u razvoju +rvatske pedagogije? )uraj *arlo +isner,(orgenstern "iz 2aarske# + jedan od osnivaa 2usikvereina 7@:K. u /agrebud "dananji -rvatski glazbeni zavod# )uraj de -aral.a /aulik "iz ;lovake# + nadbiskup , kardinal i banski na jesnik koji se borio za uvoenje !rvatskog jezika u )raljevsku akade iju znanosti i da !rvatski jezik postane obvezatni pred et u gi naziji. 0ogoslav 1ulek + odradio pionirski rad na podruju !rvatske znanstvene ter inologije. $vana 2akovi% -rhovinski "roena u Cerki kraj <ei ara#+ u -rvatskoj je bila dobrotvorka i prosvjetiteljica. Njezin do je bio sastajalite ladi! iliraca, a 7@87.g. osnovala je 5o orodno gospojinsko drutvo za odgoj sitne djece u narodno jeziku i do orodno du!u (arija 3abkovi% (roena u Pragu# jedna od najistaknutiji! uitelja u -rvatskoj u M1M.st. /nala je pridobiti i najtee odgojivu djecu u svo radu. $na je eu osnivai a prvog !rvatskog uiteljskog udruenja, Giteljske zadruge. /alagala se za izobrazbu enske ladei u -rvatskoj, a zasluna je i za poetak enskog pokreta /erman 0olle, ar!itekt *rancusko+nje akog podrijetla, osi to se istakao gradei katedralu u Hakovu i radei na palai AI/G i obnovi katedrale u /agrebu, jedan je od ute eljitelja 2uzeja za u jetnost i obrt u /agrebu

Kada se osnivaju prve osnovne #kole u %rvatskoj? Bazvoj osnovni! kola u -rvatskoj datira ute eljenje prvi! upa. &e kole osnivala je )atolika crkva prvenstveno zbog potreba podizanja sveenikog pod latka. Koje su najvanije karakteristike osnovni+ #kola od poetaka do danas? )arakteristika kola do M11.st. je da je pis enost bila ograniena sa o na sveenstvo i da se nastava u kola a vrila na latinsko jeziku. Nakon M11. st. i uspjenog djelovanja uenika Nirila i 2etoda, u razdoblju !u aniz a i renesanse jaaju narodne crte i sve je ea uporaba narodnog jezika, a graanstvo se obazire na potrebe ivota i !oe da se po ou obrazovanja digne do vieg drutvenog poloaja. Kako je tekao razvoj srednji+ #kola u %rvatskoj? Bazvoj srednji! kola u -rvatskoj i a svoje poetke u struno osposobljavanju u pojedini privatni kola a razliiti! us jerenja "klesarske, graditeljske, slikarske, glazbene, potkivake...#, ali ne i na srednjokolskoj razini, ve najprije na djelovanju na strunoj izobrazbi uz pojedine ajstore, u puki kola a koje u svoj progra unose i sadraje potrebne za svakodnevni ivot. Kako su se razvijala visoka uili#ta u %rvatskoj? Bazvoj visokog kolstva u -rvatskoj odnosno znaajniji ele enti vie nastave ogu se uoiti ve poetko 7F98. godine kada Iugustin )aoti, zagrebaki biskup, poinje svestranu obnovu i obnavlja kulturno+ prosvjetnu strukturu. Po uzoru na do inikanske sveane i ope studije re*or ira katedralnu kolu u /agrebu na kojoj se predaju i artes liberales. ?eneralno uilite do inkanskog reda u /adru, pre a dosadanji spoznaja a je prva visoka kola u -rvatskoj o ije postojanju u djelovanju i a dostatno potkrepljujueg aterijala. 5anas, na kraju MM. stoljea, u -rvatskoj djeljuje 89+ak vii! kola i =9+ak *akulteta i u jetniki! akade ija. Koje godine je donesen ,. #kolski zakon? 7@K8. godine. Koje su odredbe prvog #kolskog zakona? Puke kole se djele na ope puke i graanske Orkvene kole ogu o svo troku podizati i uzdravati puke kole G pukoj koli uitelj ora biti one vjere kojoj pripadaju uenici Nastavni jezik u puki kola a je !rvatski Po svi gradovi a u koji se broji naj anje F 999 dua treba biti opa puka kola s naj anje 8 uitelja

G graanskoj koli uenici koji ne polaze u via uilita ogu nastaviti nauk puki! kola Preparandije uzdrava o svo troku drava Genika ne s ije biti vie od 89 po razredu, uitelji se u pedagoko i znanstveno pravcu dalje obrazovati, a za to slue kninice, kolski asopisi, sastanci i produeni teajevi Gitelji ogu ii u irovinu nakon F9 godina neprekidne uiteljske slube Koje godine je donesen -. #kolski zakon? 7@@@. godine.

ogu

Koje su odredbe drugog #kolskog zakona? $dredbe :. kolskog zakona su. Pupanijske uiteljske skuptine odravaju se svake tree godine, a ne svake Gkinula se klasi*ikacija kola, pa se za sve uitelje odredila jedna te eljna plaa i odrie i na uivanje kolske ze lje osi vrta 1nstitucija pouitelja se ukida Gdate uiteljice iskljuju se iz uiteljske slube, ;a ostalnost kolski! nadzornitava se ukida Gitelji ogu ii u irovinu nakon 89 godina neprekidnog kolskog rada

se pravo

(apredak #kola nakon prvog i drugog #kolskog zakona? ;tatistiki podaci od 7@@@. godine do 7>9F. pokazuju na da broj pukih kola tada i dalje raste. 1pak, stanje u kolstvu i dalje nije zadovoljavalo jer u slabije napueni krajevi a kole su bile predaleko, pa i! djeca nisu ogla polaziti zi i i za vre enski! nepogoda. 6e ezdeseti! godina M1M. stoljea traili su nai napredni javni radnici da se za ensku lade podignu kole za vie obrazovanje. 1ako je 7@L@. godine podignuta -ia djevojaka kola u &agrebu, ona nije na pravi nain rijeila pravo enske naobrazbe. Kada je i kojim djelom utemeljena +rvatska pedagogijska znanost? ?odine 7@KL. izlazi Op%a pedagogija "4eorija pedagogije ili nauk o odgoju# koja do 7>::. godine doivljava deset izdanja. ; ti djelo zapoinje pravi razvoj pedagogijske znanosti u -rvatskoj. Kada je osnovan i koja je vanost %rvatskog pedago#kog zbora? -rvatski pedagoko+ knjievni zbor je osnovan 7@K7. godine. G /boru su se okupljali i radili najbolji i najnapredniji uitelji iz -rvatske. 2eu nji a su bili ;tjepan Casariek, koji je ujedno i jedan od osnivaa, prdsjednik, te poasni lan. 3lanovi su se sluili strano , ponajvie nje ako , pa eko , *rancusko i englesko literaturo , a kasnije i nai djeli a, te su se tako obrazovali sa i radei na svo struno usavravanju. 1deja sa oobrazovanja bila je jedna od vodei! ideja !rvatskog uiteljskog pokreta. /bor je u svoje vrije e bio centar izdavake djelatnosti i glavni predstavnik pedagoke i o ladinske literature u -rvatskoj. 3lanovi /bora pisali su prvenstveno udbenike za osnovne kole, koji su izlazili u Nakladi kolski! knjiga Tko je .tjepan /asariek? Bodio se u 1vaniu 7@8@. g., a u ro je u /agrebu 7>7@.g. Badio je kao uitelj u 6irovitici te kasnije predaje teoretsku i praktinu pedagogiju u Giteljskoj koli u /agrebu. G itavoj !rvatskoj povijesti pedagogije, kolstva i uiteljstva, ;tjepan Casariek je u najpotpunije s islu najko petentniji pedagog. $n je vr!unski pedagog u svi najvaniji podruji a pedagoke djelatnosti. Koji je doprinos .tjepana /asarieka +rvatskoj pedagogiji? Badovi a Op%a pedagogija 7>KL., 'ovijest pedagogije 7@@7., Didaktika 7@@:., (etodika !a osnovnu kolu 7@@8., ;tjepan Casariek je ute eljitelj pedagogijske teorije u -rvatskoj i ute eljitelj cijelog pedagogijskog sustava. 5obar glas Casariek je stekao svoji udbenici a pedagogije i ureivanje Napretka i Pedagogijske enciklopedije. 1sticao se kao metodiar, a posebnu je panju posvetio stvarnoj ili zaviajnoj obuci, koju stavlja u centar nastave u osnovnoj koli.

Koja su najvanije +rvatska pedago#ka djela u poe!ima djelovanja? Poinje izlaziti Casariekova 4eorija pedagogije koja je glavni *aktor razvoja pedagogijske znanosti u -rvatskoj $d 7@KL. g. izlazio je uz Napredak i poseban ;lubeni dodatak u koje je vlada izdavala naredbe i odluke za uiteljstvo, ali 7@@F. g. vlada je ukinula taj dodatak i sa a je poela izdavati ;lubeni glasnik Gz Napredak je poela izlaziti i )njievna s otra Neki napredni uitelji su izdavali etodike. (j. 2odec. Bukovodnik za poetnicu i bukvar, /birka uzoraka za crtanje i druge 1zlazio je i list za lade Crljan iji je urednik bio (judevit &o i 7@@8. g. izlazio je list &u a koji je bio na ijenjen uitelji a srednji! i puki! kola te se bavio re*or o obuavanja

to je eduko!id? &ijeko proteklog :9. stoljea !rvatska pedagogija i !rvatsko kolstvo pro ijenili su pet rei a koji su, svaki na svoj nain, usporili iQili one oguavali cjelovit i progresivan razvoj -rvatske i njezini! nacionalni! interesa. Podreivanje razvoja !rvatskog kolstva i pedagogijske znanosti bilo je s iljeno na slabljenje intelektualnog kapitala kroz loe kolstvo. &akva praksa eduko!ida nastavlja se i nakon deset godina sa ostalne i nezavisne drave -rvatske. to je 0iener .!+ulre)orm? <iener ;c!ulre*or , ute eljena na ideji radne kole i skupnog obrazovanja, bila je posljednja pedagoka ideja koja je izravno doprla do nai! pedagogijski! prostora prije raskida dravno+pravne sveze s Iustro+ ugarsko 2onar!ijo i izravne !rvatske pripadnosti europskoj pedagokoj tradiciji. $tada se !rvatska pedagogija, unato svi unutranji otpori a, polako preoblikuje za potrebe *olklorne pedagogije i, unato snanoj inerciji pre a europsko is!oditu, sustavno se u nju ugrauju povrnost, protu!rvatski interesi, brisanje iQili razgraivanje tradicije, kulturnog identiteta, jezika i osobito povijesti. 2oglo bi se rei da se !rvatska pedagogija nalazila u boljoj situaciji na poetku nego na kraju :9.st. Kako se pedagogija razvijala tijekom i nakon -. svjetskog rata? Bazvoj pedagogije uvijek je usko vezan s politiko . ;toga se oe oekivati povoljnije drutveno okruenje za razvoj pedagogije u -rvatskoj jer postignue sa ostalne drave !rvatska e pedagogija oi plodonosnije pridonositi sveukupno napretku svoje do ovine i naroda. &ijeko proteklog :9. stoljea !rvatska pedagogija i !rvatsko kolstvo pro ijenili su pet ideologijski!, civilizacijski!, kulturni! i teritorijalno+upravni! rei a koji su, svaki na svoj nain, usporili iQili one oguavali cjelovit i progresivan razvoj -rvatske i njezini! nacionalni! interesa. &ijeko :. svjetskog rata lade se ulanjivala u partijeske saveze kako bi se postigao politiki odgoj i izvan kole i prisutna je negativna rasna selekcija. L9+ i! i K9+ i! godina dolazi do osuvre enjivanja i poinje opi val re*or e, koji za!vaa kole, nastavne planove i oblikovanje nastave, koji traje jo i danas. to je 1".O23?515I)&$N$21A;)I $; Naziva za eusobnouvjetovan, povezan i etodologijski precizno odreen i egzaktan odnos iz eu O1(AI odgoja i obrazovanja i /I5INI koej se konsekventno odreuju pre a postavljeno cilju. Na te elju zadaa precizno se odabiru i odreuju ;I5BPIA1, pute koji! se utvruje najpovoljnija $B?IN1/IO1AI, a pre a kojoj se odabiru 2R&$5R rada da bi se na kraju sukladnos vi ele enti a u osi provelo 6BR5N$6INAR "evaluacija# ostvareni! rezultata. ;vi ele enti didaktono ijske osi eusobno su vrsto uvjetovani znanstveni postupci akoji se odvijaju po ouodgovarajui! instru enata, kriterija i objektivni! prosudbi, a pre a koji a je izveden i sustav nove didaktike teorije. to je znanje? Pedagogijsko odreenje znanja je razina, koliina i kvaliteta siste atizirani! spoznaja , injenica, naela, zakona, postupaka i uopavanja koje je uenik svjesno spoznao i trajno zadraou sjeanju te i! je sposoban pre a potrebi ponoviti ili pri ijeniti u predvieni okolnosti a.

 to je dokimologija? 5oki ologija je znanstvena disciplina koja nastoji identi*icirati i prouiti utjecaj svi! oni! *aktora koji kvare dijagnostiku i prognostiku vrijednost kolski! ocjena. Njezina zadaa je da pronae i u praksi ponudi najprikladnije i valjane naine prosuivanja i ocjenjivanja. to je uenje? Uenje je proces stalne pro jene pojedinca po ou vlastite psi!ike aktivnosti0 poinje raanje itav ivot. i traje

to je motiva!ija? 2otivacija je sve ono to dovodi do aktivnosti, to odreuje njen s jer, intenzitet i trajanje "psi!iki proces zadovoljavanja potreba odnosno otiva# to je inteligen!ija? 1nteligencija je entalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razu ijevanja i koritenja apstraktni! poj ova, i koritenja znanja za snalaenje u novoj okolini u koji a ne po ae stereotipno nagonsko ponaanje, a niti uenje steene navike, vjetine i znanja. (abrojite 4 vrsta inteligen!ije! Psi!olog -oSard ?ardner izvrio je identi*ikaciju ti! K vrsta inteligencija. 7. 6RBCI(N$ , (1N?61;&13)I 1N&R(1?RNO1AI :. ?(I/CRNI 1N&R(1?RNO1AI F. ($?13)$ , 2I&R2I&13)I 1N&R(1?RNO1AI 8. 61/GI(NI 1N&R(1?RNO1AI =. &AR(R;N$ , )1NR;&R&13)I 1N&R(1?RNO1AI L. 1N&BIPRB;$NI(NI 1N&R(1?RNO1AI K. 1N&RBPRB;$NI(NI 1N&R(1?RNO1AI to je internaliza!ija? 1nternalizacija je usvajanje kulture drutva "jedan od procesa pri arne socijalizacije#. Koje su )aze so!ijaliza!ije? anticipativna socijali!acija , us jerena je na uenje budue uloge neke osobe, npr. djeja igra s lutka a je us jerena na uenje budue uloge roditelja ra!vojna socijali!acija , kada pojedinac preuz e novu ulogu, ora se stalno prilagoavati novi okolnosti a , pr. tek vjenani par ora neprestano razvijati aspekte novog branog ivota jer to nisu i ali kako nauiti obrnuta socijali!acija , u veini drutava je poznata injenica da stariji socijaliziraju lae, i to je oduvijek poznato. No, u oderni drutvi a se ovaj pravac pro ijenio, djeca bre i bolje naue nove te!nike, i sl., i na nji a je da to pokau stariji lanovi a, pr.djeca i igranata bolje naue nove jezike resocijali!acija , ili ponovna socijalizacija. Genje potpuno novi! ili suprotni! obrazaca ponaanja zbog pro jena uloga (abroji odredni!e #kolskog sustava

$drednice kolskog sustava jesu. svr!a, zadaa, sadraj "progra i i kurikulu #, organizacija, sredstva rada, pravila i propisi, etode, evaluacija, itd.

5 glavna podruja odgoja i obrazovanja odrasli+

opis enjavanje i osnovno obrazovanje odrasli!, obrazovanje i odgoj za rad, obrazovanje i odgoj u slobodno vre enu ili ope kulturno obrazovanje i odgoj odrasli!. 6azlika izme'u simultane i suk!esivne organiza!ije?

Bazlika iz eu si ultane i sukcesivne organizacije. kod si ultane organizacije radne i odgojno+obrazovne aktivnosti idu paralelno, dok se kod sukcesivne one vre enski iz ijenjuju. to je andragogija& a #to gerontologija?

Indragogija , grana pedagogijske znanosti, koja se bavi obrazovanje i izobrazbo odrasli! osoba na razne naine0 ?erontologija + znanstvena disciplina koja prouava odgoj, obrazovanje i sa oobrazovanje stari! osoba0 obrazovanje za treu dob

7 skupina ustanova koje se bave odgojem i obrazovanjem odrasli+?

posebne kole za odrasle, redovne kole, kolski centri i *akulteti, otvorena sveuilita, kulturne i prosvjetne ustanove, proizvodna poduzea. Kako postii uspje#no uenje?

Gspjeno uenje postie se ko biniranje dviju vrsta ele enata, ko binirajui verbalne, auditivne i vizualne ele ente, ostvarene kroz razliite edije sa koji a uenik ko unicira. Objasnite teorije uenja!

&eorije uenja. Ci!evioristike "asocijacijonistike# teorije uenja "klasino i operantno uvjetovanje# )lasino , paradig a opetovanog uparivanja neuvjetovanog podraaja sa jedni $perantno , te elji se na uenju pre a posljedica a operantnog ponaanja &eorije socijalnog uenja , i itacija pro atranog ponaanja i usvajanja istog )ognitivno uenje , znaenje opaanja, produktivnog iljenja i rjeavanja proble a kod uenja neutralni podraaje