POUAK 52

Vizualizacija oblih gura u trokutastoj izometrijskoj mrei toaka

Nikol Radovi1, Renata Svedrec2, Tanja Soucie3, Ivana Koki4 Svijet oko nas nisu samo uglate geometrijske figure. ine ga, kao to se moe vidjeti na sljedeim slikama, i oble (vie ili manje sloene) geometrijske figure.

Slika 1. Stari grad, Sisak

Slika 2. Arena, Zagreb

Slika 3. Arena, Zadar

1 2

Slika 4. Arena u Puli

Nikol Radovi, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu Renata Svedrec, O Otok, Zagreb 3 Tanja Soucie, O Gustava Krkleca, Zagreb 4 Ivana Koki, O Trnsko, Zagreb

56

Poucak 52.indd 56

18.12.2012 16:43:03

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Slika 5. Zgrada Aldar HQ, Ujedinjeni Arapski Emirati

Slika 6. Rotirajui neboderi u Dubaiju

Slika 7. U Pouku br. 49. prikazane su (kroz primjere) Aktivnosti osmiljene za postupno upoznavanje uenika (razliitih dobi; od niih do viih razreda osnovne kole) s prikrivenim metodama deskriptivne/nacrtne geometrije. Naa je ideja bila da metode deskriptivne/nacrtne geometrije (crtanje projekcija geometrijskih figura na tri ravnine (tzv. Mongeove projekcije), kao i konstrukcije geometrijske figure iz njenih projekcija (kosa aksonometrija; ortogonalna i kosa projekcija) zamijenimo crtanjem/ konstruiranjem uglatih geometrijskih figura u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka, bilo klasino (crtanje/konstruiranje na papiru trokutima i estarom) ili uporabom programa dinamine geometrije kao alata za crtanje. Posebno treba naglasiti da primjena programa dinamine geometrije omoguava dinaminost izometrijskog papira, tj. mijenjanje dimenzije, okretanje konstruirane geometrijske figure i njeno sagledavanje iz nekog zgodnijeg kuta, a napose mogunost provjere tonosti same konstrukcije. U Pouku br. 50. prikrivene metode deskriptivne/nacrtne geometrije upakirane su u nestandardne aktivnosti (crtanje/konstruiranje nemoguih iluzija) s istim ciljem vizualizacije trodimenzijskog prostora. Naime, iskustvo nas ui da uenici radije obrauju teme u kojima nema geometrije/matematike.
57

Poucak 52.indd 57

18.12.2012 16:43:03

POUAK 52

U oba navedana sluaja ideja je bila da uenici usvajaju metode deskriptivne/nacrtne geometrije na netradicionalan nain i tako razvijaju prostorni zor. Sposobnost vizualizacije prostora, tj. pamenja oblika, veliina geometrijskih figura, kao i uoavanje svih meusobnih poloaja i odnosa naziva se prostorni zor. On je potreban u svakodnevnom ivotu, u koli, kasnije u znanosti... Sada smo pred novim izazovom. Da li uenike upoznati i s metodama vizualizacije oblih geometrijskih figura? Kada to uiniti? Treba li ih zamarati teorijom i kako odabrati dobru mjeru teoretiziranja? Pitanja su na mjestu. Openito se krunica/ kruni lukovi projiciraju u elipsu/lukove elipse. Krunica se projicira u krunicu u nekoliko specijalnih sluajeva, primjerice, ako je krunica u ravnini projiciranja ili u ravnini koja je usporedna s ravninom projiciranja... O svim ovim temama napisane su knjige u kojima se svojstva krunice, elipse, preslikavanja, projiciranja... iskazuju kroz teoreme i propozicije, te ih se dokazuje. Dokazi nisu nipoto trivijalni. Mi smo miljenja da je to jako osjetljivo podruje i da je bolje primjenom odgovarajuih Aktivnosti i dinaminom geometrijom kao alatom za crtanje/konstruiranje uenike voditi kako bi doli do nekih vanih tvrdnji (svojstava) koje se potom mogu zapisati kako bi se kasnije razvojem matematikih znanja mogle izrei i definirati uporabom matematikog/geometrijskog strogog zapisa. Ovdje emo te Aktivnosti prikazati kroz tvrdnje i Primjere. Prije crtanja/konstruiranja oblih geometrijskih figura potrebno je usvojiti neka nova znanja potrebna za crtanje/konstruiranje elipse. Tek potom moe se krenuti u prikaz, tj. crtanje/konstruiranje oblih geometrijskih figura u izometriskoj trokutastoj mrei toaka. Miljenja smo da je ovo dobra tema za izbornu nastavu - kako u osnovnoj, tako i srednjoj koli.
Vana svojstva krunice i elipse:

Neka su dane krunica k i elipsa E, slika 8.

Slika 8. Za bilo koji promjer AB krunice k postoji tono jedan promjer CD takav da mjera veliine kuta to ga ine ta dva promjera jednaka je 90.
58

Poucak 52.indd 58

18.12.2012 16:43:04

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Za svaku toku krunice k postoji par meusobno okomitih promjera. Na slici 9. prikazani su parovi meusobno okomitih promjera krunice k; uoite da AB i 12 nisu parovi meusobno okomitih promjera krunice k.

Slika 9. Sredite S krunice k raspolavlja parove meusobno okomitih promjera krunice. Tetive krunice k usporedne s jednim promjerom raspolavlja drugi promjer, i obratno, slike 10. i 11.

Slika 10.

Slika 11.

Elipsa ima tono jedan par meusobno okomitih promjera, veliku i malu os elipse. Svi ostali parovi promjera elipse nazivaju se konjugirani promjeri. Veliina kuta to ga ine parovi konjugiranih promjera razliita je od 90. Primjer 1. Neka je KL promjer elipse E, slika 12. Provjerimo koji je od nacrtanih promjera MN i M1N1 ini par konjugiranih promjera s promjerom KL . Slika 12.
59

Poucak 52.indd 59

18.12.2012 16:43:04

POUAK 52

Rjeenje: Kako bismo rijeili postavljeni problem, moramo se upoznati sa svojstvima parova konjugiranih promjera elipse:
(T1) Parovi meusobno konjugiranih promjera elipse imaju svojstvo da su tangente elipse u rubnim tokama jednog konjugiranog promjera usporedne s drugim promjerom, i obratno. (T2) Tetive elipse usporedne s jednim promjerom raspolavlja drugi promjer, i obratno.

Nacrtajmo tangente k, l, m, n elipse E u rubnim tokama nacrtanih promjera, slika 13.; odnosno tangente k, l, m1, n1, slika 14.

Slika 13.

Slika 14. Nacrtane/konstruirane tangente m1 i n1 sijeku elipsu E, to je u kontradikciji sa svojstvom (T1) pa moemo zakljuiti da promjeri KL i M1N1 nisu parovi konjugiranih promjera elipse E. Na slikama 15. i 16. nacrtane/konstruirane su tetive usporedne s jednim odnosno drugim promjerom. Jedan promjer raspolavlja tetive usporedne s drugim promjerom, i obratno. To svojstvo vrijedi i za tetive usporedne s velikom/malom osi. Raspolavlja ih mala/velika os. Elipsa je osnosimetrina s obzirom na veliku/malu os. Ovo je svojstvo posebno vano kod klasinog crtanja elipse (krivuljarima, ...)
60

Poucak 52.indd 60

18.12.2012 16:43:04

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Slika 15.

Slika 16. Definicija. Preslikavanje u ravnini koje skup toaka i skup pravaca preslikava na same sebe, pri emu je ispunjeno: a) ako je toka na pravcu, njezina e slika biti na slici toga pravca; b) spojnice meusobno pridruenih toaka su usporedne; c) postoji tono jedan pravac (os afinosti) sa svojstvom da su mu sve toke same svoja slika, (slika 17.); naziva se perspektivna afinost ili afinitet. Afinost je odreena parom meusobno pridruenih toaka i osi afinosti {A, A, o}.

Slika 17.
61

Poucak 52.indd 61

18.12.2012 16:43:04

POUAK 52

Primjer 2. Nacrtajmo/konstruirajmo elipsu E kao afinu sliku dviju koncentrinih krunica. Rjeenje: Nacrtajmo jedan par okomitih pravaca x i y koji se sijeku u toki S. Konstruirajmo dvije koncentrine krunice k1(S, a) i k2(S, b). Veliku os AB i malu os CD elipse konstruiramo kao sjecita krunice k1 i pravca x; odnosno krunice k2 i pravaca y. Da bismo konstruirali elipsu kao afinu sliku dviju koncentrinih krunica, moramo definirati os afinosti i par meusobno pridruenih toaka. Prvu afinost definira os afinosti, pravac na kojemu je velika os AB i par meusobno pridruenih toaka {C, C1}, pri emu je C1 = k1 (S, a ) CD . To e imati za posljedicu da je u ovom afinom preslikavanju A = A1 i B = B1. Drugu afinost definira os afinosti, pravac na kojemu je mala os CD i par meusobno pridruenih toaka {A, A2}, pri emu je A2 = k2 (S, b ) AB . To e imati za posljedicu da je u ovom afinom preslikavanju C = C2 i D = D2. Na krunici k1 konstruiramo neku toku, npr. X1, i neka se ona ee po krunici k1. Toke S i X1 odreuju pravac x koji sijee krunicu k2 u toki X2. Tokom X1 nacrtamo/konstruiramo pravac c usporedan s CC1 (spojnica meusobno pridruenih toaka u prvoj afinosti), a tokom X2 nacrtamo/konstruiramo pravac d usporedan s AA2 (spojnica meusobno pridruenih toaka u drugoj afinosti). Toka X je presjek pravaca c i d, slika 18.

Slika 18.
62

Poucak 52.indd 62

18.12.2012 16:43:04

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Na opisani nain moemo konstruirati jo toaka elipse E. U sluaju da crtamo programom dinamine geometrije potrebno je redom oznaiti toke X1 i X (proizvoljno odabranu i njezinu afinu sliku) i u izborniku Konstrukcije odabrati naredbu Lokus (ili geometrijsko mjesto toaka u ravnini, tj. toka X1 bila je proizvoljna toka krunice k1 a toka X je njezina afina slika. elimo konstruirati sve toke u ravnini koje su definirane na taj nain). Slika je elipsa E, slika 19.

Slika 19. Napomena. Elipsu E moemo nacrtati/konstruirati pomou krivuljara, slika 20. U tom sluaju potrebno je konstruirati jo toaka elipse E i primjenjivati pravilo 4 toke (po 4 toke spajamo krivuljarom).

Slika 20.

Slika 21.

Treba biti jako paljiv i precizan kako bi se izbjegla elipsa na slici 21. Naime, elipsa mora biti simetrina s obzirom na osi, a na ovoj je slici vidljivo da, to se vie pribliavamo tjemenu elipse, tetive nisu raspolovljene velikom osi ve su razliitih duljina.
63

Poucak 52.indd 63

18.12.2012 16:43:04

POUAK 52

Ako se elipsa crta klasino trokutima i estarom na papiru, od pomoi mogu biti krunice zakrivljenosti, slika 22.

Slika 22. Zadatak 1. Provedi konstrukciju elipse iz Primjera 2. koja je afina slika dviju koncentrinih krunica tako da je proizvoljna toka na krunici k2. to uoava? Primjer 3. Nacrtajmo luk elipse E, koja je slika dviju koncentrinih krunica. Rjeenje: Sama konstrukcija identina je konstrukciji iz Primjera 2. do trenutka kada odabiremo proizvoljnu toku na krunici k1. Sada emo odabrati dvije proizvoljne toke X1 i Y1 na krunici k1 i njima nacrtati/konstruirati kruni luk X1Y1 . Na tom krunom luku neka je proizvoljna toka Z1. Kao u Primjeru 2. toki Z1 konstruiramo pripadnu toku Z2 na krunici k2, a one zajedno odreuju toku Z na luku XY , slika 23.

64

Poucak 52.indd 64

18.12.2012 16:43:04

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Slika 23. U svim prethodnim primjerima bile su poznate duljine velike i male osi, no to ako su one nepoznate? Kako konstruirati elipsu? Kako odrediti smjerove velike i male osi? Prethodni primjeri su, moe se rei, idealni, jer se openito par okomitih promjera krunice projicira/preslikava u par konjugiranih promjera elipse. Primjer 4. (Rytzova konstrukcija) Neka su zadana dva konjugirana promjera KL i MN elipse E koji zatvaraju kut ija je veliina razliita od 90. Nacrtajmo/konstruirajmo tu elipsu. Rjeenje: Nacrtajmo dva promjera KL i MN koji se sijeku u toki S. U rubnim tokama konjugiranih promjera nacrtajmo tangente. U toki S nacrtajmo/konstruirajmo okomicu n na promjer KL i krunicu k1(S, |SL|). Okomica n i krunica k1(S, |SL|) sijeku se u toki N (toka drugog presjeka nije nam potrebna za konstrukciju). Konstrukcija elipse temelji se na afinom preslikavanju: os afinosti je promjer KL , a par meusobno pridruenih toaka N i N, Tokama N i N nacrtajmo/konstruirajmo pravac. Toka N neka je polovite duine NN .
65

Poucak 52.indd 65

18.12.2012 16:43:04

POUAK 52

Krunica k2 (N , SN

Nacrtajmo/konstruirajmo krunicu k2 (N , SN ).

) i pravac NN sijeku se u dvije toke, X i Y.

Pravac SY je smjer velike osi traene elipse E. Budui da su velika i mala os okomite, dovoljno je tokom S nacrtati/konstruirati okomicu na pravac SY . Za duljinu velike poluosi vrijedi: a = N Y = XN , odnosno za duljinu male poluosi vrijedi: b = XN = NY . Nacrtamo/konstruiramo krunice ka(S, a) i kb(S, b). Presjeci s pravcima su velika os AB odnosno mala os CD. Sada, kao u Primjeru 2., nacrtamo/konstruiramo elipsu E (na krunici k1 odaberemo neku toku F1. Tom tokom nacrtamo okomicu na promjer KL , sijeku se u toki F . Tokom F nacrtamo/konstruiramo usporedan pravac s promjerom KL , a tokom F1 pravac usporedan s NN . Ta se dva pravca sijeku u toki F elipse E), slika 24.

Slika 24. Konstrukcija elipse iz Primjera 4. vana je za vizualizaciju oblih geometrijskih figura. Budui da emo oble geometrijske figure crtati/konstruirati u izometrijskoj trokutastoj mrei, konstrukciju iz Primjera 4. ponovimo u izometrijskoj tokastoj mrei toaka. No, prije same konstrukcije vano je uoiti da su konjugirani promjeri u Primjeru 4. bili razliitih duljina pri crtanju/konstruiranju u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka. Konjugirani promjeri bit e jednakih duljina, tj. duljina promjera bit e jednaka duljini polumjera krunice ija je elipsa projekcija.
66

Poucak 52.indd 66

18.12.2012 16:43:05

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Primjer 5. (Rytzova konstrukcija) Nacrtajmo/konstruirajmo krunicu u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka. Rjeenje: Odredimo neku toku koja e biti sredite krunice i oznaimo je slovom S. Neka je d duljina polumjera krunice. U toki S nacrtamo/konstruiramo duine duljine d, koje e biti konjugirani promjeri elipse koja je projekcija krunice k u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka. Neka su to duine 12 i 34 . U tokama 1 i 2 nacrtajmo/konstruirajmo tangente usporedne s duinom 34 ; odnosno tokama 3 i 4 nacrtajmo/konstruirajmo tangente usporedne s duinom 12 , slika 25.

Slika 25.

Slika 26. Nacrtali smo paralelogram PRST jednakih duljina stranica, tj. to je romb ije su dijagonale meusobno okomite. Te su dijagonale pravci nosioci velike i male osi elipse E, slika 26.
67

Poucak 52.indd 67

18.12.2012 16:43:05

POUAK 52

Kako bismo odredili duljinu velike odnosno male osi, primijenit emo konstrukciju koja se naziva Rytzova konstrukcija. Sreditem S nacrtamo/konstruiramo okomicu o na promjer 34 tako da su rubna toka 2 i dijagonala romba (smjer velike osi) RT s desne strane. Na okomicu prenesemo duljinu d (duljina polumjera krunice) pa toku presjeka iznad promjera (drugi presjek nije nam potreban) oznaimo s N, slika 27.

Slika 27.

Slika 28. Tokama 2 i N nacrtamo/konstruiramo pravac m. Pravac m i dijagonala romba RT sijeku se u toki X. Tada je duljina velike poluosi elipse E jednaka a = NX , slika 28., a duljina male osi elipse E iznosi b = 2 X , slika 29.

68

Poucak 52.indd 68

18.12.2012 16:43:05

VIZUALIZACIJA OBLIH FIGURA...

Slika 29. Nacrtajmo/konstruirajmo krunice k2(S, a) i k3(S, b). Toke A i B su presjeci krunice k2 i dijagonale romba RT ; odnosno toke C i D presjeci su krunice k3 i dijagonale romba PS . Nacrtajmo /konstruirajmo veliku i malu os elipse E, slika 30. Kada su poznati velika i mala os elipse E i konjugirani promjeri, elipsu moemo nacrtati koristei opciju geometrijsko mjesto toaka ili lokus. Potrebno je odrediti par meusobno pridruenih toaka kao u Primjeru 2.

Slika 30. Zadatak 2. U izometrijskoj trokutastoj mrei toaka nacrtaj/konstruiraj luk elipse iz Primjera 3. Openito, imat emo sljedeu situaciju: obla geometrijska figura sastoji se od nekoliko krunih dijelova ije su projekcije elipse, ali one se preklapaju, tj. ne vidimo ih sve, ve su neki dijelovi vidljivi odnosno nevidljivi.
69

Poucak 52.indd 69

18.12.2012 16:43:05

POUAK 52

Literatura:
1. *** Okvirni nacionalni kurikulum, Pouak 39, Zagreb, 2009. 2. V. Nie. Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1992. 3. D. Palman. Nacrtna geometrija, Element, Zagreb, 1996. 4. V. O. Gordon, M. A. Sementsov Ogievski. A Course in Descriptive Geometry, MIR Publishers, Moscow, 1980. 5. R. Svedrec, N. Radovi, T. Soucie, I. Koki. Tajni zadatak 008 udbenik i vjebenica s CD-om iz matematike za osmi razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2008. 6. ***A Guide to Effective Instruction in Mathematics Geometry and Spatial Sense, Ministry of Eduation, Ontariom 2005. 7. L. B. Triglia, S. Sammarone, R. Zizzo. Disegno Tecnico Metodo tradicionale uso del computer, Zanichelli, 1992. 8. N. Radovi, P. Mladini, R. Svedrec. Ravninske krivulje i Sketchpad (1), Pouak, 39 (2009.) 68 76. 9. G. E. Vinson. Essentialis of Engineering Design Graphics, Kendall/ Hunt Publishing Company, Dubuque, 2003. 10. N. Radovi, R. Svedrec, T. Soucie, I. Koki. Vizualizacija prostora, Pouak 49 (2012.) 49 68. 11. N. Radovi, R. Svedrec, T. Soucie, I. Koki. Nemogue figure u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka, Pouak 50 (2012.) 56 69. 12. N. Radovi, R. Svedrec, T. Soucie, I. Koki. Vizualizacija prostora u izometrijskoj trokutastoj mrei toaka, Zbornik radova 5. Kongresa nastavnika matematike RH / Mladini, Petar; Svedrec, Renata (ur.). Zagreb, Hrvatsko matematiko drutvo & Profil , 2012. 461 480. 13. M. Gardner: The Colosall Book of Mathematics, W. W. Norton & Company, New York, 2001. 14. T. Pappas: The Joy of Mathematics Discovering Mathematics All Around You, Wide World Publishing/ Tetra, San Carlos, 2006.

70

Poucak 52.indd 70

18.12.2012 16:43:05