Prikaz rada

Borivoj ovi, Bronzane knemide iz Dabrice kod Stoca, GZM 1974 19-32

Mehmedovi Edin

Autor ovog lanka, Borivoj ovi, je Radio je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu od 1954. kao kustos a od 1967. do 1973. bio je direktor Zemaljskog muzeja. Objavio je veliki broj strunih lanaka u raznim glasnicima i enciklopedijama a autor je i etiri posebne monografije. Oblast kojom se bavio je arheoloko istraivanje bronzanog i eljeznog doba BiH. U tom okviru dao je veliki udio u rev iziji i novoj interpretaciji obimnog materijala iz nekropola s Glasinakog podruja istraenih krajem 19. i poetkom 20. vijeka. Ovdje emo se osvrnuti na njegov lanak o bronzanim knemidama iz Dabrice kod Stoca. Knemide su naene u oktobru 1969. godine u jednom tumulu u selu Dabrice, 10 km udaljeno od Stoca. Lokalitet su obili lanovi Zemaljskog muzeja pod vodstvom Zdravka Maria. Mari je podatke o nalazitu, zajedno sa knemidama ustupio za objavljivanje Borivoju oviu. Tumul iz kojeg potiu knemide bio je nasut kamenom i zemljom i imao je promjer oko 12m, a visinu 0,80. Knemide su pronaene juno od centra tumula i prema rijeima Z.Maria nisu se mogli uoiti nikakvi tragovi sahranjivanja. Grobnica (slika 1.) je otkrivena u centru tumula na dubini od 0,80m tako da njena osnova lei na prvobitnom tlu. Prilikom vaenja kamena 1969. god. grobnica je oteena ali je veliki dio groba sauvan. U grobnici su naeni ostaci skeleta odrasle osobe u zgrenom poloaju, na desnom boku. Priloga nije bilo to onemogu uje bilo kakvo sigurnije datiranje. Autor pretpostavlja da se radi o ranom bronzanom dobu, za koje je ovakav nain sahranjivanja posebno karakteristian. Takoer autor pretpostavlja da su knemide naknadno ukopane u tumul, vjerovatno sakrivene i da su puno mlae od tumula.

Slika 1. Grob u tumulu

Obje knemide izraene su od tankog bronzanog lima. Kraj je kod obje knemide isti, sa proirenim gornjim i suenim donjim dijelom (slika 2.). Na gornjem dijelu svake knemide nalazi se par uica, koje su sluile za vezivanje. One su napravljene od debljih bronzanih ploica. Obje knemide ukraene su istom Punkt -Buckel tehnikom, takoer su isti i ornamentni motivi i osnovna kompozicija, postoje samo sitne razlike u detaljima i vrlo mala odstupanja u veliini. Autor smatra da te razlike nisu velike i da knemide nesumnjivo ine jedan par.

Slika 2. Knemida -a- iz Dabrice kod Stoca

U irem tipolokom smislu, ove knemide nije teko opredjeliti. Autor tvrdi da one spadaju u vrstu koju je ve ranije Merhart tipoloki odredio i dobro ih postavio u periodizaciju i rasprostranjenost. To je vrsta Geschnurte Schienen. B. ovi ovu vrstu prevodi kao knemide na oputu i to je autorov modifikovani termin kojeg je prvobitno postavila Ksenija Vinski kao knemide sa oputama. Kod ovih knemida iz Dabrice tee je odrediti hronoloki poloaj jer nemamo prateih nalaza. to se tie veliine, Merhart je ve prije utvrdio da su samo glasinaki primjeri dui od 30 cm, dok su ostali stariji primjeri knemida krai. Poveanje duine je po miljenju autora osobina itave mlae grupe ovih objekata, a tu se ukljuu ju i primjerci iz Dabrice. I samim tim knemide iz Dabrica moraju hronoloki stajati dosta blizu glasinakim knemidama. Po tehnici ukrasa, a to je Punkt-Buckel Manier, knemide iz Dabrica niim se ne izdvajaju od ostalih knemida na oputu, kako starijih tako i mlaih. B. ovi je primjetio da najvie slinosti imaju sa knemidama iz Skadra, kao i sa onim iz Ilijaka. to se tie datiranja knemida iz Dabrica, po analizi ukrasa ne bi mogli doi do rjeenja. Postoje analogije sa ukrasima na knemidama iz Ilijaka, ka o i sa narukvicama iz oblinje Radimlje kod Stoca, za koje se zna da su nastale u 6 st. prije nove ere. Meutim, B.ovi smatra da su knemide iz Dabrice kod Stoca neto starije i da bi ih trebalo smjestiti negdje od kraja 8. stoljea do kraja 7. stoljea p rije nove ere.