POVODOM OBILJEAVANJA 8.

MARTA MEUNARODNOG DANA ENA s ciljem - promoviranja prava i zatite principa ravnopravnosti spolova - promoviranja i jaanja demokratskih standarda u Bosni i Hercegovini - jaanja efikasnosti provoenja pravde u skladu sa potrebama graana - jaanje drutva Bosne i Hercegovine u cjelini objavljuje Da li ste upoznati sa Vaim pravima?
Drava je duna osigurati efikasan sistem zatite Vaih zagarantovanih prava. Koja su Vaa prava i kako ih zatititi? Koja su prava Vae djece i kako ih zatititi? Izloeni ste nasilju? ta propisuju zakoni? Ova publikacija prua niz korisnih informacija koje e Vam pomoi da se blie upoznate s Vaim pravima i blagovremeno reagujete. Ujedno ete saznati i koji dravni organ ima obavezu da efikasno djeluje u zatiti Vaih prava,kao i ko odluuje o Vaim pravima i obavezama.

SVIJEST O VAIM PRAVIMA PRVI JE KORAK DO NJIHOVE ZATITE! Ova publikacija je tampana i distribuirana na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Napomena: Svrha ove publikacije jeste da graankama i graanima Bosne i Hercegovine prui ope informacije koje proizilaze iz niza zakona, a ne da prui struni pravni savjet za neku odreenu situaciju. Za dalje postupanje graanke i graani mogu se obratiti nadlenim dravnim institucijama, advokatu ili nevladinim organizacijama.

FORUMSKO PITANJE :
(glasanje je otvoreno od 7. do 10. marta 2008. godine, u periodu od 8:00 17:00 sati)

Da li smatrate da je ovaj nain pruanja informacija graankama i graanima potreban i koristan? 1. DA poziv na broj telefona: 061 541 818 2. DA, ali sa nekom drugom temom - poziv na broj telefona: 061 541 789 3. NE poziv na broj telefona: 061 541 792
Napomena: Cijena poziva ili poruke iznosi redovnu cijenu koju plaate preko Vae pretplatnike mree kada upuujete poziv prema BH Telecomu.

HVALA
Ova publikacija je realizirana uz podrku Kanada - BiH Projekta pravosudne reforme (JRP) koji finansira kanadska Vlada putem Kanadske agencije za meunarodni razvoj (CIDA), a implementira Konzorcijum Genivar Univerzitet Ottawa

Da li maloljetna osoba moe sklopiti brak?

Sud u vanparninom postupku 1 , u izuzetnim sluajevima, moe dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navrila 16 godina ivota, ukoliko utvrdi da za to postoje opravdani razlozi i da je maloljetna osoba, koja je podnijela prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka, fiziki i duevno sposobna za vrenje prava i dunosti koja proizilaze iz braka, te da je brak u interesu maloljetne osobe koja je podnijela prijedlog. Prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka opinskom sudu, na ijem podruju ima prebivalite, odnosno boravite, moe podnijeti maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak, nakon ega sud treba sasluati maloljetnog podnosioca prijedloga, njegove roditelje ili staratelje i osobu sa kojom maloljetnik/ca namjerava sklopiti brak. Sud je takoer duan pribaviti miljenje organa starateljstva i zdravstvenih ustanova kako bi se utvrdile injenice koje su bitne za donoenje odluke. U sluaju ako se utvrdi da je maloljetna osoba, koja je podnijela prijedlog za zakljuenje braka, psihiki i fiziki zrela za razumijevanje i obavljanje branih dunosti, sud donosi rjeenje kojim se odobrava zakljuenje braka. Ukoliko sud donese rjeenje prema kojem se odbija prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka, pravo na albu ima samo maloljetna osoba koja je podnijela prijedlog. alba se ulae sudu koji je vodio sam sluaj.

Kako se sklapa brak?

Informacije o potrebnim dokumentima i uslovima za sklapanje braka mogu se dobiti u svakom matinom uredu, tj. u svakoj opini na podruju Bosne i Hercegovine. Ukoliko matiar utvrdi da su ispunjeni svi uslovi za sklapanje braka, u dogovoru sa buduim branim partnerima, matiar e odrediti datum sklapanja braka koji, osim u sluaju opravdanog razloga, ne smije biti krai od 30 dana (Federacija Bosne i Hercegovine). Prema porodinom zakonodavstvu Republike Srpske i Brko Distrikta, dan sklapanja braka matiar odreuje u sporazumu sa licima koja ele zakljuiti brak. Sklapanju braka, pored branih partnera, matiara i opinskog delegata, prisustvuju i dva svjedoka. Svjedok moe biti svaka punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost 2 . Brak pred vjerskim slubenikom moe se zakljuiti samo ukoliko je prethodno zakljuen brak pred matiarem. Budui brani partneri duni su vjerskom slubeniku predati izvod iz matine knjige vjenanih. U sluaju ako je sklopljen samo vjerski brak, takav brak ne proizvodi nikakve pravne uinke i djeca roena u takvoj zajednici smatraju se vanbranom.

ta je zajednika, a ta posebna imovina branih partnera?

Brani partneri mogu imati: branu steevinu (zajednika imovina) i posebnu imovinu Branu steevinu ini: imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja braka, prihodi iz te imovine, pokloni koje su brani partneri dobili za vrijeme trajanja braka (novac, nakit, predmeti), bez obzira na to koji ih je brani partner primio, osim u sluaju ako se u trenutku davanja poklona iz okolnosti moe zakljuiti da je davalac poklona imao namjeru dati poklon samo jednom od branih partnera, dobici od igara na sreu, prihodi od intelektualnog vlasnitva, ostvareni za vrijeme trajanja braka.

Vanparnini postupak je postupak u kojem sud odluuje o statusnim pitanjima (pitanja koja su vezana za nasljeivanje, proglaenje nestale osobe umrlom, davanje dozvole za zakljuenje braka maloljetne osobe, pitanja koja se tiu starateljstva, usvojenja, itd). 2 Poslovna sposobnost stie se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva. Poslovnu sposobnost moe stei i osoba starija od 16 godina koja je postala roditelj. Sticanje poslovne sposobnosti znai da punoljetna osoba samostalno titi svoja prava i interese, te samostalno preuzima obaveze i za njih odgovara.
1

Brani partneri imaju jednaka prava na zajedniku imovinu, ukoliko se nisu drugaije dogovorili, i tom imovinom raspolau sporazumno. Imovina koju brani partner ima u momentu sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina i nakon sklapanja braka. Za obaveze koje je jedan brani partner imao prije sklapanja braka ne odgovara drugi brani partner, npr. kredit podignut prije sklapanja braka i sl. Podjela brane steevine vri se dogovorom branih partnera. Ukoliko oni ne mogu postii dogovor o ovom pitanju, to e uiniti sud na zahtjev branih partnera ili njihovih povjerilaca. Brani partner, koji je za vrijeme trajanja brane zajednice imao svoj doprinos u uveanju i odravanju posebne imovine drugog branog partnera (npr. rad na poljoprivrednom dobru branog partnera, ulaganje u obnovu stana ili kue i sl.), moe tubom traiti da mu drugi brani partner prui odgovarajuu naknadu u novcu.

Da li mogu sklopiti brani ugovor?

Branim ugovorom mogu se urediti imovinsko-pravni odnosi branih partnera, kako prilikom sklapanja braka tako i za vrijeme trajanja brane zajednice. Da bi brani ugovor bio vaei, mora biti sainjen u pismenoj formi i ovjeren od strane sudije ili notara.

Na koji nain mogu proglasiti nestalog branog partnera umrlim?

Prema Zakonu o vanparninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o vanparninom postupku Republike Srpske, umrlim se moe proglasiti: lice o ijem ivotu posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg je roenja prolo 60 godina, lice o ijem ivotu posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da vie nije ivo, lice koje je nestalo u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu, ili nekoj drugoj direktnoj ivotnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti est mjeseci od dana prestanka te opasnosti, lice koje je nestalo za vrijeme rata ili u vezi sa ratnim dogaanjima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti godinu dana od prestanka neprijateljstava. Odluku o proglaenju nestale osobe umrlom donosi sud u opini u kojoj je osoba, koja se treba proglasiti umrlom, imala zadnje prebivalite, odnosno boravite. Prijedlog za proglaenje nestale osobe umrlom moe podnijeti svako lice koje ima pravni interes u proglaenju nestale osobe umrlom, kao npr. brani partner koji eli okonati brak s osobom koja je nestala, djeca nestale osobe koja ele podijeliti imovinu roditelja, poslovni partner koji eli odvojiti svoj dio imovine od imovine osobe koja je nestala, itd. Osobi, na koju se odnosi prijedlog za proglaenje nestale osobe umrlom, imenuje se staratelj od strane organa starateljstva. Prijedlog za proglaenje nestale osobe umrlom treba sadrati sljedee: naziv suda kojem se podnosi prijedlog, ime i prezime osobe, za koju se predlae da se proglasi umrlom, datum roenja te osobe, posljednje prebivalite, odnosno boravite te osobe 3 , injenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvruju te injenice, pravni interes predlagatelja za podnoenje prijedloga, ime i prezime predlagatelja i njegova i njena adresa, te izvod iz matine knjige roenih osobe koja se treba proglasiti umrlom.

Prebivalite je mjesto stalnog boravka odreene osobe. Boravite je mjesto /adresa/ na kojoj osoba privremeno boravi.

Ako se nestalo lice ne javi ili ako se ne dobiju nikakvi podaci po isteku odreenog roka, sud e sasluati imenovanog staratelja, a po potrebi i predlagatelja, i nakon to istrai potrebne injenice sud e donijeti rjeenje. Ukoliko utvrdi da su ispunjeni potrebni uslovi, sud donosi rjeenje o proglaenju nestale osobe umrlom. Stupanjem na snagu rjeenja o proglaenju nestale osobe umrlom prestaje brak u kojem je ta osoba bila. Taj prestanak braka je konaan, tako da povratak osobe koja je proglaena umrlom, ukoliko se takva situacija desi, ne utie na brak koji je drugi brani partner u meuvremenu sklopio.

ta je vanbrana zajednica?
Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku, ili u vanbranoj zajednici sa drugom osobom, a koja traje najmanje tri godine ili krae, ukoliko je u toj zajednici roeno zajedniko dijete (Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine). Vanbrana zajednica predstavlja zajednicu ivota mukarca i ene, koja nije pravno ureena na nain predvien Porodinim zakonom. Ova zajednica je izjednaena sa branom zajednicom u pogledu prava na meusobno izdravanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa (Porodini zakon Republike Srpske). Imovina koju su vanbrani partneri stekli radom u vanbranoj zajednici smatra se njihovom vanbranom steevinom. Na ovu imovinu primijenjuju se sva pravila koja se odnose i na branu steevinu.

ta je porodino nasilje?
Nekoliko zakona tretira problematiku nasilja u porodici. Nasilje u porodici, u ovisnosti od teine, naina izvrenja i posljedica koje nastupe, moe se tretirati kao krivino djelo ili kao prekraj, dok poseban zakon o zatiti od nasilja u porodici (Zakon o zatiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zatiti od nasilja u porodici Republike Srpske) definie i prezicne mjere obezbjeenja u svrhu zatite rtve nasilja u porodici. Prema krivinim zakonima entiteta onaj ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava mir, tjelesnu cjelovitost ili psihiko zdravlje lana svoje porodice moe biti kanjen novanom kaznom ili kaznom zatvora. Ukoliko se takvo djelo uini prema lanu porodice koji ivi u zajednikom domainstvu, ili ukoliko se upotrijebi oruje, orue ili drugo sredstvo prikladno za ozljedu tijela, poinilac e biti kanjen kaznom zatvora. Ukoliko je kao posljedica nasilja nastupilo teko tjelesno oteenje ili je nasilje poduzeto prema djetetu ili maloljetnom licu i ukoliko je usljed takvog djelovanja nastupila smrt, predviene su dugotrajne zatvorske kazne. Sud, u krivinom postupku, takoer moe izrei odgovarajue sigurnosne mjere, kao to su obavezno psihijatrijsko lijeenje ili lijeenje od ovisnosti, tj.mjere zatitnog nadzora u sluaju izricanja uslovne osude. Mjere zatitnog nadzora su lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili opojnih droga, posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje po njihovim savjetima, osposobljavanje za odreeno zanimanje, prihvaanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima uinitelja, raspolaganje plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu sa branim i porodinim obavezama. Prema Zakonu o zatiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o zatiti od nasilja u porodici Republike Srpske, nasiljem u porodici smatraju se sljedee radnje: svaka primjena fizike sile ili fizike prinude na fiziki ili psihiki integritet lana porodice, svako postupanje jednog lana porodice koje moe prouzrokovati ili izazvati fiziku ili psihiku bol ili ekonomsku tetu drugom lanu porodice, prouzrokovanje straha ili line ugroenosti ili povrede dostojanstva lana porodice ucjenom ili drugom prinudom, fiziki napad lana porodice na drugog lana porodice, bez obzira da li je nastupila fizika povreda ili nije, verbalni napad, vrijeanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi naini grubog uznemiravanja lana porodice od drugog lana porodice, seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog lana porodice, uhoenje i svi drugi slini oblici uznemiravanja drugog lana porodice, oteenje ili unitenje zajednike imovine ili pokuaj da se to uini,

proputanje dune panje, nadzora prema drugom lanu porodice ili ne pruanje pomoi i zatite tom lanu porodice, iako za to postoji obaveza prema zakonu i moralu, to moe imati za posljedicu stanje ili osjeaj fizike, psihike ili ekonomsko-socijalne ugroenosti tog lana porodice, Izolacija i ograniavanje slobode kretanja i komuniciranja sa treim licima.

Uiniocima nasilja, prema entitetskim zakonima o zatiti od nasilja u porodici, mogu se izrei sljedee zatitne mjere: 1) udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor, 2) zabrana pribliavanja rtvi nasilja, 3) osiguranje zatite osobe izloene nasilju, 4) zabrana uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju, 5) obaveza psihosocijalnog tretmana, 6) obavezno lijeenje od ovisnosti, 7) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice (Zakon o zatiti od nasilja u porodici Republike Srpske). Svrha zatitnih mjera je da se njihovom primjenom sprijei nasilje u porodici i osigura zatita rtve nasilja i otklone okolnosti koje pogoduju ili podsticajno djeluju na izvrenje novih djela nasilja u porodici. Zatitne mjere se mogu izrei na zahtjev lica izloenog nasilju, odnosno njegovog punomonika ili na zahtjev policije, tuilatva, centra za socijalni rad, vladinih, nevladinih organizacija ili po slubenoj dunosti. Zatitne mjere izrie sud prema mjestu prebivalita, odnosno boravita rtve nasilja u porodici. Zatitna mjera udaljenja iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor moe se izrei u trajanju koje ne moe biti krae od trideset (30) dana niti due od est (6)mjeseci. Ova zatitna mjera se izrie u sluaju ako osoba koja je izvrila nasilje prema lanu porodice ivi u stanu, kui li nekom drugom stambenom prostoru sa osobom nad kojom je izvreno nasilje, a sud procjeni da postoji opasnost da bi uinilac ponovo mogao poiniti nasilje. Nasilnik kojem je izreena ova mjera duan je odmah napustiti stan, kuu ili drugi stambeni prostor. Ako postoji potreba ova mjera moe se izvesti i uz prisustvo policijskog slubenika. Zatitna mjera zabrane pribliavanja rtvi nasilja u porodici se odreuje u trajanju koje ne moe biti krae od mjesec dana niti due od jedne godine. Ova mjera se izrie poiniocu nasilja u porodici, kada sud ocijeni da postoji opasnost da bi poinilac mogao ponoviti djelo nasilja. Rjeenjem kojim sud izrie mjeru zabrane pribliavanja rtvi nasilja u porodici, sud precizira mjesta, odnosno podruja, kao i udaljenost ispod koje se uinilac ne smije pribliiti rtvi nasilja. Zatitna mjera osiguranja zatite rtve nasilja moe se izrei osobi koja je izloena nasilju u porodici sa ciljem njene fizike zatite i osiguranja da moe ostvariti svoja prava ili interese bez straha i opasnosti po ugroavanje svog ivota. Licu izloenom nasilju se obezbjeuje: 1. privremeni smjetaj i zbrinjavanje u socijalnim ili drugim centrima (sigurnim kuama) ili kod drugih porodica, odnosno na drugim pogodnim mjestima, 2. pravo na privremeno izdravanje iz alimentacionog fonda. Sud, uz izricanje ove zatitne mjere, izdaje nalog odgovarajuoj ustanovi ili centru o prijemu na privremeni smjeaj i zbrinjavanje rtve nasilja dok se na nasilniku ne provede zatitna mjera udaljenja iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor. Zatitna mjera zabrane uznemiravanja ili uhoenja rtve nasilja odreuje se u trajanju koje ne moe biti krae od jednog mjeseca niti due od jedne godine. Ova zatitna mjera se moe izrei osobi ako nasilje ini uznemiravanjem ili uhoenjem, a izvjesna je mogunost i opasnost da bi ponovila radnje uznemiravanja i uhoenja lana porodice.

Zatitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana se izrie poiniocu nasilja u porodici kako bi se otklonilo njegovo nasilniko ponaanje ili ukoliko postoji sumnja i opasnost od ponavljanja nasilja. Ova mjera traje do prestanka razloga zbog kojeg je odreena, a ne moe trajati due od dvije godine. Zatitna mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti se izrie nasilnoj osobi koja je nasilje uinila pod uticajem ovisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugih supstanci, a postoji opasnost da se nasilje ponovi. Sud ovu zaitnu mjeru odreuje u trajanju koje ne moe biti krae od jednog mjeseca niti due od dvije godine. Zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspitai, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije, koji/e u obavljanju svoje dunosti saznaju za uinjeno nasilje u porodici, duni su odmah po saznanju o poinjenom nasilju prijaviti uinjeno nasilje u porodici nadlenoj policijskoj upravi. Prijavu nasilja u porodici duni su dostaviti i lanovi porodice, kao i svaki graanin/ka koji sazna za uinjeno nasilje u porodici, a posebno ako je rtva nasilja maloljetna osoba. Osoba koja ne prijavi nasilje u porodici, a duna je to uiniti, ini prekraj. rtve nasilja u porodici mogu prijaviti nasilje nadlenoj policijskoj upravi. Nakon prijavljivanja nasilja u porodici postupak je sljedei: nakon to primi prijavu o nasilju u porodici, policija je obavezna poslati patrolu policije na uviaj, kada policija stigne, procjenjuje se situacija i stepen ugroenosti zdravlja i ivota rtve porodinog nasilja, nakon procijenjene situacije, policija privodi nasilnika na sasluanje, a za rtvi obezbjeuje ljekarsku pomo, ukoliko je potrebna, nakon obavljenog sasluanja, policija nasilnika moe zadrati 12 sati u pritvoru i u tom periodu ga moe privesti sudu, koji sasluava nasilnika, i ako ocijeni da je neophodno da se rtva nasilja u porodici bez odlaganja zatiti, sud izrie odgovarajuu zatitnu mjeru (jednu od ranije navedenih), kao prekrajnu sankciju, ne ekajui okonanje krivinog postupka.

Broj telefona policije - 122 Sigurne kue u BiH: Modria telefon: 053/820-700; 820-701; Prijedor telefon: 052/212-199; Mostar telefon: 036/580-380; 061/485-410; Sarajevo telefon: 033/222-000; Biha telefon: 037/220-855; Banja Luka;- telefoni: 051/462 146, 051/463-143; SOS telefoni: - Republika Srpska: 1264 -Federacija Bosne i Hercegovine: ene s Une, Biha 062/135-213; ene BiH , Mostar 036/580-380; Mali telefon - djeiji SOS telefon 1302; Medica Zenica 032/463-514; Fondacija lokalne demokratije Sarajevo 033/222-000; ene enama Sarajevo 033/214-673; Horizonti Tuzla 035/251-673

Trgovina ljudima
Krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini zabranjeno je navoenje, podsticanje ili namamljivanje druge osobe na pruanje seksualnih usluga, radi ostvarenja materijalne koristi. Takoer, zabranjeno je koristiti se silom, prijetnjom ili obmanom kako bi se odreena osoba navela na pruanje seksualnih usluga. Krivinim zakonima zabranjeno je koristiti teku situaciju proisteklu iz boravka neke osobe u stranoj zemlji, kako bi se ta osoba prisilila ili navela na pruanje seksualnih usluga. Ukoliko su navedena djela uinjena prema maloljetniku, predviene su tee kaznene mjere. Krivinim zakonom Bosne i Hercegovine zabranjeno je osobu prisiljavati na prostituciju oduzimanjem i zadravanjem identifikacijskih dokumenata (pasoa i sl.).

Kada policija doe u kontakt sa rtvom trgovine ljudima, duna je odmah informisati Odjel za strance, kao i nevladinu organizaciju Vaa prava, u cilju preduzimanja aktivnosti, u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu i Pravilnikom o zatiti stranaca, rtava trgovine ljudima. Odjel za strance e dalje, u saradnji sa policijom i tuiteljem, odluiti u koju e sigurnu kuu rtva trgovine osobama biti smjetena.

Silovanje
Osoba koja drugu osobu prinudi na spolni odnos ili sa njim izjednaenu spolnu radnju, upotrebom sile, prijetnje, ucjene ili zloupotrebom slubenog ili drugog poloaja, bie kanjena kaznom zatvora, ija se duina odreuje u skladu sa uslovima pod kojim je silovanje uinjeno (da li je silovanje izvreno na naroito poniavajui nain, da li je tom prilikom nastupila smrt silovane osobe, da li je silovana osoba maloljetna, da li je nastupila trudnoa, da li je silovanje izvreno na naroito poniavajui nain i sl.). Osoba koja je silovana treba se odmah obratiti najblioj policijskoj stanici, odakle e biti upuena na potrebni ljekarski pregled. Policija je duna uzeti sve potrebne podatke o okolnostima uinjenog djela, kojima raspolae osoba nad kojom je izvreno djelo (opis osobe koja je izvrila djelo, mjesto na kojem je silovanje izvreno i sl.) i napraviti prijavu nadlenom tuilatvu.

Pod kojim uslovima se moe izvriti abortus?

Na zahtjev trudnice, pobaaj/abortus se moe izvriti do desete sedmice trudnoe. Za maloljetne trudnice i trudnice koje su liene pravne sposobnosti, zahtjev za izvrenje pobaaja podnosi roditelj, odnosno staratelj. Samo izuzetno, ukoliko je maloljetna trudnica starija od 16 godina i samostalno zarauje za ivot, moe sama podnijeti zahtjev za prekid trudnoe. Prekid trudnoe kod maloljetne trudnice koja ima preko 14 godina ivota, ne moe se izvriti bez njene saglasnosti. Trudnoa, koja je trajala due od 10 sedmica, moe se prekinuti samo u izuzetnim sluajevima, kao to su: rizik po ivot i zdravlje ene, rizik po fiziko i mentalno zdravlje djeteta koje se treba roditi, ukoliko je trudnoa posljedica silovanja ili nekog drugog slinog zloina.

Da bi se izvrio pobaaj nakon 10 sedmica trudnoe, potrebna je posebna dozvola komisije. ena se moe obratiti drugostepenoj komisiji u sluaju da prvostepena komisija odbije njen zahtjev. Trudnoa koja je trajala due od 20 sedmica, moe se prekinuti samo u sluaju ako je u pitanju spaavanje ivota ili zdravlja ene nad kojom se obavlja pobaaj. Abortus/pobaaj se mora izvesti u bolnici ili drugoj ovlatenoj ustanovi za zdravstvenu njegu. Krivinim zakonima entiteta i Brko Distrikta zabranjen je prekid trudnoe van ovlatene ustanove i pobaaj ne smije izvriti osoba koja za to nema dozvolu.

ta je diskriminacija na osnovu spola?

Diskriminacija na osnovu spola predstavlja svako pravno ili fiziko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje, iskljuivanje ili ograniavanje zasnovano na spolu, zbog kojeg se pojedinkama/cima oteava ili negira priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, graanskom i svakom drugom podruju javnog ivota. Diskriminacija moe biti direktna i indirektna Direktna diskriminacija na osnovu spola postoji kada je osoba tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu, u istoj ili slinoj situaciji, zbog svog spola, kao naprimjer :

objavljivanje oglasa za posao kojim se za odreeno radno mjesto trai iskljuivo osoba mukog ili enskog spola, odbijanje poslodavca da zaposli enu, sa obrazloenjem da ne prima trudnice, odbijanje poslodavca da zaposli mukarca, s obrazloenjem da je posao za koji je raspisan konkurs enski i sl.

Indirektna diskriminacija na osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij, ili praksa jednaka za sve, dovede u nepovoljan poloaj osobu jednog spola u poreenju s osobama drugog spola, kao na primjer : opa poslovna odluka da se ne primaju u radni odnos osobe koje ispunjavaju uslove iz oglasa, a za koje se moe oekivati da zatrae koritenje bolovanja u trajanju duem od 6 mjeseci (potencijalne trudnice indirektno pogoene diskriminacijom), objavljivanje oglasa za posao kojim se trai osoba odreenih fizikih karakteristika koje ne moe imati veina ena, odnosno mukaraca. Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini odreene su dodatne definicije diskriminacije na osnovu spola, koje glase: nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fiziku, mentalnu, seksualnu ili ekonomsku tetu, ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju osobe da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova, u javnoj ili privatnoj sferi ivota, ukljuujui i trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ogranienje ili proizvoljno lienje slobode osoba izloenih takvim djelima (npr. udaranje osobe suprotnog spola, nazivanje osobe suprotnog spola pogrdnim rijeima i sl.), uznemiravanje predstavlja svaku situaciju u kojoj dolazi do neeljenog ponaanja u vezi sa spolom, a koje ima za cilj i rezultat nanoenje tete dignitetu osobe ili stvaranje zastraujue, neprijateljske, poniavajue, prijetee ili sline situacije (npr. vrijeanje radnice/ka od strane njenih kolega/ica, neprimjerene ale i komentari kojima se vrijeaju pripadnici/e jednog spola i sl.), seksualno uznemiravanje predstavlja svako ponaanje koje rijeima, radnjama, ili psihikim djelovanjem seksualne prirode ima za cilj ili rezultat nanoenje tete dignitetu osobe, ili stvaranje zastraujue, neprijateljske, poniavajue, prijetee ili sline situacije, a koje je motivirano pripadnou razliitom spolu ili razliitom seksualnom orijentacijom, a koje za oteenu osobu predstavlja nepoeljno fiziko, verbalno, sugestivno i drugo ponaanje (npr. neprimjereno doticanje osobe suprotnog spola, davanje neprimjerenih prijedloga osobi suprotnog spola). Onaj ko na osnovu spola vri nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, kaznit e se za krivino djelo kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Osobe se mogu kazniti u krivinom kao i u prekrajnom postupku. Seksualno uznemiravanje predstavlja osnov za naknadu tete pred opinskim/osnovnim sudom. Dravni organi, u cilju sprjeavanja diskriminacije, imaju prema zakonu obavezu poduzeti edukativne i druge aktivnosti kao preventivne mjere. Ukoliko ste izloeni nekom od nevedenih oblika diskriminacije na osnovu spola, trebate podnijeti prijavu nadlenom policijskom organu. Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centru Federacije Bosne i Hercegovine i Geneder centru Republike Srpske moete podnijeti zahtjev za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Obrazac zahtjeva moete dobiti na web stranicama: www.arsbih.gov.ba, www.fgenderc.com.ba, www.gc.vladars.net. Zakon o radu Republike Srpske definisao je pitanja diskriminacije na osnovu spola u postupku zapoljavanja, trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu. Pomenutim zakonom predvieni su izuzeci samo u sluajevima: ako je normama, pravilima ili praksom mogue opravdati postizanje zakonitog cilja koji je proporcionalan preduzetim nunim i opravdanim mjerama; uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova i eliminacije postojee neravnopravnosti, odnosno zatite spolova na osnovu biolokog odreenja.

Zakon takoer zabranjuje uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavca i drugih zaposlenih.

Poslodavac je duan preduzeti efikasne mjere s ciljem spreavanja, nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i mobinga te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog injenice da se alio/la na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing. Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da lice koje trai zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moe biti stavljeno u nepovoljniji poloaj zbog rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, roenja ili kakve druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili nelanstva u sindikatu, te tjelesnih i duevnih potekoa.

Koji podaci se od mene ne smiju traiti prilikom razgovora za posao?

Poslodavac nema pravo pitati kandidata/kandidatkinju za posao bilo kakva lina pitanja koja nisu u neposrednoj vezi sa poslovima koje bi radnik/ca u budunosti trebao/la obavljati. Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, koristiti, obraivati ili dostavljati treim licima ili nadlenim organima, osim ako to nije odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

Da li trebam biti plaena jednako kao i moje muke kolege?

Istraivanje o razlikama plata ena i mukaraca koje je provedeno u Bosni i Hercegovini pokazalo je da je trite u naoj zemlji vie orijentisano prema mukarcima i da su ene u naoj dravi manje plaene od mukaraca. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini propisuje da su svi ravnopravni u procesu zapoljavanja po osnovu spola. Zakonom je zabranjeno neprimjenjivanje jednake plae i drugih beneficija za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti.

ta je mobing?
Mobing je specifian oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie lica sistematski, u duem vremenskom periodu, psihiki zlostavalja ili poniava drugo lice s ciljem ugroavanja njegovog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta. Pitanje mobinga rjeeno je u zakonodavstvu Republike Srpske (Zakon o radu Republike Srpske), dok Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine ne tretira ovo pitanje. Zakon protiv diskriminacije Bosne i Hercegovine, ija e se izrada finalizirati tokom 2008. godine ukljuie pitanje mobinga.

Da li seksualna orijentacija utie na moja prava?

Krivinim zakonom Bosne i Hercegovine zabranjeno je uskraivanje i ograniavanje graanskih prava utvrenih Ustavom Bosne i Hercegovine i drugim propisima na osnovu seksualnog opredjeljenja. Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, zabranjuje se diskriminacija na osnovu spolne orijentacije. Prema Porodinom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine i Porodinom zakonu Republike Srpske, brak je definisan kao zakonom ureena zajednica ivota mukarca i ene, to znai da osobe istog spola u Bosni i Hercegovini ne mogu sklopiti brak. Istospolne zajednice ne proizvode nikakve pravne uinke (npr. ne moe se naslijediti imovina partnera/ice i sl). U sluaju napada na tjelesni integritet osobe, za ta je direktni povod seksualna orijentacija te osobe, krivino zakonodavstvo ureuje ovo pitanje na nain da povreda prava na ivot i tjelesni integritet pojedinke ili pojedinca predstavlja krivino djelo, bez obzira na povod. Svaki napad prijavljuje se policiji, nakon ega tuilatvo pokree sudski postupak protiv napadaa/ice, a obeteenje zavisi od sudske odluke. Kada je u pitanju diskriminacija na radnom mjestu, sloboda rada zagarantovana je svim graanima i graankama Bosne i Hercegovine. Izriito se zabranjuje stavljanje u nepovoljniji poloaj prilikom zapoljavanja ili tokom trajanja radnog odnosa zbog rase, boje koe, jezika ili kakve druge okolnosti.

ta da radim ako sam dobila sam otkaz za vrijeme porodiljskog odsustva?

Trudnoa ene ne moe i ne smije biti razlog za otkaz. Ukoliko poslodavac zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu ili joj ne omogui da koristi poroajno odsustvo poinio je prekaj. Osoba koja je za vrijeme porodiljskog odsustva dobila otkaz, a da pri tom nije povredila niti jednu od ugovorenih taaka ugovora o radu, moe se obratiti nadlenoj inspekciji rada ili podnijeti tubu nadlenom opinskom sudu radi zatite svojih prava. Postupke iz radnih sporova sud e rijeavati sa posebnom panjom i po hitnom postupku. O visini kazne odluuje sud procjenjujui okolnosti pod kojima je konkretan prekraj uinjen.

Da li trudnice imaju pravo na zatitu, porodiljsko odsustvo i nadoknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva?
Zakonom o radu Republike Srpske, Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o radu Brko Distrikta, enama se osigurava posebna zatita u trudnoi i zabranjuje rad na svim poslovima koji mogu biti tetni po njeno zdravlje i trudnou. Trudnoa i porodiljsko odsustvo ne utiu na sigurnost zaposlenja, jer pomenutim zakonima o radu zabranjeno je, od ene koja trai zaposlenje, kao i od ene koja je u radnom odnosu, traiti da obavi test na trudnou. Poslodavac ne moe odbiti da primi u radni odnos enu zbog toga to je trudna, niti joj moe otkazati ugovor o radu zbog trudnoe ili zbog koritenja porodiljskog odsustva. Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo u roku od jedne godine neprekidno, a za blizance, tree i svako sljedee dijete, ena ima pravo na poroajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno. ena koja pone raditi prije isteka porodiljskog odsustva ima pravo, pored dnevnog odmora, i na dodatno odsustvo u trajanju od 60 minuta radi dojenja djeteta. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ena ima pravo da produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja odnosno od smrti djeteta. Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara ena moe da otpone poroajno odsustvo 45 dana prije poroaja, a obavezno 28 dana prije poroaja. Ako ena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlatenog lijenika, ne koristi poroajno odsustvo 28 dana prije poroaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije poroaja. Zaposlenica za vrijeme koritenja poroajnog odsustva ima pravo na naknadu plate. U Republici Srpskoj porodiljska naknada se isplauje u iznosu prosjeka tri poslednje plate ukoliko ena radi, a ukoliko ne radi u visini prosjene plate u Republici Srpskoj. Porodiljska davanja u Federaciji Bosne i Hercegovine finansiraju kantoni i svi kantoni ne isplauju porodiljsku nadoknadu. U Kantonu Sarajevo porodiljska nadoknada odreena je na iznos od 60% od prosjene plate, to iznosi oko 360 KM. U Zeniko-Dobojskom kantonu naknada iznosi 80% od prosjeka zadnjih est plata, a maksimalan iznos je 481 KM. U Tuzlanskom kanton naknada za porodilje je 90% od iznosa na koji se plaaju doprinosi. U Tuzlanskom kantonu minimalno se isplauje 370 KM.

Da li mukarac ima pravo na roditeljsko odsustvo?

Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da roditeljsko odsustvo nakon isteka 60 dana od dana roenja djeteta, umjesto majke nastavi koristiti otac djeteta. (Zakon o radu Republike Srpske). Otac djeteta, odnosno usvojilac moe koristiti pravo na roditeljsko odsustvo u sluaju smrti majke, ukoliko majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena da koristi to pravo (Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine).

10

Da

li imam pravo na povlastice na radnom mjestu ukoliko sam roditelj djeteta sa posebnim

potrebama? Jedan od roditelja djeteta sa teim psihofizikim smetnjama u razvoju, koje nije smjeteno u zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena uz pravo na naknadu plate za drugu polovinu radnog vremena. O trajanju, odnosno poetku i prestanku korienja ovog prava odluuje ovlaena zdravstvena ustanova, vodei rauna o potrebama djeteta za pojaanom roditeljskom njegom i staranjem. Radi ostvarenja prava na nadoknadu plate do punog iznosa potrebno je kontaktirati kantonalni centar za socijalni rad, koji vam moe dati pune informacije o nainu ostvarivanja pomenutog prava. Roditelju koji koristi ovo pravo ne moe se narediti da radi nou, da radi prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ukoliko za to nije dao svoj pismeni pristanak.

Ukoliko

nemam dovoljno sredstava za ivot da li mogu ostvariti pravo na izdravanje od biveg

branog partnera? Brani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe osigurati iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na izdravanje od biveg branog partnera, srazmjerno njegovim mogunostima. Zahtjev za izdravanje brani partner moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave opinskom sudu pred kojim se vodi postupak za razvod ili ponitenje braka. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje branog partnera u sljedeim sluajevima: ako se on, bez ozbiljnog povoda od drugog branog partnera, grubo i neprilino ponaao u branoj zajednici ili ukoliko bi obaveza izdravanja branog partnera predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera, ukoliko su brani partneri kroz due vrijeme odvojenog ivota samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdravanje, ako se utvrdi da brani partner koji zahtjeva izdravanje, prestankom braka koji je trajao kratko vrijeme, nije doveden u tei materijalni poloaj od onog u kojem se nalazio prije sklapanja braka.

Pravo na izdravanje u Federaciji Bosne i Hercegovine prestaje kada: razvedeni brani partner ili brani partner iz ponitenog braka, sklopi novi brak ili zasnuje novu vanbranu zajednicu, postane nedostojan tog prava, prestane ispunjavati uslove koji su potrebni za izdravanje.

Prema zakonodavstvu Republike Srpske i Brko Distrikta obaveza izdravanja prestaje kada bivi brani partner koji to pravo koristi, zakljui novi brak ili ako sud utvrdi da je postao nedostojan tog prava.

Da li mogu traiti da me izdrava bivi vanbrani partner ako nemam dovoljno sredstava za ivot?
Ako je prestala vanbrana zajednica koja je trajala tri godine ili due, vanbrani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe osigurati iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti ima pravo da trai izdravanje od biveg vanbranog partnera. Tuba za izdravanje u skladu sa ovom odredbom moe se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbrane zajednice, u opinskom sudu na ijem podruju osoba od koje se trai izdravanje ima prebivalite, odnosno boravite ili u opini u kojoj su vanbrani partneri imali posljednje zajedniko boravite. Pravo na izdravanje prestaje kada vanbrani partner sklopi brak ili zasnuje novu vanbranu zajednicu ili ako vie ne postoje razlozi zbog kojih je prvobitno i dolo do stvaranje obaveze izdravanja vanbranog partnera, (ukoliko se osoba kojoj se daje izdravanje zaposli ili na neki drugi nain pone zaraivati za ivot).

11

Da li imam pravo na finansijsku pomo od strane oca djeteta zajednici?

ukoliko sam rodila dijete u vanbranoj

Trokove izazvane trudnoom i poroajem vanbranog djeteta snose majka i otac djeteta u skladu sa svojim imovinskim mogunostima. U sluaju spora po ovom pitanju, sud e na zahtjev jednog od roditelja odrediti udio svakog od njih u snoenju trokova.

ta da radim ako otac djeteta ne eli priznati oinstvo?

Majka djeteta koje je roeno van braka prilikom upisa djeteta u matinu knjigu roenih duna je dati izjavu o tome koga smatra ocem djeteta. Nakon toga matiar e organu starateljstva dostaviti zapisnik sa izjavom majke. Organ starateljstva nakon dobijenog zapisnika duan je pozvati osobu koja je naznaena kao otac djeteta, kako bi se ta osoba izjasnila o tome da li je otac djeteta. Ukoliko osoba koja je naznaena kao otac djeteta prizna da je otac djeteta, o tome e se obavjestiti matini ured i osoba e se u matinu knjigu roenih unijeti kao otac djeteta. Ukoliko naznaena osoba odbije priznati da je otac djeteta organ starateljstva je duan upoznati majku sa mogunostima dokazivanja oinstva putem suda. Tuba za utvrivanje oinstva treba se podnijeti nadlenom opinskom sudu, to je u ovom sluaju sud u kojem ivi dijete. Pored toga i dijete ima pravo podizanja tube za utvrivanje oinstva. Ukoliko je dijete maloljetno, tubu moe podii njegova majka, odnosno njegov staratelj uz salasnost organa starateljstva.

ta da radim ukoliko mi bivi suprunik

ne isplauje dogovoreno izdravanje za nae dijete?

Da bi postojalo krivino djelo izbjegavanja izdravanja potrebno je da je obaveza izdravanja utvrena na osnovu izvrne odluke suda ili izvrnog poravnanja zakljuenog pred nadlenim organom. Presuda je izvrna ukoliko je postala pravosnana i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje utvrene obaveze. Svako nedavanje izdravanja ne mora znaiti izvrenje ovog krivinog djela. Krivino djelo izbjegavanja izdravanja postoji u sluaju odreenih injenja ili neinjenja poinioca ovog krivinog djela koje ima za cilj izbjegavanje izdravanja, odnosno onemoguavanje ostvarivanja ovog prava. Pomenuto krivino djelo poinilac moe izvriti kroz radnje: prestanka obavljanja odreene djelatnosti, mijenjanja mjesta prebivalita, odnosno boravita, otuenja imovine bilo stvarno ili fiktivno, odbijanja ponuenog radnog mjesta u skladu sa strunom spremom i radnom sposobnosti.

Ovo krivino djelo se ne moe izvriti ukoliko poinilac nema sredstava za izdravanje ili je nesposoban za privreivanje. Ukoliko elite pokrenuti krivini postupak protiv osobe koja je duna davati izdravanje moete se obratiti kantonalnom tuilatvu koje e nakon uzimanja vae izjave pokrenuti krivini postupak ili istom tuilatvu podnijeti krivinu prijavu. Odreeni iznos na ime izdravanja djeteta se moe mijenjati (poveavati ili smanjivati) ukoliko doe do izmjene okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum. Ove okolnosti moraju se dokazati u parninom postupku. Izmjenjene okolnosti mogu se odnositi na: polazak djeteta u kolu, bolest djeteta, i sl. Ukoliko sud utvrdi da roditelji nisu u mogunosti podmiriti potrebe izdravanja djeteta/djece, obavijestit e o tome organ starateljstva koji je duan osigurati sredstva za izdravanje djeteta/djece. Ako roditelj koji je na osnovu pravomone sudske odluke ili nagodbe sklopljene pred organom starateljstva duan davati novac za izdravanje djeteta ne izvrava svoje obaveze due od tri mjeseca, organ starateljstva duan je na osnovu prijedloga drugog roditelja ili po slubenoj dunosti, ako ocijeni da bi zbog toga bilo ugroeno izdravanje djeteta, poduzeti mjere kako bi osigurao sredstva za privremeno izdravanje sve dok roditelj, koji je duan da daje izdravanje ne pone ponovo izvravati svoje obaveze.

12

Ukoliko roditelj koji je duan plaati izdravanje ne izvrava obavezu roditelj kod kojeg je dijete, podnosi tubu nadlenom sudu, koji nakon donoenja presude stavlja zabranu na platu roditelja koji je duan davati izdravanje.

Da li su roditelji duni da me izdravaju dok sam maloljetna/maloljetan?

Za podizanje djeteta i zadovoljavanje njegovih osnovnih potreba odgovorni su njegovi roditelji. Roditelji se trebaju brinuti o djeci ravnopravno i sporazumno, sa istim obavezama i dunostima, bez obzira na to da li se radi o djeci iz brane, vanbrane zajednice ili o usvojenoj djeci. Jedan od roditelja e se starati o djetetu, u sluajevima ako je drugi roditelj: umro, proglaen umrlim, sprijeen da se stara o djetetu, ako mu je oduzeto roditeljsko staranje ili ako mu je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost. Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko staranje, ili kojem je ogranieno ili oduzeto roditeljsko staranje, ne oslobaa se dunosti izdravanja djeteta. U sluaju ako roditelj/i ne ispunjavaju svoje zakonske obaveze prema djetetu, za rjeavanje ovih pitanja nadlean je organ starateljstva u opini u kojoj roditelj/i ili dijete imaju prebivalite, odnosno boravite.

Da li me moja djeca trebaju izdravati ukoliko nemam dovoljno sredstava za ivot?

Punoljetno dijete je duno izdravati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne moe se zaposliti, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine. Dijete se moe osloboditi dunosti izdravanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdravao u vrijeme kada je bio obavezan. Pastorak je takoer duan, izdravati maehu ili ouha ukoliko su oni njega due vrijeme izdravali ili se brinuli o njemu. Ako maeha ili ouh imaju i svoju djecu, dunost izdravanja je zajednika za djecu i pastorke. U sluaju da djeca odbijaju plaati izdravanje roditelja protiv djece se moe podii tuba kojom e se odrediti visina izdravanja.

ta je ugovor o radu?
Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj formi i moe biti zakljuen na odreeno ili neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti na period dui od dvije godine. Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme u sluajevima (Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine): sezonskih poslova, zamjene privremeno odsutnog zaposlenika, rada na odreenom projektu, privremenog poveanja obima poslova, i drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom. Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti u sluajevima (Zakon o radu Republike Srpske): izvravanja posla koji traje do 6 mjeseci, privremenog poveanja obima posla, zamjene odsutnog radnika do godinu dana, obavljanja posla ije je trajanje unaprijed odreeno prirodom i vrstom posla. Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme prestaje istekom roka odreenog tim ugovorom, ako se radnik i poslodavac drugaije ne sporazumiju. Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se vanost ugovora o radu na odreeno vrijeme jednom ili vie puta produi za odreeni period, ali najdue do dvije godine od dana zakljuivanja ugovora o radu na odreeno vrijeme. Ugovor o radu moe zakljuiti lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu zdravstvenu sposobnost za rad utvrenu od strane nadlene zdravstvene ustanove, odnosno ovlaenog doktora medicine. Za zakljuivanje ugovora o radu potrebna i saglasnost zakonskog zastupnika (roditelj ili staratelj). Maloljetno lice uiva posebnu zatitu na radu i maloljetnik ne moe zakljuiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj.

13

ta je ugovor o djelu?
Ugovorom o djelu izvrilac se obavezuje da e obaviti odreeni posao, dok naruilac posla se obavezuje da e platiti naknadu za obavljeni posao. Cilj ovog ugovora je izvoenje odreenog zadatka. Vana razlika izmeu ugovora o radu i ugovora o djelu je uplata mjesenih doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje. Prema ugovoru o radu, poslodavac je obavezan da uplauje gore navedene doprinose, dok kod ugovora o djelu takva obaveza ne postoji. ______________________________________________________________________________________ Sigurne kue u BiH: Modria telefon: 053/820-700; 820-701; Prijedor telefon: 052/212-199; Mostar telefon: 036/580-380; 061/485-410; Sarajevo telefon: 033/222-000; Biha telefon: 037/220-855; Banja Luka;- telefoni: 051/462 146, 051/463-143; SOS telefoni: Republika Srpska: 1264 Federacija Bosne i Hercegovine: ene s Une, Biha 062/135-213; ene BiH , Mostar 036/580-380; Mali telefon - djeiji SOS telefon 1302; Medica Zenica 032/463-514; Fondacija lokalne demokratije Sarajevo 033/222-000; ene enama Sarajevo 033/214-673; Horizonti Tuzla 035/251-673

Ukratko o Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine

Ministarstvo pravde je naroito nadleno za: administrativne funkcije vezano za pravosudne organe na dravnom nivou, meunarodnu i meuentitetsku pravosudnu saradnju (meusobna pravna pomo i kontakti sa meunarodnim tribunalima), obezbjeivanje da zakonodavstvo Bosne i Hercegovine i njegova provedba na svim nivoima budu u skladu sa obavezama Bosne i Hercegovine koje proizilaze iz meunarodnih sporazuma, openito djelovanje kao centralno koordinirajui organ za obezbjeivanje usklaenosti zakonodavstva i standarda pravosudnog sistema meu entitetima, ekstradiciju, poslove upravne inspekcije nad izvravanjem zakona, upravni postupak i posebne upravne postupke na dravnom nivou, pitanja udruenja graana, voenje registra udruenja graana i nevladinih organizacija koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, te druge poslove i zadatke koji nisu u nadlenosti drugih ministarstava Bosne i Hercegovine. Web stranica projekta: www.mpr.gov.ba

Ukratko o Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, osnovana je Odlukom Vijea ministara 19.02.2004. godine, a u skladu sa lanom 22. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Osim nadzora nad provoenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, Agencija obavlja i druge poslove i zadatke, koji su vezani za unapreenje i promovisanje ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Web stranica projekta: www.arsbih.gov.ba

Ukratko o Kanada Bosna i Hercegovina Projektu pravosudne reforme (JRP)

Kanada-BiH Projekat pravosudne reforme je trogodinji projekat, usmjeren da prui doprinos u postizanju odrivog, efikasnog pravosudnog sistema, koji je pristupaan, transparentan, nepristrasan, nezavisan, efikasan i koji jaa promociju i zatitu ravnopravnosti spolova. Web stranica projekta: www.canada-bih-jrp.org Tel/fax: 033 554-235, 033 554-236

14