Hutba: Virtualna vrata smutnje

ISSN-2233-0917 www.saff.ba
Broj 334 22. februar 2013. 11. rebiu-l-ahir 1434. cijena godinje pretplate 65KM

Domai doprinos zaboravu i iskrivljivanju istine o agresiji na BiH

Bonjake sluge
velikosrpske propagande

Borba za opstanak

Trebamo li glavu
izuti pred damijom
Predavanja
Uvodnik

Ko ho e da bude NIKO

Svi ljudi e ui u dennet, osim onih koji to odbiju

Potovani itatelji!
Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli. Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu. Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 334

Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
El-Mesdidu-l-haram Dr. Usama Hajjat: Zabrana uhoenja i pijuniranja

8 10

Polumjesec
Ilegalni minber Pamet nipoto nije skupa!

Drutvo
450 godina islamske umjetnosti u BiH Deset malo poznatih injenica o islamskoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini

17 36

Islamske teme
Putevi duhovnog uzdizanja Mjerilo prave uspjenosti

Kutak za islamsku omladinu

Tuzla Humanisti O Bukinje ponovo u akciji: Posjeta Domu penzionera u Tuzli

40 48

Reportaa
Put u Luksor i Asuan Najvei svjetski otvoreni muzej

Islamnet
Turska Ahmet Davutoglu: Dihad nije terorizam, dihad je za nas sveti pojam!

52 59

Islambosna
Islamske teme ivjeti kao stranac ili putnik namjernik

Uvodnik

Ko hoe da bude NIKO

akva je razlika izmeu reenice Biti Bosanac znai biti nula i reenice U BiH, ako niste Bonjak, Srbin ili Hrvat onda ste niko!? Nikakva. Obje reenice govore da u BiH, samo kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, moe ostvarivati paket graanskih prava. Rije je o diskriminaciji prema manjinama iji pripadnici, kao Albanci, Romi, Jevreji, Maari itd., ne mogu ostvarivati, recimo, ustavno pravo da biraju i budu birani. U tom kontekstu ba bi vrijedilo znati moe li neki Turin postati njemaki kancelar, ili neki Alirac predsjednik Francuske. A bilo bi poteno, zar ne, da muslimani koji se ve treu ili etvrtu generaciju raaju u Francuskoj imaju pravo da postanu predsjednici Francuske, kao to se u BiH zagovara pravo Jevreja i Roma da mogu biti predsjednici BiH ili gradonaelnici Sarajeva!? Europska unija od BiH ultimativno zahtijeva da se ova pitanja usaglase, tako da svi graani budu ravnopravni. U konanici, takva intencija najvie odgovara Bonjacima, jer je bonjaki nacionalni interes da se jaa integritet BiH kroz jaanje jednakosti svih naroda i graana. Ali, kada kompletnu ovu priu prenesemo u logiku popisa stanovnitva, uoit emo dvojne arine: oni koji guraju presudu Sejdi Finci, zalau se za tzv. bosanstvo, odnosno, za raspad Bonjaka. Kobejagi im stalo da Romi i Jevreji dobiju graanska prava, a zapravo im je stalo da Bonjaci pogube i sebe i svoja prava. Doris Pack kae: U BiH, ako niste Bonjak, Srbin ili Hrvat onda ste niko, to znai da nema svrhe izjanjavati se kao Bosanac, jer e biti niko. A kada je to kazao na kolumnista Fatmir Alispahi reenicom Biti Bosanac znai biti nula, onda su se mnogi web portali digli da tu izjavu okarakteriziraju kao ekstremizam. Evo, sad je to kazala i Doris Pack, ispred Europske unije, i to nije ni-

Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Gra ee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irora uni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra aju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com www.saff.ba asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

kakav ekstremizam, ve realnost. Meutim, problem je kad se ovaj stav koristi za uspostavljanje jednakosti svih graana BiH, odnosno, kad se koristi u kontekstu popisa stanovitva. Jer oni koji bi htjeli da ustanove tzv. etvrti narod, kako bi Bonjaci bili suvlasnici etvrtine, a ne treine, istovremeno bi htjeli da se to vie Bonjaka prepie u Bosance, kako bi bilo to vie Srba i Hrvata, a to manje Bonjaka. Oni ubjeuje Bonjake da e kao Bosanci biti neko, a evo sad im je Doris Pack kazala da e biti niko, kao to im je iz Saffa porueno da e se upisati u nule. Uope nije nuno da se Bonjaci upisuje u Bosance, u te nikogovie, kako bi se u BiH popravila graanska prava ostalih, tj. manjina! Evo, mi kao Bonjaci podravamo da svi imaju jednaka prava, zalaemo se za politiku Europske unije u tom smislu, ali istovremeno elimo glasno i jasno upozoriti kako se sve ovo koristi u svrhu istjerivanja Bonjaka iz bonjatva. Za razliku od mnogih katolikih obitelji i hrvatskih politikih struktura mi smo obradovani kad Doris Pack kritiki govori da je BiH vjerovatno jedina zemlja u Europi u kojoj postoji srednjovjekovna segregacija, gdje muslimani i katolici moraju odvojeno ii u kolu. Mi smo narod koji nema ovinistiki program, pa nam ne smeta da naa djeca ue kolu sa katolikom i pravoslavnom djecom, ako ta kola garantira duh bosanskog zajednitva. Openito, nama Bonjacima ne smeta ni sve to proizilazi iz presude Sejdi Finci, ali do granice do koje taj paket ne postaje oruje za rastakanje Bonjaka. Tu nastaje problem. Dejtonski ovinisti su u svemu ovome ugledali jo jednu priliku da usitne i zbune Bonjake, mada im to sve tee polazi za rukom. Evo sada i ova izjava Doris Pack pokazuje svu pogubnost izjanjavanja ikako drugaije nego u okviru svog naroda. Samo bi lud insan pristao da se izjasni kao niko.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Hutba

Virtualna vrata smutnje

U ovoj hutbi posebno elimo spomenuti opasnu fitnu i smutnju interneta, na koju aludira i predaja od Huzejfe, r.a., u kojoj je ovaj ashab rekao: Samo to vas nije sustiglo zlo iz nebesa koje e doprijeti i do najzabitije beivotne pustinje. (Ibn Ebi ejbe) Uistinu, teko je danas nai i jednu nastambu, i jedan ator u arapskoj pustinji, a da pored njega nema satelitska antena i da nema interneta. H ATIB: A BDUSAMED NASUF BUATLI zvieni Allah objavio je u Kuranu: I izbjegavajte ono to e dovesti do smutnje koja ne pogoditi samo one meu vama koji su krivi, i znajte da Allah strano kanjava. (El-Enfal, 25.) Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Vrijeme e se pribliiti, istinske nauke e nestati, smutnje i fitne e se proiriti, krtost e zavladati i herd e se pojaviti. Na pitanje ta je to herd, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: Masovno ubijanje. (Buharija i Muslim) Vrijeme smutnje i fitne koje je najavio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u navedenom, ali i mnogobrojnim drugim hadisima, ponajvie slii vremenu u kojem mi ivimo, jer su u njemu prisutne sve vrste fitne, smutnje i nereda, od nestanka istinskog znanja, neznabotva, pojave i slijeenja mnogobrojnih zabludjelih ideja, irenja lai, nemorala, razvrata, neizljeivih bolesti, pa do ope nesigurnosti, straha i masovnih pokolja. Savremeno ovjeanstvo gui se u silnim valovima smutnji i kao da od dunjalukog ivota nije ostalo nita osim smutnji i belaja kako je, jo prije vie od etrnaest stoljea, kazao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekavi: Od dunjaluka nije ostalo nita osim belaja i iskuenja, pa pripremite za ta iskuenja mnogo strpljivosti. (Taberani) Sve fitne interneta U ovoj hutbi posebno elimo spomenuti opasnu fitnu i smutnju interneta, na koju aludira i predaja od Huzejfe, r.a., u kojoj je ovaj ashab rekao: Samo to vas dana obistinio u naem vremenu. Bluda nije sustiglo zlo iz nebesa koje e doprijeti i razvrata je bilo u svim generacijama, ali i do najzabitije j j beivotne p pustinje. j (Ibn ( nikada kao danas nije postojala moguEbi ejbe) Uistinu, teko je danas nai i nost da se stotine hiljada ljudi sa raliitih jednu nastambu, i jedan ator u arapskoj strana svijeta nau na tom putu propasti, pustinji, a da pored njega nema satelitska ponora i dehennemske vatre, u jednom antena i da nema interneta. Internetske trenutku. mree postale su prave paukove mree Kao to nam je postalo jasno da je u koje se uhvatilo milione ljudi i putem Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, njih se, brzinom svjetlosti, iri svaka vrsta esto upozoravao na pojavu smutnji i zla i smutnje. fitni upravo zbog kobnih posljedica koje Naravno, internetu se, kao one ostavljaju na ovjeka kao sofisticiranom izumu sa nevjelinost i na drutvo u cjelini. A rovatnim mogunostima, ne posljedice spomenutih smutmogu poricati mnogobrojne nji su sveopa dezorijentirakoristi, kao to je brza i efikanost savremenog ovjeka, koji, i pored svekolikih naunih sna komunikacija, trenutani prenos informacija s jednog na dostignua i intelektualnih drugi kraj zemlje, brza razmjeostvarenja, raspameen luta i na ideja, trgovina, besplatan tumara kroz ivot, bez jasnog pristup ogromnom naunocilja, bez spoznaje istine i bez knjinom fondu iz svih naupute, i koji maksimalno radi unih disciplina, itd., ali su, u korist svoje tete. Ljudi se u potvruju to i ozbiljne naune Samo istinskim nae vrijeme, shrvani belajima studije i statistiki podaci, invraanjem u i smutnjama koje su sami proternetsko zlo, smutnja i teta, okrilje Allahove uzroili, ponaaju upravo onamnogo vei od dobra i koristi vjere i ispravnim ko kako ih je opisao Poslanik, koje nudi. Zato? Pa, zato to razumijevanjem sallallahu alejhi ve sellem, u ti egzaktni statistiki podaci i primjenom hadisu od Asima ibn Damre, govore o tome da veina konvjere, sauvat koji kae da je Muhammed, zumenata interneta naglasak emo se opasnih sallallahu alejhi ve sellem, restavlja na njegovu tetnu stra- fitni koje vrebaju kao da e ovaj ummet snai nu i uestvuje u irenju smutsa svih strana, pet vrsta smutnje, dodavi: nje u drutvu, da daleko najvea u isto vrijeme A zatim e se pojaviti fitna i procenat korisnika interneta, emo osujetiti poput ogromnih morskih vaposebno omladina i djeca, ponamjere raznih lova; u to vrijeme ljudi e se sjeuje stranice sa nemoralnim smutljivaca koji ponaati kao stoka, p p potpuno p sadrajem, da se preko mnoele da utrnu raspameeni. (Ibn Ebi ejbe) gobrojnih drutvenih mrea Allahovo svjetlo Zatim, posljedice tih smutnji (poput facebooka) i portala jesu i razoreni brakovi, uniteplasiraju i ire najgnusnije lai, ne porodice, pokidane bratvri propaganda i vode pravi ske, rodbinske i prijateljske virtulani (politiki, ideoloki i veze, nepovjerenje, mrnja i ekonomski) ratovi, te da je savremeni o- neprijateljstvo meu ljudima i narodima, vjek naprosto postao ovisnik o internetu. jednom rijeju, uruavanje temelja na Pojavom interneta postali su nam ja- kojima opstoji drutvo. Smutnje i fitne sniji i mnogi hadisi Muhammeda, salla- ipak ne bi bile toliko opasne, ma koliku llahu alejhi ve sellem, u kojima je upozo- razornu mo imale, da ih ljudi, kao razurio ummet na vrijeme u kojem e se pro- mna i moralna bia, na osnovu sposobiriti blud i razvrat tako da e se masovno nosti koje im je Allah dao, izbjegavaju i i javno initi, to je jedan od predznaka da, kada ih osjete i izdaleka ugledaju, poSudnjega dana. Ako uzmemo u obzir da zatvaraju sva vrata na koja bi smutnje danas, naprimjer, postoji stotine hiljada mogle ui i pripreme se za njihov dolazak internetskih stranica sa nemoralnim sa- kao to se pripremaju za razorne morske drajem i da milioni ljudi posjeuju te oluje i zemljotrese. Meutim, problem stranice i koriste druge mogunosti inter- je u tome to ljudi danas sami kucaju na neta za injenje i irenje razvrata, onda e vrata smutnji i vlastitim rukama im otvanam biti jasno da se taj predznak Sudnjeg raju sve kapije i sve prolaze.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Muslimanska naivnost i neznanje u slubi antiislamske propagande Pored spomenutih zala i smutnji koje se plasiraju i ire putem interneta, ova mrea se posebno koristi u borbi protiv islama i u irenju antiislamske propagande. Neprijatelji islama, noeni iracionalnom mrnjom prema islamu i muslimanima, na svim stranama svijeta trae greke i ispade muslimana preko kojih onda napadaju i vrijeaju islam i njegovo uenje. Tu potragu internet im je maksimalno olakao, tako da strunjaci za propagandu ne moraju putovati i prevaljivati silne kilometre niti troiti dragocjeno vrijeme i novac kako bi se domogli eljenog materijala koji mogu iskoristiti za svoju otrovnu propagandu. Dovoljno je pogledati samo domae, bosanske medije, naroito njihova elektronska izdanja vijesti u kojima se iznose greke i razne bizarnosti pojedinih muslimana i uvjeriti se da je to daleko najitanije internetsko tivo na koje se odmah nadovezuje hiljade kilometarskih komentara praenih uglavnom psovkama i izljevima mrnje prema islamu i muslimanima. Kada neki daija ili ejh izjavi (izvali) da silovatelji ene na trgu Tahrir imaju erijatsko opravdanje i pokrie za taj zloinaki in, kada na nekim islamskim portalima osvane naslov ko smatra da terorizam nije od islama on je nevjernik, kada kojekakvi misionari viu kako Srbi i Hrvati moraju plaati diziju i hara u BiH, onda se njihove nesuvisle izjave pripisuju islamu i svim muslimanima. To je ta smutnja i zlo koje nesavjesni pojedinci tovare na plea svih muslimana, a koju im omoguava internet. Naalost, veina muslimana danas nije svjesna ove fitne. Nismo svjesni koliko svojim neodgovornim postupcima, neobrazovanjem i pogrenim interpretiranjem, pa i prakticiranjem islama, sauestvujemo u borbi protiv islama i muslimana i koliko se svakodnevno u naem inboxu loih djela gomila rijei, izjava, poruka i tragova za koje emo biti pitani na Sudnjem danu. O opoj nekulturi, (ne)higijeni govora i vokabularu koji je iskljuivo u znaku psovki, uvreda, poniavanja i omalovaavanja muslimana neistomiljenika, da i ne govorimo. Koji god musliman ita te uvrede i psovke, ne moe a da se ne zapita: pa, jesu li ovi muslimani ikada uli za hadis u ko-

jem je Poslanik, sallallahu alejhi ve ovaj ovjek. U tom trenutku dijete je sellem, pitao ashabe: Znate li ko je prestalo dojiti, i reklo je: Allahu drabankrot? Odgovorili su: Kod nas je gi, ne dozvoli da budem kao ovaj kobankrot onaj koji je ostao bez dinara i njanik. Nakon toga su proveli jednu dirhema. Na to je Poslanik, sallallahu crnu i neurednu djevojku koju su ljudi alejhi ve sellem, rekao: Pravi bankrot tukli i bievali, potvarajui je za blud je onaj ovjek iz moga ummeta koji na i krau, pa je ona ena rekla: Allahu Sudnji dan doe sa namazom, postom, dragi, ne dozvoli da moj sin bude kao zekatom, ali je ovoga opsovao, onoga ova djevojka! Dijete je ponovo prestauvrijedio, onoga potvorio, onome ime- lo dojiti i reklo je: Allahu dragi, uini tak nepravedno uzeo, onoga udario, da budem kao ova djevojka. Kako god pa e se svima njima nadoknaditi od ovo pravilo vai za pojedince, vai i za njegovih dobrih djela, a ako kod njega drutva, nacije i drave. U nae vrijeme nestane dobrih djela, onda e se njiho- mnogi muslimani su zadivljeni i obmavi grijesi njemu natovariti i on e biti nuti vanjskim sjajem i prividnom moi baen u vatru. (Muslim) Ili pak za ha- vodeih svjetskih drava i nacija, a ne dis od Ibn Omera u kojem vide da su ta drutva u svojoj je Poslanik, sallallahu alejhi sutini, u svojoj sri, truhla Jedan od ve sellem, rekao: O vi koji i moralno propala i da lie glavnih razloga ste islam posvjedoili svojim na lijepu zgradu sagraenu zato dananji jezicima, a u ijim srcima se na podlokanoj obali, koja muslimani iman (iskreno vjerovanje) samo to se nije sruila. A jo nije uvrstio, ne vrijeaj- lahko upadaju u glavni uzrok takvog gledanja mree smutnji te muslimane, i ne istraujte na stvarnost jeste nerazumii nasjedaju na njihove mahane, jer ko bude jevanje sutine ivota i nepropagandu istraivao mahane muslirazumijevanje Allahove vjekolovoa mana, Allah e istraivati re i upute, kao to je rekao smutnje i fitne, njegove mahane, a kome Huzejfe, r.a.: Nee ti tetiti jeste to to Allah bude istraivao fitna dok god poznaje i rastvarnost vide mahane, osramotit e ga u zumije vjeru. Prava smutnja vlastitoj kui. Ibn Omer onakvom kakva nastaje onda kada ti se poona nije, i to je zatim pogledao u Kabu mjeaju istina i la. ih obmanjuje i rekao: Kako si velianstvena i kako je samo veli- izgled i prividni Samo istinskim vraaka tvoja svetost, ali svetost sjaj i ljepota njem u okrilje Allahove vjere muslimana je vea od tvoizvanjskog. i ispravnim razumijevanjem je. (El-Munziri, Et-tergib i primjenom vjere, sauvat ve-t-terhib, 3/241.) A njegov emo se opasnih fitni koje otac, Omer, r.a., g govorio j je: vrebaju sa svih strana, a u isto uvajte se fitne i smutnje vrijeme emo osujetiti namjejezika, jer su posljedice fitne jezika, re raznih smutljivaca koji ele da utrnu sline posljedicama sablje. Allahovo svjetlo i da se i mi, zajedno s njima, utopimo u moru smutnji i zavriNije zlato sve to sija mo u dehennemskoj provaliji. U to ime neka nam je uvijek na umu hadis AllahoJedan od glavnih razloga zato da- vog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nanji muslimani lahko upadaju u u kojem je rekao: Allah navodi primjer mree smutnji i nasjedaju na propagan- pravog puta, s njegove desne i lijeve strane du kolovoa smutnje i fitne, jeste to to su zidovi na kojima su vrata, a na vratima stvarnost vide onakvom kakva ona nije, su sputeni zastori. Na poetku tog puta i to ih obmanjuje izgled i prividni sjaj stoji glasnik koji govori: O ljudi, krenii ljepota izvanjskog. A da su ljudi sklo- te ovim putem svi i nikako ne skreite s ni suditi po vanjtini svjedoi i hadis njega! Iznad puta stoji drugi glasnik koji, u kojem se spominje da je jedna siro- ako neko pokua skinuti zastor sa kapije, mana ena iz Benu Israila stajala pored govori: Teko tebi, ne otvaraj ta vrata, jer puta drei u naruju svog sinia i hra- ako ih otvori otii e u ponor! Taj put nei ga iz svojih grudi. Tada je pored je islam, njegovi zidovi su Allahove graninje naiao neki uglednik na divnom ce, vrata sa zastorom su Allahove zabrane, konju, obuen u skupocjeno odijelo, glasnik na poetku puta je Allahova Knjipa je ena, divei mu se, rekla: Alla- ga, a glasnik iznad puta je glas imana u hu dragi, uini da moj sin bude kao srcu svakog vjernika.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)

vrsto vjerovanje i ustrajnost na Pravome putu

Hatib: dr. Salih Alu Talib Preveo i Durmi saeo: Amir ada je Uzvieni Allah ovjeanstvu htio podariti veliku blagodat i darovati im svekoliko dobro, poslao im je vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s., i objavio mu Kuran kojim je otklonio zabludu i ljude iz tmina izveo na svjetlo. Ubrzo nakon toga, njegovi, s.a.v.s., sljedbenici, bez obzira ak su i nai iz kojeg su naroda potjecali, neprijatelji izgradili su velianstvenu shvatili da civilizaciju koja je svojim nema drugog je sa mnom, On e mi p put p ponaina da nas pozitivnim tekovinama zakazati. (E-uara, 61.-62.). poraze osim panjila itavo ovjeanstvo. Takoer, kada murici samo da nas odvrate Ova nevjerovatna snaga i ento nisu doli do Muhammod naeg ergija koja je islamski ummet eda, s.a.v.s., i Ebu Bekra, on, vjerovanja. munjevitom brzinom uzdigla s.a.v.s., ree: O Ebu Bekre, na vrlo asno i hvale vrijedno ta misli o dvojici ljudi sa mjesto, proistekla je iz imana kojima je Allah trei? Da istog i niim natrunjenog kle, iman slabie i mekuce islamskog vjerovanja i svega ini mukarinama a njihove onoga to ono podrazumiambicije ini uzvienim i jeva. Taj iman je proizveo generaciju nesagledivim. Iman je ashabe uinio koja do tada na zemlji nije viena, i civi- ashabima, te su samo zahvaljujui njemu lizaciju koja je zasjenila svaku drugu koja postali najbolja i najodabranija generse do tada pojavila. Trud, ozbiljnost, be- acija na zemlji, a primjeri njihove strpljisprijekoran moral, milosre, pravednost, vosti, hrabrosti i spremnosti da se rtvuju hrabrost, materijalno i duhovno bogat- za dobrobit islama i muslimana, su nestvo te ambicije vee od planina, samo su brojivi. Umejr b. Himam, r.a., rekao je: neke od karakteristika ovog naroda i civ- Mah, mah! Izmeu mene i Denneta ilizacije koju je iznjedrio. Iskreni iman je ne stoji nikakva prepreka osim toga da neto najvrjednije to ovjek moe pos- me ovi (mnogoboci) ubiju. Kada bi jedovati, meutim, on nije samo obina poekao da pojedem ove datule pa da rije koju ovjek izgovori, ve podrazu- onda jurnem u borbu, i to bi bilo predumijeva potpunu svijest o Allahovoj moi, go! Potom je bacio datule koje je drao te konstantni osjeaj strahopotovanja u ruci, jurnuo u bitku i borio se sve dok pred Njegovom veliinom. Uzvieni je nije poginuo. Ovakvi su bili ashabi koji kazao: Pravi vjernici su samo oni ija se kao da su direktno oima gledali ono srca strahom ispune kad se Allah spomene, to im je Poslanik, s.a.v.s., kazivao od a kad im se rijei Njegove kazuju, vje- stvari gajba nepoznatog i nevidljivog rovanje im uvruju i samo se na Gos- svijeta koji e nam postati dokuiv tek podara svoga oslanjaju. (El-Enfal, 2.). nakon preseljenja na ahiret. Brao musOvakvo vjerovanje ovjekovo srce ispun- limani, iman j je nae najvee j blago g i ne java svjetlou a njegova prsa sreom i smijemo dozvoliti da ga izgubimo. ak zadovoljstvom. Ovakav iman krasio je su i nai neprijatelji shvatili da nema prvenstveno Allahove poslanike, te su drugog naina da nas poraze osim da nas oni i u najteim situacijama bili puni odvrate od naeg vjerovanja. Zbog toga, optimizma i nade u Allahovu pomo, oni ulau velike napore s ciljem da meu poput recimo Musaa, a.s., kojeg je pro- muslimanima proire nemoral, grijehe gonio faraon i njegova vojska, pa kad i nered samo kako bi ih odvratili od stie pred more i oni se suelie, njegovi imana koji je garant njihovog uspjeha na sunarodnjaci kazae: Samo to nas nisu obadva svijeta. To im nikako i nikada ne stigli! Nee! - ree on - Gospodar moj smijemo dozvoliti.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)

Dennet i njegove ljepote

Preveo i saeo: Amir Durmi zvieni Allah stvorio je Dennet kako bi u njemu uivali Njegovi iskreni i odabrani robovi. Ispunio ga je nevienim ljepotama, Svojom milou i velikodunou, te Svoje robove postakao da za njim ude i pozvao ih da se zbog njega trude. Nazvao ga je Kuom spasa i boravitem ije blagodati nikada nee nestati, i domom u kojem e njegovi stanovnici zauvijek uivati. Njegove krasote ljudskom umu su nepojmljive i apsolutno nedokuive. Poslanik, s.a.v.s., prenosei od Svoga Gospodara, kae da je On rekao: Svojim dobrim robovima priredio sam ono to (nijedno) oko nije vidjelo, i (nijedno) uho ulo niti je ikada na um ijednom ovjeku palo. (Muttefekun alejhi). U Dennetu su graevine zidane od zlata i srebra sa malterom od najljepeg mirisa. Ko u njega ue nikada se nee ozlojediti, nikada nee ostarjeti i u njemu e vjeno ivjeti. Prvi ovjek koji e otkrinuti dennetska vrata je na poslanik, Muhammed, s.a.v.s.. Vratar e ga upitati: Ko si ti?, a on e rei: Muhammed, nakon ega e vratar kazati: Nareeno mi je da (ova) vrata ne otvorim nikome prije tebe. Prva skupina ljudi koja e ui u Dennet izgledat e kao mjesec u noi utapa, a oni koji e doi odmah iza njih izgledat e kao najsvjetlija zvijezda na nebu. Stanovnici Denneta nee vriti ni malu ni veliku nudu, nee sliniti niti pljuvati. Nee se svaati niti prepirati, nee jedni druge mrziti ve e biti jedinstveni, ba kao da se radi o jednom jedinom ovjeku. Izgledat e kao njihov praotac Adem, bit e visoki ezdeset a iroki sedam podlaktica, svi e imati po trideset i tri godine i Allaha e hvaliti danonono. Na njihovim licima e se vidjeti srea i radost i zaut e glas koji e im govoriti: Nikada se neete razboljeti, nikada neete ostarjeti, vjeno ete uivati. Potovana brao, kada Allaha budete molili za Dennet, molite ga da vam podari Firdevs koji je sredinji a ujedno i najuzvieniji dio

Kuds: El-Mesdidu-l-aksa

Zato voljeti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?

Denneta, iznad kojeg je Allahov Ar (prijestolje). Iz Firdevsa izviru dennetske rijeke od kojih je najvea i najslaa rijeka Kevser koju je Allah kao vid poasti podario Svome Poslaniku, s.a.v.s.. U Dennetu postoji drvo toliko ogromno da e jaha kroz njegov hlad putovati stotinu godina, ali ga i pored toga nee moi prejahati. Takoer, vjernik e u Dennetu imati ator od jednog jedinog izdubljenog bisera koji e biti visok vie od ezdeset milja. Kada bi se samo jedna dennetska ena pokazala stanovnicima dunjaluka sve bi na njemu svojim sjajem obasjala i svojim mirisom ispunila. Pored ovih i nebrojeno mnogo drugih dennetskih ljepota i uivanja, postoji i ono najvee sa kojim se nita ne moe mjeriti, a to je gledanje u Allahovo plemenito lice. Jedne prilike Poslanik, s.a.v.s., se zagledao u mjesec u utapu pa ree svojim ashabima: Uistinu ete svojim oima vidjeti vaeg Gospodara ba kao to vidite i ovaj mjesec, i nikakvu tegobu pri tome neete osjeati. (Muttefekun alejhi). Nakon samo djeliminog opisa Denneta i njegovih ljepota, ne moemo a da se ne zapitamo kako je mogue da ljudi zapostavljaju svoje dunosti prema Uzvienom Allahu koje su, uz Allahovu milost i Njegovu pomo, jedini put koji ovjeka vodi ka Dennetu, zbog sitnih i prolaznih stvari na ovome svijetu koje u najboljem sluaju traju samo onoliko koliko traje ljudski ivot? Uistinu su nesretni oni koji mijenjaju vjeno za prolazno i oni koji su radi kratkotrajnih ovosvjetskih uivanja spremni da zanemare ono to ih vodi ka vjenom uivanju.

U Dennetu postoji drvo toliko ogromno da e jaha kroz njegov hlad putovati stotinu godina, ali ga i pored toga nee moi prejahati.

Hatib: Muhammed Selim Preveo i saeo: Esad Mahovac

riza koju muslimani proivljavaju ima svoje uzroke i svoje zato. Jedan od glavnih razloga jeste naa udaljenost od izvora nae vjere, Allahove knjige i Sunneta Njegovog poslanika i miljenika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Nee nastupiti bolji dani za muslimane dok u naim srcima ne nikne ljubav prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a hvala Allahu za takvo neto razloga imamo mnogo, a spomenut emo neke od njih: Jedan od razloga jeste zbog poasti s kojom se odlikovao nad ostalim poslanicima i vjerovjesnicima u noi Israa i Mirada kada se iz Bejtul-Makdisa uzdigao na nebo. To je ova asna zemlja na kojoj mi stojimo i na kojoj svojim djelima, naalost, ne pokazujemo da ba volimo svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Umjesto da se i mi uzdignemo sa svojim djelima i imanom, mi se sputamo na nivo ivotinja koje razmiljaju samo o hrani i svojim strastima. Sljedei razlog za nau ljubav jeste njegov nenadmani moral
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Volimo ga i zbog njegovog istog srca u kojem ejtan nije imao udjela. A mi, jesmo li oistili svoje srce od primjesa ejtanovog djelovanja?! Ima li u naim srcima imana ili su ona crna od grijeha i gnijezda za ejtana!?

i udaljenost od poroka, pa zato mi odbijamo da se okitimo njegovim moralom i da promijenimo svoj dosadanji nain ivota koji se uveliko kosi sa normama islama i lijepim moralom. Volimo ga i zbog njegovog istog srca u kojem ejtan nije imao udjela. A mi, jesmo li oistili svoje srce od primjesa ejtanovog djelovanja?! Ima li u naim srcima imana ili su ona crna od grijeha i gnijezda za ejtana!? Testirajmo vlastitu ljubav prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a time i svoj iman, jer on je rekao: Tako mi Onog u ijoj je ruci moja dua, niko od vas nee vjerovati sve dok mu ne budem drai od njegovih roditelja, njega samog i svih ljudi. Volimo ga i zbog nade u njegov efaat na Sudnjem danu kada ljudima nee preostati niko drugi ko bi se za njih zauzeo na Dan Allahove srdbe. Zbog svega ovoga a i mnogih drugih stvari koje su poznate u naoj vjeri ne preostaje nam nego da obnovimo svoj ugovor sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pokorimo mu se i poklonimo mu svu svoju ljubav kako bi bili pravi vjernici s kojim e se na miljenik ponositi na Sudnjem danu.

Polumjesec
Zenica

Allahovom milou Mario je ugledao istinu i vratio se Obiljeavanje roendana poslanika Muhameda, a.s. svom predodreenju roteklih dana meu vjernicima (tj. dini-islamu)
Bonjacima vodila se ozbiljna rasprava o opravdanosti obiljeavanja roendana poslanika Muhameda, a.s. Odgovor na ovu dilemu dao j je i ugledni g p profesor dr. ukrija Rami, ef Katedre za vjerske znanosti na Univerzitetu u Zenici i lan Vijea za fetve Islamske zajednice u BiH. U nastavku slijedi profesorov odgovor. Na poetku elim da naglasim da se ovaj odgovor iskljuivo odnosi na obiljeavanje roendana Allahovog Poslanika, s.a.v.s, 12. rebiu-l-evvela, posebnim sveanostima, mevludima itd. U osnovi, muslimanu nije dozvoljeno obiljeavati bilo iji roendan imajui u vidu da to nije bila praksa Poslanikova, s.a.v.s, pravednih halifa, ostalih ashaba i prvih generacija muslimana, a prve generacije su najbolje poznavale sunnet i najvie voljele Allahovog, d., miljenika Muhammeda, s.a.v.s. O njima Allah, d., kae: Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama i svima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio dennetske bae kroz koje e rijeke tei, i oni e vjeno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh. (Et-Tevba, 100.). Ovu pohvalu muhadiri i ensarije su, u prvom redu, zasluili zbog toga to su sluali naredbu svoga g Gospodara p meu kojim j j je i naredba: to vam Poslanik da, to uzmite, a to vam zabrani ostavite; i bojte se Allaha jer Allah, zaista, strahovito kanjava. (ElHar, 7.). Da je on obiljeavao svoj roendan sigurno bi ashabi bili prvi koji bi ga u tome slijedili. Meutim, on to nikada nije uradio. Postavlja se pitanje da li mi koji hoemo da budemo njegovi sljedbenici imamo pravo da tu novotariju uvedemo. Sigurno je da nemamo jer bismo u tom sluaju izgubili status njegovih sljedbenika, s obzirom da je sljedbenik onaj koji slijedi, a ne onaj koji inovira. Uzvieni Allah nas upozorava u tom pogledu pa kae: Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae. (En-Nur, 63.). Allah, d., kae u treem ajetu sure El-Maide da nam je upotpunio vjeru, te prema tome u nju ne smijemo nita uvoditi. Uvoenje novotarija u vjeru indirektno znai da Allah, d., vjeru nije upotpunio i da je Poslanik, s.a.v.s, nije dostavio, a da li to moe musliman i pomisliti, a kamoli kazati?! Poslanik, s.a.v.s, zabranio je uvoenje novih vjerovanja: Ko u ovoj naoj stvari
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Profesor dr. ukrija Rami, lan Vijea za fetve Islamske zajednice u BiH

rije nekoliko dana u zenikom naselju Poljice, nakon dumanamaza, u damiji iji imam je hafiz Husein efendija ajlakovi upriliena je lijep dogaaj, odnosno Zenianin Ljubii Mario primio je islam i postao Abdullah. U uvodu ove sveanosti hafiz ajlakovi je naglasio da je Mario Abdullah u braku sa muslimankom i da je njegov punac molio Allaha punih deset godina da njegov zet Mario primi islam. ta znai biti musliman. Sve ljude trebamo posmatrati kao potencijalne muslimane jer se svi raamo predodreeni da vjerujemo. Nevjernik u sebi nosi istinu. Kefere znai prikriti. Danas je oblano ali to ne znai da nema sunca, sunce postoji samo se preko njega oblak navukao. Kod nevjernika itav ivot je oblano. Kada neko primi islam tom insanu se samo razvedri pa progleda. I na Mario, a sada Abdullah je progledao. To je ono stanje kada se Allah nekome smiluje pa ugleda istinu, kada se sa ovjeka skine oblak obmane, zablude, lai. Nakon to je Mario Abdullah izgovorio ehadet, hafiz ajlakovi je podsjetio okupljene da kad ovjek primi islam Allah mu oprosti sve grijehe, tad je taj ovjek ist od grijeha i njegove dove se primaju. Zato je hafiz ajlakovi zamolio Abdullaha da uputi dovu za sve prisutne, to je on i uinio.

inovira neto to nije od nje, to je odbaeno. (Buhari, Sahihu-l-Buhari, Kitabus-sulh). Na hutbi petkom Poslanik, s.a.v.s., imao je obiaj kazati: Uistinu, najbolji govor je Allahova Knjiga, najbolja uputa je uputa Muhammedova. Najgore stvari su novotarije, a svaka novotarija (bidat) je zabluda. (Muslim, Sahihu-l-Muslim, Kitabul-dumua). Irbad b. Sarije prenosi hadis u kome kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s., odrao je rjeit i sadrajan govor od kojeg su sam srca u strahu zatreptala, a iz oiju suze potekle. Rekli smo: Allahov Poslanie, kao da je to govor onoga koji odlazi, pa nas posavjetuj. Rekao je: Oporuujem vam pobonost (takvaluk) Allahu i sluanje i pokornost, pa makar vam za vou bio odreen abesinski rob. Uistinu, ko bude ivio poslije mene vidjet e mnoga razilaenja. Drite se moga sunneta i sunneta pravednih halifa, koji su na pravom putu poslije mene. Drite se toga, uhvatite se toga (vrsto) svom snagom. I uvajte se inovacija (u vjeri) jer svaka inovacija u vjeri je novotarija (bidat), a svaka novotarija je zabluda. (Ibn Made, Sunen, El-Mukaddime; Tirmizi, Sunen, Kitabu-l-ilm; Ebu Davud, Sunen, Kitabu-s-sunne). U ovim hadisima upozorava se na opasnost uvoenja novotarija i njihovog prakticiranja. Upravo iz tog razloga, iz straha da se time ne uvede novotarija, veina islamske uleme smatra da je obiljeavanje Poslanikovog, s.a.v.s, roendana grijeh. Dodue, ima i rijetkih koji to smatraju doputenim pod uvjetom da na tim sveanostima ne bude grijenih radnji, kao to je mijeanje mukaraca i ena, muzikih instrumenata ili pripisivanja svojstava Poslaniku, s.a.v.s, koja mu ne dolikuju. Smatram da je miljenje koje zastupa veina uleme preferirajue, imajui u vidu da bi obiljeavanje roendana, pa makar i na nain koji u sebi ne sadri nita grijeno, ipak bilo novotarija i vid slijeenja nemuslimana (u vjeri) to nam je jasno zabranjeno. Poslanik, s.a.v.s, nas na to upozorava pa kae: Vi ete, uistinu, slijediti one prije vas, pedalj po pedalj, arin po arin, pa kad bi u guterovu rupu uli i vi biste u nju uli. Upitali smo (tj. ashabi): Jesu li to idovi i krani? A, ko drugi!, odgovorio je. (Muslim, Sahihu-lMuslim, Kitabu-l-ilm).

10

Sandak

Bosanski jezik i u Srbiji

oetkom ovog mjeseca predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik odrao je govor pred Skuptinom Srbije. Tom prilikom Milorad Dodik je dao sve od sebe da ubijedi lanove Skuptine Srbije da Bosna i Hercegovina nema budunosti. Posebnu energiju Dodik je uloio u negiranje bosanskog jezika. Upozorio je kolege iz Srbije da se moraju suprotstaviti irenju bosanskog jezika. Uskoro bi mogli imati bosanski jezik na Sandaku, upozorio je Dodik. Na njegovu alost, govor koji je odrao pred Skuptinom Srbije nije imao nikakvog znaaja, naroito kada je u pitanju bosanski jezik. Dodik nije ni stigao u Banja Luku a Vlada Srbije je donijela zakon o uvoenju bosanskog jezika u Srbiji. Nacionalni prosvjetni savjet Srbije donio je plan udbenika na bosanskom jeziku, ime je zavren institucionalni okvir za uvoenje nastave na bosanskom jeziku za pripadnike bonjake nacionalne zajednice u Srbiji. Nastava na bosanskom jeziku e startovati od idue kolske godine,

Biha s Muhedin Fijuljanin, izjavio je za Danas dravni sekretar u Ministasrtvu prosvjete, nauke i tehnolokog razvoja Republike Srbije. Fijuljanin je, u izjavi za medije, istakao da se na ovaj nain ispunjavaju najvei evropski i svjetski standardi u pogledu obrazovanja pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica na njihovom maternjem jeziku. On je jo najavio da e od 21. februara poeti pripremna nastava u optinama u kojima je bosanski jezik u slubenoj upotrebi, i da e trajati do kraja ove kolske godine. Nakon toga e biti uraen izvjetaj o realizaciji pripremne nastave i eventualne preporuke za kolsku 2013/14. godinu. Tokom trajanja pripremne nastave uenici e koristiti nastavne listove, a do poetka nove kolske godine bit e spremni svi udbenici. Kako je ranije najavljeno, novi udbenici e se raditi za maternji jezik, kao i dodaci za historiju, muziko i likovno, a udbenici za ostale opteobrazovne predmete e biti prevedeni.

Zato domai mediji vole tzv. vehabije?

Travnik

Hafiska porodica Bekta: Neumorni radnici za islam

afiz Fadil ef. Bekta je tokom ljeta, nakon ramazana, vie od 40 dana, iz dana u dan, sa svojom Demila hanumom putovao od svoje do Fatimine kue oko 25 km u jednom smjeru, bez ikakve naknade, kako bi Fatimu presluao Kuran uoi zavrnog polaganja pred Rijasetovom komisijom. Reportaa p o hafiskoj j porodici p Bekta i hafizi Fatimi auevi iz travnikog sela Suhi Do, koja je nedavno postala 26. hafiz Kurani-kerima kojeg je Eli Ibrahim-paina medresa promovirala, a 17. po redu kojeg izvodi muhaffiz, kurra hafiz Fadil ef. Bekta, objavljena je u Preporodu. Ova pria iz Preporoda a samo je dio hajra u kojem

skoro svakodnevno uestvuje estiti hafiz Fadil ef. Bekta i njegova asna hafiska porodica. Iskreno se radujemo to meu nama Bonjacima ive ovakvi ljudi.

ada je 9.februara u mjestu Zavalje kod Bihaa u upnoj kui pronaeno beivotno tijelo upnika don Mile Ivania i nakon to je policija saopila da se radi o ubistvu to je postala udarna vijest u svim medijima. Po prvim medijskim izvjetajima o ovom ubistvu vidjelo se da su svi eljno oekivali da je ubica neki Bonjak, po mogunosti neki vehabija. Medijske britve su bile naotrene do maksimuma. Na njihovu alost, policija USK je brzo pronala ubicu, maloljetnog katolika. Odmah je vijest o ubistvu upnika don Mile sa prvih udarnih stranica prebaena na kraj. O tom ubistvu se izvjetavalo tek onako reda radi. Isto se dogodilo sa Amelom B., djevojkom koja je predstavljena kao rtva Enesa M., tzv. vehabije iz sela Dubnica. Danima su domai mediji izraavali zabrinutost za zdravlje i sudbinu Amele B., meutim, im su obavili antivehabijski propagandni zadatak vie nikoga nije briga za Amelom, niti je ko vie spominje. Kao da nikada nije ni postojala. Ovo su primjeri koji ukazuju da domai mediji i njihovi propagandni mentori Boga mole da tzv. vehabije malo ee poine kakvo kriminalno djelo!

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

11

Putvjernika.com

Slobodna Bosna

Majstori antiislamske Briljivo odgajana mrnja prema islamu i muslimanima propagande

849. broju magazina Slobodna Bosna a objavljen je grozan tekst o sluaju navodnog vehabijskog zlostavljanja jedne djevojke u kalesijskom selu Dubnica. Naslovnica Slobodne Bosne ei pratei tekst na ovu temu podjednako su monstruozni. Cilj Slobodne Bosne bio je irenje mrnje prema osobama koje se sumnjii da su vehabije. Ovaj magazin to radi godinama. Oni su svoje itaoce ve davno nadojili mrnjom, tako da su itaoci i simpatizeri Slobodne Bosne e danas spremni ak i na ubijanje vehabija. U nastavku objavljujemo komentare zaljubljenika u novinarstvo Slobodne Bosne. Iz komentara koji slijede vidi se da su Bosnini i sljedbenici pravi psihijatrijski sluajevi, sve sami izofrenici, edni muslimanske krvi. Radi boljeg uvida u Bosninu mrnju, sve komentare smo ostavili u izvornom obliku. 05.02.2013 u 18:25 - xxx Treba glavu udrubiti i ovom talibanu, a i babi njenom, sto je sve to dopustio prikrivao... 05.02.2013 u 19:01 - MUSLIMAN Pobit stoku, prljaju casni ISLAM, veze oni nemaju sa vjerom. 05.02.2013 u 19:15 - behar i kako sad ne napisati komentar koji poziva na lich, koji ne raspiruje govor mrznje... Kad svaki ljudski arshin treperi od gnjeva i uzasa nad ovakvim chinom. I gdje je ona pi.z..a Radonchic da sad pokaze kako osigurava narod. Bitno je pljuvati sto se zene okupile u klub da mogu svoje pravo izglasati, a to sto im utrobu kasape bradati govnari (a.. ne.. nisu chetnici) to nema veze... I oni se sinovima Bosne zovu... fuj 05.02.2013 u 20:42 - EISCHAN Hitler je imao odlian metod za morbidne nakaze .Zatvoriti bradate monstrume u barake i kroz dimnjak ubaciti CIKLON B,odlian metod za eliminaciju ljudskog ljama. 06.02.2013 u 10:01 - zehra Iz dana u dan sve stranije j i stranije. j STRAH ME DA IVIM U BOSNI I HERCEGOVINI!!! BILO KO OVAKO NETO UINITI BILO KOME.......IMA LI DALJE A POINIOC ,,MRTAV HLADAN NA SLOBODI,, Za Riplija, bravo, bravo, bravo Bosno i Hercegovino.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

aff se vie puta bavio negativnim djelovanjem web portala Putvjernika. U vie navrata argumentirano smo ukazali na sve opasnosti koje vrebaju sa navedene stranice. Naalost, oni ne odustaju od svoje opasne misije i nastavljaju sa plasiranjem zabrinjavajuih poruka. Prije nekoliko dana na forumu Putvjernika objavljena je okantna izmiljena fetva. Pseudonimni autor Ebu Hazm postavio je sljedeu fetvu: Terorizam je od islama ko ga negira taj je nevjernik. Inae, osim ove fetve, ovaj Ebu Hazm na forumu Putvjernika postavio je sljedee teme: Krv nevjernika vrijedi poput krvi svinje, Propis kidnapovanja nevjernika, murika, Status otmice i talaca u islamu. Urednitvo portala Putvjernika ovog Ebu Hazma nazivaju brat i doputaju mu da plasira citirane teme. Osim toga, u svojim reakcijama urednici Putvjernika ne suprotstavljaju se Ebu Hazmovim antiislamskim propagandnim tezama. Umjesto toga, oni svojim razvlaenjem teme i povremenim odvraanjem panje uvlae naivne simpatizere u raspravu i tako prave privid da Ebu Hazmove podvale imaju dosta istomiljenika. Oito je da je rije o istoj ekipi. Jasno je da se ovdje radi o planskom gomilanju lanih propagandnih dokaza, koji se mogu kasnije iskoristiti kao argument u voenju antiislamske propagande i optuivanje muslimana u BiH. Ovo je primjer direktnog obavjetajnog djelovanja. Oni su ljudi pod maskama, kriju se iza islama, a cijenu toga plaamo svi.

Taj paksu vehabija je negdje cuo ili procitao da se u nekim poludivljim zemljama (Egipat,Jemen;Oman,... ) jos primjenjuje sramota covjecanstva infibulacija, odnosno mutilacija gdje se obrezuje klitoris, ali taj Bosnjak nezna sta je klitoris, niti gdje se nalazi a cojek naviko jest mortadelu pa zarezo zenu mislec da je salama. Eto.. ovo je slika u kojoj se nazazi danasnja BiH.. S (ne) kulturom, mentalitetom smo se vratili 500 godina unazad i ocekivamo da nas prime u Evropu. 06.02.2013 u 10:13 - Esma ODAVNO ME STID INJENICE DA SE NAZIVAM LJUDSKIM J BIEM-ISTO KAKO SE NAZIVAJU I TE PRIKAZE VEHABIJE. 07.02.2013 u 18:18 - Vratite se razumu, a ne religijskim dogmama!!!!! Ovo je prikaz nagovjestaj buducnosti Bosne, ako i dalje nastave da ih obmanjuje islamska zajednica i pretvara religiju u fanatizam. Na meti ce biti sve vise i vise bosnaskih zena i djevojaka ukoliko se religija ne stavi na stranu i pocne koristiti razum kao sto je to nekada bilo prije izbijanja prokletog rata. 07.02.2013 u 18:28 - Belma Styles Sve vise i vise gase se ljudska prava, a o pravima zena da i ne govorimo. Bosna sve vise i vise lici i jeste tamni vilajet, jer u islamu zakoni civilozovanih zemalja se ne priznaju i ne primjenjuju. 08.02.2013 u 06:43 - Luksy @Belma Styles.. Apsolutna podrska tvom textu. Netrebamo se cudit sto u svijetu Muslimane dozivljavaju kao divljake, ovakvi kao ovaj odiot ce nas doc glave. Kad bolje razmislim ma mozda su hrvati i srbi i u pravu to nece da zive s nama.

12

Srebrenica

Policija RS-a je u ratu nemilice ubijala srebrenike Bonjake, danas ta ista policija oduzima pravo na prebivalite djeci ubijenih Bonjaka
rebrenianinu Kadriji Malkiu i aktivisti inicijative Glasau za Srebrenicu Nedimu Jahiu, te jo oko 300 Bonjaka proteklih dana dostavljena su Rjeenja o ponitavanju i oduzimanju linih karata. U rjeenjima koja su primili Malki i Jahi, navodi se da im je u novembru prole godine urueno Rjeenje o ponitenju prijave prebivalita, a koje oni, kako su kazali, nikada nisu primili. Kadrija Malki, koji je u Srebrenici roen, a vratio se u ovaj grad prole godine, vidno potresen ispriao je novinaru agencije Anadolija kako mu je Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srpske oduzelo identitet. U Srebrenicu sam se vratio u junu prole godine. Ja sam stvarno povratnik. Obnovio sam svoje imanje, j uradio kuu, p pomone objekj te, vonjake, sve. ivim tamo, otac mi se vratio 2002. godine, a porodica mi je generacijama tu, kazao je Malki. U ratu je izgubio dva brata, i sam je ranjen, kao i njegova jg majka, j koja j j je p preminula od posljedica ranjavanja. elio sam da se vratim, ali ne ide. Moete primijetiti na meni kako se osjeam, nikako. Tuiu

Ilegalni minber

Pamet nipoto nije skupa!

MUP RS, pa emo vidjeti ta e biti. Kojim osnovom mi ponitavaju linu kartu. Ja nemam druge line karte ni drugog prebivalita. Je li ja sad trebam azil traiti u Federaciji? Tu sam roen i ja, i moj otac i djeda, svi, rekao je Malki, te izrazio nadu da e, ako ima imalo drave, uspjeti vratiti svoju linu kartu i identitet. U saoptenju koje je uputila koalicija Prvi mart danas navodi se da MUP RS, odnosno Policijska stanica u Srebrenici, nastavlja potpuno nezakonitu praksu ponitavanja prebivalita i linih dokumenata graana nesrpske nacionalnosti, iako oni ispunjavaju sve zakonske uvjete. Reim Milorada Dodika i SNSD ovim jo jednom pokazuju da nastavljaju provoenje politike prihvatljivog broja nesrba u RS i da se, kao i u mnogim ranijim navratima, ne ustruavaju da pored predstavnika meunarodne zajednice otvoreno i blatantno podrivaju Aneks 7 Dejtonskog mirovnog ugovora. Policija RS-a je u ratu nemilice ubijala srebrenike Bonjake, danas ta ista policija oduzima pravo na prebivalite djeci ubijenih Bonjaka.

Aktivisti Solidarnosti iz Bihaa, Zenice i Travnika i predstavnici humanitarnih udruenja Pomozi.ba, AHI i Miris uruili su humanitarnu pomo graana BiH narodu Sirije

Foto polumjeseca

eko je upitao Abdullaha bin Mubareka: ta je poslije islama najbolji dar koji je poklonjen ovjeku?. On mu odgovori: Zdrav razum. U istinu ove predaje mogli smo se uvjeriti ovih dana sluajui nerazumni govor Bilala Bosnia, koji je izrekao na hutbi u nekom inproviziranom mesdidu. Naravno, rije je o hutbi iji sadraj su prenijeli skoro svi mediji u Bosni i Hercegovini i regiji a tie se Bilalovih nebuloza oko pretpostavljajuih obaveza koje bi trebali ispunjavati nae komije Srbi i Hrvati da bi mogli ivjeti u miru i slobodi u naoj, muslimanskoj islamskoj dravi. Mi nemamo problema da nam prvi komija bude Srbin ili Hrvat, ne smijemo njegov imetak dirati, ne smijemo dirati njegovu ast, ne smijemo njegovu krv prolijevati ako je on pod okriljem islama. On ima pravo da ostane u svojoj vjeri i njegove obaveze prema takvim povlasticama koje on ima u naem drutvu jeste da samo bude lojalan i da jednom u godini, ako bude imao mogunosti, odvoji onoliko koliko halifa odredi, kao to su Osmanlije odredile Srbima 10%. Jedan dan u godini da bogatai donesu od svog imetka 10 % posto i onda su mirni, niko ih ne smije dirati i niko, rekao je Bilal Bosni na spomenutoj hutbi. Citiranu misao Bosni je pripisao islamu i na taj nain dao odlian poklon domaim medijskim lovcima na senzacije. Odmah je uslijedio montirani naslov Vehabije trae hara od Srba i Hrvata. Poklon koji im je pruio bezrazumni Bilal Bosni majstori antiislamske propagande na najbolji nain su iskoristili. Naalost, Bilal Bosni nije usamljen u irenju nerazumnih i tetnih poruka. Da stvar bude jo gora, Bilal Bosni i slini mu bezrazumnici, umjesto da shvate da njihova pria, kao to je citirani dio Bosnieve hutbe, donosi samo tetu svim muslimanima, oni se hvale ogromnom medijskom popularnou. To znai da uskoro slijedi set novih gluposti iz njihovih nerazumnih mozgova. Pamet nipoto nije skupa!

13

Aktuelno
Domai doprinos zaboravu i iskrivljivanju istine o agresiji na BiH

Bonjake sluge velikosrpske propagande propagande

Posljednih dana velikosrpska propaganda uz pomo Bonjaka vodi otvorenu kampanju na iskrivljivanju istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Skoro svakodnevno u medijima objavljuju se izjave pojedinih Bonjaka kojima se pobijaju do sada, sudski, utvrene injenice o genocidnoj krivici srpskog agresora. Izmiljaju se lai o postojanju brojnih teroristikih grupa kod Bonjaka a koje su, po tim izjavama, odgovorne za injenje brojnih ratnih zloina. Pria se postavlja tako da se zakljuak sam namee, tj. da smo mi Bonjaci sami sebe ubijali u Sarajevu, u Srebrenici i drugim gradovima Bosne i Hercegovine
Pie: Ezher Beganovi riu o zaboravu sluali smo etrdeset godina. Taj film smo gledali i ta je bio rezultat, to je slijedilo? Slijedio je genocid! Nita nam nije pomoglo to smo skoro svi bili zaboravili, i svoju prolost, i svoju vjeru, ak i svoje ime, osueni smo bili na unitenje. Tu greku vie neemo ponoviti, svojedobno je obeao rahmetli predsjednik Alija Izetbegovi. Da je danas iv, Alija Izetbegovi bi shvatio da je previe vjerovao svom narodu. Bonjaci danas ponovo uzgajaju zaborav na teku prolost. Naalost, danas meu Bonjacima ima mnogo onih koji aktivno uestvuju i pomau velkosrpskoj propagandi u nametanju lanih predstava o ratu u Bosni i Hercegovini. udarac svom zamiljenom protivniku Bonjaku. Tako recimo Sefer HaliPosljednih dana velikosrpska pro- lovi ne krije da se eli osvetiti Aliji paganda uz pomo Bonjaka vodi Izetbegoviu, Fikretu Muslimoviu otvorenu kampanju na iskrivljivanju i drugima. Naalost, Sefer Halilovi istine o agresiji na Bosnu i Hercego- ponekada neoprezno u javnosti iznovinu. Skoro svakodnevno u medijima si informacije za koje nema valjane objavljuju se izjave pojedinih Bonja- argumente, pria o nekakvim zavjeraka kojima se pobijaju do sada, sudski, ma. Njegove prie o namjerama Alije utvrene injenice o genocidnoj krivi- Izetbegovia da podijeli BiH i da je ci srpskog agresora. Izmiljaju se lai o teio nekakvoj muslimanskoj dravi, postojanju brojnih teroristikih grupa pekulacije o pljaki milijardi maraka kod Bonjaka a koje su, po tim izja- nemaju uporite u valjanim argumenvama, odgovorne za injenje brojnih tima. Takoer, Sefer Halilovi je ovih ratnih zloina. Pria se postavlja tako dana izjavio da je Fikret Muslimovi da se zakljuak sam nametokom agresije vodio Bakira e, tj. da smo mi Bonjaci Izetbegovia g u Beograd kod sami sebe ubijali u Sarajevu, Navedeni Dobrice osia. u Srebrenici i drugim graprimjeri Sjetimo se kako se podovima Bosne i Hercegosvjesnog ili naao Sulejman Tihi kada vine. Dok Edin Garaplija, nesvjesnog je Ejup Gani uhapen u Munir Alibabi, Sefer Habonjakog Londonu zbog optubi da je lilovi, Dnevni avaz z i drusluganstva odgovoran za injenje zlogi guraju priu o opasnim velikosrpskoj ina nad vojnicima JNA u teroristikim grupama koje propagandi Dobrovoljakoj ulici 1992. je osnovao Alija Izetbegovi ine specifian godine. U Londonu su utvri koje su ubijale sve redom obrazac po dili da su srpske optube na po Sarajevu, a svoja ubikojem jedan raun Ejupa Gania bile bez stva pripisivali Srbima, u broj Bonjaka osnova, tj. da nije postojao isto vrijeme Ibran Mustafi aktivno zloin u Dobrovoljakoj iznosi informacije da se ne uestvuje u ulici, Haki tribunal je isto moe utvrditi broj ubijenih nametanju utvrdio, meutim Sulejman Srebreniana, da su Bozaborava i Tihi je tih dana uporno njaci a ne Srbi pobili oko iskrivljivanju davao izjave da su Bonjaci dvije hiljade Srebreniana. istine o agresiji poinili zloin u DobroVelikosrpski mediji ovaj pona Bosnu i voljakoj ulici. Oito je da klon odlino koriste i itavu Hercegovinu. se Sulejman Tihi nekome priu postavljaju u pravcu od Bonjaka svetio na taj voenja propagande kod nain. Ne treba posebno svojih Srba i meunarodne napominjati da su srpski zajednice da su navedene mediji tih dana bili puni informacije dokaz da je istina o ratu u hvale za Sulejmana Tihia. Takoer, Bosni i Hercegovini potpuno drukija kako objasniti normalnom ovjeku da u odnosu na dosad utvrene presude Sulejman Tihi nije htio otii klanjaHakog tribunala. ti denazu rahmetli generalu Rasimu Normalan ovjek e postaviti pita- Deliu. I za ovaj potez Tihi je pohvanje zato se dogaaju ovakve stvari kod ljen od srpskih medija. nas Bonjaka, zato neki Bonjaci svjeZanimljiv je primjer i akademik sno uestvuju u irenju lai o agresiji Muhamed Filipovi, koji je zbog uporna Bosnu i Hercegovinu, tj. kako neki nog osvetnikog nastupanja protiv ljudi mogu pristati da budu od pomoi Alije Izetbegovia pristao da ga islavelikosrpskoj propagandi? Odgovor na mofobini norveki novinar iskoristi ovo pitanje je veoma sloen. za snimanje sramnog dokumentarnog Meu nama Bonjacima ima poje- filma Srebrenica - Izdani grad. U dinaca koji vode svoje nekakve osvet- tom filmu Filipovi je optuio Aliju nike ratove. Na tom putu osvete Izetbegovia da je dogovorio sa Srbiti ljudi su spremni na sve, pa makar ma da Bonjaci nee braniti Srebreto znailo i da uz pomo lai zadaju nicu da bi je oni mogli slobodno za22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Osvetnici

14

uzeti (U ovom filmu svoju zapaenu ulogu imao je i Sefer Halilovi, koji je kao i Muhamed Filipovi optuio Aliju Izetbegovia da je pad Srebrenice davno planiran, odnosno da je davno prije pada Srebrenice bilo dogovoreno da srebreniki Bonjaci nasele Vogou). U ovu grupu Bonjaka mogue je uvrstiti jo mnoge. Meutim, naveemo jo samo sluaj Ibrana Mustafia koji se silno eli osvetiti Naseru Oriu i drugima. Mustafi je toliko opsjednut osvetom Naseru Oriu da mu se mozak totalno pomutio. U takvom stanju on pristaje da ga velikosrpska propaganda koristi kad god im zatreba, kao to se dogodilo ovih dana. Ibran Mustafi je proteklih dana u srpskim medijima iznio niz opasnih lai o genocidu u Srebrenici. Obavjetajno podzemlje

Zakljuak koji se sam namee na ovako ponaanje bonjakih sluga velikosrpstva je pretpostavka da e se zbog njihovog djelovanja u budunosti nametnuti la da smo mi Bonjaci sami sebe ubijhali na Markalama, u Srebrenici, Sarajevu i drugim gradovima.

Pored osvetnika meu nama Bonjacima ima onih koji su duboko zagazili u obavjetajno podzemlje, koji zbog brojnih razloga moraju raditi

odreene stvari, a koje idu u korist velikosrpske propagande. Primjer takvog primoranog djelovanja je Edin Garaplija. Kako je mogue da bilo koji Bonjak ode u Hag i bude svjedok odbrane zloinca Radovana Karadia. Edin Garaplija je svjedoio onako kako je odgovaralo Radovanu Karadiu. Priao je priu j p op postojanju j j opasne p teroistike skupine eve i o njihovom navodnom ubijanju svih strana po Sarajevu. j Garaplija p j je j ak sugerirao da su eve svoje navodne zloine pripisivali srpskoj strani. Ovako ne bi svjedoio ni Karadi, kada bi svjedoio sam za sebe. Vjerujemo da ni Edinu Garapliji nije drago to je svjedoio u korist Radovana Karadia. Na njegovu alost on je to jednostavno morao, jednako kao to mora biti pokorni sluga Fahrudinu Radoniu u njegovim obraunima sa Strankom demokratske akcije. Za razliku od Edina Garaplije, penzionisani pijun Munir Alibabi dobrovoljno uestvuje u projektu iskrivljivanja istine o agresiji na Bosnu i Hercego22. februar - 11. rebiu-l-ahir

vinu. Ovaj ovjek je pravi fenomen. U vrijeme komunizma, kao policijski slubenik ispitivao je Aliju Izetbegovia i druge mlade muslimane. Od tada do danas Munir Alibabi vodi neprekidni rat protiv mladih muslimana i Alije Izetbegovia. Iako mu je Alija Izetbegovi oprostio sve to je radio protiv njih u komunizmu, iako mu je povjerio visoke dunosti u sigurnosnom aparatu Republike Bosne i Hercegovine, Munir Alibabi nikada nije prestajao voditi svoj rat protiv mladih muslimana i Alije Izetbegovia. On je ovih dana iskoristio priliku da se ubaci sa svojim tezama o postojanju brojnih mladomuslimanskih, kako to on ree, mosovskih tajnih teroristikih grupa koje su djelovale tokom rata u Sarajevu i drugim gradovima i koje su poinile brojne zloine. Alibabi je uspjeno raspalio matu velikosrpskim propagandistima koji ovih dana, vjerovatno, smiljaju efikasan nain kako da iskoriste Munjine teze. Jedan od komentara na prie koje ovih dana ire Sefer Halilovi, Edin Garaplija, Ibran Mustafi, Munira Alibabi i drugi, a koji se mogao proitati u srpskim medijima jeste izraena nada da e na kraju biti dokazano da smo mi Bonjaci odgovorni i za masakr na Markalama.

15

Alijansa za potjere Trea i ujedno najopasnija skupina Bonjaka, aktivnih pomagaa nametanju zaborava i iskrivljivanja istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu su bonjaki politiari. Bonjaki politiari u borbi za vlast koriste sva nedozvoljena sredstva. SDP i SBB BiH vode otvoreni rat protiv Stranke demokratske akcije. Sutina i cilj ovih napada, akcija SDP SBB na SDA ogleda se kroz izSDP i SBB miljanje raznih optubi i na imaju ogroman sve mogue naine diskredimaterijalni tiranje SDA. Dvojac SDP interes da SBB uz pomo svojih medija sklonu SDA i poslunika (Fahrudin Rasa scene doni skoro svakodnevno i preuzmu putem svog Dnevnog avaza glavne resurse kroz usta poslunika kao to Federacije je Edin Garaplija pripisuje Bosne i SDA-u brojna ratna i poratHercegovine. na zlodjela) pokuava diskrePodmetanjem ditirati SDA, predstavljajui odgovornosti za je kao stranku kriminala, ratne zloine, terora i korupcije. Nastoji se izmiljanjem terorizma, za sva ratna deavanja okrikaljanjem viti SDA, stavljajui je u istu ugleda ravan sa SDS-om i HDZrahmetli Alije om, koji su organizirali Izetbegovia, vanjsku i unutranju agresiSBB i SDP ju na Bosnu i Hercegovinu ozbiljno uz injenje genocida i druugroavaju gih zloina nad Bonjacima. interes cijelog Naravno, veina napada bonjakog adresira se na rahmetli Alinaroda. ju Izetbegovia, odnosno na njegovog sina Bakira. Zbog duboke podijeljenosti unutar SDA ova stranka nema pravi odgovor na navedene napade, te se na taj nain ostavlja slobodan prostor da se svakodnevno blati ime prvog predsjednika SDA, ali i njegovog sina Bakira. Da stvar bude jo zanimljivija, tabor koji vodi Sulejman Tihi svjesno doputa voenje kampanje blaenja lika i djela Alije Izetbegovia i njegovog sina Bakira. Poznato je da Sulejman Tihi ima veliki uticaj na FTV i urednicu Duku Jurii. Opravdano je postaviti pitanje ima li Sulejman Tihi upletene prste u realizaciju emisije (ne)Poteno u kojoj su Sefer Halilovi i Munir Alibabi izrekli grozne stvari i iznijeli mnoge neistine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Takoer, u toj emisiji Sefer Halilovi je iznio la kako je Bakir Izetbegovi tokom agresije g j p putovao u Beograd g na sastanak sa Dobricom osiem, kako ree Sefer, dobrim prijateljom Alije Izetbegovia. Jo kad tome dodamo lai Munira Alibabia o brojnim tajnim teroristikim grupama MOS-a ( po Alibabiu MOS je Muslimanska obavjetajna sluba), sve postaje jo zabrinjavajue.

SDP i SBB imaju ogroman materijalni interes da sklonu SDA sa scene i preuzmu glavne resurse Federacije Bosne i Hercegovine. Podmetanjem odgovornosti za ratne zloine, izmiljanjem terorizma, kaljanjem ugleda rahmetli Alije Izetbegovia, SBB i SDP ozbiljno ugroavaju interes cijelog bonjakog naroda, jer daju prostor velikosrpskoj propagandi da ostvaruje svoje ciljeve iskrivljivanja istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i stvaranje drugih uvjeta za razvlaivanje Bosne i Hercegovine. Navedeni primjeri svjesnog ili nesvjesnog bonjakog sluganstva velikosrpskoj

propagandi ine specifian obrazac po kojem jedan broj Bonjaka aktivno uestvuje u nametanju zaborava i iskrivljivanju istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Veoma je teko tano odrediti koliinu bonjakog sluganstva velikosrpskoj propagandi. Iako je teko precizirati, ta bonjaka slabost svakodnevno pokazuje svoje nesretno slugansko lice. Zakljuak koji se sam namee na ovako ponaanje bonjakih sluga velikosrpstva je pretpostavka da e se zbog njihovog djelovanja u budunosti nametnuti la da smo mi Bonjaci sami sebe ubijhali na Markalama, u Srebrenici, Sarajevu i drugim gradovima. Dakle, iako nas aktuelna situacija gura u navedeni zakljuak skloniji smo povjerovati da e istina izdrati i ovu ofanzivu velikosrpskog agresora i svih njegovih sluga.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

16

Drutvo
450 godina islamske umjetnosti u BiH

Deset m malo alo poznatih poznatih injenica

o islamskoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini
Jedna od najznaajnijih tradicija bonjakog vjerskog i umjetnikog djelovanja bilo je prepisivanje Kurana. Od 15. do 20. st. prepisano je na stotine Kurana. Naalost, u 20. st. su po nekim saznanjima, prepisana samo dva
Pripremio: Kenan urkovi, urednik Islamic Arts Magazine rije nego to se bilo ta detaljnije kae o historijatu islamske umjetnosti u naoj zemlji, vano je da se osvrnemo na pojedine injenice koje osvjetljavaju fenomen viestoljetne prisutnosti islamske umjetnosti na tlu Evrope, konkretno Balkana, a koje su manje poznate iroj javnosti.. 1. Islamska umjetnost je preko 450 godina bila najdominantniji vid umjetnikog izraavanja u Bosni i kao takva se zadrala sve do tridesetih godina prolog stoljea kada se pojavljuju prvi akademski slikari Bonjaci. 2. Na tlu Balkana se za vrijeme osmanske uprave izgradilo preko 6.500 javnih objekata (veim dijelom u Bosni), to predstavlja apotezu miljenju da je Austro-Ugarska za kratko vrijeme izgradila vie nego su to Osmanlije za nekoliko stoljea vladavine. 3. Tri najvea i najznaajnija gradska centra osmanskog perioda na Balkanu bili su Sarajevo, Beograd i Skoplje. U jednom periodu Beograd je imao oko 160 damija, 40 vie od Sarajeva. 4. Pojedine graevine za koje smatramo da su podizane za vrijeme austro-ugarske uprave, ustvari su graene u osmanskom periodu. Najbolji primjer za to je rezidencija Konak u Sarajevu. 5. Islamska umjetnost je na ovim rodom iz Visokog i smatran je najveprostorima bila prisutna desetinama im genijem svog vremena, s obzirom godina prije zvaninog pada Bosne da se veoma uspjeno bavio razliitim 1463. godine. Postoje dokazi da su se naukama. Izmeu ostalog, izmislio je mnogi Bonjaci i prije ovog datuma i novi kaligrafski stil baziran na talik bavili islamskom kaligrafijom. pismu. 6. Bonjaci su bili najvei pokro8. Osmanska umjetnost je i nacivitelji islamske umjetnosti u Osman- onalna umjetnost Bonjaka iz razloga skom carstvu 16. st. Neke od najveih to su nai umjetnici uestvovali u njei najpoznatijih damija u Istanbulu nom formiranju i razvoju. gradili su bonjaki begovi, pae i ve9. Jedna od najveih i najznaajniziri. Ovdje posebno trebajih zbirki perzijsko-islamske mo izdvojiti dvije damije umjetnosti na svijetu nalazi Mehmed-pae Sokolovia, Islamska se u Zemaljskom muzeju u zatim uvenu Rustem-paiumjetnost Sarajevu, a Gazi Husrevnu damiju, Sinan-painu, je na ovim begova biblioteka posjeduAtik Ali-painu, Ibrahimprostorima je jednu od najveih zbirki painu i mnoge druge bez bila prisutna islamskih rukopisa u Evropi. kojih se dananji Istanbul ne desetinama 10. Jedna od najznaajmoe ni zamisliti. godina prije nijih tradicija bonjakog 7. Osnivai osmanske zvaninog pada vjerskog i umjetnikog djeminijature bili su Bonjaci, Bosne 1463. lovanja bilo je prepisivanje Naka Osman i Nasuh Magodine. Postoje Kurana. Od 15. do 20. traki. Prvi je bio rodom iz dokazi da su se st. prepisano je na stotine Sarajeva i bio je glavni majmnogi Bonjaci Kurana. Naalost, u 20. st. stor carske umjetnike radii prije ovog su po nekim saznanjima, onice, dok je Matraki bio datuma bavili prepisana samo dva. islamskom kaligrafijom.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

17

Kolumna
Borba za opstanak

Treba rebamo mo li glavu izuti izuti pred damijom

Meni nikako nije jasno zato su srpsko-hrvatski mediji u Sarajevu onako bjesomuno progonili reisu-l-ulemu Ceria, a sad ne progone reisu-lulemu Kavazovia?! Ispada da je reis Kavazovi sad dobar sa onima koji su prema reisu Ceriu bili loi... Pie: Fatmir Alispahi ad se pogleda izbor novi lanova Akademije nauka i umjetnosti BiH onda se vidi kako je ova vana institucija postala ideoloka filijala dejtonskog reima, budui da u ANUBiH ponovo nema mjesta za neke bonjake velikane, a ima mjesta za raznorazna piskarala koja jedva da zavreuju mjesto asistenta na fakultetu, a kamo li status akademika. Ovo potvruje nunost i ispravnost osnivanja Bonjake akademije nauka i umjetnosti, mada se BANU svojim neradom pretvara u jo jednu sramotu i jo jedno razoarenje bonjakog naroda. Ova institucija u koju su polagane velike nade, nije nita uradila od svog osnivanja u junu 2011. godine. Predsjednik BANU Ferid Muhi je drag ovjek, veliki bonjaki intelektualac, ali bi bilo moralno da tu poziciju prepusti nekome ko ima viziju i hoe raditi. Oitovanje ANUBiH kao reimskog trabanta, dugorono nam ukazuje da Bonjaci moraju imati svoju akademsku kuu, koja e institucionalno kreirati i voditi projekte vane za bonjaki narod. Za godinu i po mi smo od BANU dobili samo maglu u vidu obeanja da e se neto raditi. Izgleda da su nas nai neprijatelji precijenili, kad su digli veliku medijsku prainu prilikom osnivanja BANU, mislei kako e Bonjaci konano dobiti glavu i kompas. U meuvremenu bilo je desetine povoda da se BANU ukljui, da nas predvodi, da nam objasni, a namjesto toga imali smo jednu mutavu i sramotnu utnju. Taman smo uoili da BANU nee biti ono to nam treba, kad se pojavilo ba to to nam treba Svjetski bonjaki kongres. Prola su dva mjeseca, svata se izdogaalo, a ova najvea nada bonjakog naroda, ta prva svjetska mrea bonjake snage, blehne u stvarnost ko tele u arena vrata. se i jedna institucija, a pogotovo Islamska zajednica, distancira od raznorodne Dramatine se mijene dogaaju na brige za Bonjake. A briga je i kad se kroz politikoj sceni, a da bonjaki narod kolumne imama tematiziraju savremenema analitikog i odbrambenog od- ni bonjaki problemi. I kad se otvori govora na njih. Do izbora reisu-l-uleme medijski prostor za slobodan protok Kavazovia, Islamska zajednica je imala miljenja i ideja pod krovom ove instiivosti i odgovornost spram dogaaja tucije koja shvatimo to u Bonjaka koji su usmjereni protiv nije vjerska, ve nacionalna Bonjaka. Danas je to samo adresa. Bonjaki kulturni vjera, ako se pak vjera uope identitet je temeljen na vjeri, moe promatrati odvojena islam nas odreuje, kao to od ivota i od stvarnosti. DaSrbe odreuje pravoslavlje, nas je to neto to godi drua Hrvate katolianstvo, tako gima, a ne godi Bonjacima. da je svaki udar na Bonjake Kada sam tano prije godinu istovremeno i udar na vjeru. dana na ovim stranicama Odavno su te granice pomnapisao tekst U potrazi za jerene da bi se mogla samo mutavim reisu-l-ulemom, Bila bi strana braniti vjera, a ne braniti naivno sam likovao nad teta, a narod, i samo braniti narod, uvjerenjem da smo na pravjerovatno a ne braniti vjera. Zbog vom putu i da se nee osti grijeh, da toga Islamska zajednica variti planovi da se Islamska se Islamska vie ne moe biti samo na zajednica samoutui kao to zajednica damijskoj adresi, kako se je samoutuena SDA i kao distancira od stalno hoe, jer su Bonjaci to je nakon prof. Rizvia i bonjakih iri od damije, mada je prof. Maglajlia samoutuen problema, a u damija s njima gdje god da BZK Preporod. Nabrzinu ime izigravanja su, zato to, rekosmo, bez issmo pogubili mnoge vrijed- nekakvog mira lama nema Bonjaka. nosti koje je uspostavio dr. i tolerancije po Totalna je podvala da su Mustafa ef. Ceri, dok je bio mjeri velikosrba politike teme ugave teme! reisu-l-ulema, a zbog ega i i velikohrvata. Pa kako mislimo pomoi jeste bjesomuno napadan, narodu ako najpismeniji a da u meuvremenu nismo meu nama nee analizirati izgradili zamjenske mehapolitiku stvarnost, ukazinizme samozatite. vati na ono to ne valja i U dejtonskom reimu, ako se hoe upuivati na ono to valja?! Kako realistinski boriti za prava Bonjaka, teko izirati - pozivanje na dobro, odvraanje je proi bez stigmatizacije. Konkretno, od zla i vjerovanje u Allaha ako sredmeni nikako nije jasno zato su srp- stvo nee biti rije, i na hutbi i van sko-hrvatski mediji u Sarajevu onako hutbe, i to kroz prie o konkretnim bjesomuno progonili reisu-l-ulemu iskuenjima kroz koje prolazi na narod? Ceria, a sad ne progone reisu-l-ulemu Kako moemo ivjeti, biti muslimani, a Kavazovia?! Ispada da je reis Kavazovi da ne vidimo kako se u Republici Srpsad dobar sa onima koji su prema re- skoj otima bonjaka imovina, kako se isu Ceriu bili loi, a bili su loi zato hapse bosanski patrioti, kako se segregito je reis Ceri bdio nad problemima raju bonjaka djeca, itd.? Mogu li sve bonjakog naroda. Ako se ovako nas- te vane teme ostati pred damijom, tavi, moglo bi se konano dogoditi i kao obua to ostane? U vjeri smo zbog da Enver Kazaz, Senad Peanin i drugi glave, i due, a ne zbog cipela! Moe li islamofobi konano dobiju svog reisu- uope vjera biti izvan ivota koji nosimo l-ulemu. Utom e se pojaviti pederi, u sebi, kad uemo u damiju? Budalasta svingeri i narkomani da obogate tu de- je ta ambicija, ko god da je smislio, da mokratizaciju vjere. Moda doe i Pea se bonjaki ivotni problemi odvoje od Kojovi, s cukom, ko grof od Travnika. vjere, tako to e vjera biti u iframa i Naravno, nae su elje da sve neodreenostima, a ivot skapavati u bonjake adrese budu dinamino bolnim konkretnostima. Vjera bi tako proete brigom za bonjaki narod. Ne izgubila smisao, jer mi vjerujemo u ime vidimo nikakvog normalnog razloga da svog ivota, danas i ovdje.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Sve je isto ali isto nita nije

18

Kome to sada ugaa reisu-l-ulema Kavazovi kad gui ono najbolje to je dosegla Islamska zajednica da postane svebonjaka intelektualna mrea koja e slobodno i bez kompleksa pratiti i analizirati bonjaku stvarnost? Odavno su ve srpski pisci uz Pravoslavnu, a hrvatski uz Katoliku crkvu, taman se poela plesti ta proaranost svjetovne i duhovne inteligencije pod krovom Islamske zajednice, a to je podstaklo mnoge imame da se late pera i krenu aktivno sudjelovati u tumaenju stvarnosti... Na reisu-l-ulemi Kavazoviu je odgovornost da se sauva i dalje razvija ta mrea bonjake energije koja se splela pod krovom nae najstarije institucije. Nenormalno je da Islamska zajednica Za godinu i prestane biti mrea aktivne po mi smo od bonjake pameti. Takvo BANU dobili to ne moe biti bonjaki samo maglu u Volfgangu Petriu. Filandra interes, takvo to moe biti vidu obeanja je, zarad svojih kompleksa, samo interes velikosrba, da e se neto zanemario bonjake invelikohrvata i njihovih priraditi. Izgleda terese i poletio da bude repaka. To to uoavamo da da su nas nai gospodin, kod stranaca. je Islamska zajednica danas neprijatelji Haman su mu Bonjaci bili slabija nego prije nekoliko precijenili, samo sredstvo da se odomai mjeseci, jer je novi reis sprokad su digli meu trotoarima. Taj veo neke restrikcije i redukcije na vitalnim mjestima, veliku medijsku psiholoki profil, bonjakog prainu elnika, s nekakvom trauzapravo je naa zebnja da prilikom mom, nekakvim komplekne ostajemo bez najvanijeg osnivanja som, koji zaas odabere uporita bonjake slobode. BANU, mislei sluganstvo naspram odDok smo imali SDA, kao kako e brane naroda, neto je to se vrstu patriotsku orgaBonjaci Bonjacima ponavlja kao zla nizaciju, dok SDA nije uzkona no dobiti sudbina. Dalo bi se ustanojahao ispodprosjeni, poltronisanju skloni Sulejman glavu i kompas. viti da smo u povijesti imali vie raznih filandendrona, Tihi, dotle ovo pitanje nego g velikana p poput p Husage g sa Islamskom zajednicom iia. Narod je kriv za to, ne bi bilo tako vano. Ali, jer narod svoje izdanke od ve godinama Islamska zajednica je posljednja adresa, po- stava i ponosa hoe smatrati aknutim, sljednja nada, posljednja luka iz koje malo uvrnutim, dok su oni to ga promogu isploviti brodovi bonjakog spasa. Ako se dogodi da Islamska zajednica pone liiti na reisu-l-ulemu Kavazovia, namjesto da reisu-l-ulema Kavazovi lii na Islamsku zajednicu, onda e se dogoditi ono to se dogodilo sa SDA kada je SDA prestala liiti na Aliju Izetbegovia, a poela liiti na Sulejmana Tihia. Halid Beli bi ovo stanje definirao rijeima: Sve je isto, ali nita isto nije. Narod koji je volio garibe Kada je prije desetak godina bonjaka inteligencija oekivala da BZK Preporod predvodi akademski otpor protiv reformi kojima se razbatinjuje bonjaki narod, dogodilo se da je j predsjednik p j ove institucije, j air Filandra, otiao da bude nekakav savjetnik visokom predstavniku
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

daju i varaju vazdan zavreivali panju i potovanje. I danas u naem narodu vee potovanje imaju ljudi od tersluka, nego blagi i smjerni pojedinci, iako taj tersluk nije nikakva vrlina, ve primitivizam najgore vrste. Kad na narod za nekog kae: On je ters, kao da je rekao: On je doktor nauka, On je vakif, On je hadija, pa ispade da je bolje biti taj ters, tj. primitivac, nego ita to vrijedi. Istodobno, ovi ljudi od smjernosti i smirenosti bivaju gledani kao nekakvi mutavci koji se ne znaju hljeba najesti. Na politikom planu poremeeni horizonti daju pogubne rezultate. Narod je tako pokopao jednog od najpismenijih Bonjaka u politici, dr. Harisa Silajdia, a doveo prosjenog, utljivog i mutljivog Bakira Izetbegovia. Narod nije htio ni pogledati bonjakog velikana Demaludina Latia, koji je bio pro-

19

tukandidat Bakiru Izetbegoviu, pa je dobio toliko malo glasova da je to velika sramota za Bonjake. A Demo je u ime ljubavi prema vjeri, narodu, Bosni, i robijao i svata pretrpio. Bakir je moda fin, ali izmeu Deme i Bakira je razlika kao izmeu Safvetbega Baagia i Munira Mesihovia. A ko je Munir Mesihovi, pitate se. Pa bio je fin ovjek, predsjednik Predsjednitva BiH (1985-1987), kao to je to bio i Halid Genjac (2000-2002). Demaludin Lati je na Vaclav Havel, ali mi nismo p pismeni esi pa da za najistaknutijeg biramo jednog od najpismenijih. Ta bonjaka sklonost garibima proizilazi iz barutine zluradosti, iz onog mentalnog brloga u koji su nas stjerali kranski vladari, kad su nam objasnili da e nam biti bolje to nam je gore. U skladu s tom naopakou, za nas je bolje Naravno, nae to su nam vladari gori, a su elje da zapravo, to jedino odgovsve bonjake ara onima koji u redukciji adrese budu bonjakih kvaliteta vide dinamino prolaz za svoje aspiracije. proete brigom za bonjaki Ovaj obrazac objanjava narod. Ne zato je godinama smetao, vidimo upadao u uoi, reisu-l-ulema nikakvog dr. Mustafa Ceri, iako normalnog priznat od cijelog svijeta, u razloga da kome je po statusu odavno se i jedna nadmaio kapacitete maloinstitucija, brojnog bonjakog naroda. a pogotovo Kranskim vladarima u Islamska Bonjaka vazda treba neko zajednica, ko se nee previe isticati, distancira od pameu, gordou, sloboraznorodne dom govora i ponaanja. brige za Doktor Silajdi je izlazio iz Bonjake. te mjere, pa su meunarodni faktori tutorski traili da se ukloni sa politike scene, a taj zahtjev su hitro realizirali upravo Bonjaci, na izborima. Bonjaci su, uostalom, postali najvei pljuvai po liku i djelu dr. Ceria, vjerovatno usljed paninog straha da bi djelovanje dr. Ceria moglo uvrijediti Srbe i Hrvate. A ta ih to ne vrijea, konano? Suljo i Mujo, definitivno. Ne vrijea ih ni Devad Galijaevi, ni Hadem, ni Kazaz, niko ko se kamenjem baca po Bonjacima. Ne samo da im je to razonoda, ve i veoma racionalan cilj. to vie Bonjaci budu tukli po Bonjacima, manje e se vidjeti do koje mjere je dejtonski poredak postao okvir za najcrnji ovinizam. Nad svim ovim lebdi jedno vjeno pitanje: Kako je mogue da se bonjaki elnici redovno upecaju u mreu kojom se sputava bonjaki ivot? Ako to ine zbog velikosrpskih i velikohrvatskih aplauza i tapanja po ramenu, onda su

budale, jer je bonjaka smrt jedino to moe zadovoljiti ove ovinistike nakaze. Ovih dana SDA bije asne bitke za principe, kako u Mostaru, tako i u pogledu otvorenog mijeanja Evropske unije i Amerike ambasade u ruenje federalne vlasti. Bezona je drskost to to rade Radoniev SBB i Lagumdijin SDP za raun velikosrba i velikohrvata, uz pomo zapadnih mentora. Ali zaboravlja se da je SDA dola pameti, i do principa, tek kad je ispala iz dobitne kombinacije. Dotad

je i SDA, putem sramnog Ahmetovia, Tihia i Izetbegovia, pristajala na sve to se od nje trai, od tzv. prudskog sporazuma, tzv. sarajevskog distrikta, pa do proganjanja muslimana na razne naine. Upravo zbog ovih ljigavtina na politikoj sceni, vano je da Bonjaci imaju iste, iskrene i hrabre adrese sa kojih mogu uti istinu i uputu. Bila bi strana teta, a vjerovatno i grijeh, da se Islamska zajednica distancira od bonjakih problema, a u ime izigravanja nekakvog mira i tolerancije po mjeri velikosrba i velikohrvata. Bila bi teta da se Svjetski bonjaki kongres pretvori u kraljevsku seiju za Ceria i Zukorlia. Bonjaci vape za rijeima, kao edna zemlja za kiom.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

20

Drutvo

Bonjake biblioteke u manjem entitetu

Osnivanjem biblioteke u Bosanskoj Dubic Dubicii

pomaemo odrivi odrivi povratak
Vanost ovakvog projekta proizilazi iz injenice da je opstanak naeg naroda ovog kraja uvjetovana nivoom ope kulture i poznavanjem vlastitog jezika, kulture, vjere i historije. Otvaranjem biblioteke Bonjaci dobijaju ne samo mogunost stjecanja novih saznanja, ve i mjesto okupljanja i jaanja bratskih i meuljudskih odnosa Pie: Nedim Boti akon to se ispuni kvota od pet hiljada naslova, prema Zakonu o bibliotekarstvu RS-a, svaka biblioteka dobija budetska sredstva za dalje funkcionisanje za kupovinu novih knjiga, plaanje uposlenih radnika i sl. Time se rjeava pitanje nezaposlenosti povratnika, a ujedno doprinosi razvoju nacionalne svijesti kod Bonjaka.

samo mogunost stjecanja novih saznanja, ve i mjesto okupljanja i jaanja bratskih i meuljudskih odnosa. Naoj omladini je potrebno osvjeenje i spas od izazova koji ih okruuju i ugroavaju njihovu budunost. Ovim projektom elimo poruiti svima ljudima ovog kraja da svoju budunost mogu graditi tamo gdje su i roeni, rekao nam je glavni koordinator ovog projekta Safet-ef. Beganovi. Apel za pomo i doniranje knjiga

Nakon to je javnost dubikog kraja i ire saznala za postojanje ove Imajui to na umu, Medlis IZ-e ideje, uslijedili su pozivi od ljudi koji Bos. Dubica na elu s glavnim ima- se ele prikljuiti i pomoi u prikumom Safet-ef. Beganoviem je u pljanju knjiga. Moramo istai povlastitim prostorijama otdrku muftije u R. Hrvatpoeo s realizacijom proskoj dr. Aziza Hasanovia jekta pokretanja bonjake Nakon to koji je obeao donaciju od biblioteke u Bos. Dubici. je javnost 200 naslova, kao i nesebiPoto je jedan od glavnih dubikog kraja i an odaziv dematlija Bos. problema mladih Bonjaka ire saznala za Dubice. u podrujima povratka nepostojanje ove Ovim putem apelujemo dostatak prostora za hairli ideje, uslijedili na sve zainteresovane da se aktivnosti i literature (posu pozivi od ukljue u ovaj hvale vrijesebno iz nacionalne grupe ljudi koji se dan projekat. Svaka pomo predmeta) i nedovoljno poele prikljuiti nam je dobrodola i mnogo znavanje ljepota svoje vjere i pomoi u nam olakava u ostvarenju i kulturno-historijskog naprikupljanju naeg cilja. Potpomaganjem slijea BiH, u projekat je knjiga. ovakvih akcija uvamo i ukljuena i omladina ovog aktivno potpomaemo nagradia koja daje nesebian predak i opstanak naeg nadoprinos na irenju opeg roda. Molimo Allaha, d.., dobra. da nagradi naljepom nagraVanost ovakvog projekta proizi- dom sve one koji daju svoj doprinos, lazi iz injenice da je opstanak naeg kae Safet-ef. naroda ovog kraja uvjetovana nivoom Kontakt e-mail: nur.sb@hotmail. ope kulture i poznavanjem vlastitog com jezika, kulture, vjere i historije. OtvaKontakt telefon: 061/394-383 Saranjem biblioteke Bonjaci dobijaju ne fet-ef. Beganovi

21

Pogledi
Glasanje za elnike OV Livno

predsjedavajui OV (najstariji vijenik) Niko Hrga(HDZ BiH) javno estitao u ime OV na ta je reagirao nezavisni vijenik Jakov Perkovi-Zmija predloivi da se i njemu estita roenje unuka, to je i uinjeno. Ininjer i lijenica

A onda se pristupilo svojevrsnom poroaju p j elnika OV. Poto j je naelnik Hrvat (Luka elan iz HDZ BiH) po zakonu mjesto predsjednika OV pripada drugom narodu, a poto u OV nema Srba ni ostalih, oekujue je mjesto predsjednika OV namijenjeno Bonjaku, a potpredsjednika takoer Hrvatu. Uz vie prekida, 30 prisutnih vijenika, od kojih je tek 5 Bonjaka (3 iz SDA i 2 iz SDP) te ak 25 Hrvata (11 HDZ BiH, 6 HDZ 1990, 4 NSRB, 3 HSP BiH, 1 HSS i 1 nezavisni kandidat) tajnim glasanjem je (ne) oekivano izabralo srednjokolskog profesora elektrotehnike grupe predmeta ing. hadi Seada Hadijahia iz SDA, kanjavajui na taj nain dosadanjeg predsjednika OV Nijaza Goluba (SDP), ne zbog njegove nelojalnosti OV Livno dobilo elnike: ovieva i SDAhercegbosanskim politikim uzuova oekujua oekivanja sima i arinima, ve zbog navodnog ekscesa Golubu pretpostavljenog potpredsjednika Partije i FBiH Svetozara Pudaria. Naime, prije glasanja nezavisni vijenik Jakov Perkovi Zmija je iza govornice izjavio da nee glasati za GoSve u svemu, nakon izbora Pie: Ale Kamber, Livno luba zbog nedavne izjave potpredsjed10.02.2013.god. nika SDP BiH Svetozara u kuloarima se ve poelo Pudaria da treba udarati govoriti kako su sestrinske Djeca i unuci S obzirom akama neistomiljenike. na apsolutnu Da li je to dijelom raskoSDA i HDZ ponovo u akon dva mjeveinu Hrvata palo alijansu dva HDZ-a i Livnu svezale zastave, ili seca pauze OV u OV, nije teko SDP, barem u Livnu, te da ih od prvih demokratskih Livno je konazakljuiti da li hrvatske stranke ponono u petak prije podne, su zapravo i vo ipak vie vjeruju SDA-u izbora i od rata uope nisu 08.02.2013. godine, odrpredsjednika nego SDP-u, stvar je nagani razvezivali. SDP-u tako alo nastavak zasjedanja na Bonjaka i anja. Tajnim glasanjem je kojem je izvren izbor pred- potpredsjednicu sa 22 glasa od 30 prisutnih preostaje da na najvioj sjednika i potpredsjednika Hrvaticu za predsjednika izabran razini priupita koalicione OV. Prethodno je vijenica izabrali Hadijahi, a njegov proLijanovieve NSRB Nada veinski tivkandidat Golub je osvopartnere Dragana ovia i Rimac potpisala sveanu Hrvati, pa smo jio svega 6, dok su 2 glasa Bou Ljubia o pogaenom izjavu, pa je 30 prisutnih na nivou OV bila nevaea. Veinom od vijenika imalo priliku tajLivno dobili 26 glasova Hrvata i Bosaveznitvu u Livnu, te da no glasati o kandidatima za zapravo njaka za potpredsjednicu priprema (kontra)revoluciju predsjednika iz reda Bobonjakog je izabrana lijenica Glos vrha do dna ili, pak, to njaka, i to ing. hadi Seadu ivka rija Lijovi. S obzirom na Hadijahiu (SDA) i dipl. Budimira i/ apsolutnu veinu Hrvata u je najizglednije, da prizna jur. Nijazu Golubu (SDP) ili eljka OV, nije teko zakljuiti da da je Golub rvovan koji je u proteklom mandaKomia. su zapravo i predsjednika tu obavljao ovu funkciju, te Bonjaka i potpredsjedniZmiji i HDZ-ovima, te o jedinoj kandidatkinji za cu Hrvaticu izabrali venezadovoljnim HSP-u i NSRB potpredsjednicu dr. Gloriji inski Hrvati, pa smo na Lijovi (HDZBiH). nivou OV Livno dobili zazbog njihove eliminacije Jedna vijenica iz HDZ 1990. je p pravo bonjakog j g ivka Budimira sa viih razina zahvaljujui odsustvovala sa sjednice jer se upra- i/ili eljka Komia kojeg su biraSDP-u vo bila porodila pa joj je privremeni li drugi umjesto matinog naroda.

Zmija protiv Goluba

N

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

22

Ali to je j valjda j normalno, nemajorij zirajue j i oekujue j u tzv.Hercegg Bosni, a nenormalno, majoriziraj jue i neoekujue j j u netakozvanoj j Bosni i Hercegovini i njenom veem entitetu. Sve u svemu, nakon izbora u kuloarima se ve poelo govoriti kako su sestrinske SDA i HDZ ponovo u Livnu svezale zastave, ili ih od prvih demokratskih izbora i od rata uope nisu ni razvezivali. SDPu tako preostaje da na najvioj razini priupita p p koalicione p partnere Dragana g ovia i Bou Ljubia o pogaenom saveznitvu u Livnu, te da priprema (kontra)revoluciju s vrha do dna ili, pak, to je najizglednije, da prizna da je Golub rvovan Zmiji i HDZovima, te nezadovoljnim HSP-u i NSRB zbog njihove eliminacije sa viih razina Naime, prije zahvaljujui SDP-u. glasanja Oekivali smo da nezavisni emo proi inae ne bismo vijenik Jakov se ni kandidirali. Drago Perkovi Zmija mi je za ovoliku podrku je iza govornice izjavio da nee za moj izbor. Nema puno glasati za prie, ima puno posla jer Goluba zbog smo u velikom zaostatku. nedavne izjave Treba usvojiti Odluku o privremenom finan- potpredsjednika SDP BiH ciranju, proraun, pa usSvetozara vojiti Program rada OV. Pudaria da Oekujem kvalitetnu treba udarati suradnju sa naelnikom akama neistoopine i kvalitetan rad miljenike. Kolegija i OV, izjavio je poprilinim hrvatskim izriajem hadi Hadijahi po okonanju sjednice. ovieva oekujua oekivanja Mi imamo potpisan sporazum sa HDZ 1990, vrste sporazume sa bonjakim SBB i SDP, te srpskim SDS i SNSD, ali nita potpisano. Pregovaramo u sklopu estorke o ishoenju preustroja FBiH i BiH, te u tome to povoljnije pozicije Hrvata. Mi smo za nepromjenjljive dravne granice ali i za unutranji preustroj u kojem e Hrvati biti konstitutivni i jednakopravni zbog ega i drimo seriju tribina pred predstojeu zajedniku sjednicu predsjednitava p j oba HDZ-a koja j e prethoditi HNS-u. ujem, danas ste za predsjednika OV Livno izabrali kandidata iz SDA. Pa nita udno. I naeg su kandidata podrali SDA, SBiH i srpske stranke u Brkom. Ja se nadam da e do slijedeih izbora Bonjaci imati isprofiliranu stranku kao naeg partnera za razgovore u upravljanju dravom, izjavio je istoga dana,

Jakov Perkovi - Zmija za govornicom kasno popodne u Livnu, na javnoj tribini O preustroju BiH p predsjednik j HDZ BiH Dragan ovi. Naravno, sa bine okiene primjetno krupnijim zastavama Herceg-Bosne i HDZ-a od dravne, te bez federalne!!! Federalne zastave su, naime, neprimjetno poskidane iz Livna, Tomislavgrada i Kupresa od momenta formiranja federalne Vlade bez oba HDZ-a. Ako je suditi po ovievim oekivanjima, zastava FBiH bi u Livnu i K.10. mogla ponovo ugledati svjetlo dana. Novopeenog predsjednika OV Livno Hadijahia i onako ni o emu nee pitati, kao ni Goluba to nisu nita pitali sve etiri godine mandata, dok ga konano nisu prinijeli nezavisnom Zmiji da ga izbaci iz igre prije nego se i glasalo. Prilog-slike: Zmija protiv Goluba, glasanje za elnike OV Livno, Sead Hadijahi-novi predsjednik OV Livno

Tribina HDZ BiH, bez zastave FBiH

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

23

Glas islamskih uenjaka

Kolumne

Sirijska revolucija: upravljanje postignuima

Svi se moraju osjeati komotno, slobodno i biti sigurni od zakonskog gonjenja zbog pripadnosti odreenoj vjerskoj ili etnikoj skupini, a da e, s druge strane, zakonski odgovarati svi koji su okrvavili svoje ruke, bez obzira na vjersku i etniku pripadnost i drutveni status. Da bi se to ostvarilo, tijela i institucije koje budu upravljale ovim procesom moraju odraavati etniku i vjersku strukturu lokalne drutvene zajednice. Moemo slobodno rei da su se ispunili svi uvjeti za realizaciju jedne ovakve ideje, a u odreenom smislu, ona se ve provodi na terenu
Pie: dr. Abdulkerim el-Bekkar Pripremio: Mr. Semir Imamovi irijska revolucija, bez sumnje, spada u najvanije dogaaje novije islamske povijesti, kako zbog snanih tragova koje je ostavila u ljudskim duama i srcima, tako i zbog efekata koje bi mogla imati u blioj i daljoj perspektivi. Najvei poltiki izazovi koje ona namee, nakon svrgavanja diktatorskog reima, jesu upravljanje novim postignuima, ouvanje nacionalnog jedinstva i sprjeavanje drutvenog raslojavanja. Kako i ko e to uraditi, pitanje je koje se samo po sebi namee, ali ja u u narednim redovima pokuati dati svoje vienje ovog problema. Prije svega, svjestan sam injenice, da e jedan od najzahtjevnijih i najsloenijih zadataka biti saniranje i prevazilaenje socijalnih i ekonomskih posljedica rata, i to je neto za to se ve sada treba poeti ozbiljno pripremati. Drugo, trebat e puno vremena i truda da bi se iznova uspostavila sigurnost na prostoru cijele drave, jer
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

je za oekivati, da e nakon smirivanja ratnih dejstava, nastupiti stanje sigurnosnog vakuuma, koje e pogodovati raznim vrstama krivinih djela protiv ope sigurnosti, ljudi i imovine. Od novih vlasti oekuje se da, u to kraem roku, oforme i obue kvalitetne policijske snage koje e biti u stanju odgovoriti na osnovne sigurnosne izazove, zatititi ljude i imovinu, sprijeiti djelovanje kriminalnih grupa i oruane sukobe i pljaku. Sirijski potres Tree e, Bearov zloinaki reim posijao je mrnju i neprijateljstvo meu ljudima, a zloini koje su, u njegovo ime, poinili specijalni p vojni odredi poznati kao ebiha a (duhovi) kreirali su ambijent osvete i revanizma, ije e se poljedice jo dugo osjeati, i zato je od iznimne vanosti osnivanje dravnih tijela, institucija i organizacija iji e prevashodni zadatak biti stvaranje ope klime sigurnosti i povjerenja. j j Svi se moraju j osjeaj ti komotno, slobodno i biti sigurni od

24

zakonskog g g gonjenja j j zbog g pripadnosti odreenoj j vjerskoj j j ili etnikoj j skupini, a da e, s druge g strane, zakonski odgovag rati svi koji j su okrvavili svoje j ruke, bez obzira na vjersku j i etniku pripadnost i drutveni status. Da bi se to ostvarilo, tijela j i institucije j koje j budu upravljale j ovim procesom moraju j odraavati etniku i vjersku j strukturu lokalne drutvene zajednice. j Moemo slobodno rei da su se ispunili svi uvjeti j za realizaciju j jedne ovakve ideje, a u odreenom smislu, ona se ve provodi na terenu. etvrto, ponovna izgradnja i obnova, takoer, je jedan od velikih izazova s kojima e se suoiti nova vlast, s obzirom da je 30 % stambenog fonda potpuno ili djelimino uniteno, a infrastruktura znaajno oteena. Istina je da su na tom planu ve poduzete odreene aktivnosti u ijem provoenju uestvuje veliki broj agencija, organizacija i radnih timova, ali je primjetno da te aktivnosti nisu koordinirane to za posljedicu ima dupliranje poslova, fokusiranje na nevane stvari i rasipanje ljudskih i materijalnih resursa. Zato je vano da se u to kraem vremenskom roku organizira posebna konferencija koja e okupiti sve volontere (dobrovoljce) koji su spremni uestvovati u obnovi i izgradnji, a u cilju formiranja jedinstvene volonterske unije sa jakom unutranjom strukturom, organizacijom i raspodjelom odgovornosti i poslova. Peto, u okolnostima koje trenutno vladaju u Siriji, kada je najvie gladnih, beskunika, prognanika i ranjenih, cjelokupna panja usmjerena je na rjeavanje goruih ivotnih problema, a veoma malo panje se posveuje ostalim vanim aspketima ljudskog ivota, kao to je obrazovanje, obuka i osposobljavanje za rad na poslovima koji zahtijevaju visoke strune i akademske kvalitete. alosno je da se rad veine dananjih islamskih humanitarnih organizacija, zasniva upravo na ovom principu najvei dio finansijske pomoi usmjeren je na puko preivljavanje, a jako malo na unaprjeenje ivotnih uvjeta i finasiranje projekata koji e osigurati dugoroniju ekonomsku stabilnost i neovisnost. Znaajan broj sirijskih izbjeglica dolazi iz udaljenih ruralnih podruja u kojima je stopa pismenosti i ope naobrazbe jako niska, i to moraju imati u vidu svi oni koji se, na bilo koji nain, bave njihovim problemom, a posebno dobrotovorne organizacije, koje bi, uz obezbjeivanje osnovnih ivotnih uvjeta za stanovnike izbjeglikih kampova, morale jedan dio svojih sredstava usmjeriti na njihovu vjersku i opu naobrazbu, praktinu i strunu obuku, razvijanje tehnikih i radnih sposobnosti, organiziranje specijaliziranih radionica, naunih predavanja i te-

ajeva, a sve s ciljem njihovog osposobljavanja za samostalan ivot, rad na odgojnom planu i ispravno razumijevanje svijeta oko sebe. Za realizaciju jednog ovakvog projekta bit e potrebno puno vie od dobre volje, a najvanije je da to bude projekat od dravnog znaaja, u kojeg e biti ukljueni svi dostupni ljudski i materijalni j potencijali. esto, posljednjih dana se sve vie u javnosti govori o pregovorima i dijalogu u cilja obustavljanja ratnih dejstava, ubijanja i razaranja od strane vladinih snaga. Iako lino mislim da je aktuelni sirijski reim nepopravljiv i da pregovori s njim ne mogu

Od novih vlasti oekuje se da, u to kraem roku, oforme i obue kvalitetne policijske snage koje e biti u stanju odgovoriti na osnovne sigurnosne izazove, zatititi ljude i imovinu, sprjeiti djelovanje kriminalnih grupa i oruane sukobe i pljaku.

donijeti neku posebnu korist, ipak smatram da konana rije, o jednoj takvoj inicijativi, pripada revolucionarima, oni su pokrenuli revoluciju i oni plaaju cijenu njenog kontinuiteta. Bilo kakva incijativa, koja e biti usmjerena na obustavljanje ratnih dejstava, mora biti odobrena od njihove strane, jer bi u suprotnom moglo doi do raskola i drugih neeljenih posljedica. Na kraju, sirijska revolucija uzrokovala je snaan unutarnji i vanjski potres, ije e se posljedice jo dugo osjeati, i veoma je vano da se prema svemu tome odnosimo krajnje mudro, odmjereno i transparentno.

Dr. Abdulkerim ibn Muhammed el-Bekkar

r. Abdulekrim ibn Muhammed elBekkar je sirijski uenjak. Roen je u gradu Homsu 1951. /1370. h.g. Spada meu najistaknutije muslimanske mislioce iz oblasti pedagogije i savremene islamske misli. Autor je blizu etrdeset knjiga koje raspravljaju o razliitim pitanjima iz domena odgoja, kulture i civilizacije, misli i misionarskog rada. Njegove knjige naile su na dobar prijem italaca u raznim dijelovima islamskog svijeta. Svoje strune radove i analize objavljivao je u nekoliko prestinih islamskih asopisa kao to su El-Bejan (Proglas), El-Islamu-l-jevm (Islam danas), Meharti (Moje vjetine), a redovni je kolumnista portala www. islamtoday.net, sa kojeg smo i preuzeli gornji tekst. Magistrirao je i doktorirao na Odsjeku za arapski jezik Univerziteta El-Azhar. lan je vie svjetskih islamskih organizacija, od kojih je najzvunija Svjetsko vijee za islamske medije, koje djeluje u okviru Rabite. ivi i radi u Rijadu (KSA).

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

25

Dr. Haris ed-Dari, lan povjerenstva Svjetske unije islamskih uenjaka, i generalni sekretar Vijea islamskih uenjaka Iraka

Iraka revolucija e trajati

sve dok ne ostvarimo svoje ciljeve
Generalno gledajui, arapske drave jo uvijek s distance posmatraju ono to se deava u Iraku. Ne bi ulazio u razloge takvog odnosa, vjerovatno oni postoje, ali to se itekako negativno odraava na iraki narod i vrijea njegove osjeaje. Oekivali smo da nas naa arapska braa ovaj put nee ostaviti na cjedilu, kao to su to uinili bezbroj puta u novijoj povijesti, i da e nam pomoi u borbi za slobodu, identitet i pravo na postojanje i domovinu ouria Press: Kako biste u najkraim crtama opisali posljednje demonstracije u veinskim sunijskim podrujima, jesu li one privremenog karaktera ili bi mogle potrajati? Dr. Ed-Dari: Posljednje demonstracije su samo nastavak demonstracija koje su poele jo u februaru 2011. godine, a koje su zajednikim snagama uguili premijer Maliki i poltronski politiari iz redova sunija. Demonstracije su pobuna protiv nepravde, koja se, ve godinama, sistematski provodi nad irakim narodom, a posebno sunijama. Iraka povijest ne pamti takav zulum, niti takve zulumare. To je zulum koji po svojoj okrutnosti, sofisticiranosti i kapacitetu, uveliko nadilazi zulum svrgnutih arapskih diktatora. Ustrajat emo u naim zahtjevima sve dok ne ostvarimo svoja legitimna prava. Souria Press: Koje su, po Vama, najvee opasnosti koje prijete demonstracijama, i moe li se ponoviti scenarij iz 2011. godine ili su se okolnosti promijenile? Dr. Ed-Dari: Iskreno reeno, mnogo je takvih opasnosti, a najvea je premijer Nuri el-Maliki, koji ini sve da bi zaustavio demonstracije, ako ne putem svojih posrednika i lanih obeanja, a onda putem sile i uz svesrdnu pomo svojih sunijskih partnera, propalih politiara, koji svim silama nastoje uticati na demonstrante, reducirati njihove zahtjeve a potom, u odgovarajuem trenutku, u potpunosti zaustaviti demonstracije, jer se nadaju da bi na taj nain mogli povratiti izgubljene politike pozicije i privilegije, pri tome uope ne marei za ast, prava i dostojanstvo svojih sunarodnjaka. Mislim da ovaj put niko ne moe zaustaviti demonstracije, jer su se okolnosti znaajno promijenile i nije vie tako jednostavno prikriti zloine nad irakim narodom, kao to je to ranije bio sluaj. Mogunosti aktuelnih vlasti u tom pogledu znaajno su ograniene. Souria Press: Neki kau da iza demonstracija stoje sektaki motivi, koliko su takve tvrdnje uope utemeljene? Dr. Ed-Dari: Te optube nemaju uporita u stvarnosti, i ne postoji nijedan konkretan dokaz koji bi opravdao
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

takve navode. Naprotiv, osnovni zahtjev demonstranata, koji je istaknut jo na samom poetku demonstracija, je dokidanje svih oblika nepravde prema bilo kome, ostvarivanje prava na pravedno i humano postupanje i jednak pristup javnim poslovima i svim podrujima javnog ivota, to dosada nije bio sluaj. Dakle, nema govora o sektakim zahtjevima i motivima. Sline optube se pokuavaju podmetnuti sirijskoj revoluciji, kako bi se opravdala bahatost i ogluivanje sirijskog reima na legitimne zahtjeve sirijskog naroda. Souria Press: Koji su, prema Vaem miljenju, mogui scenariji aktuelnih deavanja, i ta su inputi i rezultati svakog scenarija? Dr. Ed-Dari: Vjerujem da e aktuelna situacija u vezi sa demonstracijama potrajati sve dok nai zahtjevi ne budu ispunjeni, i da e protesti, do kraja, zadrati miran i nenasilan karkter. Souria Press: Neki kritiari, bliski irakom reimu, smatraju da bi protesti mogli podijeliti Irak, i biti kap koja e preliti au, da li je takva bojazan uope opravdana? Dr. Ed-Dari: Bojazan od podjele Iraka je neosnovana, iz prostog razloga to su Iraani, od sjevera do juga, davno rekli ne bilo kakvim podjelama, i sa sigurnou moemo kazati da je ta faza daleko iza nas. Jedini kojima odgovara podjela su politiari, koji u tome vide priliku za ostvarivanje i ouvanje sebinih interesa i interesa njihovih mentora. Souria Press: Neki su skloni kazati da ustrajavanje u zahtjevima, kao to je zahtjev za promjenom ustava, moe dovesti do graanskog rata, koliko je to, sa Vae take gledita, tano? Dr. Ed-Dari: Mislim da se radi o krivim i zlonamjernim procjenama, jer postoji konsenzus irake javnosti o manjkavosti ustava i postojanju diskriminatorskih odredbi u njemu, kao i o tome da ustav nisu izradili Iraani nego ameriki okupator. Ako tome dodamo injenicu da sam ustav sadri posebnu odredbu koja dozvoljava izmjenu ustava, bit e nam potpuno jasno da se radi o neutemeljenim tvrdnjama. Souria Press: Arapske drave poprilino su suzdrane prema deavanjima u Iraku, ta mislite zbog ega je to tako? Da li to odraava volju irakog naroda, ili je neto drugo posrijedi? Kakav bi, prema Vaem miljenju, trebao biti odnos arapskih a posebno susjednih zaljevskih drava? Dr. Ed-Dari: Generalno gledajui, arapske drave jo uvijek s distance posmatraju ono to se deava u Iraku. Ne bi ulazio u razloge takvog odnosa, vjerovatno oni postoje, ali to se itekako negativno odraava na iraki narod i vrijea njegove osjeaje. Oekivali smo da nas naa arapska braa ovaj put nee ostaviti na cjedilu,

26

kao to su to uinili bezbroj puta u novijoj povijesti, i da e nam pomoi u borbi za slobodu, identitet i pravo na postojanje i domovinu. Souria Press: Kada smo ve kod susjeda, kakav odjek aktuelni protesti imaju u Iranu, s obzirom da oni i vie nego ugroavaju interese Irana u Iraku, i ta Iran i njegovi saveznici mogu uiniti u tom smislu? Dr. Ed-Dari: Ne mislim da e Iran tako lahko odustati od ostvarenih rezultata i postignua u Iraku, meutim to s druge strane ne znai da Iraani trebaju odsutati od svoje borbe za pravdu, slobodu i dostojanstvo. Upravo je Iran najzasluniji za njihovu obespravljenost i neravnopravnost. Za oekivati je da e Iran zadrati postojei kurs u Iraku i da e jo odlunije raditi na irenju svog uticaja u regionu i zadravanju postojeeg stanja. Souria Press: Ameriki okupator je zvanino napustio Irak, ali u Iraku jo uvijek djeluje na hiljade amerikih vojnika, obavjetajnih i vojnih elemenata i domaih dounika. Vjerujete li da je ameriko oko daleko od deavanja u Iraku? Dr. Ed-Dari: Teko je povjerovati da Amerikanci nisu obavijeteni o trenutnim deavanjima u Iraku, a pogotovo o iranskom direktnom uplitanju u unutranja pitanja, meutim ponaa se tako ka da ju je stid Irana i njegovih saveznika u Iraku. Souria Press: Preimo na sirijsku revoluciju, kakav je slubeni stav Iraka prema deavanjima u Siriji? A kakav je s druge strane stav obinog irakog ovjeka? Dr. Ed-Dari: Slubeni stav Iraka prema sirijskoj revoluciji je krajnje maliciozan i neprijateljski. Javna je tajna da se iraki reim u potpunosti stavio na stranu sirijskog reima i da ga snabdijeva svim potrebnim vrstama pomoi: novcem, gorivom, orujem. tavie, Irak je na sebe preuzeo ulogu glavnog tranzita za dostavu svega to je sirijskom reimu neophodno u borbi protiv vlastitog naroda. to se tie irakog naroda, on je uglavnom na strani sirijskih revolucionara, svojim osjeanjima i dovama. Souria Press: Postoji li, po Vaem miljenju, veza izmeu sirijske revolucije i deavanja (demonstracija) u Iraku? Ako postoji, koje su to dodirne take, i do koje mjere su posljednje masovne demonstracije u Iraku inspirisane sirijskom revolucijom? Dr. Ed-Dari: Zajedniko obiljeje sirijske i irake revolucije je borba protiv nepravde koju i jedan i drugi reim svirepo provode nad svojim narodom, legitmni zahtjevi naroda i nenasilni karakter. Nadamo se, ako Bog da, da e i sirijski i iraki narod ostvariti svoje zamisli. Souria Press: Moete li nam, na temelju lokalnih, regionalnih i meunarodnih podataka o sirijskoj revoluciji, rei kakva su Vaa predvianja za budunost sirijskog

pitanja i reima Beara Eseda, i postoji li mogunost da doe do neke vrste preklapanja sirijskog i irakog pitanja u narednom periodu? Dr. Ed-Dari: Vjerujem da e sirijska revolucija imati sretan epilog i da e na kraju pobijediti sirijski narod. S druge strane, budunost Sirije vidim bez Beara Eseda. Mogue je da u narednom periodu doe do preklapanja izmeu deavanja u Iraku i Siriji. Souria Press: Kakvu biste poruku, na kraju, uputili sirij-

Zajedniko obiljeje sirijske i irake revolucije je borba protiv nepravde koju i jedan i drugi reim svirepo provode nad svojim narodom, legitmni zahtjevi naroda i nenasilni karakter.

skom narodu? Dr. Ed-Dari: Upuujem dovu Uzvienom Allahu da sirijskom narodu podari snagu i strpljenje koji e im, bez sumnje, biti potrebni u ostvarivanju legitimnih ciljeva, zbog kojih su i pokrenuli revoluciju, i nadam se da e ona odraavati interese svih sirijskih graana, bez obzira na vjersku i etniku pripadnost i da e ouvati jedinstvo sirijskog naroda, daleko od svake vrste sektatva, samoljublja i osvete, koje im podmeu njihovi neprijatelji.

Dr. Haris ed-Dari

r. Haris ibn Sulejman ed-Dari roen je 1941. u Bagdadu. Osnovnu vjersku naobrazbu stekao je u medresi ElAsifijje u Faludi, poznatoj kao medresa ejha Abdulaziza (naziv dobila po znamenitom irakom alimu Abdulazizu Salimu es-Samarraiju, Allah mu se smilovao, njenom osnivau i prvom uitelju). Nakon toga odlazi u Bagdad, gdje znanje stie pred najeminentnijim irakim uenjacima kao to su: ejh Fuad Efendi el-Elusi (arapska gramatika i morfologija), ejh Abdulkadir el-Hatib (arapska stilistika), ejh El-Had Nedmuddin el-Vaiz (hanefijski fikh). 1962. godine primljen je na kairski univerzitet El-Azhar, na kojem prvo zavrava Fakultet usuli-dina, Odsjek za hadis i tefisr (1967.), zatim magistrira (1969.) iz oblasti tefsira, a potom i doktorira (1978.) na temu Imam Zuhri i njegov doprinos hadiskoj nauci. U svojoj bogatoj radnoj karijeri obavljao je nekoliko vanih dunosti od kojih su: rukovodilac Vakufske direkcije (1970.), docent na Fakultetu erijatskih nauka (1979.), profesor i predava na vie islamskih univerziteta, fakulteta i instituta (Islamski univerzitet u Medini, Vii institut za pripremanje i obuku imama i hatiba, Institut za razvoj obrazovanja, Fakultet erijatskih nauka na Jermuku, Jordan, Fakultet za islamske i arapske studije u Dubaiju, UAE, Univerzitet Adman, UAE). lan je Svjetske unije islamskih uenjaka i generalni sekretar Vijea islamskih uenjaka Iraka. Objavio je vie knjiga i istraivanja iz razliitih islamskih oblasti.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

27

Islamske teme

Predavanja

Svi ljudi e ui u Dennet, osim onih koji to odbiju

Glavna prepreka na putu do Denneta upravo je varljivi dunjaluki ivot i njegovi prolazni ukrasi i uici koji je, umjesto da bude sredstvo za izgradnju boljeg i ljepeg ivota, postao cilj, sam sebi svrha, i koji je zauzeo mjesto u srcima muslimana, pa zbog toga u njima nema mjesta za ahiret. A razlog tome je nerazumijevanje cilja i svrhe dunjalukog ivota, zbog ega ljudi trpe katastrofalne posljedice na dunjaluku (tjeskoba, tuga, nezadovoljstvo, depresija), a na ahiretu e doivjeti najvee razoaranje kada budu udaljeni od Allahove milosti i od Denneta
Pie: Tarik Agi oetkom februara, profesor islamske teologije, Abdusamed Nasuf Buatli, zajedno sa bivim svjetskim prvakom u kik-boksu, Salkom Zildiem, odrao je dvije tribine. U Zenici u organizaciji Asocijacije Modus, 02. 02. 2013. godine, u Domu penzionera, i u Sarajevu u organizaciji U.G. Svjetlo i U.G. Sehara, 09.02. 2013., u Bonjakom kulturnom centru, a pod naslovom Svi ljudi e ui u Dennet, osim onih koji to odbiju. Ni kia koja je lila u Zenici, a ni snijeg i debeli minus u Sarajevu, nisu sprijeili mnogobrojne Zeniane i Zenianke, kao ni Sarajlije i Sarajke, da se odazovu na ovu tribinu i posluaju predavanje na spomenutu temu, pa se traila stolica vie i znatan broj posjetilaca morao je stojei pratiti tribinu. Naslov teme uzet je iz hadisa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem je rekao: Svi pripadnici moga ummeta ui e u Dennet, osim onih koji odbiju. Prisutni su upitali: Allahov Poslanie, a zar e biti onih koji e to odbiti? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

je: Onaj ko mi bude pokoran ui e u Dennet, a onaj ko mi bude nepokoran, ve je odbio. Na samom poetku daija Buatli je, da bi to bolje pribliio temu sluateljima i objasnio pogubnost i nerazumnost odbijanja takvog poklona, hipotetiki upitao: Zamislite da danas, naprimjer, kralj Saudijske Arabije ponudi nekom muslimanu veleljepni dvorac u Mekki preko puta harema Kabe, i on odbije primiti takav poklon, da li bi ga smatrali normalnim? Zatim je konstatirao da, iako je ovo banalan primjer, iako je dunjaluk bezvrijedan u odnosu na ahiret i vjeni Dennet, u naem vremenu ima mnogo muslimana koji odbijaju da uu u Dennet. Glavna prepreka na putu do Denneta upravo je varljivi dunjaluki ivot i njegovi prolazni ukrasi i uici koji je, umjesto da bude sredstvo za izgradnju boljeg i ljepeg ivota, postao cilj, sam sebi svrha, i koji je zauzeo mjesto u srcima muslimana, pa zbog toga u njima nema mjesta za ahiret. A razlog tome je nerazumijevanje cilja i svrhe dunjalukog ivota, zbog ega ljudi trpe katastrofalne posljedice na dunjaluku (tjeskoba, tuga, nezadovoljstvo, depresija), a na ahiretu e doivjeti najvee razoaranje kada budu udaljeni od Allahove milosti i od Denneta. Daija Buatli je u toku predavanja naveo mnotvo primjera koji svjedoe o tome kako dunjaluk moe da se poigra sa ljudima i kako ih moe upropastiti ako mu se predaju i postanu njegovi robovi, a ovdje emo spomenuti izreku jednog islamskog uenjaka s kojom je posebno poentirao. Naime, jedan islamski uenjak je kazao: Jadni ovjek, da se boji dehennemske vatre

28

kao to se boji siromatva, spasio bi se od oboje, da udi za Dennetom kao to udi za dunjalukim bogatstvom imao bi oboje, da se boji Allaha u tajnosti kao to se boji ljudi u javnosti, bio bi sretan i na ovom i na buduem svijetu. Na kraju svog predavanja, prof. Buatli je podsjetio prisutne na to da je Allah, d.., iz Svoje neizmjerne milosti prema ljudima, ostavio mogunost vraanja u okrilje Njegove milosti putem iskrenog pokajanja i tevbe i da Allah, onima koji se iskreno pokaju, oprata grijehe makar ih bilo koliko morske pjene, i da e, na osnovu vjerodostojnih predaja, posljednji ovjek koji ue u Dennet imati posjed koliki je dunjaluk i jo deset puta toliko. Zatim je Salko Zildi, kao jedan od onih koji se iskreno pokajao i koji je tek vraanjem u okrilje islama naao smisao svom ivotu i smiraj svojoj dui, na vrlo dopadljiv nain ispriao svoj povratak u islam i svoju vrstu odluku da nipoto ne bude od onih koji odbijaju ui u Dennet, ve da bude u onoj skupini koja e, predvoena Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem, sretna i zadovoljna ui u Dennet i u njemu vjeno uivati. Za kraj elim kazati da smo ponovo bili svjedoci injenice da nam treba ovako kvalitetnih islamskih, edukativno-odgojnih predavanja od isto tako kvalitetnih predavaa, ali i primjera uspjenih ljudi iz naeg okruenja koji barjak islama nose ponosno i uzdignute glave, kao to je sluaj sa naim Salkom Zildiem.

Daija Buatli je u toku predavanja naveo mnotvo primjera koji svjedoe o tome kako dunjaluk moe da se poigra sa ljudima i kako ih moe upropastiti ako mu se predaju i postanu njegovi robovi

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

29

Druenje sa ratnim vojnim invalidima u klubu Baton

Gazij azije e u rat ratu u

dobroinitelji u miru
rilikom posjete Zenici, prof. Buatli i Salko Zidi, posjetili su i Klub paraolimpijskih sportova Baton, koji prvenstveno okuplja ratne vojne invalide odbrambeno-oslobodilakog rata agresije na BiH u periodu 1992.-1995., ali i sva druga lica sa invaliditetom. U toploj, bratskoj atmosferi, Buatli i Zildi sluali su iz prve ruke o ovom klubu i aktivnostima ratnih vojnih invalida, iji entuzijazam i optimizam izazivaju divljenje. Noeni vrstom vjerom u Allaha i Sudnji dan, i enjom za vjenim dennetskim uicima i Allahovim oprostom, ti hrabri i ponosni Bonjaci zaboravili su na svoje stanje invaliditeta i na nedostatak odreenih dijelova tijela koje su izgubili u asnoj borbi za svoju vjeru, dravu, svoj narod i sve bh. patriote i dobronamjerne graane. Moda zvui nevjerovatno, ali je istinito, da skoro nema drutveno korisne akcije i projekta u gradu Zenici, a da ova skupina asnih Bonjaka i iskrenih vjernika nije uzela uea u tome i dala svoj doprinos u izgradnji ljepeg ambijenta i kvalitetnijeg ivota. lanovi kluba Baton, uistinu mogu posluiti kao primjer veinskom ostatku bh. graana koji ne nose atribut invalidnosti. Iako je tribina bila izuzetno posjeena, i ona je bila glavna aktivnost toga dana, i prof. Buatli i Salko Zildi su konstatirali da je posjeta klubu Baton, i druenje koje su upriliili lanovi tog kluba na elu sa neumornim predsjednikom Ismi Amirom, bila zapravo kruna kompletne davetske aktivnosti toga dana, i izrazili su elju i spremnost na saradnju sa ratnim vojnim invalidima iz kluba Baton, ponosnim Bonjacima koji kipte od ivota i optimizma.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

30

lanovi kluba Baton, uistinu mogu posluiti kao primjer veinskom ostatku bh. graana koji ne nose atribut invalidnosti. Iako je tribina bila izuzetno posjeena, i ona je bila glavna aktivnost toga dana.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

31

Islamske teme
Husejnovo ubistvo 14 stoljea poslije, historijske injenice i ideoloke zlupotrebe

Zar neko ko vjeruje u Allaha

i Sudnji dan, moe voljeti Jezida
Problem nastupa onog momenta, kada se jedno ovakvo, po svemu, sloeno pitanje pokua relativizirati i svesti na nivo obinog instrumenta (predmeta), kojeg e svako koristiti kada i kako mu zatreba, i u koje svrhe eli. Koritenje historijskih dogaaja, posebno onih koji su predmet razliitih interpretacija, u svrhu promocije vlastitih ideja i svjetonazora kao i za teoloka prepucavanja je krajnje neozbiljno, neodgovorno, a, iznad svega, neproduktivno i ne doprinosi konstruktivnom dijalogu i pribliavanju udaljenih stavova i miljenja
Pripremio: Semir Imamovi usejnovo ubistvo bilo je i ostae predmetom razliitih tumaenja, irih rasprava i meusobnog uvjeravanja, ali, napose, i kao platoforma za razvijanje razliitih teorija, uenja i interpretacija koje, sagledamo li ih u njihovoj sveukupnosti, teko mogu izdrati ozbiljnu vjersku, naunu i historijsku kritiku. Problem nastupa onog momenta, kada se jedno ovakvo, po svemu, sloeno pitanje pokua relativizirati i svesti na nivo obinog instrumenta (predmeta), kojeg e svako koristiti kada i kako mu zatreba, i u koje svrhe eli. Koritenje historijskih dogaaja, posebno onih koji su predmet razliitih interpretacija, u svrhu promocije vlastitih ideja i Argumentiraj, a zatim vjeruj svjetonazora kao i za teoloka prepucavanja je krajnje neozbiljno, neodgoU ovom kontekstu vrijedi spomevorno, a, iznad svega, neproduktivno nuti dva primjera, koji najzornije oslii ne doprinosi konstruktivnom dija- kavaju i potvruju navedene konstalogu i pribliavanju udaljenih stavova tacije, i koji ne ostavljaju prostora bilo i miljenja. U tom smislu Kuran je kakvim sumanjama da su deavanja jasan: obaveza je provjeravati sve in- na Kerbeli, 61. h.g. (zlo)upotrijebljena formacije, u njihovom koizvan njihovog konteksta i za rijenu i ishoditu, kako bi pogrene ciljeve. Prvi primjer se izbjegla bilo kakva vrsta Ibn Kesir je razliitost, ili bolje reeno zloupotrebe, manipulacije sve hadise nepomirljiva suprostavljei nanoenja nepravde bilo i predaje u nost, u poimanju lika i djela kome (O vjernici, ako vam kojima se Jezida ibn Muavije i tumanekakav v nepoten ovjek negativno enju njegove uloge u deadonese kakvu vijest, dobro govori o Jezidu vanjima na Kerbeli i Husejje provjerite, da u neznasmatra istom novom ubistvu. Naime, prenju nekome zlo ne uinite, izmiljotinom, ma jednom tumaenju Jezid pa da se zbog onoga to ste a u najboljem ibn Muavija je pravi i jedini uinili pokajete, prijevod sluaju radi se krivac za Husejnovu smrt, znaenja El-Hudurat, o jako slabim koju je unaprijed dobro sra6.), kao to je obaveza biti predajama, unao i isplanirao, a motiv na strani istine, govoriti i i sa aspekta mu je bio osveta Poslaniku i svjedoiti istinu ak i onda seneda (lanca njegovoj porodici (ehlu-l-bejkada je to na nau i tetu prenosilaca) tu u) za ubistvo njegovih najnaih najbliih (O vjernii sa aspekta bliih, djeda j Utbe, djedovog j g ci, budite uvijek pravedni, metna brata ejbe i dajde El-Velida svjedoite Allaha radi, pa (sadraja). ibn Utbe, u Bici na Bedru. i na svoju tetu ili na tetu Paganski (dahilijjetski) ar, roditelja i roaka, bio on koji je ispunio njegovu duu bogat ili siromaan, En-Nii srce, bio je jednostavno jai sa, 135.), i, na kraju, svoje od njega, nije mu se mogao stavove o razliitim pitanjima, pa i oduprijeti, on je upravljao njegovim onim historijskim, graditi na vrstim emocijama i postupcima i na kraju ga naunim temeljima, to prije svega odveo ravno u zloin. To je zapravo podrazumijeva da ti stavovi budu bio odraz njegovog stvarnog duhovnog plod objektivnih intelektualnih, raci- stanja, j i njegove jg nevjernike j i munaonalnih, misaonih i ulnih aktivno- fike naravi. ak su mu pripisali da sti (Ne povodi se za onim to ne zna! I je, nakon masakra nad Husejnovom sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zai- vojskom, citirao stihove Ibn Zebarija, sta, odgovarati, El-Isra, 36.). Da su se predislamskog pjesnika koje je ovaj izmuslimani u blioj i daljoj prolosti govorio u ast Kurejijama nakon podrali samo ova tri principa, ili bar bjede nad muslimanskom vojskom na jednog od njih, bilo bi puno manje Uhudu: nerazumijevanja i nesporazuma, i mi Da nas mogu vidjeti nai slavni predanas uope ne bi imali potrebu, na ci, kako Hazred ispred sebe tjeramo/ ovaj nain, raspravljati o pitanjima I ubijamo ih jednog po jednog, i tako prolosti i nainima njihovog itanja samo, na Bedru naruenu pravdu, nai doivljavanja. mirujemo.1
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

32

Ovo miljenje nastalo je na istoj onoj ideolokoj matrici na kojoj su, ranije, nastala mnoga slina miljenja o emevijskim halifama, ali i ashabima i svim muslimanima koji se ne slau sa njihovim konceptom prioritetnog i ekskluzivnog prava ehlu-l-bejta a na upravljanje islamskom dravom nakon Poslanikove smrti. Oni koji su bili spremni odrei iman, pravednost i iskrenost prvim ljudima do Poslanika, njegovim havarijjunima (prvim i najvjernijim uenicima), onima iji je sunnet Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stavio u istu ravan sa svojim sunnetom, u obaveznosti slijeenja2, i koji imaju uroenu sklonost za vrijeanje, obezvrjeivanje i nipodatavanje svojih protivnika i neistomiljenika, zato bi im uope bio problem optuiti Jezida za bilo ta, pa i za paganstvo (dahilijjet)? S druge strane, kao reakcija na ovo miljenje, javilo se, jednako pogreno, stajalite o Jezidu ibn Muaviji kao pravednom, pobonom vladaru, ashabu kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lino drao u svom naruju i od Boga molio blagoslov za njega, a neki su spremni ii dalje pa kazati da je bio bolji od Ebu Bekra i Omera, pa ak i da je imao poslanike vrline. Navodno je ejh Adijj, uenjak umejevikog porijekla, rekao: Sedamdesetorici pobonih ljudi, Allah je lica okrenuo od Kible, samo zbog toga to su imali neutralan stav o Jezidu

ibn Muaviji. Ibn Tejmijja odbacuje j ovakve navode i kae: ejh Adij je pripadao plemenu Benu Umejje, i bio je poboan, pravedan i estit ovjek. Nije zabiljeeno da je pripadnike svoga plemena uio iemu drugom osim sunnetu (poslanikoj tradiciji), kojeg je, kao i njegov savremenik Ebul-Fered elMakdisi, javno zagovarao i zastupao. Njih dvojica su pouavali istim akaidskim (doktrinarnim) principima, a ono to im se moe prigovoriti jesu odreena pogrena shvatanja, koja su zasnivali na neutemeljnim predajama, koncept tebiha a (slinosti Allahovih atributa sa atributima Njegovih stvorenja) i pretjerano hvaljenje Jezida s jedne i vrjeanje njegovih protivnika (rafidija), za koje su rekli da im Allah nee primiti tevbu, s druge strane i sl.3 Nije teko uoiti da se i u prvom i u drugom sluaju radi o subjektivnom (parcijalnom) pristupu, u kojem su plemenska, grupacijska i ideoloka pripadnost iznad tradicionalne i racionalne utemeljenosti, i u kojem objektivna argumentacija i zdrava logika nemaju gotovo nikakav znaaj. Argumenti, ako ih i ima, u rukama takvih ljudi, prestaju biti argumenti i postaju samo jeftini manipulativni instrument i roba kojom se moe trgovati kao i sa sva22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Ljubav prema ehlu-l-bejtu, kod nas, spada u stroge dunosti (farzove), zbog kojih e, onaj ko ih bude izvravao, biti nagraen na buduem svijetu.

kom drugom robom. Kao i u sluaju svake druge zablude, ovdje se radi o izvrnutoj logici u procesu formiranja miljenja: umjesto da se miljenje gradi na argumentima, argumenti se prilagoavaju miljenju, ili, umjesto da se prvo proue argumenti a zatim zauzme stav, prvo se zauzme stav, a onda se on svim silama pokuava opravdati. U islamskoj naunoj metodologiji postoji pravilo: Istedille summe-i-itekid la tatekid fe testedille fe tedille e / Argumentiraj a zatim vjeruj, a nemoj prvo vjerovati, zatim argumentirati, jer e te to odvesti u zabludu. Sud o predmetnim historijskim dogaajima nije jedino pitanje o kojem su voene neutemeljene rasprave i u kojem je svaka strana, po svaku cijenu, nastojala opravdati svoj stav, makar to bilo na utrb istine i pravde, i u kojem su pogaeni svi principi argumentiranog i utemeljenog dijaloga, naalost takvih primjera je napretek, a u konanici sve se svodi na jedno pripadnost se postavlja kao osnovni kriterij istine i ispravnosti. Samo letimian pregled islamskih foruma, na kojima se vode rasprave o raznim aktuelnim i historijskim temama, dovoljan je da bi se ustanovio alarmirajui nivo netolarancije, mezhepske ostraenosti i fanatizma,

33

dijaloke nekulture i krenja osnovnih principa uljudne komunikacije do te mjere da se svaki normalan pokuaj usmjeravanja rasprave u konstruktivnom smjeru doivljava kao neprijateljstvo prema ovima ili onima. Stepen nepodnoljivosti, osporavanja i arogancije kojeg pokazuju uesnici u raspravama, prevazilazi sve normalne okvire mezhepskog neslaganja i konstruktivne kritike. Stie se dojam da je ideal istine i pravog puta potisnut u drugi plan, a da je prvenstveni cilj zadovoljenje linih frustracija, prepucavanje i dokazivanje vlastite superiornosti i inferiornosti onog drugog. Na taj nain podjele i razilaenja se samo produbljuju i stvaraju se otvorena mrnja i neprijateljstvo, koji se potom negativno reflektiraju ak i na ona podruja vjerskog ivota u kojima postoji apsolutni konsenzus. Apsurdno je da se svi uesnici u forumskim raspravama pozivaju na Kuran i Sunnet, a vrlo brzo, ve sa prvim svojim postovima, pokau da su to samo isprazne floskule i za njih nedostini ideali. Boija Knjiga i Poslanikova tradicija nas ue da u raspravi sa nemuslimanima koristimo najvee ljudske i moralne komunikacijske vjetine, od kojih je svakako najvanija vjetina billeti hije ahsen (najljepeg mogueg ophoenja) ili idfe billeti hije ahsen (uzvraanja lijepom rijeju i gestom), a muslimani se jedni prema drugima ponaaju kao prema pripadnicima nie vrste.

Ibn Tejmijja (visokim tonom): Tako mi Allaha, onaj ko vam je to rekao, slagao vas je! Odgovorno tvrdim da u Damasku (amu) ne postoji ni jedan jedini sljedbenik nasibijskog uenja. Ko bi se uope usudio da neto javno kae protiv Alije i ehlu-l-bejta?

Ljubav prema ehlu-l-bejtu je strogi farz

Istina, kada je Jezid ibn Muavija u pitanju, nije na strani ni jednih ni drugih (onih koji ga kuju u zvijezde i onih koji mu pripisuju najgora svojstva), nego negdje izmeu. Jezid ibn Muavija, prema miljenju veine islamskih uenjaka, sljedbenika tradicije i zdrave logike, nije bio ni melek ni ejtan, ni paganin ni poboni vladar, ni nevjernik ni pravovjernik, nego muslimanski vladar, koji je, kao i ostali muslimanski vladari iz tog perioda, imao dobrih i loih stvari, pozitivnih i negativnih zasluga. Nije bio ashab, niti se na bilo koji nain moe dovesti u vezu sa asketskim (pobonjakim) krugovima tog vremena. Njegov izbor za halifu uzrokovao je podjele i sukobe meu muslimanima, koji su imali tragian epilog, Husejnovu i smrt njegovih 17, to bliih to daljih, roaka, lanova Poslanikove porodice. Najbolji odgovor na pitanje kakav bi trebao biti na stav prema Jezidu dao je jedan od utemeljitelja tradicionalnog (ehlisunnetskog g) uenja, Ahmed ibn Hanbel, koji je na pitanje svoga sina Saliha: Oe, ta misli o onima koji kau da vole Jezida ibn Muaviju? , odgovorio: Dragi moj sine, zar neko ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, moe voljeti Jezida? A kada ga je on ponovo upitao zato onda ne prizove Allahovo proklestvo na njega, smireno mu je odgovorio: A jesi li ikada uo svoga oca da nekoga proklinje? 4 Navodno su Ahmed i njegov sin Salih imali
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

jo ovakvih diskusija, i sve oni su zavravale na slian nain, sa istim odgovorima i zakljucima. Vrlo slian odgovor dao je i Ebu-Abdullah ibn Tejmijja, djed poznatog islamskog uenjaka Ahmeda ibn Tejmijje, rekavi da, kada je Jezid ibn Muavija u pitanju, ne treba ni preuveliavati ni umanjivati njegovu odgovornost. Nakon to je naveo ove djedove rijei, Ibn Tejmijja, zakljuuje: Ovo je najpravedniji i najodmjereniji stav kojeg, u slinim pitanjima, treba zastupati.5 Ovo pitanje emo zatvoriti interesantnom raspravom, koju su na ovu temu, vodili Ibn Tejmijja i tatarski izaslanik Polaj. Evo kako je tekla rasprava. Polaj: Kakvo je vae miljenje o Jezidu? Ibn Tejmijja: Niti ga proklinjemo, niti ga volimo. On nije bio dobar ovjek, da bi ga voljeli, a ne proklinjemo ga zato to mi, nikoga, pojedinano, ne proklinjemo (ne grdimo). Polaj: A zato ga ne proklinjete, kada znate da je bio zalim (silnik) i da je ubio Husejna? Ibn Tejmijja: Kada se u naem prisustvu spomene Hadad ibn Jusuf i njemu slini, kaemo ono to je Allah rekao u Kuranu: Neka Allahovo prokletstvo stigne nasilnike. (Prijevod znaenja, Hud, 18.). S druge strane, ne volimo proklinjati bilo kojeg pojedinca. Istina, Jezida su prokleli neki uenjaci, ali se nama na stav ini prihvatljivijim i ispravnijim. to se tie Husejnovih ubica, ili njihovih pomagaa, ili onih koji su duboko u svojoj dui osjeali zadovoljstvo zbog toga, na njih prizivamo Allahovo prokletstvo, prokletstvo meleka i svih ljudi, Allah od njih nee prihvatiti ni farzove ni nafi le.

34

Polaj: Volite li Poslanikovu porodicu (ehlu-l-bejt)? Ibn Tejmijja: Ljubav prema ehlul-bejtu, kod nas, spada u stroge dunosti (farzove), zbog kojih e, onaj ko ih bude izvravao, biti nagraen na buduem svijetu. Svoj stav temeljimo na vjerodostojnom hadisu, kojeg je zabiljeio Muslim od Zejda ibn Erkama, a u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svojoj poznatoj propovijedi u blizini mjesta Ham, rekao: Ostavio sam vam dva putokaza: Boiju Knjigu i moju porodicu.6 Takoer, donoenje salavata na Poslanika i njegovu porodicu, je neizostavni sadraj svih naih namaza. Pet puta na dan mi molimo Allaha da spusti Svoju milost i blagoslov na Poslanika i njegovu porodicu. Svi hadisi koji govore o Jezidu su ili izmiljeni ili jako slabi Polaj: A ta je sa onima koji mrze ehlu-l-bejt? Ibn Tejmijja: Onaj koji mrzi ehlu-l-bejt, neka je proklet na ovom i buduem svijetu, i neka Allah ne primi nijedno njegovo djelo. A otkud to da se Tatari interesuju za Jezida i na stav o njemu? Polaj: Mi smo uli da su stanovnici Damska nasibije 7, i otud ovoliko interesiranje i rezervisanost. Ibn Tejmijja (visokim tonom): Tako mi Allaha, onaj ko vam je to rekao, slagao vas je! Odgovorno tvrdim da u Damasku (amu) ne postoji ni jedan jedini sljedbenik nasibijskog uenja. Ko bi se uope usudio da neto javno kae protiv Alije i ehlu-l-bejta ? Onaj ko bi to uinio,

objavio bi rat svim muslimanima, i muslimani bi se, do zadnjeg, borili protiv njega.8 Treba znati da je praksa proklinjanja Jezida ibn Muavije uvedena tek nakon to su na vlast dole Abbasije, koji, u javnom blaenju emevijskih vladara, nisu vidjeli niega spornog.9 to se tie hadisa: Moj ummet e biti vrst i postojan sve dok se ne pojavi ovjek iz plemena Benu Umejje, po imenu Jezid. On e ga oslabiti i povesti krivim putem.10, on nema utemeljenja u vjerodostojnoj tradiciji, po vie osnova.11 Prenio ga je Ebu-Jala u svom Musnedu od Sadeke es-Semina a on od Hiama, a ovaj od Mekhula a on od Ebu Ubejde u formi merfua. Biljeke 1 - Medmuu-l-fetava, 4/294, Ed-Devletu-l-emevijje, 384. 2 - U poznatom hadisu Irbada ibn Sarije, na kojem sljedbenici tradicije (ehlu-s-unneta) zasnivaju svoju doktrinu o pravednosti i pravovjernosti hulefai-i-raidina (Ebu-Bekra, Omera, Osmana i Alije, radijallahu anhum), Poslanik, sallallhu aljehi ve sellem, kae: Drite se moga sunneta (tradicije) i sunneta mojih pravovjernih i pravoupuenih halifa poslije mene, drite se za njega svojim onjacima. (Tirmizi, 2676., Ebu-Davud, 4607. Hadis je prema ocjeni svih poznatih hadiskih strunjaka vjerodostojan.) 3 - El-Fetava, Ibn Tejmijja, 4/295. 4 - El-Fetava, 4/295. 5 - Prethodni izvor.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Sadeka ibn Abdullah es-Semin je slab prenosilac prema miljenju svih poznatih hadiskih autoriteta, kao to su Ibn Mein, Buharija, Ebu-Zura, Nesai, Ahmed i Darekutni.12 ak je Ahmed za njega rekao da, kao prenosilac, nema nikakve vrjednosti. S druge strane, postoji prekid izmeu Mekhula i Ebu Ubejde, jer se njih dvojica nisu sreli i Mekhul nije mogao uti od njega.13 Ibn Kesir sve hadise i predaje u kojima se negativno govori o Jezidu smatra istom izmiljotinom, a u najboljem sluaju radi se o jako slabim predajama, i sa aspekta seneda (lanca prenosilaca) i sa aspekta metna (sadraja).14 6 - Ahmed, 4/367. 7 - Nasibije (nevasib) su sljedba, ija je jedna od osnovnih doktrina, izraavanje (pokazivanje) otvorenog neprijateljstva prema Aliji i ehl-lbejtu. Rekao je Ibn Tejmijje: Sljedbenici sunneta se odriu uenja rafidija koji mrze i vrijeaju ashabe, i uenja nasibija, koji svojim rijeima i djelima vrijeaju ehlu-l-bejt, i ne raspravljaju o onome to se dogodilo meu ashabima. (Medmuu-l-fetava, 3/154.). 8 - El-Fetava, 4/297, 298. 9 - Mevakifu-l-muaride, 501. 10 - Musned Ebu-Jala, br. 870. 11 - Ahdas ve ehadisu fitneti-lherdi, str. 204. 12 - Tehzibu-t-tehzib, 4/381. 13 - Ahhdas ve ehadisu fitneti-lherdi, str. 204. 14 - Prethodni izvor.

35

Islamske teme

Putevi duhovnog uzdizanja

Mjerilo prav prave e uspjenosti

Allahova milost ljudima dolazi u razliitim oblicima i teko ju je u cijelosti sagledati. Brojne su Allahove blagodati. Pogreno je posmatrati Allahovu milost kroz one nama ugodne stvari, postignua i uspjehe. Njegova milost se ogleda i u uskraivanju, koliko i u davanju. Sretnik je nalazi u svakome stanju, svakoj situaciji, bez obzira na prostor i vrijeme. Tu milost nalazi u sebi, svojim osjeajima, u stvarima na koje nailazi u okoliu, ak i da bude uskraen od svega onoga to se kod ljudi tretira kao uspjeh i dobitak, opet u tome vidi Allahovu milost.
Pie: Fatima Jaarevi efinisanje uspjeha je razliito kod ljudi, ali ono to je zajedniko za veinu je da uspjeh vide iskljuivo kroz ovosvjetska materijalna ostvarenja. U vremenu kada je materijalizam uveliko ovladao svijetom, a srcima naroito, mjerila vrijednosti su u skladu sa spomenutnim trendom. Meutim, sklonost ka ovakvom posmatranju uspjeha nije nita novo. Naprotiv, ljudska priroda je takva da je sklona povrnom posmatanju stvari, pa nas Uzvieni Allah kroz Kuran obavjetava o ranijim narodima i njihovoj materijalistikoj percepciji uspjeha. Postavljaju se pitanja: Kako ivjeti na ovom dunjalauku, a znati mu dati pravu mjeru za vrednovanje, panju i
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Ova Allahova milost niti moe biti data niti uskraena od bilo koga. Jedino je Allah moe dati. To je jedna nepromjenjiva vrijednost, bez obzira na vrijeme, prostor, razliite faktore, ljude i stvari.

posveenost? Kako se uope znati pribliiti nekom objektivnom vienju stvari, a uz to imati mir i unutarnje ispunjenje, koje je i preduslov za sretan ivot? Za to je potrebna prava uputa, znanje uz ispravno vjerovanje, kako bi se ovjek mogao uzdii iznad svojih slabosti i stvari vidjeti na nain kako to one i zasluuju. Allahova milost

Uzvieni Allah u Kuranu veli: Ono to Allah raskrili ljudima u milosti ba niko ne moe uskratiti, a ono to uskrati ba niko ne moe mimo Njega poslati, jer On je Silni i Premudri. (Fatir, 2.) Allahova milost ljudima dolazi u razliitim oblicima i teko ju je u cijelosti sagledati. Brojne su Allaho-

36

ve blagodati. Pogreno je posmatrati Allahovu milost kroz one nama ugodne stvari, postignua i uspjehe. Njegova milost se ogleda i u uskraivanju, koliko i u davanju. Sretnik je nalazi u svakome stanju, svakoj situaciji, bez obzira na prostor i vrijeme. Tu milost nalazi u sebi, svojim osjeajima, u stvarima na koje nailazi u okoliu, ak i da bude uskraen od svega onoga to se kod ljudi tretira kao uspjeh i dobitak, opet u tome vidi Allahovu milost. Meutim, onaj kome Allah uskrati tu milost, ne nalazi je ni u emu, ma u kakvom se stanju ivotnom nalazio. Blagodat predstavlja uspjeh i sreu ako je prati Allahova milost. U tom stanju ovjek te blagodati vidi kao sredstvo za sticanje dobrih djela, koristei ih u dobro i titei ih od koritenja u tetne svrhe. Tako onaj kome Allah podari obilnu opskrbu, ona za njega biva lijepo dozvoljeno uivanje i sigurnost na ovome svijetu, a na onom zatita od Vatre i put vjenog uivanja. Ako mu Allah podari potomstvo, ono mu bude razlogom radosti i sree, kako na ovom tako i na drugom svijetu. I svaka druga blagodat popraena Allahovom milou za njega biva istinski uspjeh. Isto tako, razne nedae koje vjernika zadese, koje su popraene Allahovom milou, ne predstavljaju neu-

spjeh. Tanije, tekoe postaju istinskim tekoama u situacijama kada izostane Allahova milost. Meutim, kako je Allahova milost prisutna, onda je ona vjerniku izvor sree i sigurnost crpi iz Njegove milosti. Allahova milost je razlog zato stavlja ljude u odreena razliita stanja: zato su u blagodatima u razliitim omjerima. Kada vjernik gleda svoj uspjeh ne slui se ljudskim mjerilima da bi sebe doveo do stanja radosti ili potitenosti. Ne ograniava sebe u okvire koji mu se nameu iz okruenja, tradicije, trenutnih obiaja, trendova i sl. Trai ih kod Poznavaoca svega. Jer, i kako bi se blagodat tretirala uspjehom ako je prati nepokornost Allahu, nemogunost razlikovanja ispravnog od neispravnog, osor i grub karakter itd., a sve to predstavlja odsustvo Njegove milosti?! Nepromjenjiva vrijednost Uzvieni Allah je Poslaniku, alejhis-selam, pa i vjernicima objavio kazivanja o prijanjim poslanicima kako bi bili razgala u momentima
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Allahova milost ljudima dolazi u razliitim oblicima i teko ju je u cijelosti sagledati. Brojne su Allahove blagodati. Pogreno je posmatrati Allahovu milost kroz one nama ugodne stvari, postignua i uspjehe.

opadanja nade i optimizma, posmatranja stvari samo kroz vanjski izgled. Musaa, alejhis-selam, Allahova milost je pratila u rijeci dok je bio nemona beba, Junusa u utrobi ribe, Jusufa u mranom bunaru. Zatim, poslanik koji svojom kuranskom bigrafijom ne ostavlja ravnodunim onoga ko ui ili slua ajete o njemu je Ibrahim, alejhis-selam, koji Allahovu milost nalazi u ogromnoj vatri. Poslanika Muhammeda, alejhis-selam, je milost pratila dok je bio u peini sa Ebu Bekrom. Ova Allahova milost niti moe biti data niti uskraena od bilo koga. Jedino je Allah moe dati. To je jedna nepromjenjiva vrijednost, bez obzira na vrijeme, prostor, razliite faktore, ljude i stvari. Allah kae u ajetu kako tu vrijednost koju on da ama ba niko ne moe otkloniti, oduzeti niti smanjiti. To je snaga, jaina kojom Allah vjernika podupire, ojaava da dostojanstveno kroi kroz ovaj dunjaluki ivot i obogauje svoju knjigu dobrih djela. I to je istinski uspjeh, to je ostvarenje koje prate smiraj i ljepota, koji nije ovisan o vanjskim stvarima.

37

kane nevjerovatnom j manipulacip jom, koja j j j je bila svojstvena j crnogorskom klanu u Beogradu, koji je svojim potezima, p nastupom, p armom zavodio fanove, ali i neprijatelje. Slobodan Miloevic se rodio 20. avgusta 1941. godine u Poarevcu, kao drugi sin Svetozara i Stanislave (roene Koljeni) Miloevi. Miloevievi roditelji rodom su bili Crnogorci. Svetozar Miloevi bio je iz sela Uva kod Lijeve Rijeke, (mjesta na putu iz Kolaina prema Andrijevici), na sat hoda od eljeznike stanice Trebenica na pruzi Beograd-Bar. Do sela Uva se uvijek teko dolazilo, a posebno zimi kad se temperatura znala spustiti i do -25 stepeni. Neki lanovi porodice Miloevi istraivali su historiju porodice i ustanovili kako je Slobin otac, Ubili se otac Svetozar, majka Stanislava, Svetozar Miloevi izravni potoujak Milisav i tetka Darinka mak vasojevikog hajduka Miloa Markova Stankovia, kojeg 1735. godine, u svai graninih plemena, ubi neki Crnjavevi. Slobodanov djed Simeun Miloevi, bio je oficir crnogorske vojske. Svetozar Miloevi, otac Slobodana Miloevia, zavrio je bogosloviju u Cetinju, potom Teoloki fakultet u Beogradu. Iako je bio duboko religiozan ovjek, nije otiao u popove, nego je bio profesor ruskoga i srpskoga jezika. Bio je Neki lanovi porodice Autor: Avdo Huseinovi (bosnjaci.net) profesor u Bijelom Polju i Titovoj Mitrovici, potom se odMiloevi istraivali alkanski kasaselio u Srbiju, te ivio u pin Slobodan Tako su oba Poarevcu. Svetozar Misu historiju porodice Miloevi, bivi roditelja loevi nije bio komui ustanovili kako je predsjednik Srbije i SR Slobodana nist, pa je to i bio jedan Jugoslavije, nije imao Miloevia od razloga zbog kojih se Slobin otac, Svetozar puno sree u privatnom sami sebi razveo od svoje supruge Miloevi izravni potomak ivotu. Moda ba iz traoduzeli ivot, Stanislave. uma nataloenih tokom a ubio se Naime, Stanislava je vasojevikog hajduka traginih porodinih jo jedan bila iz ratnike i komulan njegove nistike porodice, te je Miloa Markova Stankovia, godina, iznikla je Miloevieva bezosjeajnost najblie cijeloga ivota zadrala kojeg 1735. godine, u svai i okrutnost, kako prema porodice, komunistika uvjerenja. njegov ujak, Neposredno nakon zavrgraninih plemena, ubi neki nesrpskom stanovnitvu na prostoru bive Jugoslageneral Milisav etka Drugog svjetskog Crnjavevi. vije, tako i prema svojim Koljeni, rata, Svetozar Miloepolitikim protivnicima, politi ki vi napustio je porodicu Slobodanov djed Simeun koji su ivotima platili komesar i vratio se u rodno selo neslaganje sa njegovom Devete Uva. Navodno su ga siMiloevi, bio je oficir politikom, koja je dovela crnogorske novi znali posjeivati u crnogorske vojske. Svetozar do raspada bive JugoslanarodnoUvau, ee Bora, nego vije i genocida nad Booslobodilake Slobodan. Jedno je vriMiloevi, otac Slobodana njacima. brigade. jeme predavao ruski na Miloevia, zavrio je Osim Slube dravTehnikoj koli u Titone bezbjednosti j Srbigradu, a potom je izvrio bogosloviju u Cetinju, je, po j p Slobinoj j p prolosamoubistvo. sti je j malo ko kopao. p Novinar sarajevskog potom Teoloki fakultet u Njegova j g prolost p i sudbina su kon- tabloida AS Krunoslav MaleniBeogradu tradiktorne, ali su isto tako prot- ca, prvi je 1991. godine istraio

Komentar polumjeseca

Suicidi u porodic porodicii

B

Slobodana Miloevia

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

38

priu o suicidima familije Slobodana Miloevia. Ta pria je u prvi mah doekana na no, a ovom novinaru se prijetilo i smru. Da se nije radilo samo o uestaloj novinskoj senzaciji, koja je napravljena da bi se novina prodala u to veem tirau, obistinilo se vrlo brzo jer je potvrda ovih navoda dola od crnogorskog pisca Jevrema Brkovia, koji je odlian poznavalac biograf ija srpskih zloinaca poniklih u crnogorskom kru. Slobin otac Svetozar, ubio se 3. avgusta 1962. godine pitoljem, navodno zbog toga jer je jedan njegov uenik, kojem je dao slabu ocjenu, poinio samoubistvo. Pucao je pitoljem u glavu, odjeven u svoje najbolje odijelo s manom. Slobodan Miloevi nije prisustvovao oevoj sahrani jer se na- Ranjena srca, lazio na kolskoj ekskur- s bolom u dui, dragom bratu i ziji u Rusiji. Na grobu ocu, profesoru Slobinog oca koji se naSvetozaru lazi u rodnom selu, neMiloeviu daleko od vikendice Slo(1907-1962) u binog brata po zloinima znak trajnog i genocidu Momira Bulasjeanja tovia, biveg prvog popodiu ovaj litiara Crne Gore, pie: spomenik Ranjena srca, s bolom u dui, dragom bratu i sestra Darinka ocu, profesoru Svetozaru i sinovi Miloeviu (1907-1962) Borislav i u znak trajnog sjeanja Slobodan. podiu ovaj spomenik sestra Darinka i sinovi Borislav i Slobodan. Dva sina podizala je svojom uiteljskom platom majka Stanislava. I Stanislava je 12 godina nakon svog supruga, digla ruku na sebe. Objesila se 1974. godine u Poarevcu. Tako su oba roditelja Slobodana Miloevia sami sebi oduzeli ivot, a ubio se jo jedan lan njegove najblie porodice, njegov ujak, general Milisav Koljeni, politiki komesar Devete crnogorske narodnooslobodilake brigade. Slobin ujak general Koljeni ubio se u Danilovgradu, samo dan nakon samoubistva Slobinog oca Svetozara, 4. avgusta 1962. godine. Ni Svetozarova sestra Darinka, Slobodanova tetka, nije imala sretan ivot. Naena je mrtva u kadi nakon to joj je mu poginuo, a djeca pomrla. Najvjerovatnije jo jedno samoubistvo. Slobodan Miloevi je kasnije dolazio u Poarevac obii majin grob, ali, zanimljivo, kuu gdje je proveo djetinjstvo nije posjeivao. Vrlo je zanimljiv podatak da

Grob Svetozara Miloevi u Uvau se Slobodan Miloevi, iako su mu otac i majka bili Crnogorci, osjeao Srbinom. ak i njegov brat Bora, koji je preminuo 28. januara 2013. godine i sahranjen pored oca u Uvau, izjanjavao se kao Crnogorac, pa je tako i napravio diplomatsku karijeru. U Titovoj Jugoslaviji su se funkcije dobivale i po republikom i nacionalnom kljuu. Bora Miloevi je otiao u diplomatiju. Kao crnogorski kadar dobio je mjesto veleposlanika u A liru. Radio je i kao savjetnik predsjednika Josipa Broza Tita, pratio ga na putovanja u inostranstvo i brinuo se za njegove govore. U rodnom selu Miloevia danas ivi svega nekoliko staraca, a povratak na ognjite pradjedova najavila je Slobina kerka Marija.

Zloinac u Den Haagu

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

39

Kutak za islamsku omladinu

Tuzla

Humanisti O Bukinje ponovo u akciji: Posjeta Domu penzionera u Tuzli

enici O Bukinje su sa pedagogicom Mirzetom Jahi, uiteljicom j Zahidom Mori, nastavnicom Marjaj nom Stevanovi, roditeljem Enesom iriem i Ismetom ef. Purdiem, vjerouiteljem, realizovali jo jednu humanitarnu posjetu, ovoga puta Domu penzionera u Tuzli. Srdano su primljeni od strane njihovog osoblja i korisnika Doma. Izveli su kratak kulturno-zabavni program. Menadment Doma predstavio nam je rune radove tienika koji e danas biti izloeni na prodajnoj izlobi, ispred trnog centra Omega u Tuzli. Takoer su dobili poziv da posjete njihovu poslijepodnevnu radionicu rukotvorina i umjetnosti, te je tom prilikom najaktivniji lan sekcije, nana Ajia, podijelila uenicama, vlastitom rukom uraene, ukrasne trakice za kosu. Druenje je trajalo uz uzajamno razumijevanje i prigodnu priu sa starijim osobama. Na izrazima njihovih lica osjetili smo sreu i zadovoljstvo. Tom prilikom poastili smo ih kolaima, sokom, voem i dugim poslasticama. Uenici su izrazili elju j da opet p p ponove ovu akciju, j a da su na iste sprep mni, nauili su ih njihovi nastavnici i ostali uposlenici O AKOS

Bukinje. Dokaz tome je i nedavna humanitarna posjeta Domu za djecu bez roditeljskog staranja, kada su posjetili odjel za bebe i uruili skromne poklone. Na alost, druenje sa bebama je izostalo zbog njihovog naruenog zdravstvenog stanja, ali su im preko vaspitaa poeljeli brz oporavak. I naim sugraanima starije starosne dobi, elimo puno dobrog zdravlja, te se iskreno nadamo ovakvim i slinim druenjima i ubudue.

Principi razumijevanja islama II

nedjelju, 17. februara 2013. godine, u organizaciji AKOS-a odran je seminar na temu Principi razumijevanja islama. Seminar je odran u klubu Mladih muslimana u Sarajevu, a trajao je od 9 do 15 sati. Prisustvovalo je preko 30 studenata i studentica. Predavai su bili eminentni alimi dr. Ahmed Adilovi, profesor i pomonik direktora Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku i hfz. Devad Hrvai, profesor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Cilj seminara jeste da se, u vrijeme svakojakih tumaenja islama i pretjerivanja, svejedno da li je to oteavanje ili prekomjerno poputanje, omladini ponudi

ispravno razumijevanje nae sveobuhvatne vjere, shodno principu umjerenosti i srednjeg puta (vesatija).

Foto kutak islamske omladine

Omladinsko udruenje Tempo: Graani Vogoe pokazali veliku zainteresiraost za predavanje muftije Muamera ef. Zukorlia o institucionalnom jedinstvu Bonjaka a koje je odrao na tribini 14. februara u Vogoi.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

40

Udruenje Svjetlo

Humanost na djelu
N
ae udruenje Svjetlo je 15.12.2012. godine u prohladnom zimskom danu, obilo nae povratnike na podruju istone Bosne i Podrinja i to u sljedeim mjestima: Vlasenici, Cerskoj, Miliima, Reevu, Bratuncu, Kuli kod Zvornika, Bratuncu i Potoarima kod SrebrenicE i tom prilikom uruilo 140 prehrambenih paketa,ija je teina po paketu iznosila oko 41 kg, a ukupno je podijeljeno preko 5,6 tona hrane u vrijednosti oko 10.000,00 KM. Cilj ove humanitarne akciji je da olakamo naim povratnicima da to lake prebrode financijsku krizu i predstojeu zimu. Nae udruenje u 2012. godini je na ovim podruju imalo 25 humanitarnih akcija, gdje smo naim najugroenijim povratnicima pomagali u novcu, hrani, obui, odjei, kolskom priboru za djecu, u nabavci sitne stoke, dovoenja vode pojedinim povratnicima i obezbjeenje hrane (sijena) za doniranu stoku za predstojeu zimu, s obzirom da je ove godine na ovom podruju bila velika sua. S obzirom da na ovom podruju ivi veliki broj naih povratnika koji nemaju nikakva zaposlenja, niti primanja a branili su ovu nau lijepu BiH, apelujemo na sve nae graane u BiH Vitez

koji imaju financijsku mogunost da se ukljue u humanitarne aktivnosti i pomognu naim ugroenim povratnicima u manjem bh. entititetu. Nae posjete i obilazak naih povratnika moete gledati na MTV Igman, pod nazivom Humanost na djelu ili na yotube udruenje svjetlo. Sve dodatne informacije moete dobiti na tel. 033/457-371,062 /912-536,062 /291-435, ili u prostorijama naeg udruenja.

Udruenje mladih SELAM Ahmii

druenje mladih SELAM Ahmii je osnovano 19. 10. 2010. godine s ciljem okupljanja i usmjeravanja omladine lokalne zajednice kojoj pripadaju, a i ire. U.M. SELAM je aktivno udruenje i njegov rad se zasniva na angamanu mladih u svim sferama ivota, bilo da se radi o obrazovnom, kulturnom, sportskom, edukacijskom radu ili zapoljavanju mladih. Osnovi ciljevi naeg udruenja jesu: podrka ueu mladih u drutvenim procesima; upoznavanje ire drutvene zajednice, institucija i medija, dravnih, entitetskih i lokalnih vlasti te internacionalnih institucija s poloajem mladih; podrka poboljanju uvjeta kolovanja mladih ljudi; unapreenje ekoloke svijesti i iniciranje i podrka ekolokih aktivnosti; unapreenje sportskog i kulturnog ivota mladih;

unapreenje znanja i aktivnosti mladih u domenu ljudskih i graanskih prava. U okviru Udruenja mladih SELAM Ahmii postoje i sekcije koje su stalno aktivne, meu njima je fitnes klub, gdje lanovi Udruenja aktivno treniraju, hor ilahija i kasida, te malonogometna ekipa.

Biha

Graani BiH prikupili pomo za sirijske izbjeglice

U
organizaciji Udruenja Solidarnost iz Bihaa i jo est udruenja iz Bosne i Hercegovine, prikupljena je humanitarna pomo za sirijske izbjeglice koje se nalaze u turskom gradu Hatayu. Akcija prikupljenja pomoi poela je 7. decembra, a ovih dana konvoj je stigao do sirijskih izbjeglica. Prikupili smo vie od 40 tona humanitarne pomoi, koja ide u dva lepera, te vie od 70.000 KM novanih sredstava. Dio sredstava od 25.000 KM proslijeen je turskoj humanitarnoj organizaciji (IHH), koja e u Turskoj kupiti humanitarnu pomo, kazala je Gorinjac, istakavi da je ovaj potez napravljen iz praktinih razloga, odnosno kako bi se utedjelo na trokovima prevoza. Ostatak novca utroen je za kupovinu pomoi u BiH, preteno brana i obue, kazala je Gorinjac, kao i za plaanje trokova prevoza. Graani cijele BiH bili su dio akcije, a Sarajevo, Zenica i Biha bili su centri za prikupljanje pomoi. U srijedu 20. februara nai humanitarci su nakon istovara kamiona dio pomoi ve podijelili. Naime, susreli su se sa sirijskim izbjeglicama smjetenim u kampu u Hatayu te sa sirijskim ranjenicima gdje su uz podjelu humanitarne pomoi razgovarali sa izbjeglicama te jedan dio vremena proveli i u mobilnoj bolnici gdje se na lijeenju nalaze sirijski ranjenici. Utisci su prejaki i nikoga nisu ostavili ravnnodunim jer svaka scena jako podsjea na golgotu bosanskog naroda koju je proao u proteklom ratu. Sljedeih dana nastavljena je podjela humanitarne pomoi i u drugim dijelovima kampa te susreti sa izbjeglicama.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

41

Drutvo
Drutvena mrea Facebook

Birokratija, uhljebljenje, lliini interes ........ ?

Pripremio: Sinanovi Fahrudin meu Bosancima i Hercegovcima sve je vie korisnika drutvene mree Facebook. Na razliite naine se koristi ova drutvena mrea. Neki su tu radi upoznavanja, neki radi razmjene iskustava i podataka, neki radi plasiranja obavjetenja, nekima je ovo dobra mogunost komuniciranja sa rodbinom i prijateljima, neki su tu radi mogunosti reklame, a neki jednostavno ele da sa drugima podijele svoja razmiljanja, svoje stavove i slino... U ovom broj donosimo izbor nekoliko zanimljivih statusa korisnika Facebooka.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

42

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

43

Zelena transferzala
Split

Regionalni susret islamske omladine

oetkom ovog mjeseca Medlis grada Splita bio je domain Regionalnog susreta islamske omladine. Na poziv imama, Vahid ef. Hadia, odazvali su se mladi iz Dubrovnika i Zadra sa svojim efendijama Rijad ef. Kamberom i amil ef. Baiem. Okupljanje je organizirano s namjerom upoznavanja i druenja mladih iz ova tri medlisa, ali i dogovora oko buduih susreta na kojima bi sudjelovala muslimanska omladina iz cijele Hrvatske. Glavni organizator i pokreta je mr.sc. Mirza ef. Mei, glavnim koordinator Ureda za davu i mlade pri Meihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj. On je stigao u grad pod Marjanom na dumu na kojoj je ujedno bio i hatib. Mirza efendija odrao je predavanje koje je bilo pouno

i zanimljivo, kako za omladinu tako i za odrasle. Predavanje je trajalo do jacije, a nakon klanjanja namaza odrao je jo jedno predavanje koje je bilo namijenjeno omladini. Na tom predavanju je iznio planove za budue susrete i okupljanja koji su nas razveselili te potaknuli da poboljamo i uvrstimo naa prijateljstva i da to bolje organiziramo druenja. Odlueno je da e se osnovati facebook grupa u koju e se ulaniti dubrovaka, zadarska i splitska omladina kako bi stalno bili u kontaktu i dogovarali se za budue organiziranje okupljanja. U prvom planu su naravno sklapanja prijateljstava te druenja i zabave u duhu islama. Predavanje je zavrilo ostavivi sve u uzbuenju i elji da nai ciljevi budu ostvareni.

Kosovo

Mahrama nije vjerska uniforma?! slamska zajednica Kosova (IZK) je potvrdila da mahrama I nije vjerska uniforma, ve je uobiajena odjea prema islamskim pravilima. Reakcije IZK je dola nakon izjave ministra
obrazovanja, Ram Buje, koji je rekao da e traiti od IZK da objasni pitanje mahrame, te je objasnio da na osnovu ovog tumaenja, kasnije e doi i do promjene Administrativnog uputstva za pitanje vjerske propagande u javnim kolama, koje se uzima kao pravna osnova za iskljuenje djevojaka koje nose mahrame iz nastavnog procesa. Islamska zajednica Kosova priprema slubeni odgovor, koji e biti poslan u Ministarstvo obrazovanja i drugim institucijama. Bajgora je pojasnio da je slian odgovor adresiran vie puta

na adrese svih institucija zemlje. Tokom intervjua u emisiji Interaktiv na KTV-u, ministar Ram Buja je rekao da ukoliko IZK slubeno procijeni da mahrama nije vjerska uniforma, onda Ministarstvo obrazovanja e promijeniti jedno Administrativno uputstvo, ostavljajui da promjena ukloni prepreke za djevojke koje nose mahrame koje prate nastavu u osnovnom i srednjem obrazovanju. Do sada je bilo sluajeva gdje su djevojke koje nose mahrame iskljuene iz procesa nastave, oslanjajui se na Administrativno uputstvo Ministarstva obrazovanja, na osnovu kojeg se zabranjuje vjerska propaganda i noenje vjerskih simbola u javnim kolama.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

44

Srbija

Otvara se prva prodavnica halal hrane u Srbiji

rva prodavnoca halal hrane u Srbiji trebalo bi da bude otvorena 27. februara u Bogradu, saoptila je Halala agencija Islamske zajednice Srbije Direktor sertifikacije Halal agencije Zaki Shaltaf rekao je da e u prodavnici, koja e biti smjetena preko puta Bajrakli p j damije j u Beogradu, g biti p prodavani mlijeko j i mleni proizvodi, ali i meso i preraevine od mesa. U Halal opu - uvari tradicije Peter, Kopaonik i Golija prodavae se mljeni i mesni p proizvodi koji j su sertifikovani od strane Halal agencije g j Srbije j u Beogradu po Halal standardu Srbije - 2009 (H-2009), kazao je Shaltaf. Kako je precizirao, svoje proizvode ponudie mljekara Zorni iz Tutina, mljekara Milkop iz Rake, mlekara Fas iz Sjenice, mljekara Sjenianka iz Sjenice, mljekara Ljin iz Novog Pazara i sjenika klanica Giljeva. Cijene proizvoda u halal opu bie formirane po aktuelnim trinim cijenama slinih proizvoda u klasinim prodavnicama, rekao je Shaltaf. U Halal agenciji Srbije smatraju da je domae halal trite neiskorieni potencijal i da ima mogunost da se razvije i predstavi meunarodnom tritu Slovenija

halal hrane koje je jedno od najbre rastuih i koje ima 1,8 milijardi kupaca. Otvaranje prve prodavnice halal hrane omogueno je potpisivanjem memoranduma o saradnji Vlada Srbije, Amerike organizacije za meunarodni razvoj j( (USAID) ) i Halal agencije g j Srbije j sa klasterom preduzea uvari tradicije - Peter, Kopaonik i Golija, poetkom decembra prole godine. Halal sertifikat se dodjeljuje proizvodima koji su nastali po pravilima koje potuju pripadnici islamske zajednice. Halal nain ishrane je svojstven islamu i predstavlja obavezu za muslimanske vjernike, a podrazumijeva poseban nain uzgoja i klanja stoke, kao i zabranu korienja pojedinih vrsta mesa, prije svega svinjskog, ali i alkohola, kao i pojedinih doadataka hrani. U Srbiji halal sertifikat ve posjeduju neki od velikih proizvoaa hrane poput Mlekare Subotica ili Dijamanta iz Zrenjanina.

Promoviran esti broj Ambera - glasila IZ-e u Sloveniji

petak, 15. februara, u prostorijama Islamske zajednice u Ljubljani, j j p predstavljen j j je esti broj j Ambera, internog glasila Islamske zajednice u Republici Sloveniji. esti broj Ambera au cijelosti posveen poslaniku Muhammedu, a.s. Stoga je organizirana promocija glasila u prostorijama Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Muftija dr. Nedad Grabus kao prvi urednik asopisa estitao je lanovima redakcije za njihovu spremnost da sudjeluju u ovom vanom projektu. Istakao je vanost odreenih rubrika u Amberu u kao to su portreti odreenih zaslunih ljudi koje predstavljamo. Po njegovom miljenju to su veoma skromni ljudi u kojima smo prepoznali spremnost da pomognu Islamskoj zajednici bez ikakvih prigovora i zahtjeva. Muftija Grabus smatra da e Amber biti jo bolji u budunosti. Na cilj je bio da dugorono razvijamo pripadnost ovoj Zajednici. Mi nismo brojani. Ne moemo pisati Crna Gora

samo na bosanskom, jer ivimo u Sloveniji gdje se govori slovenski jezik. Za nas je teko ekonomski izdrati raditi bilo koji projekat. Ovaj esti broj Ambera a je zaista lijep. Drago mi je da je Denis Leli ovo dizajnirao i da sada imamo kvalitetan asopis. Ako hoemo imati dobre tekstove i dobre autore, onda moramo osigurati odreena sredstva kako bismo imali kvalitetna etiri broja Ambera a godinje. Onda moemo biti prepoznati u sredini gdje ivimo. Ovaj Amber r treba da doe i do nae brae i sestara u Sandaku, Sarajevu, i Zagrebu. Amber r je zamiljen da bude kombinacija onog ta se radi u IZ i sa druge strane da afirmira nae odnose unutar Slovenije. Ovo to ste uradili je veliko. Vi moete slobodno pisati o odreenim pitanjima, jer niste optereeni nekim globalnim pitanjima. Vi ste ekipa i moete raditi ovakve projekte. Samo tako nastavite, zakljuio je muftija dr. Nedad Grabus. matematikih pojmova, razvoj govora, odlikuje se upoznavan njem maliana sa osnovnim uenjima i pravilima ponaanja islamskog bontona, kazala je vaspitaica Belmina Pilavac za crnogorske Vijesti. Glavni imam Odbora Islamske zajednice Enis Burdovi rekao je da je u perspektivi da se ideja realizuje u proirenom kapacitetu na jo nekoliko lokacija. To e biti ostvarivo infrastrukturnim jaanjem lokalnog Odbora Islamske zajednice. Sadanje obdanite potvruje da se radi o poduhvatu u koga vrijedi ulagati, jer pravilan odgoj, u duhu humanosti koju na potpun nain najbolje religija moe da prui, to je ono to najvie nedostaje modernom, sekularnom drutvu, kazao je glavni imam Burdovi.Burdovi je kazao da je obdanite otvoreno na osnovu sporazuma koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Islamskom zajednicom o mogunosti otvaranja takvih objekata ukoliko postoje adekvatni uslovi za tu namjenu.

Vaspitanje po Kuranu rvo islamsko obdanite u Bijelom Polju, koje je nedavno P poelo sa radom, funkcionie kao koncept takozvanog cjelodnevnog mekteba. Prostorije vakufske zgrade Odbora
Islamske zajednice kvalitetno su adaptirane i opremljene u ivim bojama, kako bi sasvim odgovarale malianima uzrasta od 3 do 5 godina. Tokom osmoasovnog dnevnog boravka, pored uenja kroz igru, asove uenja i fizikog vaspitanja, doruka, ruka i uine, spavanja u popodnevnim asovima, obdanite zadovoljava uslove da boravak maliana bude prijatan. Roditelji za mjesec dana boravka plaaju 40 eura, a ako alju dvoje djece onda 50 eura. Ono to ovo obdanite razlikuje od ostalih, jeste injenica da pored plana rada koji podrazumijeva upoznavanje okoline, poetnih

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

45

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ

U prve dvije g godine odine agresije na BiH Miloevi je da dao o

Karadievom reimu u RS-u dvije milijarde milijarde dolar dolara a
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Svjedoenja koja emo objaviti u nastavku su transkripti sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadanje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suenja Momilu Periiu
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo objavljivanjem transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadanje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suenja Momilu Periiu. Transkripte koje emo objavljivati u nastavku prenosimo sa stranice agencije Sense i Enovine. Sjednica Vrhovnog savjeta odrana 30.08.1994. SLOBODAN MILOEVI: Mi smo, ini mi se veoma uspeno, vodei jednu jedinstvenu politiku, postigli da zemlju sauvamo od rata, a da istovremeno pruimo maksimalnu pomo naem narodu preko Drine, da se stvori Republika Srpska, da se stvori Republika Srpska Krajina, da se uspostavi njihov normalan status u pregovarakom procesu i da se doe do konanog cilja, koji je u ovom trenutku ponuen da bude priznat i od strane meunarodne zajednice. To je Republika Srpska na polovini teritorije dosadanje Bosne i Hercegovine! Pominju se mogunosti nekog novog plana itd. Moe se upotrijebiti tu mnogo izraza: novi plan, isti plan, modaliteti itd. Ali, moje je vrsto uvjerenje - dajte da ga ovdje u raspravi zajedno provjerimo -da, apsolutno, ne postoji mogunost da meunarodna zajednica prihvati bilo kakvo rjeenje koje bi Republici Srpskoj dalo vie od polovine teritorije Bosne i Hercegovine! Postojee rjeenje koje nudi meunarodna zajednica, ak, i to dozvoljava, u uslovima razmjene na bazi prihvatanja Plana. Jer, nije nikakva tajna - bilo je sasvim konkretno rijei o mogunosti da se ustupanjem Vogoe i Ilijaa i, eventualno, Hadia kao dijelova Sarajeva od strane Republike Srpske, dobiju mnogo vee teritorije koje bi, ak, promijenile proporciju pola-pola. Jer, kao to je Lili vrlo tano rekao u svom intervjuu, prva teritorija koje bi elio Izetbegovi da se otarasi bila bi, na primjer, Ozren. Predsjednik Bulatovi ij ja, koji j smo s njima j razgovarali g nebrojeno puta u enevi i na drugim mjestima, znamo da je on, ak, u onoj prvoj podjeli, kada su mu nudili Ozren, odbio da, uopte, razgovara o tome, jer je smatrao da Ozren koji je sto posto srpski nema nikakvog mjesta u muslimanskoj dravi. Prema tome, mogunost nekih promjena postoji iskljuivo na bazi postojeeg Plana, poslije ega meunarodna zajednica, budui da je kao arbitar dola do prijedloga rjeenja pola-pola, ne bi imala interes da sprjeava bilo kakvu trampu. Naprotiv, kako su meni rekli vie puta, to ne samo da bi bilo dozvoljeno u razmjeni, nego bi ak bilo dobrodolo, jer onda i jedna i druga strana imaju mogunost da neto do ega joj je stalo zamijeni sa onom drugom stranom, pod uslovom da se i ona slae. A tu svi imaju jake adute - Srbima treba Ozren, Doboj, eventualno Derventa, eventualno jo neki dijelovi, koji bi se, po mojoj ocjeni, mogli veoma lako dobiti u pregovorima izmeu dvije strane i razmijeni za vitalne take koje trebaju Muslimanima zbog otvaranja pristupa prema Tuzli, prema Zenici, prema Mostaru; znai, Vogoa, Ilija i Hadii. Prema tome, takva mogunost je otvorena. Sa moralnog stanovita, mislim da ovde ne treba da se busamo u grudi ko je vei, a ko manji Srbin, i ko je profesionalni Srbin, naroito posljednjih ovih nekoliko godina, a takvih sada ima koliko god hoete. Pitanje je: da li srpskom narodu u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja jednu treinu stanovnitva, pripada vie od polovine
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

teritorije, i da li mislimo da e meunarodna zajednica prihvatiti nametnuto vojniko rjeenje da pripadne vie od polovine teritorije? I da li e ikad priznati tako vojniki ostvarene bilo ije i bilo kakve ciljeve? Zaista, mislim da smo u jednoj veoma kritinoj fazi, pod pritiskom itavog svijeta, izborili maksimum, o kojem mnogi nekad nisu ni sanjali: da imamo pred sobom ponudu meunarodne zajednice da legalizuje Republiku Srpsku na polovini teritorije. Do toga je dolo u odnosu snaga meu pet velikih sila, to mi veoma zapostavljamo kao sloeno pitanje. Vrlo malo stvari se u svijetu desi da se postigne konsenzus pet vodeih sila. Oni nisu homogeni subjekt koji sada pregovara sa Srbima, nego vrlo heterogen. Oni su postigli jedan svoj konsenzus koji nije antisrpski i nije, uopte, nepovoljan za srpski narod, jer mu nudi legalizaciju drave na polovini teritorije Bosne i Hercegovine, a on predstavlja treinu. Pogledajte kao praktini ljudi i cifre: milion stanovnika treba da dobije teritoriju od 25 hiljada kvadratnih kilometara; to je 40 stanovnika na kvadratni kilometar; to je gustina naseljenosti! Kada je Jugoslavija sva iskasapljena izala iz rata 1945. godine, sa stanovnitvom od svega petnaestak miliona, imala je 60 i neto stanovnika na kvadratni kilometar i spadala je u zemlje sa najmanjom gustinom naseljenosti u Evropi! Drava ima dva osnovna faktora: teritoriju i stanovnitvo. U ovom sluaju, teritorija je obilan faktor - 25 hiljada kvadratnih kilometara, to su dvije Crne Gore, a stanovnitvo oskudan faktor - milion stanovnika. Ide se s politikom da se satre i dovede u pitanje taj oskudan faktor, dovede u vea stradanja, da bi se navodno nekim pritiskom, eventualno, dobila vea teritorija od one koja je i ovako velika za jedno racionalno naseljavanje i koja i ovako, kada bi bila jo vea, predstavlja jo vei problem kako je pokriti, kako je naseliti, jer se otvara pitanje da bi se i ona izgubila bez zrna baruta naseljavanjem drugih, u nedostatku svog sopstvenog stanovnitva za odreeni broj godina

46

kada nema govora da te granice budu vrste; jer, nijedna granica u Evropi vie nije nepremostiva za normalno kretanje stanovnitva, za naseljavanje, za trite protok robe, kapitala, ljudi itd., i gde se apsolutno ne dovodi u neku realnu vezu mogunost da ona ostane netaknuta sa stanovita mogueg naseljavanja, demografske ekspanzije itd. Prema tome, jedna zdrava nacionalna politika o tome mora da vodi rauna. Nama je ponueno da nam se, praktino, povea teritorija za jednu etvrtinu, jer je 102 hiljade kvadratnih kilometara teritorija Jugoslavije, a da se stanovnitvo povea za jednu desetinu! I da se to legalizuje! I da se, ak, odmah obezbijedi konfederacija. Meni je to Kozirjev vrlo jasno rekao, i to je bilo poznato rukovodstvu u Republici Srpskoj - da time stiemo pravo legalne odbrane tih granica. Dakle, gubi se mogui sindrom Iraka, da se nelegalno ulazi na teritoriju, pa zbog toga trpe udari. Dakle, stiemo pravo legalne odbrane tih granica i istovremeno, nudi se i vojni savez sa Rusijom, to bi obezbijedilo i vojnu opremu i druga sredstva i omoguilo sigurnu i stabilnu odbranu teritorije, izgradnje jedinstvene vojske koja predstavlja najjai vojni faktor na Balkanu itd. Troilo se dok se imalo MOMIR BULATOVI: Molim da Generaltab, zajedno sa svim svojim strunim slubama i u saradnji sa Saveznom vladom, uvai injenicu da ne postoji kasa iz koje je mogue uzeti ak i onih 30 miliona koje smo proli

put ovdje naelno odobrili kao sredstva; da jednostavno imamo u vidu injenicu da je sada borba za preivljavanje. Konano, taj ekonomski faktor je bio jedan od odluujuih faktora u naem procenjivanju daljih postupaka, mjera i injenja. Dok smo imali one dvije milijarde dolara koje su utroene u Bosni i Hercegovini, zaista nismo raspravljali o 200 i neto miliona dinara ili maraka koji su ovdje, ali molim da uvaimo da ne treba jedni drugima da prebacujemo j lopticu. p MOMIR BULATOVI: Princip je jednostavan: ukida se 30. kadrovski centar. Mi smo ga onda formirali da bismo pomogli borbu srpskog naroda u bivoj Bosni i Hercegovini. Sada kada politiki cijenimo da ta borba ne moe da doprinese nego samo da teti ostvarivanju politikih ciljeva, mi ne moemo uraditi drugo nego da ukinemo 30. kadrovski centar. To ukidanje proizvodi posljedice. Ne analiziramo sada ove posljedice na vojnom planu, nego na socijalnom planu i planu materijalno-finansijskih h izdataka. Mi moemo da kaemo: da se iznae mogunost da se obezbijedi socijalna sigurnost i stabilnost tim porodicama. p SLOBODAN MILOEVI: Jo ti je Mladi rekao da ti otme ako ne da!? Nemojte, ljudi, vie o tome da razgovaramo na ta to lii? Duan si
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Princip je jednostavan: ukida se 30. kadrovski centar. Mi smo ga onda formirali da bismo pomogli borbu srpskog naroda u bivoj Bosni i Hercegovini. Sada kada politiki cijenimo da ta borba ne moe da doprinese nego samo da teti ostvarivanju politikih ciljeva, mi ne moemo uraditi drugo nego da ukinemo 30. kadrovski centar. To ukidanje proizvodi posljedice.

mu to nisi prihvatio da ovu zemlju uvue u rat, zbog toga to je njima malo pola Bosne i Hercegovine, jer treba da dobiju vie od pola Bosne i Hercegovine!? To je moralno, do te mjere izvitopereno, da ja, zaista, ne znam gdje su granice? Prvo su traili da uemo u rat, a onda su odbili da nam pomognu da skinemo sankcije, nego da nam zavedu i tree sankcije - da uemo u rat, zbog toga to im je malo pola Bosne i Hercegovine, i to raunaju da e da dobiju moda jo jedan posto teritorije!? Takvu bezobzirnost, takvu bezobzirnu sebinost, ja ni kod koga nisam video! Poslije toliko laganja i svega toga, ja se udim stvarno da na oi neko moe da ti izae. Ispada kao da su oni nas pomagali tri godine, a ne mi njih! MOMIR BULATOVI: Stalno priaju da ratuju umjesto nas! Mi oigledno ne moemo da dodijelimo sredstva porodicama, za to nema nikakvog osnova; ak se ne zna da li neko ima porodicu ili nema porodicu? Prvo, penzije nismo ukinuli, jer su one steena prava. Traim formalni modalitet: znai, ukida se 30. centar. Svi koji su do sada bili u 30. kadrovskom centru, do eventualnog rasporeda na novu dunost, primaju prosjeni lini dohodak iz prethodnog mjeseca. To T moe da bude naa odluka.

47

Reportae
Put u Luksor i Asuan

Najvei svjetski otvoren tvorenii muzej

U slobodno vrijeme, nas petero bosanskih studenata smo posjetili dvije najstarije luksorske damije damiju Ahmeda Nedma, gdje smo klanjali jaciju, te znatno stariju damiju Ebu Haddada, napravljenu na vrhu hrama Luksora, gdje smo klanjali samo tehijjetul-mesdid. Treba naglasiti da je u doba pravljenja Ebu Haddadeve damije (X stoljee) veina hrama bila zatrpana, tako da su damijski stubovi, na kojima se jo vide egipatski hijeroglifi, ustvari vrhovi hramskih pilona
Pie: Jusuf Dafi 15-16. 2.2013., Kairo odei se kuranskom krilaticom Putujte po zemlji, kojom Uzvieni savjetuje ljudima da putuju po zemlji, kako bi se uvjerili u istinitost Njegovog stvaranja, te kako bi izvukli pouku uei na grekama propalih civilizacija, grupa naih studenata, njih sedam, je bila na ekskurziji u Luksoru i Asuanu u Gornjem Egiptu. Tradicionali organizator ekskurzije bio je Klub stranih studenata, pri egipatskom Ministarstvu visokog obrazovanja, koji uglavnom okuplja strane studente na sljedeim kairskim univerzitetima: El-Azharu, Kairskom i Ajn emsu. Glavninu trokova je snosilo Ministarstvo, dok su studenti bili duni da plate simbolinih 70 eura. Inae, slini aranmani u organizaciji turistikih agencija iz ex Jugoslavije iznose 1.600-2.500 KM. Prema naim saznanjima, ovogodinja ekskurzija e ostai upamena po rekordnom broju bosanskih studenata. U naoj grupi, koju je inilo 50 osoba, su se nalazili i studenti iz sljedeih zemalja: Indonezija, Vijetnam, Sirija, Maroko, Turska. Jusuf Dafi sa krokodilom u nubijskom selu ostatak njegov sin Ramzes II. Koliko je ova dvorana znaajna i slavonosna, govori injenica da je veliki broj kasnijih faraona, pokuao prigrabiti sebi zaslugu za gradnju ove dvorane, stavivi svoja imena na dvorjanske pilone. Nakon propasti egipatske religije, ovaj hram je snala sudbina Graevine raskoa i slave ostalih hramova pao je u zaborav. U bizantsko doba, Na ekskurziju smo krekada su hriani poruinuli vozom 29. januara li veinu hramova i spalili 00.20 h, da bismo u LukAleksandrijsku biblioteku, sor, 725 km juno do Kaira, Prilikom poteen je te kobi, poto je sa oko 500.000 dua, doli obilaska bio pretvoren u crkvu. Iako oko 15.30. Malo koji grad nubijskih sela, su dolaskom islama egipatu svijetu se moe pohvaliti posjetili smo ski hramovi zapostavljeni, 5.200-godinjom bogatom tzv. Krokodilsku ipak je islamska poruka historijom kao to to moe kuu. Tu su mira i tolerancije sprijeila Luksor. On je zasluio svoj se najhrabriji njihovo daljnje unitavanje. nadimak Najvei svjetski slikali drei Nije iskljuena mogunost otvoreni muzej, zahvaljukrokodila da je Musa, a.s., imao dijajui ostacima staroegipatske u rukama! loge sa faraonom i u ovom Tebe, naroito hramovima Slikanje s hramu. Karnak i Luksor, smjetekrokodilom se Hram Luksor je ponim u urbanoj zoni. Donaplauje 10 sveen Mut. Star je skoro tine hramove smo posjetili eura mi smo 4.000 godina, zapoet u odmah po dolasku u ranim proli dabe. doba Srednjeg carstva, zaveernjim satima. vren u IV stoljee p.n.e. U Karnak je, nakon pirarimsko doba je ukljuen u mida u Gizi, najposjeeniji tvravu da bi u bizantskom turistiki lokalitet Egipta, razdoblju u njemu izgraea predstavlja najvei antiki vjerski ne ak etiri crkve. Upravo dio koji je kompleks, povrine 6 h. Posveen je pretvoren u crkve je i najbolje ouvan, Amonu. Karnak predstavlja rijetku budui da je sloj maltera pritom nanereligioznu graevinsku cjelinu koja en na zidove djelovao kao zatitni sloj je graena kontinuirano skoro 3.000 za egipatske reljefe. Vrijedi istai i dvigodina - od osnivanja Tebe do IV sto- je statue Ramzesa II u stojeem stavu ljea p.n.e. Moda najgrandiozniji dio koje se nalaze sa strana hramskih kahrama predstavlja velika hipostilska pija. Na postolju lijeve statue prikazadvorana, povrine 5.000 m 2, sa 134 ni su negroidni narodi koje je Ramzes stuba u 16 redova, visine i do 24 m. II pokorio u Africi, dok su na postolju Veinu dvorane je izgradio Seti I, a desne predstavljeni mongoloidni na22. februar - 11. rebiu-l-ahir

48

Starac Ramadan u Radionici alabastera

rodi koje je pokorio u Aziji. Jo uvijek predstavlja misteriju - o kojim pripadnicima ute rase se tu radi, kad je poznato da se Egipat nikad nije prostirao dalje od Sirije u Aziji? Sutradan, 30. januara, imali smo priliku posjetiti glavne historijske lokalitete stare Tebe, na zapadnoj obali Nila. Prvo mjesto koje smo posjetili bila je Dolina kraljeva, nakon piramida najea asocijacija na Stari Egipat. Smjetena u tekopristupanoj dolini ukljetenoj izmeu brda. Posljednje poivalite 20-ak faraona Novog carstva. Ukupan broj grobnica je 68, od kojih je najvea grobnica br. 5 sa preko 130 prostorija. Veina grobnica je opljakana jo za vrijeme antike, dok su se ostatka doepali raznorazni bjelosvjetski arlatani (na Zapadu nazvani arheolozima), sem Tutankamonove grobnice, te nedavno otkrivene tri grobnice. Dolina kraljeva je u grko-rimsko doba bila turistika atrakcija, o emu i svjedoi preko 2. 000 antikih grafita na razliitim jezicima. Neke grobnice su koritene i kao monake elije. Od 18 grobnica koliko je dostupno javnosti imali smo priliku da organizovano posjetimo grobnice Ramzesa IV, Ramzesa VII i Merenptaha. Grobnice Ramzesa IV i VII doimaju se kao sobice u poreenju sa ogromnom grobnicom Merenptaha u koju se ulazi stepenicima dugim 160 m u dubinu. U grobnici Ramzesa VII moe se vidjeti odreeni broj koptskih grafita, to upuuje da je grobnica sluila kao sklonite mo-

Meu uesnicima u demonstraciji, zapao mi je za oko starac po imenu Ramadan s kojim smo malo proaskali. Ovaj vremeni starac je nekada ivio u blizini, ali je bio primoran da se preseli radi arheolokih iskopavanja.

Ebu Simbel, vei hram zanja, klesanja i obraivanja kamena. Pored opinga runih izraevina od tradicionalnog egipatskog kamenja, imali smo priliku i pogledati uivo demonstraciju egipatskog kamenoretva. Meu uesnicima u demonstraciji, zapao mi je za oko starac po imenu Ramadan s kojim smo malo proaskali. Ovaj vremeni starac je nekada ivio u blizini, ali je bio primoran da se preseli radi arheolokih iskopavanja. Kao odtetu dobio je drugi dom, te posao u Radionici. Obili smo i posmrtni hram Ramzesa III koji se nalazi u kraju zvanom Medinet Habu. Ramzes III je posljednji veliki faraon, pripadnik XX dinastije. Hram je dobro ouvan, uglavnom zbog fakta da je crkva bila smjetena u njemu. On je i ivi svjedok koliko je trajna egipatska umjetnost. Boje na stropu, te drugim zidovima koji nisu bili izloeni izravnoj sunevoj svjetlosti, nisu nimalo izblijedile, iako je prolo vie od 3.100 godina. Ono im se hram jo istie su reljefi duboko uklesani u kamenje zidova, i po nekoliko cm, kako bi se sprijeilo da kasniji faraoni pokuaju da sebi prisvoje zdanje ili uspjehe prikazane na njemu. Zadnja destinacija na zapadnoj obali Nila bili su tzv. Memnonovi kolosi. To su ustvari dva velika kipa visine 18 m, koja depiktiraju Amenhotepa III. Znatno su oteeni u katastrofalnom egipatskom zemljotresu p.n.e. Ova dva kipa su uvala ulaz u posmrtni hram Amenhotepa III koji je svojevremeno bio najvei egipatski hram (3,5 h). Hram nije sauvan; to zbog krae kasnijih faraona, to zbog poplava Nila. U slobodno vrijeme, nas petero bosanskih studenata smo posjetili dvije najstarije luksorske damije

naha. Tutankamon je bio jedan od najbeznaajnijih faraona, usmren u 19-oj godini u 9 godini vladavine. Sahranjen je na brzinu, u maloj, skoro neprimetnoj, nefaraonskoj grobnici. Zanimljivo je kako je upravo injenica da je sahranjen u takvoj grobnici, beznaajnom Tutankamonu, danas dala titulu najpoznatijeg faraona. Njegovu grobnicu je posjetilo dvoje Bonjaka, ukupno tri lana grupe. Izgleda da emo biti meu posljednjim bonjakim turistima koji su je posjetili, budui da se ove godine grobnica zatvara za turiste. Drugo mjesto je bio posmrtni hram Hatepsut, smjeten nedaleko od Doline kraljeva u mjesto zvanom Ed-Dejr el-bahrijj, kompleksu posmrtnih hramova i grobnica. Hatepsut je bila kraljica, odnosno faraon Egipta XVIII dinastije, koja je samostalno vladala ak 21 godinu. Iako su kasniji faraoni znatno otetili zdanje, elei zanijekati veliinu njene vladavine, zdanje i danas ima znaajne reljefe koje prikazuju njenu poznatu ekspediciju u Punt, te uope njenu ivotnu priu. Zanimljivo je spomenuti da se Hatepsut tokom kraljevanja Egiptom oblaila kao mukarac, te time, u ali reeno, spada meu prve tranvestite koje je historija zabiljeila. Tehijjetu-l-mesdid na vrhu Luksora Zatim smo posjetili Radionicu alabastera, poznatu zanatskokamenorezaku radnju na periferiji Luksora, koja spada u rijetke koje i danas gaje 5.000-godinju egipatsku tradiciju re22. februar - 11. rebiu-l-ahir

49

Hram na ostrvu File 1

Bosanski studenti pored obale Nila u Asuanu

damiju Ahmeda Nedma, gdje smo klanjali jaciju, te znatno stariju damiju Ebu Haddada, napravljenu na vrhu hrama Luksora, gdje smo klanjali samo tehijjetu-lmesdid. Treba naglasiti da je u doba pravljenja Ebu Haddadeve damije (X stoljee) veina hrama bila zatrpana, tako da su damijski stubovi, na kojima se jo vide egipatski hijeroglifi, ustvari vrhovi hramskih pilona. Naalost, moda smo mi prvi Bonjaci koji su klanjali u ovim damijama, barem u novije doba, budui da nijedno turistiko putovanje ne ukljuuje njihov obilazak, a ni mali broj bh. studenata koji su prije nas posjetili Luksor nisu bili u njima. U Ebu Haddadovoj damiji imao sam ast da se upoznam sa njenim imamom ejhom Devdom i njegovim ahbabom Nasirom Tajjibom. Bili su oduevljeni da se upoznaju sa jednim muslimanom koji dolazi iz tako daleke, ali bratske zemlje kao to je Bosna. Sljedeeg dana, 31. januara napustili smo Luksor i zaputili se prema Asuanu. Skoro itav dan smo proveli u putu, poto smo pritom svratili do ptolomejskih hramova u Idfuu i Kom Ombu. U Idfuu, gradu sa oko 60.000 stanovnika, posjetili smo hram posveen Horusu i njegovoj eni Hathor, graen izmeu 237. i 50-ih p.n.e. Radi se o najouvanijem staroegipatskom hramu, te najveem posveenom Horusu. Dodue, ni on nije izmakao vatri netrepeljivosti i fanatizma koja

U poslijepodnevnim satima stigli u Asuan, grad na krajnjem jugu Egipta, udaljen od Kaira 925 km, sa oko 300 000 stanovnika. Grad Asuan, star oko 5200 godina, veim djelom svoje historije bio je grad na granici izmeu Starog Egipta i Nubije

je bila zahvatila ranohrianski svijet: strop, nekada ukraen bogatim motivima, zaaen je vatrom, dok je veina likova uklesanih u zidove unitena; jedino su dijelovi zida koji su bili pod pijeskom i muljem ostali netaknuti. I ovom hramu imamo ranohriansku crkvu. Zanimljivo je jo spomenuti podatak da je Kleopatra, posljednji faraon Egipta, prikazana na reljefima hrama. Juno od Edfua nalazi se Kom Ombo, dom 70.000 stanovnika, ali i lokalitet jedinog egipatskog duplog hrama, posveenog Sobeku i Horusu. Hram je pretrpio velika oteenja, uglavnom od poplava Nila, zemljotresa, ali i hrianske ruke. No, upravo zahvaljujui injenici da je bio pretvoren u crkvu, opstao je do dolaska islama. Od preostalih reljefa posebnu panju privlai reljef koji prikazuje egipatski kalendar, te reljef na kome su predstavljeni hirurki instrumenti. Pred kraj ove posjete, probali smo da pijuemo eernu trsku, koju smo nabavili od lokalnih prodavaa. Za prvi put nismo bili ni tako loi, iako nismo ba imali uvjebane zube ko Egipani! U poslijepodnevnim satima stigli u Asuan, grad na krajnjem jugu Egipta, udaljen od Kaira 925 km, sa oko 300.000 stanovnika. Grad Asuan, star oko 5.200 godina, veim dijelom svoje historije bio je grad na granici izmeu Starog Egipta i Nubije. Poznat je bio po svojim kamenoloma ije se kamenje koristilo za razne graditeljske poduhvate.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Hram na ostrvu File 2 Naveer, otili smo u obilazak Asuana. etali smo korniem (kejom), te poznatim asuanskom pijacom Suk e-eria. Kau da je ovaj asuanski najarmantiji suk u Egiptu. ini mi se da nisu pogrijeili ljubazni, nenapadni prodavci, veliki izbor zaina, povra, voa, suvenira, odjee, obue... Tu no emo pamtiti i po jo jednom interesantnom dogaaju. Naime, ispostavilo se da je muterija u taksiju, jedan Asuanac koji se vozio s naim Bonjama, u tazbinskoj vezi sa Bosnom njegova kerka ivi u Sarajevu i udata je za jednog Bonjaka ili njegovim rjenikom: Moja ki je iz Sarajeva. Na svoje insistiranje platio je taksi naim studentima. Sutra u 4.00, 1. januara, zaputili smo se jugozapadno u turistikom konvoju prema uvenom Ebu Simbelu. Pred nama je bilo 300 km skoro same pustinje i 4 sata vonje. Remek djelo staroegipatske kulture Ebu Simbel je ustvari ime naselja u blizini koga se nalaze dva hrama, uklesana u stijenje. Te hramove je izgradio Ramzes II iz vie razloga: posljednja uspomena na njega i njegovu enu Nefertari, da proslavi navodnu pobjedu u uvenoj bitki kod Kadee (1274. p.n.e.), te da zastrai susjedne Nubijce. Vei hram je posveen Ramzesu i boanstvima Ptah, Ra i Amon, dok je manji posveen Nefertari i Hator. Jedna zanimljivost statue kraljice Nefertati i Ramzesa ispred manjeg hrama su iste veliine, to je jedini takav primjer u staroegipatskoj povijesti. Obino je statua kraljice bila u visini koljena kraljeve

50

Primjer vandalizma hriana, Idfu statue. Postoje dva objanjenja zato je Ramzes napravio statuu svoje kraljice u veliini poput svoje: ili je htio time da pokae veliinu ljubav prema Nefertari ili je htio time da uzdigne Nefertati na mjesto vladara Egipta, a sebe na mjesto boga. Moe biti da su oba objanjenja tana. Ebu Simbel je zasluio nadimak Remek-djelo staroegipatske arhitekture, poglavito zbog fakta da svakog 22. februara i 22. oktobra, kada je inae Ramzes II krunisan i roen, sunce osvjetljava tri od etiri najudaljenija kipa u veem hramu. Jedino Ptah, boanstvo tame, ostaje neosvijetljen. Tanije, prije premjetanja hrama, ovaj solarni fenomen se dogaao dan ranije. Zbog prijetnje da budu potopljeni novonastalim Nasirovim jezerom, hramovi su, zajedno sa stijenjem, pod nadzorom UNESCO-a, a pod rukovodstvom egipatskih naunika, od 1974. do 1978. isjeeni na blokove i prebaeni uzbrdo 200 m, 65 m visoije. Bio je to jedan od najveih poduhvata arheolokog ininjerstva ikada. Nakon pustinje, kao prijatno osvjeenje je prijala posjeta Asuanskim botanikim baama. Bae su smjetene na Kienerovom ostrvu, meu narodom Deziretu-n-Nebatat (Ostrvo biljaka). Ima povrinu od 6,8 h. Velika Britanija ga je 1899. poklonila lordu Kieneru (Kitchener) kao nagradu za ruenje sudanske mehdijske drave. Lord je ostrvo pretvorio u botaniku bau. Eventualno, pripalo je egipatskoj vladi. Na njemu se moe vidjeti raznovrsno i rijetko drvee tropskog i suptopskog pojasa. Dakle, na nau alost, nema nijedno drvo s naih prostora.

Jusuf Dafi, ejh Devd i njegov ahbab Nasir Tajjib Na kraju dana, posjetili smo nubijska sela smjetena na ostrvu Elefantina (juno do Asuana), u kojima prema tvrdnji samih seljana ivi 4. 000 Nubijaca. Nubijci su starosjedioci doline Nila izmeu I i VI katarakte. Nubijci i Egipani imaju isprepletanu historiju koja vodi unazad do samog osnivanja Egipta. Danas, nakon 5.200 godina mijeanja sa Egipanima (kasnije Arapima), ne treba da udi da ih ima samo 1.500.000 u Sudanu i 400. 000 u Egiptu, uglavnom u velikim gradovima. Prilikom obilaska nubijskih sela, posjetili smo tzv. Krokodilsku kuu. Tu su se najhrabriji slikali drei krokodila u rukama! Slikanje s krokodilom se naplauje 10 eura mi smo proli dabe. Domaini nisu zaboravili da nas poaste i ajem. Tokom ove posjete upoznao sam se sa Muhammedom Ahmedom i njegovim sestriem mladim Ahmedom koji se bave prodajom zaina turistima. Uglavnom smo priali na temu nubijskog jezika. Moji sagovornici su s ponosom priali o viejezinosti njihovog mjesta, te injenici da je i mlaa populacija fluentna u maternjem jeziku. Zadnjeg dana naeg obilaska, 2. januara, posjetili smo Visoku asuansku branu, zatim hram na ostrvu File, te Nezavreni obelisk u Asuanu, koji da je dovren bio bi najvei obelisk ikada izgraen sa 42 m visine i 1.200 t teine. Visoka asuanska brana, predstavlja jedno od najveih remek-djela moderne arhitekture. Izgraena je u periodu izmeu 1960. i 1970. s ciljem regulisanja protoka Nila, te s namjerom obezbjeivanja velikog rezeorvara
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

vode za navodnjavanje. Brana je duga 3.830 m. U nju je utroeno 43 miliona m3 materijala. Izgraena je uz pomo sovjetskog kredita, o emu svjedoi oblinji spomenik Sovjesko-egipatskog prijateljstva. Vjetako jezero nastalo zbog brane, u Egiptu poznato kao Nasirovo jezero, u Sudanu kao Nubijsko jezero, ima povrinu od 5.250 km2, te zapreminu 132 km3. Zbog nastanka jezera 120.000 ljudi, uglavnom Nubijaca, je preseljeno. File (gr. Philae) je ostrvo u blizini Velike asuanske brane na kojem je smjeten ptolomejski hram posveen Izis, najznaajniji egipatski hram u ptolomejsko-rimskom dobu. Poet je u IV stoljeu p.n.e., graen za vrijeme Ptolomeja, a dovren u rimsko doba. Bio je posljednji aktivni egipatski hram - zatvoren je tek 535. godine. Po zatvaranju, pretvoren je u crkvu, o emu svjedoe i pronaeni oltari, rtvenici i uklesani krievi. Veliki broj zidnih motiva je uniten. Ostavljeni su samo oni reljefi koji prikazuju Izis i njenog sina Ozirisa. Njihova pria je slina hrianskoj verziji prie o djevici Mariji i Isusu, te se time savreno uklapala u ranohriansku misionarsku propagandu. Danas se hram ne nalazi na File, ve na 300 m daljem ostrvu Agilkija, na koji je prebaen nakon gradnje Asuanske brane. Time je zavrena naa ekskurzija. Vozom iz Asuana u 16.00 smo se zaputili nazad u Kairo. U Kairo smo stigli u 9 ujutru. Tako smo se vratili s mirnog, istog juga u buku, vrevu i zagaenost metropole Egipta. Bilo je lijepo dok je trajalo, posjetili smo nova mjesta, bogatiji za nova znanja i poznanstva... No, studentske obaveze zovu!

51

Islamnet
Iran

svinja u 185 proizvoda Islamska ulema poziva Irance da Jedna roizvodnja i promet halal proizvoda sprijee fitnu meu muslimanima P u svijetu je u stalnom porastu. Iako danas sve vei broj muslimana trai halal i odustanu od snimanja filma u hranu, istina je da muslimani konzumiraju hranu i koriste druge proizvode za koje kojem namjeravaju prikazati lik misle da su halal a oni su puni zabranjenih sastojaka, odnosno takva hrana i proizvoposlanika Muhameda di su haram. Naalost, najvei proizvoai halal hrane danas su zapadne zemlje.
U Holandiji, Americi, Kanadi i drugim zemljama proizvodi se preko 80% halal proizvoda. Jasno je da muslimani nemaju kontrole nad tom proizvodnjom. Zadnjih mjeseci otkriveno je vie sluajeva gdje je svinjetina podvaljivana pod halal hranu. Osim navedenog problema, predstavljamo nekoliko zanimljivih detalja istraivanja holandske umjetnice Christien Meindertsma, koja je tri godina tragala u koje proizvode se stavljaju svinjski sastojci. Christien Meindertsma je objavila knjigu katalog proizvoda sa svinjskim sastojcima. Nedavno je odrala predavanje na tu temu. U Holandiji, odakle dolazim, vi zapravo nikada ne vidite svinju, to je zaista udno jer, na populaciju od 16 miliona ljudi, imamo 12 miliona svinja. I naravno, Holanani ne mogu da pojedu sve te svinje. Pojedu moda jednu treinu, a ostalo se izvozi svakakvim zemljama u Europi i ostatku svijeta. Mnogo ide u Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemaku. Provela sam oko tri godine u istraivanju. Pratila sam tu jednu svinju sa brojem 05049 sve do samog kraja i do proizvoda koji su od nje pravljeni. Ono to me je iznenadilo je to da farmeri nisu imali pojma ta se pravi od njihovih svinja, ali potroai to smo mi takoer nisu imali pojma da se svinje nalaze u svim tim proizvodima. Od svinje se koristi koa, kosti, meso, unutranji organi, krv, mast i ostalo. Ukupno, tu ima 103,7 kilograma. I da bih vam pokazala koliko esto se ustvari sreete sa dijelom ove svinje obinim danima, elim da vam pokaem neke slike iz knjige. Vjerovatno poinjete dan tuiranjem. Dakle, u sapunu se, kao uvriva, koriste masne kiseline, napravljene od kljuajue masti svinjskih kostiju, ali i da bi mu dale efekat sjaja. Onda, ako pogledate po kupatilu vidite jo mnogo proizvoda kao to je ampon, balzam, krema protiv bora, losion za tijelo, ali i pasta za zube. Znai, prije doruka ste se ve mnogo puta sreli sa svinjom. Zatim, za dorukom, dlake od svinje koju sam ja pratila ili proteini iz svinjske dlake se koriste za poboljanje tijesta. Pa, tako proizvoa kae: to poboljava. Znate, naravno. U niskokalorinom margarinu, ustvari u mnogim niskokalorinim proi-

Holandija

ran e uskoro poeti snimanje igranog filma o poslaniku Muhamedu i njegovim ashabima. Film e se zvati Muhammad (S) i imat e tri dijela. Prvi dio filma obradit e djetinjstvo Poslanika, a.s., drugi dio poetak objave islama i trei dio vrijeme poslije objave islama, odnosno irenje islama. Posebnost iranskog pristupa snimanju najavljenog igranog filma je najava da e biti prikazan lik Muhameda, a.s., tj. da e po prvi put u historiji jedan glumac glumiti poslanika Muhammeda. Sama najava snimanja ovakvog filma ve je izazvala reakcije u islamskom svijetu. Prvi su reagirali iz Meunarodne organizacije islamskih uenjaka koji su naglasili da Teheran mora zaustaviti jedan ovakav nerazuman pokuaj skrnavljenja lika i djela poslanika Muhameda. I ulema Univerziteta Al Azhar je pozvala Iran da sprijei snimanje ovog filma, pozivajui ih da sprijee fitnu koja bi se sigurno desila ako se film snimi. Muslimanski alimi su saglasni da je prikazivanje lika poslanika Muhammeda, a.s., zabranjeno. Prikazivanje lika poslanika Muhammeda je zabranjeno u bilo kojoj formi, izjavili su alimi sa Al Azhara. Osim prikazivanja lika poslanika Muhameda, islamski alimi su zabrinuti i zbog izgledne vjerovatnoe da e Iranci u najavljenom filmu prikazati svoju verziju ivota i djela Muhameda a.s, te njegovih ashaba. Nije iskljuena ni mogunost da e biti vrijeanja pojedinih ashaba poslanika Muhameda.

zvodima, kada izvadite mast, zapravo odstranjujete ukus i teksturu. Onda oni tu stavljaju elatin da bi povratili teksturu. Pa, kad krenete na posao, ispod puta ili zgrada koje vidite moda se nalazi celularni beton, koji je jedna veoma lagana vrsta betona, koji u sebi ima proteine iz kostiju i u potpunosti se moe ponovo iskoristiti. U konicama voza, barem u konicama njemakih vozova, postoji jedan dio koji se pravi od pepela kostiju. A u kolau od sira i svakakvim dezertima kao to je mus od okolade, tiramisu, puding od vanile, u sve to se hladi u supermarketima, dodaje se elatin da bi dobro izgledalo. Svinja je prilino prisutna u unutranjem ureenju. Koristi se u boji za teksturu, ali i za sjaj. U mirgli je lijepak od kostiju ustvari lijepak izmeu pijeska i papira. Zatim u etkama, koriste se dlake, jer su oigledno veoma pogodne za pravljenje etki zbog svoje izdrljivosti. Nisam planirala da vam pokazujem meso, jer je naravno, pola knjige o mesu, i vjerovatno svi znate koje su to vrste mesa. Ali nisam eljela da propustite ovo, jer ovo se zove porcija mesnog odreska. Ovo se prodaje u hladnjacima u supermarketima. A ovo je to je zapravo biftek. Dakle, ovo je krava, ali kad zakoljete kravu barem u industrijskom uzgajanju ima tih malih komada bifteka koji ostanu i koji se ne mogu prodati kao biftek pa ih onda, fibrinom iz svinjske krvi, sve zajedno slijepe u tu veliku kobasicu koju potom zamrznu, isijeku u parad koju onda prodaju kao bifteke. Ovo se takoe deava sa tunom i koljkama. Prilikom proizvodnje piva, ima mnogo neistoa i da bi se one odstranile, neke kompanije sipaju pivo kroz sito od elatina da bi se otarasili tih neistoa. Ovo se radi i sa vinom i vonim sokovima. Christien Meindertsma je dokazala da se svinjetina nalazi i u cigaretama. Svinjski hemoglobin koristi se u filterima od cigareta. Sastojci cigareta su paljivo skrivani pod pojmom pomoni proizvodi koji su prisutni u minimalnim koliinama i funkcionalno ne utjeu na konani proizvod. Do sada je priznala samo jedna marka cigareta, koja se prodaje je u Grkoj, da koristi svinjsku krv u proizvodnji cigareta. Posljedice vezane za prodaju nisu objavljene.

52

Egipat

Selefijsko bratstvo

Sirija

azem Salah Abu Ismail, poznati egipatski advokat i jo poznatiji selefijski politiar pokrenuo je ovih dana inicijativu osnivanja globalnog selefijskog pokreta po uzoru na Muslimansko bratstvo. Osnova djelovanja ovog selefijskog globalnog pokreta, koji e se vjerovatno zvati Selefijsko bratstvo, je nastojanje da selefije budu aktivni uesnici svih politikih, obrazovnih i drugih drutvenih procesa u muslimanskom svijetu. Naravno, uestvovanje u svim tim segmentima drutva imat e temelje u selefijskom pristupu tumaenja islama. U svijetu postoje brojne organizacije i moni pojedinci koji se identificiraju sa selefizmom. Njihov utjecaj u

Mehdi Taeb: Ako izgubimo Siriju kao da smo izgubili Teheran

globalnoj drutveno-politikoj pozornici nije mali. Ako uspije ova Abu Ismailova inicijativa selefije bi mogle imati vanu ulogu u budunosti. To se naroito tie arapskog svijeta i promjena koje su u toku i koje jo nisu zavrene.

Turska

Ahmet Davutoglu: Dihad nije terorizam, dihad je za nas sveti pojam!

ema konekcije izmeu dihada i terorizma, izjavio je ovih dana turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu, dodajui da su ameriko izraelski radikalni desniari izmislili veze izmeu dihada i terorizma. Dihad je ime borbe za nau ast kada to treba, a na prvom mjestu dihad je borba sa samim sobom. Za nas dihad je sveti pojam, ne dozvolimo da se ovaj sveti pojam uprlja onim to nam nameu neokonzervativci i proizralski Amerikanci, rekao je ministar Davutoglu na istanbulskoj konferenciji na kojoj se raspravljalo o ulozi Turske u razvoju

svijeta. Ministar Ahmet Davutoglu je u vezi pitanja o dihadu ispriao jednu anegdotu o turskom diplomati Dihadu Erginaju. g j Dihad j je bio turski diplomatski predstavnik u ekoj Republici u vrijeme kada se desio 11. septembar 2001. godine i napad na Ameriku. Kada je jednom bio na aerodromu, jedan od njegovih poznanika iza lea ga je glasno prozvao imenom Dihad. Prisutni na aerodromu su vidjeli ovjeka kako vie dihad i odjednom su svi poeli lupati po platformi. Ovo je samo jedan od pokazatelja ta se desi zbog predrasuda u svijetu o dihadu.

ehdi Taeb, ugledni iranski ijski slubenik upozorio je ovih dana da bi nastupila nenadoknadiva teta za ije ako padne reim Bashara Asada. Govorei pred polaznicima policijske kole Mehdi Taeb je rekao. Sirija je 35. provincija Irana, ona je strategijska provincija za nas. Ako bi nas neprijatelj napao i htio da nam otme Khuzestan (Khuzestan je provincija na zapadu Irana, a u ovoj provinciji se nalazi 90% iranskih nafntih nalazita) i Siriju na prioritet je da branimo Siriju. Ako sauvamo Siriju moi emo povratiti i Khuzestan, ali ako izgubimo Siriju mi ne moemo sauvati ni Teheran. Iran ima 31 provinciju, meutim Mehdi Taeb ima zanimljivu matematiku, jer on Iranu pridodaje jo tri ostrva Arapskih Ujedinjenih Emirata koja su okupirana od strane Irana 1971. godine. Ovakav nastup Mehdi Taeba jasan je primjer iranske upletenosti u sirijski rat. Osim toga, nastup Mehdi Taeba opasna je najava da je Iran spreman na sve samo da sprijei pad Asadovog reima. Posljedica ove iranske spremnosti je neminovna patnja s kojom e se suoiti sirijski narod.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

53

Izrael

Palestina

I jevrejke nose nikabe

osljednjih godina u svijetu je popularna rasprava o pravu muslimanki da nose nikab, odnosno da pokrivaju lice u javnosti. U pojedinim zemljama nametnuti su zakoni zabrane noenja nikaba na javnim mjestima. Najvie medijske panje o zabrani noenja nikaba izazvala je Francuska svojim agresivnim pristupom. I u Bosni i Hercegvini esto je aktuelna tema noenja nikaba. Naoj javnosti je nepoznata informacija da nisu muslimanke jedine ene na svijetu koje nose nikabe. U Izraelu ivi jevrejska zajednica Haredi ije ene, takoer, nose nikabe. Fotografija koju smo priloili uz ovaj tekst napravljena je na ulicama Jerusalema, a na toj fotografiji je jedna jevrejka koja je dala intervju za izraelski list Ynet News (http://www.ynetnews.com/ a r t ic le s/0,73 4 0,L - 4 02187 7,0 0. html). Iz navedenog lanka spomenutog lista saznajemo da su ene iz jevrejske zajednice Haredi prije est godina poele nositi nikab, koji se kod njih zove frumka. Danas u Jerusalemu i Beit Shemesh (gradiu koji je udaljen oko 30 kilometara zapadno od Jerusalema) ima oko 500 jevrejki koji nose nikab. Broj ena se stalno poveava. Osim noenja nikaba Haredi zajednica je osnovala zasebne kole za svoju djecu. Njihove kole ne rade po priznatim nastavnim planovima izraelske vlade. Kako izvjetavaju izraelski mediji ponekad se dogode napadi na jevrejke u nikabima kad izau na ulicu. Nazivaju ih talibankama.

vjelo vie od 12.000 Palestinaca koje su izraelske vlasti protjerale, a njihove kue i zemlju zaposjeli. Neki mesdidi su pretvoreni u kue, neki u sinagoge, a neki u torove za ivotinje ili skladita. Tako na primjer mesdid Ajnuz-Zejtun pretvoren je u ivotinjsku talu, to se vidi iz priloene fotografije. Ovaj mesdid bio je jedan od najljepih u ovom gradu. Bio je poznat i po tomu to je unutar mesdida izvirala voda kojom su se abdestili vjernici, a koja i danas izbija ali sada slui konjima i govedima. U prizemlju mesdida je tala, a gornji kat je pretvoren u skladite. Na zidu mesdida stoji kamena ploa na kojoj pie da je postavljena u znak sjeanja na pokolj mjetana Safda koje su poinile izraelske teroristike grupe 1948. godine kako bi protjerali Palestince. Jedan od mesdida u gradu poznat pod imenom Crveni mesdid pretvoren je u regionalni stoer politike stranke Kadima. Predizborni stoer politike stranke Kadima u Crvenom mesdidu. Nakon izbora mesdid se vratio svojoj staroj namjeni nonom baru. Crveni mesdid graen je u vrijeme dinastije Memeluka, za vrijeme sultana Zahira Bajbersa za koga neki povjesniari tvrde da je Dalmatinac i za ije vlasti su definitivno protjerani kriari s prostora

Tuna sudbina mesdida u gradu Safed od najljepih gradova Palestine je Bliskog istoka. Mesdid je prozvan crveJedan Safed u kome je do 1948. godine i- nim jer je sagraen od rijetkog crvenog

kamena. Pored spomenuta dva mesdida koji su stoP ljeima sluili Svevinjemu, i trei poznat pod imenom Mesdid Junusi, sagraen je prije otprilike 120 godina. Nakon to su protjerali muslimane iz grada cionistiki okupatori su mesdid pretvorili u galeriju umjetnosti. I Mesdid Gar prozvan po pilji Jakuba, alejhis-selam, koja se nalazi nedaleko od mesdida odavno je prestao sluiti svojoj svrsi. U predjelu grada u kome su do progona ivjeli Kurdi bila je nekada damija Dukandari koja je pretvorena u sinagogu, a koja je poznata po imenu Mesdid ejh Isa. Od nje je ostala samo munara a mesdid je sruen 1988. U gradu je do 1948. godine postojao i mesdid Suvejka nazvan po suhoj datuli. U tom predjelu grada rodio se i boravio sve do 13 godine ivota sadanji predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abbas koji je takoer s roditeljima prognan iz grada. Desetak metara od rodne kue Abbasa nalazio se mesdid u kome je njegov otac bio imam i po njemu se i nazivao. Izraelski okupator ga je sruio prije 40 godina. Obitelj Abbas bavila se trgovinom mlijenih proizvoda. Tunu reportau o islamskim vjerskim objektima u Safdu prezentirala je arapa ska kabelska televizija Al-Dezira. (pripre(p p mio .O. sa www. islamska-zajednica.hr)

Sirija

Sirijski mudahidi i Kurdi potpisali primirje

irijski mudahidi i kurdska paravojna formacija, koji su se mjesecima borili jedni protiv drugih u gradu blizu turske granice, potpisali su primirje. Sirijski Kurdi su iskoristili graanski rat da pokuaju da uspostave kontrolu u nekim sjeveroistonim dijelovima zemlje koje je zaobilo najvee nasilje. Sve do postizanja sporazuma o primirju poetkom ove njedelje, pripadnici kurdske paravojne formacije Na22. februar - 11. rebiu-l-ahir

rodne zatitne jedinice vodile su borbu za protjerivanje mudahida Sirijske oslobodilake armije, otvarajui tako drugi front u graanskom ratu u Siriji koji traje skoro dve godine. Kurdi u Siriji su vidjeli rat kao priliku da steknu prava koja su im dugo uskraivali Asad i njegovo otac prije njega, ali nisu naklonjeni opoziciji u kojoj dominiraju Arapi zato to smatraju da su oni neminovno protivnici kurdskih interesa.

54

Vatikan

Islamski svijet

Papa Benedikt XVI. je prvi poeo iriti mrnju prema poslaniku Muhammedu

Mehmet Gormez:
Neujedinjenost muslimana za vrijeme praznika ne pristoji sljedbenicima poslanika Muhammeda, s.a.v.s.

znenadna ostavka pape Benedikta XVI. Danima je glavna vijest u svim medijima u svijetu. Mediji pokuavaju doznati informaciju vie, meutim Vatikan je odlino zatvorio sve izvore. U toku je proces izbora novog pape. Sjeamo se da je prva misija pape Benedikta XVI, nakon to je 2005. godine stupio na dunost, zlonamjerni napad na islam, odnosno napad na lik i djelo poslanika Muhammeda. Nakon spomenutog napada na poslanika Muhammeda, a.s., u Europi i svijetu pokrenuta je otvorena kampanja vrijeanja Muhameda, a.s., i islama. Naalost, ta kampanja traje do danas. Sad kad je otiao islamofob Benedikt XVI, zanimljivo e biti ko e ga zamijeniti. Hoe li i on kao i Benedikt XVI uvesti neki novi oblik napada na islam. Jedan od nasljednika Benedikta XVI mogao bi biti Ganac Peter Turkson, prognoziraju dobri poznavaoci prilika u Vatikanu. Prvi kardinal iz Gane Peter Turkson roen je 1948. godine, a zareen je od 1975. godine. Bio je jedan od elektora koji su sudjelovali 2005. godine u papinskoj konklavi koja je izabrala Josepha Ratzingera za novog papu. Opisivan je kao jedan od najenerginijih afrikih crkvenih lidera. Naalost, kardinal Turkson se ve dokazao u svom islamofobnom djelovanju. Naime,

on je 2009. godine kao predsjednik Savjeta za pravdu i mir Vatikana, na jednom sastanku sa crkvenim velikodostojnicima prikazao sedmominutni video prilog Europa kakvu mi znamo prestat e postojati. U tom video prilogu predstavljena je muslimanska demografija kao opasnost za Europu i da e zbog toga Europa do 2050. godine postati islamska. Spomenuti video kasnije je objavljen na drutvenoj mrei Youtube gdje ga je pogledalo ak 13 miliona ljudi. Nekoliko dana kasnije od kardinalovog islamofobinog video uratka ogradio se Vatikan. Kardinal Federico Lombardi je izdao saopenje u kojem navodi da Vatikan nema nita sa spornim antimuslimanskim videom. Radio Vatikan isti ispad kardinala Turksona okarakterizirao je kao antimuslimanski. Nalost, danas je kardinal Peter Turkson veoma ozbiljan kandidat da naslijedi oca irenja mrnje prema Muhammedu a.s. u Europi, papu Benedikta XVI. Ako se ipak dogodi da kardinal Turskon ne bude izabran pitanje je da li e drugi kandidat biti ita bolji. Jedno je oigledno Vatikan je prepun islamofoba!

Turska: Graani Turske gaje islamsku tradiciju da u zimske dane posipaju penicu po brdima da ptice ne umru od gladi.

Foto islamneta

biljeavanje islamskih praznika poput Kurban-bajrama na razliite datume u razliitim podrujima islamskog svijeta, pitanje je kojemu se hitno mora pronai rjeenje, poruio je u svom dananjem govoru na uvodnom sastanku povodom otvorenja Meunarodne konferencije o islamskim praznicima Ruyet-i Hilal u Istanbulu predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske Mehmet Gormez, javio je novinar agencije Anadolija. Turski reisu-l-ulema Gormez govorio je na uvodnom sastanku povodom otvaranja meunarodne konferencije Ruyet-i Hilal, a tom prilikom je naglasio vanost zajednitva muslimana diljem svijeta. U vrijeme kada je vei dio islamskog svijeta pogoen raznim katastrofama, neujedinjenost muslimana za vrijeme praznika ne pristoji sljedbenicima poslanika Muhammeda. Ipak, stvarni problem obiljeavanja praznika u razliito vrijeme jeste to da su neslaganja oko samog obiljeavanja praznika prouzrokovala spletke u zemljama koje su godinama ivjele unutar jedne civilizacije, odnosno Balkana, Kavkaza, Rusije i zemljama turkofonskog podruja, rekao je Gormez.

22. februar - 11. rebiu-l-ahir

55

Svijet medija

Tom Reifer o Zero Dark Thirty i kulturi muenja

U ovoj navodno dokumentarnoj drami vidimo ak kako Maya obrauje brutalna sasluanja. Uope nita ne ukazuje na stvarne injenice. Jo vie: U ovom filmu su svi muenici krivi. U stvarnom ivotu su meu njima bili i neduni koje je CIA muila, poput otetog Halida el Masrija. Zero Dark Thirty pokazuje dodue sadistiku praksu, ali muitelji u filmu su pristojni ljudi koji moraju da deminiraju tempiranu bombu, odnosno da sprijee dalje napade, ista fikcija

Odvratni propagandni film

Pie: Matthias Becker 30.01.2013 Prijevod s njemakog: Senada Meanovi etvrtak u njemaka kina stie ameriki igrani film Zero Dark Thirty. Reiserka Karthryn Bigelow je lov na Osamu Bin Ladena pretvorila u akcioni film, u kojem jedna nierazredna agentica protiv volje svog priglupog nadreenog slijedi pravi trag kako bi na kraju uspjeno ulovila teroristikog efa. Kljuna tema filma je zapravo ono to se u SAD-u ponekad eufemistiki naziva proirena metoda ispitivanja: detaljan i opsean prikaz muenja u zatvorima CIA-e u Istonoj Evropi i Aziji. Manje-vie uzbudljiva pria je prema Bigelowoj i scenaristi Marku Boalu ak neto i vie ona je zapravo jedna dokumentarna pria. U reklami su tvorci Zero
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Dark Thirty istakli kako su za scenario, na kojem se film navodno temelji, svoje ekskluzivne intervuje dali zaposlenici CIAe i amerike vojske. Informacije su navodno tako bizarne da se zbog njihovog objavljivenja u javnosti jo vodi borba na sudu. Od poetka prikazivanja filma se u SAD-u diskutira o tome da li u filmu veliaju, odnosno u najmanju ruku opravdavaju metode muenja, ali najvie o tome koliko je on zapravo realan. Jer, po izjavama biveg CIA agenta i povjernitva tajne obavjetajne slube, ispitivanja muenjem nisu imala nikakvu ulogu prilikom zarobljavanja i smaknua Bin Ladena. Thomas Reifer za Zero Dark Thirty kae da je film nauno-fantastini koji se predstavlja kao dokumentarac. Sociolog i borac za ljudska prava iz Kalifornije se nauno bavio koritenjem muenja amerikih tajnih

56

obavjetajnih slubi, i upravo je objavio analizu o kulturi muenja koju on, naprimjer, najrealnije vidi u tv-seriji 24. Tom Reifer se politiki angaira u Transnacionalnom institutu, mrei ljevice i ljeviarsko-liberalnih akademika. Mnogi Amerikanci imaju potrebu za svijetom mate u kojem dobri momci ganjaju negativce. Film Zero Dark Thirty proimaju scene muenja, osobito u prvoj polovini. Scene muenja su prilino detaljne i propagandne. Naprimjer, gledatelji mogu vidjeti mukarce izubijane i prelivene krvlju, svezanih ruku i objeenih na plafone. Reiserka Kathryn Bigelow dakle ne skriva tamnu stranu rata protiv terora. Kako moete tvrditi da film opravdava muenja, ak i slavi? Tom Reifer: Ja to vidim sasvim drugaije. Veoma paljivo su izabrane scene koje se prezentiraju publici. Muenje je bilo dio jednog velikog vojnog programa, u ijim okvirima je dolazilo do brutalnih seksualnih nasilja i ubijanja. Ali, Zero Dark Thirty opravdava prije svega muenje koje predstavlja kao efektivno i uspjeno. Film implicitno sugerira da je Bin Laden uhvaen jer smo bili u mogunosti koristiti izjave nastale prilikom ispitivanja muenjem, to je sr poruke. U ovoj navodno dokumentarnoj drami vidimo ak kako Maya brutalna sasluanja. obrauje Uope nita ne ukazuje na stvarne injenice. Jo vie: U ovom filmu su svi muenici krivi. U stvarnom ivotu su meu njima bili i neduni koje je CIA muila, poput otetog Halida el Masrija. Zero Dark Thirty pokazuje dodue sadistiku praksu, ali muitelji u filmu su pristojni ljudi koji moraju da deminiraju tempiranu bombu, odnosno da sprijee dalje napade, ista fikcija. U uvodu amerike verzije i se moe proitati da je film nastao na temelju izvjetaja oevidaca iz prve ruke. S obzirom na proteste protiv filma, reiserka Kathryn Bigelow istie da se njen film zapravo moe vidjeti samo s jedne take gledita, ali da je ipak jedna iskrena, autentina verzija onoga to nam je do sada poznato. Tom Reifer: To je apsolutno pogreno. Izvjetaj senatskog Povjerenstva za obavjetajne tajne slube o takozvanim proirenim metodama

ispitivanje j kae suprotno. Za ovaj j izvjetaj j jj je obraeno oko 6 miliona dokumenata koji j pokazuju j j jasan rezultat: Izjave j iznuene torturama nisu dovele do Bin Ladenovog g pronalaska. Ovaj j izvjetaj j j j je j jo uvijek j zakljuan, j ali to su izjavili j predsjednica j Odbora, senatorka Dianne Feinstein, predsjednik j Povjerenstva j oruanih snaga, g senator Carl Levin i senator John McCain. Ovaj j film je j odvratni propagandg ni film napravljen j u uskoj j suradnji j vlade, vojske j i CIA-e. Vjerovatno j j je CIA zadrala pravo da scenarij j prije produkcije j j jo j jednom j blagoslog vi, na ta ukazuju j u svakom sluaju j e-mailovi izmeu tajne j slube i producenata filma, koji j su objavj ljeni j u okviru Zakona o slobodi informiranja.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Zato producenti p filma toliko istiu navodnu autentinost? Tom Reifer: Dobro pitanje! j Moda su Bigelow g i njen j scenarist Mark Boal zavedeni ponudama da e dobiti pristup tajnim dokumentima. CIA j je njima j naravno prezentirala svoju j verziju. j I mnogi g Amerikanci imaju j potrebu za svijetom j mate u kojem j dobri momci ganjaju g jj loe i pri tome ponekad, naalost, poseu za runim sredstvima. No, sada j je nekoliko Amerikanaca j jasno izrazilo svoje j negodovanje. g j Ali mnogi g argumentiraju g j p pri tome takorei, utilitarno, odnosno da muenja j ne f funkciniraju j jer ona p j produciraju j lane izjave j te j je to u nacionalnom interesu kontraproduktivp no. Nije li to vrlo opasna argumentacija? Znai, pod odreenim okolnostima bi muenje bilo ispravno rjeenje?

57

Tom Reifer: Da, ova vrsta argumenta je iroko rasprostranjena. Dopustite da svoju poziciju nedvosmisleno pojasnim: Ne, ak i da je prezentacija filma korektna i da muenje funkcionira, to nikako ne smije sluiti kao opravdanje. Ali u ovom sluaju je to drugaije, i mi moramo da ukaemo na to. Liberalna ideologija muenja Spomenuli ste upravo Halida el Masrija. Takoer i glavna uloga u filmu, agentkinja CIA-e Maya, ima realan uzor, Alfreda Frances Bikowsky. Tom Reifer: To je sljedei okantni aspekt. Alfreda Bikowsky je bila odgovorna za El Masrijevu otmicu. U filmu je lik Maye potpuno siguran ko je kriv a ko nije, i uvijek je u pravu. U jednoj sceni agenti diskutiraju tokom sastanka kolika je vjerovatnoa da se Bin Laden nalazi na odreenom mjestu. Mayine kolege procjenjuju mogunost sa 60, sa 80%, ali Maya to zna tano, 100%. Podsjetimo se jo jednom El Masrija. U ovom sluaju je Bikowsky tano znala da je on pripadnik Al Kaide. CIA ga dakle mui, ustnovljava da on nita ne zna, i zatim

je izbaen u Albaniji jednostavno na ulicu. Realan uzor za Mayu iz Zero Dark Thirty je u stvarnosti zapravo jedna gubitnica koja je uestvovala u zloinima protiv ovjenosti i ratnim zloinima. Ovu injenicu predoiti amerikoj javnosti je gotovo nemogue. Govorite o jednoj liberalnoj ideg j muenja j koja j j je u SAD-u ologiji znaajan faktor opravdavanja. ta mislite s tim? Tom Reifer: Klasini liberalizam je bio karakteristian po neprihvatanju drave. On je bio prema svim diktatorskim ili tiranskim tendencijama neprijateljski raspoloen, jer je drava s tim ograniavala individualne slobode i prava. Nakon napada 11. septembra 2001. ovaj se stav pretvorio u svoju suprotnost. Dok se klasini liberalizam odluno i bez iznimke postavio protiv muenja, sada je muenje jedina mogunost da se zatiti sloboda. Sadistika praksa vie ne bi trebala biti suprotnost slobode, ve njen preduvjet. Na ovim prostorima se u ovom kontekstu govori ak o spasiteljskom muenju? Tom Reifer: Tano, muenje kao navodno posljednje sredstvo! Ali ako se jednom odstupi od ap22. februar - 11. rebiu-l-ahir

solutne zabrane muenja, onda vie nema suzdravanja; Ako je muenje u jednom sluaju legitimno, zato ne bi bilo i u jo jednom? Zato ne silovati nekoga ako se tako sprjeava vee zlo? Rezultat je Abu Ghraib. No, to se u filmu ne prikazuje. Bigelow film govori o historijskom isjeku amerikih ratova nakon 11.9. Bushova administracija se javno distancirala od meunarodnih sporazuma o ratu i ljudskoim pravima, poput enevske konvencije. No, sada je Obama na vlasti. Je li se neto promijenilo? Tom Reifer: Mnogo manje nego to veina misli. Pod izgovorom borbe protiv terorizma se jo uvijek mui. Prole godine je u izvjetajima UN-a navedeno da je muenje u Afganistanu veoma rasprostranjeno. Na vojnom aeorodromu u Bagramu u Iraku, postoji tajni zatvor u kojem se zatvorenici jo uvijek mue. Ostim toga Obamina je administracija po cijelom svijetu proirila program pogubljenja bespilotnim letjelicama. Umjesto da zatvori to vie osumnjienih, Obama je postao zapovjednik ivota i smrti, to se kosi s meunarodnim pravom.

58

Islamske teme

ivjeti kao stranac ili putnik namjernik

slamBosna.baAbdullah ibn Omer, r.a., kae: Poslanik, s.a.v.s., me je uzeo za ramena i rekao: Budi na ovom dunjaluku kao stranac ili putnik namjernik. (Biljei Buhari). Zamislimo da svi mi putujemo avionom. Neki od nas sjede u prvoj klasi, dok je veina sabijena pozadi. Gledamo naprijed da bi stigli na nae odredite, prelijepo odmorite gdje emo svi podjednako uivati, bez obzira gdje sjedili u avionu. Meutim, neki ljudi misle da je putovanje avionom sve to imaju od odmora. Oni se bore i svaaju oko vreica kikirikija i zavide onima koji imaju bolja sjedita i mjesta. Oni se ljute na svoje saputnike zbog toga to kvare ili unitavaju putovanje, na ovaj ili onaj nain, zbog toga to je ono njihova jedina ansa da se odmore i uivaju. Oni zaboravljaju da je to samo nekoliko sati neudobnosti i strpljenja, nakon koje e avion sletjeti. Kada mi postanemo preokupirani ovim svijetom, to je kao da putovanje avionom pretvaramo u odmor, umjesto da strpljivo saekamo dok ne stignemo na velianstveno i vjeno odredite. Ovaj svijet je samo sredstvo da bi se stiglo do vjenog cilja. On e proletjeti tako brzo, da kada proe i kada pogledate unutrag pomisliete da je sve trajalo nekoliko sati ili dana. Poto ivot na ovom svijetu nije namijenjen niti predvien da zadovolji naa najdublja stremljenja niti ispuni nae najdublje elje, Poslanik, s.a.v.s., nam savjetuje da ga proivimo

smisleno, sa ciljem, bez da postanemo preokupljeni ili previe zabavljeni s njim. Kao stranac ili putnik namjernik, mi hodamo ovom zemljom sa osjeajem svrhe, prema naoj konanoj destinaciji, bez stranputica. Bez obzira da li je Allah, s.v.t., propisao da nam se povjeri velika koliina bogatstva, ljepote ili ugleda, ili nam je propisao da kroz ivot proemo sa malo, to u biti nije vano jer mi samo putujemo s jednog mjesta na drugo. Ovo ne znai da samo putovanje nije vano. Ono je izuzetno vano! Kako mi koristimo ono to nam je povjereno, ili koliko smo strpljivi ako nam je dat manji dio dunjaluka, odredie koliko e biti veliko mjesto koje emo dobiti na buduem svijetu. Sve materijalne stvari na ovome svijetu namijenjene su kao alati koji pomau ljudima da teko rade radi sticanja Allahovog zadovoljstva. Mi moramo da teko radimo, a ne da skupljamo stvari radi uivanja ili hvalisanja pred drugima, nego shvatajui da ono to nam je dato je dato kao prilika da steknemo Allahovo zadovoljstvo. Jedna od opasnosti prevelike okupacije ovim svijetom jeste da izgubimo osjeaj blagodati koje nam je Uzvieni Allah dao. Kada mi putamo trajne korijene na ovom dunjaluku, mi postajemo frustrirani zbog nedostatka zadovoljenja materijalnim stvarima koje imamo. Zbog toga mi skupljamo jo vie, trudei se da tu prazninu ispunimo prijateljima, ovisnostima ili novim
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

stvarima. Postajemo slijepi na ono to trebamo raditi, i gubimo osjeaj zahvalnosti. Fokusirani na na idui dunjaluki cilj, nadamo se da e on ispuniti nau potrebu za zavretkom. Ali to se nee desiti, jer mi nismo stvoreni da ivimo dugo vremena. Mi smo samo prolaznici. Biti stranac ili putnik namjernik na ovom svijetu je put unutranjeg mira. Kada svoje poglede usmjerimo prema Bogu, umjesto da zaokupljamo naa srca sa sticanjem novih materijalih stvari na ovom svijetu, mi moemo ivjeti na ivot bez tjeskobe i saosjeajui sa drugima. Moemo opratati i pustiti da stvari idu mnogo lake i oputenije. Moemo biti dareljiviji sa onim to posjedujemo i moemo biti strpljiviji u vremenima tekoa. Moemo imati jau sposobnost da gajimo i razvijamo one nematerijalne stvari u ovom svijetu koje su vane, poput saosjeanja, poniznosti, zahvalnosti i savjesnosti. I da cijenimo te stvari kod drugih ljudi. Kada shvatimo da je cijeli ovaj svijet manji od krila muice u Boijim oima, vidimo da zaista nije vrijedno crpiti nau energiju i mladost u stalnoj trci i jurnjavi. Umjesto toga usmjerimo nae poglede na na pravi dom, nau zadnju destinaciju, tamo gdje zaista pripadamo i gdje emo nai odgovore na nae najdublje, najdrae enje. Ovaj svijet je samo putovanje prema tome cilju, i ivjeti sa tim saznanjem nas dovodi do dubokog smirenja i zadovoljstva.

59

Gaza

Opasni ivot jedine ene meu ribarima

Piu: Dr. Hazem Said i Maha Ezzeddine Izvor: Onislam.net Prevod i obrada: IslamBosna slamBosna.ba Madealeine Kulab ima 4.000 kolega. Ova osamnaestogodinja ribarka iz Gaze bori se sa svojim mukim kolegama protiv tiranije izraelske mornarice. U ribarskoj luci Gaze ljulja se par utih brodova, dok na obali jedna grupa bosih mukaraca lei na suncu i eka da isplovi na more po drugi put tog dana. Ribolovci vae za jedine pobjednike ratnih sukoba izmeu Izraela i Hamasa iz novembra prole godine. Izrael je dozvolio ublaenje pomorske blokade kao dio sporazumnog prekida vatre. Palestinskim ribarima sada je omogueno da love ribu na est morskih milja od obale umjesto dosadanje tri. Ribarska luka je poput utoita, raj na margini prenaseljenog grada. No idila zavarava. Tu je pod budnim okom Hamasovih straara koji nadgledaju svakog stranog posjetitelja i bez dozvole ne putaju nikog na tlo. Opasnost ribarima prijeti sa druge strane. Izraelski marinci presreu svaki brod koji se usudi prei preko 6 milja. Ublaavanje blokade nam nije od pomoi, kae 18-godinja Madeleine Kulab, jedina ena meu gotovo 4.000 ribara u Gazi. Tri ili est milja izlaza na more ne predstavlja neku razliku, objanjava ona. Veina ribara a

posebno odrasli, ivjeli su iza stijena u vodenoj liniji. Kada bi dobili jo pet milja da isplovimo na ivot bi bio drugaiji. Meutim est milja ne pokriva trokove benzina. Mlada ena u farmericama i roza crvenoj marami sjedi naslonjena na brod i popravlja svoju ribarsku mreu. Od kako je njen otac prije pet godina obolio od paralize nogu, ona prehranjuje porodicu a dvije godine mladi brat Kajed pomae joj u ribarenju. Izraelci su nas ranije upozoravali ako doemo blizu granice zabranjenog podruja,kae Madelein, danas nas hapse i diu brodove u zrak. Prije tri godine jedna nevladina arapska organizacija kupila joj je brodi sa motorom koji joj omoguava da otplovi dalje. Prije kupovine brodia brat i sestra morali su da veslaju. Oskudan ulov Palestinski odbor za ljudska prava u Gazi navodi da od uspostavljanja primirja palestinski ribari su pod napadima. Prema Sporazumu iz Osla iz 1993. godine dogovoreno je da se ribarska zona prostire 20 morskih milja ispred obale Pojasa Gaze. U stvarnosti su Palestinci preputeni na milost i nemilost vojske, koji su liniju postepeno smanjili na dvanaest milja a zatim nakon rata u Gazi poetkom 2009. smanjili na samo tri milje. Za ljude koji ive od mora je to katastrofa. Ribari se ale na oskudan ulov. Madelein i Kajed ulove
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

u jednom normalnom danu ne vie od tri do etri kilograma sardina, kampi i rakova. Dvoje mladih ljudi imaju redovne kupce, koji plaaju oko 5,00 KM po kilogramu. Ako imam mnogo ribe prodam je trgovcima na trnici, kae Medelein. Porodica ivi u izbjeglikom kampu i dobiva pomo u hrani od Agencije za pomo Ujedinjenih nacija (UNRWA) u pojasu Gaze, od kojih svakog mjeseca dobivaju riu, brano i eer. Prihod od ribolova dosta pomae porodici da preivi. Ali da od tog iznosa ponovo krenu u kolu ili izue zanat mogu samo da sanjaju. Madelein eli da ima betonsku kuu umjesto kolibe u kojoj sada ivi kao i sigurnost. Moji prijatelji ne znaju kako je opasan moj posao, kae ona dodajui da je dva puta bila u smrtnoj opasnosti. Jednom kada je uletila u oluju i nakon par sati jedva uspjela pronai put nazad a drugi put kada su marinci pucali na njen brod. Rado bi se odrekla svog posebnog statusa kao jedine ene u ribarskoj luci. Hamas jedva tolerie prisustvo ene meu ribarima, i ponekad ljudi priaju vrlo runo o meni. Kako ne bi privlaila jo vie panje, Medelein se oblai vrlo tradicionalno, maramu ne skida ni kada zaroni da provjeri mree. Bilo bi lijepo kada bi ovdje bilo jo ena,smatra ona. Moda bi me policajci i ljudi onda ostavili na miru.

60

Nauka

Da bi pomogli sebi, pomozite drugima

IslamBosna.ba- Novo istraivanje potvrdilo je istinitost stare poslovice da je bolje davati nego primati. Istraivai sa tri amerika univerziteta identificirali su oko 850 osoba koje su doivljele veliki stres tokom prethodne godine, ukljuujui ozbiljnu bolest, finansijske potekoe ili smrt lana porodice. Subjektima je postavljeno pitanje koliko su u tom periodu proveli vremena pomaui prijateljima, susjedima ili roacima poput nuenja prevoza, uvanja djece ili nekih drugih obaveza koje oni nisu mogli izvriti. Voa istraivaa Michael J. Poulin, sa Univerziteta Buffalo, navodi da je istraivaki tim tokom pet godina istraivanja, utvrdio da je kod onih koji su pomagali drugima manja stopa smrtnosti nego kod onih koji to nisu. Oni su zakljuili da su socijalni procesi povezani sa stresom i smrti. Pomaganje drugima smanjuje smrtnost, a posebno je uoena veza izmeu stresa i smrtnosti. Istraivanje pokazuje kako socijalni procesi openito mogu uticati na zdravlje, kazao je Michael J. Poulin. Poulin kae da rezultati istraivanja, objavljeni u American Journal of Public Health (Ameriki asopis o javnom zdravlju), pomau u razumijevanju veze izmeu socijalnog okruenja i zdravlja. I ranija istraivanja govore da socijalna izolacija i stres imaju znaajan uticaj na zdravlje te da ukoliko elite uiniti neto dobro za sebe - uinite dobro djelo za drugog.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta Bonjacima se podvaljuju zablude Sofija: Novi pokuaji asimilacije muslimana Tekstovi Vaan podsjetnik o produktivnosti za sve muslimane Suzanine krokodilske suze o Suzaninom masakriranju istine i etikih kodeksa Nauka i zanimljivo Da bi pomogli sebi, pomozite drugima Video: IslamBosnaTV: Crkva ne smije postati damija

61

Razmiljanja

ovjek koji je sadio drvee

Da li nosimo nosimo hipoteku hipoteku

kolektivn olektivne e odgovornost odgovornostii za nemar?
Ako dozvolimo da vrijedni i trajni dokazi mogunosti injenja dobra na zemlji iscure kroz nae prste i pretvore se u prainu, onda e budue generacije imati samo prainu da na njoj grade. (Pierre Sauvage) Pie: Edin Kadri (III godina Ekonomskog fakulteta, International Burch University )

he man who planted trees (izvorno Lhomme qui plantait des arbres) j je alegorina g pria u formi animiranog filma bazira-

filmsko ostvarenje j u kategoriji g j kratkometranog, g animiranog g filma. Narativna pripovjedaka j dimenzija, j usmjeravajui j j g gledaoca na pomno sluanje j a istovremeno stavljajui j j ovjeka j u fokus interesovanja, j daje j mu dodatnu dra. Elzear Bufije j je j pastir koji ivi skromno i nenametljivo j u podnoju j francuskih Alpa, daleko od civilizana na istoimenoj j knjizi j j i ljudskog j g uticaja. j francuskog g autora Jeana Poznati svjetski cije Njegov j g konstantan naGiona koja j j je potpisnika spiritolog, por, ulaganje g j i trud da ovih redova navela na viStephan poumi pustu dolinu, Kovey veli da esedmino razmiljanje j j gdje g j je j nekad postojao j proaktivni i dovela u stanje j duevivot, okupira i fascinira ljudi, ljudi od ne katarze. Razmjenjuj j akcije, nisu ovjekov j razum i logig jui poslije j j utiske s draokupirani loim ko prosuivanje. j Sadei gim ljudima, g j sloismo vremenom, oni svaki dan desetak ireva se da je j kvalitetan film svoje vrijeme i u neplodnu zemlju, j od onaj j o ijim j porukama pozitivnu auru kojih j veina ne proklija, j razmiljamo j te ih poku- nose sa sobom. uspijeva j da ponovo naavamo uklopiti i posloseli narod na tom g geoiti u svoje j bivstvovanje, j grafskom prostoru u prg doivljaj j j i viziju j realnovoj polovini XX stoljea. sti. A pria o ovjeku j koji je sadio drvee je zasigurno Umire u starakom domu na jugu te vrste. Usput reeno, 1987 g go- Francuske, mirno i skromno kako dine je dobio Oskara za najbolje je oduvijek i ivio. Uzmemo li u
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

62

obzir istrajnost, nesebinu posveenost duha da bi se dolo do ovog preobraaja, ovjeka ispunjava neizmjerno potovanje prema ovom pastiru i navodi nas da se, uprkos svemu, trebamo diviti ljudskosti. Odmah sam se zapitao da li drutvo u cjelini, j potcjenjup j j je ovjeka? Donosimo li oprene sudove i stereotipna tumaenja o ovjekovom maksimumu mogunosti? Da li ostrakiziramo i linujemo ljude bez iskoritavanja svih raspoloivih resursa u svrhu njihovog pravilnog usmjeravanja? Mentalni gulazi Na koncu, imamo li uopte dozvolu koristiti to, niotkud steeno pravo, da odbacujemo i umanjujemo ovjekovu linost? Vlastitu nespremnost na bilo kakvu drutveno korisnu aktivnost apriori sam pokuao opravdati modernom psiholokom teorijom svrstavajui se za flegmatika-samozadovoljnu linost koja je sklonija trenutnom stanju od bilo kakve promjene. Uvidio sam da je ovakva postavka stvari neodriva i da je razum instinktivno pribjegao supresiji, odbrambenom mehanizmu koji odbija da se u datom momentu zamara specifinim pojavama u drutvu. Poslije sam se paranoino opravdavao teorijama nauene bespomonosti te nasljednim karakteristikama utkanih u svoju svijest. Suvina je eksplikacija da rad za dobro zajednice nemaju apsolutno p nikakve veze sa inherentnim osobinama linosti. ak tavie, kompenzacija kao vid odbrambenog mehanizma itekako je drutveno poeljna, jer se ispoljava u vidu sporazumne naknade za neto u emu smo ostali uskraeni, a naa upornost zamjenjuje talenat u neostvarenoj elji za bilo im. U porama nae kolektivne svijesti uvijek i iznova moramo prepoznavati destruktivne elemente koji utiu na zdravo razumijevanje prethodno objanjenih pojmova. Stari pastir iz unaprijed navedene prie znao je to vrlo dobro, jer je rad za zajednicu shvatao kao kategoriki imperativ. Kada bi neki od osjeaja kao akcident preao granice transcedentnog i bio preslikan

u opipljivi, materijalni svijet, osjeaj za druge ljude zasluio bi najvei spomenik, naao bi se na pijadestalu ljudske emocije! Upitao sam se da li nosimo hipoteku kolektivne odgovornosti za nemar? Za postojanje mentalnih gulaga kod ljudi? Ili ivot posmatramo kao loe vrijeme, stanemo i ekamo da prestane? Poznati svjetski spiritolog, Stephan Kovey veli da proaktivni ljudi, ljudi od akcije, nisu okupirani loim vremenom, oni svoje vrijeme i pozitivnu auru nose sa sobom. Ono to sigurno znam, jeste da nam konformizma i hedonizma ne manjka, mada je intuitivni zadatak za injenje dobra dijametralno suprotan ovakvoj postavci stvari. Korak
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Sa ispravnom vizijom i zacrtanim ciljem, ba kao i Elzear Bufije u svom zadatku, da bi u konanici imali drvee, zelenilo, izvore svako od nas bi trebao da zasauje plemenite i lijepe osobine. Po mjeri vlastitog osjeaja za ivot!

dalje u razmiljanju bio bi posmatranje neplodne pustinje iz filma kao moralnih praznina kod ljudi koji nas okruuju? Koliko smo MI danas zasadili Dobra, ne oekujui kao ni pastir, nita zauzvrat? Naa drutvena svijest, iako u povojima, ve polahko njeguje i artikulie ove univerzalne truizme, paradigme ljudske opstojnosti i u vidu tihe konstante, oblikuje i oplemenjuje osvjetanu misao o dobru. Sa ispravnom vizijom i zacrtanim ciljem, ba kao i Elzear Bufije u svom zadatku, da bi u konanici imali drvee, zelenilo, izvore svako od nas bi trebao da zasauje plemenite i lijepe osobine. Po mjeri vlastitog osjeaja za ivot!

63

No comment
Ve 15 godina ivi u Iz kruga Policijske uprave grobnici na starom Mostar ukraden automobil Drski kradljivac je iz eljeznom ogradom groblju u Niu omeena kruga Policijske uprave usred
Bratislav Stojanovi, 43-godinji beskunik, ve 15 godina ivi u jednoj od grobnica na starom groblju Gorica u Niu. Bratislav kae da je stranije od spavanja u grobu - glad. Jede iskljuivo iz kanti i kontejnera. Bratislav ivi u grobnici preminulih Nilija s poetka prolog veka, ija je imena na masivnoj mramornoj ploi odavno izbrisalo vrijeme. Nekoliko grobova junije ivi njegov jedini ivi komija Aleksandar Deji (53) sa kojim se dobro slae. Nezavisne novine, 12. februar 2013. grada uspio neopaeno ukrasti golf 2 bijele boje, pa je zbog toga odmah suspendiran neoprezni policajac koji je sporne noi deurao u postavljenom kiosku na slubenom ulazu za automobile. Bljesak.info, 20. februar 2013.

Grizu sami sebe da bi naplatili odtetu

Pojedini stanovnici Sremske Mitrovice do lahke love dolaze tako to odu na buvljak, kupe eline eljusti, gricnu sebe za ruku ili nogu, pa trkom do optine da naplate odtetu. Vakat.ba, 20. februar 2013.

Facebook diskriminacija: Kalesija: Razbio tri televizora Baka ima 104 godine, ali moe to objaviti! jer ga je kladionica ostavila ne Baka Marguerite je na svom profilu morala dodati objanjenje da joj godite nije bez gaa 1924. nego se zapravo rodila 19. travnja
A. Bei (49), iz Memia kod Kalesije, u srijedu, oko 19.30 sati, izazvao je incident u kladionici u BHplay razbivi tri LCD televizora. Uinio je to, kako je sam kazao, jer je zbog kladionice ostao bez gaa. Dnevni avaz, 20. februar 2013. 1908. godine, ali joj Facebook nije dozvolio da upie tako dalek datum. Veernji list, 20. februar 2013.

Policajci u kamionu pronali dva obezglavljena konja

Pripadnici Policijske uprave sarajevske opine Novi Grad prije nekoliko dana u blizini Sarajevskog aerodroma zaustavili su kamion u kojem su tokom rutinske kontrole pronali dva obezglavljena konja, saznaje Dnevni avaz. Kamion se, naime, kretao iz pravca Lukavice prema Stupu, a, kako je policajcima kazao voza kamiona, krajnja destinacija sumnjivog tereta bilo je Visoko. Dnevni avaz, 16. februar 2013.

Istono Sarajevo: Policija traga za mukarcem koji je silovao psa

Policijskoj stanici u Istonom Sarajevu jedan graanin je prijavio da je krajem januara, gledajui kroz prozor svog stana, uoio nepoznatog mukarca kako zadovoljava seksualne potrebe sa psom. Ovaj nezapamen sluaj desio se na parkingu u Spasovdanskoj ulici, a bludnik je, prema rijeima oevica, bio starije starosne dobi. U toku je istraga na otkrivanju identiteta pomenute osobe, saopeno je iz CJB Istono Sarajevo. Dnevni avaz, 20. februar 2013.

impanze pamte bolje nego ljudi

Rezultati istraivanja uraenog u Japanu su pokazali da impanze prilikom odreenih mentalnih testova postiu mnogo bolje rezultate od ljudi. Klix.ba, 20. februar 2013.

Svinja zadavila lisicu!

Stanovnici srbakih sela danima su u velikom strahu zbog prave najezde licica u ovim krajevima! Tako se domaica Emilija Babi iz Glamoana iznenadila se kada je u subotu ujutro u svinjcu pronala nepoznatu mrtvu ivotinju. Njen suprug Dragan, koji je strastveni lovac, utvrdio je da se radi o lisici, koju je svinja u toku noi zadavila. Press, 16. februar 2013.

Efendija pozvao policiju da pregleda torbu na kojoj je pisalo Ako vjerujete u Allaha ovo neete otvoriti
Nepoznati mladi je u Jordanskoj damiji na Grbavici ostavio tri torbe. Na jednoj torbi j episalo ako vjerujete u Allaha ovo neete otvarati. Ova poruka je izazvala sumnje kod imama Fikreta Paanovia koji je pozvao policiju. Nakon efendijinog poziva damija je opkoljena sa specijalcima. U meuvremenu vlasnik torbi je doao u damiju po svoje torbe. Poslije detaljnog pregleda utvreno je da je u torbi sa sumnjivim natpisom bio ve i druge line stvari vlasnika torbe. Osloboenje, 16. februar 2013.

Sarajevo - Cipele za mrtvace nabavljene za policiju!

Predsjednik Sindikata policije Kantona Sarajevo Nedib ozo rekao je danas da su cipele i izme koje je bivi ministar unutranjih poslova Kantona Sarajevo Muhamed Budimli nabavio za 1.300 sarajevskih policajaca za 160.000 KM, za jednokratnu upotrebu i neupotrebljive, kazavi da se u njima na zapadu ljudi sahranjuju. Glas Srpske, 16. februar 2013.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

Selo Vojnii ima vie Mercedesa nego stanovnika

Hercegovako selo Vojnii nadomak Ljubukog istinski je Mercedesdorf. U selu ima stotinjak domainstava, ali vie od tog broja je vozila marke Mercedes. Ekipi agencije Anadolija stanovnici Vojnia su o svojim ljubimcima na etiri toka priali strastveno kao o stvarima koje posjeduju duu. Klix.ba, 18. februar 2013.

64

Nauka
Smanjenjem unosa soli produava se ivot
manjenje unosa soli za 40 posto tokom 10 godina bi omoguilo produenje ivota za 280.000 do 500.000 Amerikanaca, sugerira istraivanje provedeno u SAD. Smanjenjem unosa soli bi se reducirao rizik za povieni krvni pritisak i bolesti srca, pojanjavaju istraivai s Univerziteta Kalifornija. Amerikanci prosjeno unose 3.600 miligrama soli dnevno, dok strunjaci preporuuju dnevni unos od 1.500 miligrama.

Pripremio: Saladin Kovaevi

Susam usporava starenje

jemenke susama od davnina su smatrane ljekovitim, a meu glavnim odlikama je usporavanje starenja. Iako sitne, imaju veliku nutritivnu vrijednost. Vie od polovine zrnca susama su masnoe, od kojih je vrlo malo zasienih. Petinu sjemenki susama ine korisni proteini, a od vitamina, tu su A, B1, B6 i E, koji je zasluan za sprjeavanje prijevremenog nastanka bora i starenja koe. Susam obiluje vlaknima, a poboljava i djelotvornost glibenklamida, lijekova za lijeenje eerne bolesti.

Lignje mogu kratko letjeti

aunici ve due vrijeme vjeruju da lignje imaju sposobnost kratkotrajnih letova, ali je veina pria bila nepotvrena. Zahvaljujui japanskim naunicima sa Univerziteta Hokkaido dosadanji navodi su potvreni. Lignje let postiu tako to izbace velik i brz mlaz vode iz svog tijela. Kad izau iz vode, ire svoje peraje to im daje aerodinamini oblik i stvara potisak. Naunici vjeruju da je ovo neka vrsta odbrambenog mehanizma koja im omoguava da pobjegnu od predatora.

Mlijeko je blagodat za ljude pod stresom

tudija njemakih strunjaka pokazala je da su fosfolipidi u mlijeku blagodat za ljude pod stresom. Iako mnogi smatraju da je mlijeko zbog masnoa i izazivanja alergija potrebno izbjegavati i da ga mnogi ne podnose, naunici ga preporuuju. Istraivai na Univerzitetu u Triru dokazali su da konzumiranje mlijeka donosi ravnoteu i vraa sposobnosti koje su ugroene stresom.

Suze su prirodna odbrana tijela

aunici sa Univerziteta Indijana nedavno su dokazali da mukarci koji plau imaju vee samopouzdanje nego oni koji suzdravaju suze. Mnogi strunjaci isticali su da je ovo dokaz da su suze prirodna odbrana tijela protiv hormona stresa koji bi mogli nakoditi tijelu. Plakanje prati pojaana aktivnost u nervnom sistemu, a njegov posao je da smiri tijelo nakon stresnog dogaaja i uspori rad srca.

Nesanica ima i dobru stranu

obar san, ipak, nije lijek za sva stanja, jer moe ouvati bolno sjeanje zbog ega se osoba kasnije moe oseati jo gore, tvrde ameriki naunici. Do tog zakljuka strunjaci su doli tokom testa u kojem su ljudi gledali uznemirujui ili traumatski doivljaj, pri emu su uesnici bili manje emocionalno uznemireni, ako bi sljedeih 12 sati ostajali budni. Ovim je dokazano da san uva memoriju, ali i emocionalnu reakciju koju su ispitanici imali tokom neke situacije.
22. februar - 11. rebiu-l-ahir

65