Strategija Turizam 2020 Editfinal

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ___________________________________________________________________________
PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE
___________________________________________________________________________ Zagreb, veljaa 2013.
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
SADRAJ
1. Polazita................................................................................................................................... 3 2. Hrvatski turizam danas ............................................................................................................. 5 2.1. Ponuda.......................................................................................................................................... 5 2.1.1. Atrakcije................................................................................................................................. 5 2.1.2. Turistika infrastruktura ........................................................................................................ 5 2.1.3. Postojea smjetajna infrastruktura...................................................................................... 6 2.1.4. Opa infrastruktura i dostupnost .......................................................................................... 7 2.1.5. Proizvodi ................................................................................................................................ 7 2.1.6. Ljudski potencijali .................................................................................................................. 9 2.2. Potranja..................................................................................................................................... 10 2.3. Uinci .......................................................................................................................................... 13 2.4. Analiza konkurentske pozicije .................................................................................................... 14 2.5. Kljuna pitanja i ogranienja hrvatskog turizma ........................................................................ 19 3. Globalni razvojni kontekst i prilike za Hrvatsku .........................................................................25 3.1. Globalni kvalitativni megatrendovi ............................................................................................ 25 3.2. Trendovi razvoja turistikih proizvoda ....................................................................................... 25 3.3. Trine prilike za Hrvatsku .......................................................................................................... 27 4. Hrvatski turizam u 2020. ..........................................................................................................28 4.1. Razvojna naela .......................................................................................................................... 28 4.2. Vizija razvoja hrvatskog turizma ................................................................................................. 30 4.3. Strateki ciljevi i zadaci razvoja hrvatskog turizma .................................................................... 31 5. Operativne strategije ...............................................................................................................32 5.1. Marketing ................................................................................................................................... 32 5.1.1. Strategija ciljnih trita ........................................................................................................ 32 5.1.2. Strategija trinih segmenata .............................................................................................. 32 5.1.3. Sustav turistikih proizvoda Hrvatske ................................................................................. 33 5.1.4. Imid i promocija ................................................................................................................. 35 5.2. Razvoj turistike ponude ............................................................................................................ 36 5.2.1. Razvoj proizvoda.................................................................................................................. 36 5.2.2. Privatizacija i aktiviranje dravne imovine u turizmu .......................................................... 47 5.2.3. Unapreenje smjetajne ponude ........................................................................................ 48 5.2.4. Unapreenje ostale turistike ponude ................................................................................ 51 5.3. Investicije .................................................................................................................................... 53 5.3.1. Investicijska strategija ......................................................................................................... 53 5.3.2. Investicijsko okruenje ........................................................................................................ 55 5.3.3. Koritenje EU fondova ......................................................................................................... 56 5.4. Razvoj ljudskih potencijala ......................................................................................................... 57 5.5. Upravljanje procesima................................................................................................................ 59 6. Ekonomski uinci .....................................................................................................................62 6.1. Razdoblje od 2013. do 2020. godine .......................................................................................... 62 6.2. Razdoblje od 2021. do 2025. godine .......................................................................................... 63 6.3. Ukupni uinci od 2013. do 2025. godine .................................................................................... 64 7. Akcijski plan ............................................................................................................................66 Prilozi .........................................................................................................................................70 Prilog 1. Detaljan opis mjera turistike politike ................................................................................ 71 Prilog 2. Perspektivne lokacije investicijskih projekata ..................................................................... 85
1. Polazita
Hrvatski turizam je nakon uspostave dravne samostalnosti proao dvadesetogodinji proces tranzicije bremenit svim problemima i proturjenostima gospodarskog i drutvenog razvitka zemlje. Nosei teret naslijeene i razmjerno neefikasne poslovne strukture, suoavajui se s posljedicama rata i s efektima razliitih i esto suboptimalnih modela privatizacije, hrvatski turizam je ipak pokazao svoju vitalnost zahvaljujui snazi i interesu inozemnog trita, atraktivnosti zemlje i, osobito, otpornosti turizma kao fenomena na povremene globalne poremeaje. Unato svim nedaama koje su pratile Hrvatsku u proteklom razdoblju, turizam je znaajno podigao svoje poslovne rezultate, osobito od 2000. godine, a u vrijeme globalne krize proteklih nekoliko godina pokazao visoku rezistentnost, to je potvreno stopama rasta viim od onih to su ih postigle zemlje u konkurentskom okruju (Mediteran). Izvjesno je, meutim, da se Hrvatska s ulaskom u EU suoava s novim izazovima, ali i s novim prilikama u turizmu. Europska unija prepoznaje Hrvatsku kao turistiku destinaciju s potencijalom, pa je naa zadaa da ih maksimalno iskoristimo u interesu rasta vlastitog blagostanja, a koristei vrijednosni sustav odrivog razvoja i konkurentske strategije EU na podruju turizma. U tom kontekstu Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine (dalje u tekstu - Strategija razvoja turizma RH do 2020.) kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, a koja nastaje u uvjetima vrlo skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u nadolazeem razdoblju. Izraene ekonomske i politike nestabilnosti na globalnoj razini i u Europskoj uniji, novi uvjeti hrvatskog makrookruenja kao i dinamine promjene zahtjeva potroaa na globalnom turistikom tritu upuuju na nunost preispitivanja dosadanjeg modela razvoja turizma u Hrvatskoj sa svrhom postavljanja razvojnih smjernica i operativnih strategija za nastupajue razdoblje. Sukladno tome, Strategija razvoja turizma RH do 2020. daje odgovor na pitanje kakav turizam Hrvatska eli i treba razvijati te utvruje kljune aktivnosti turistike politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljavanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma i koritenje resursne osnove na naelima odgovornog i odrivog razvoja. Konano, budui da je rije i o dokumentu koji bi trebao osigurati uklapanje Hrvatske u konsolidiranu turistiku politiku Europske unije, Strategija razvoja turizma RH do 2020. predstavlja cjelovit konceptualni okvir koji omoguava: koordinirano djelovanje nositelja turistike politike i sustavno usuglaavanje mjera turistike politike; cjelovito razumijevanje kljunih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao preduvjet privlaenja interesa potencijalnih domaih i stranih ulagaa; te ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno povlaenje sredstava EU fondova.
Strategija razvoja turizma RH do 2020. polazi od analize kljunih pokazatelja dostignutog razvoja, sagledava razvojna ogranienja i razvojne mogunosti koje se oitavaju iz relevantnih razvojnih trendova u globalnom okruenju te prepoznaje kljune initelje uspjeha na koje se hrvatska turistika politika mora usredotoiti u razdoblju do 2020. godine. Nalazi status quo analize, uz definiranje kljunih razvojnih naela, stvaraju pretpostavke za postavljanje nove razvojne vizije i stratekih ciljeva te zadataka koji se ele ostvariti do 2020. godine. Razvojna naela odraz su kako razumijevanja razvojnog procesa i oekivanih promjena u makrookruenju, tako i potrebe za uspostavom preduvjeta za dugorono odriv i konkurentan
turistiki razvoj Hrvatske. Na toj osnovi uspostavlja se i novi sustav vrijednosti, prilagoen tritu, iz kojeg je izvedena razvojna vizija te strateki ciljevi razvoja do 2020.
STRUKTURA DOKUMENTA
POLAZNA POZICIJA HRVATSKOG TURIZMA
GDJE SMO?
KLJUNA PITANJA I OGRANIENJA
RAZVOJNI TRENDOVI I PRILIKE
KAMO IDEMO?
RAZVOJNA NAELA
VIZIJA, CILJEVI I ZADACI
OPERATIVNE STRATEGIJE
KAKO DO CILJA?
MARKETING
RAZVOJ PROIZVODA
INVESTICIJE
LJUDSKI POTENCIJALI
UPRAVLJANJE
EKONOMSKI UINCI
AKCIJSKI PLAN
Zavrni dio dokumenta odnosi se na provedbu definirane vizije i stratekih razvojnih ciljeva. Naglasak se stavlja na operativne strategije na kljunim podrujima djelovanja. Rije je o aktivnostima usmjerenim na razvoj proizvoda, razvoj smjetajne ponude i turistike infrastrukture, investicije, marketing, jaanje ljudskih potencijala te upravljanje turistikim razvojem. Konano, akcijskim planom razrauje se sustav prioritetnih mjera turistike politike koje su ponajvie usmjerene na uklanjanje postojeih razvojnih ogranienja.
2. Hrvatski turizam danas

2.1. Ponuda
2.1.1. Atrakcije
Hrvatska pripada zemljama koje privlae posjetitelje vie odlikama svoga prirodnog prostora i bogatstvom kulturno-povijesne batine nego kvalitetom, raspoloivou i/ili raznovrsnou novostvorenih turistikih atrakcija. Meu prirodnim atrakcijama najvanije mjesto imaju more, razvedena obala te mnotvo otoka, ali i brojne ouvane prirodne plae, kao i zelenilo i umovitost velikog dijela teritorija. Hrvatska se, s obzirom na svoju ukupnu povrinu, istie i izuzetno velikim brojem turistiki atraktivnih zatienih prirodnih podruja, a prema bioraznolikosti nalazi se u europskom vrhu. Velik potencijal na turistiki nerazvijenim podrujima predstavlja turistika valorizacija podruja uz Dunav, Savu, Dravu, Unu, Kupu, Cetinu i druge rijeke te uz jezera i ostale unutarnje vode. Osim prirodnih atrakcija vezanih uz more kao to su nacionalni parkovi Brijuni, Kornati i Mljet, Hrvatska ima i niz atrakcija povezanih s krkim fenomenima kao to su slapovi i sedrene barijere Plitvikih jezera i rijeke Krke, stijene Velebita, spilje, ponori i druge krke atrakcije, te velik broj jedinstvenih nacionalnih parkova i parkova prirode na kontinentalnom podruju kao to su, meu ostalim, Risnjak, umberak, Lonjsko polje, Papuk i Kopaki rit. U nekoliko nacionalnih parkova organizirana je ponuda hotelskog smjetaja (NP Plitvika jezara, NP Brijuni, NP Mljet). Bogatstvo hrvatske kulturno-povijesne batine takoer ini veliku snagu resursno-atrakcijske osnove Hrvatske. O tomu svjedoi velik broj kulturnih dobara pod zatitom UNESCO-a, kao to su povijesna jezgra Dubrovnika, Dioklecijanova palaa u Splitu, ibenska katedrala, povijesna jezgra grada Trogira, Eufrazijeva bazilika u Poreu i Starogradsko polje, ali i brojna druga vrijedna kulturna dobra kao to su Pulski amfiteatar, povijesna jezgra grada Hvara, stonske zidine te vei broj pojedinanih graevinskih objekata u dobro ouvanim povijesnim cjelinama Zagreba i brojnih drugih hrvatskih gradova/mjesta. Posebno valja naglasiti da Hrvatska u svojoj bogatoj kulturno-povijesnoj batini raspolae s vie od tisuu dvoraca, kurija i utvrda, to je iznimni potencijal za budui turistiki razvoj, posebice kontinentalnog dijela zemlje. Uz to, Hrvatska ima i najvie nematerijalne batine pod zatitom UNESCO-a u Europi, dok je u svjetskim razmjerima odmah iza Kine i Japana. Unato iznimnom bogatstvu i brojnosti tih prirodnih, povijesnih i kulturnih atrakcija, tek je njihov manji broj turistiki valoriziran i ukljuen u ukupnu destinacijsku ponudu.
2.1.2. Turistika infrastruktura
Za razliku od prirodnih atrakcija i kulturno-povijesne batine, Hrvatska je izrazito siromana u novostvorenim turistikim atrakcijama kao to su suvremeno opremljeni kongresni centri, tematski i/ili zabavni parkovi, golfska igralita, centri za posjetitelje, kvalitetno osmiljene tematske rute te slini sadraji turistike ponude bez kojih je izuzetno teko uspostaviti pretpostavke za proirenje meunarodno prepoznatljivog proizvodnog miksa, turistiko aktiviranje kontinentalnog prostora, ukljuujui i prostor priobalnog zalea, te produljenje sezone. Hrvatskoj danas nedostaju centri cjelogodinjeg planinskog i sportskog turizma, kvalitetne biciklistike staze s potrebnom infrastrukturom i suprastrukturom, ronilaki i jedriliarski centri te drugi sadraji nuni za kvalitetno i dugorono odrivo trino pozicioniranje na tritu posebnih interesa.
2.1.3. Postojea smjetajna infrastruktura
Hrvatska je u 2011. godini raspolagala s 852,4 tisue stalnih leajeva u registriranim komercijalnim smjetajnim objektima, od ega u hotelima 13%, kampovima 25%, ostalim kolektivnim kapacitetima 13% te kuanstvima 49%. U posljednjem desetljeu Hrvatska je poveala raspoloivi smjetajni kapacitet mjeren brojem stalnih leajeva u registriranim komercijalnim smjetajnim objektima za 25%. Najvei rast smjetajnog potencijala zabiljeen je u kuanstvima (46%), a potom hotelima (19%) i kampovima (12%), dok je kapacitet ostalih kolektivnih objekata smanjen 3%.
SMJETAJNI KAPACITET (STALNI LEAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, STRUKTURA U % I STOPE PROMJENA U % Ostali Kuanstva Ukupno Hoteli Kampokolektivni (obiteljski vi 5* 4* 3* 2* i 1* Broj stalnih Ukupno kapaciteti smjetaj) leajeva Struktura u % 1989. 2001. 2005. 2011. 2011./2005. u % 2011./2001. u % 2011./1989. u % 861.216 682.721 784.600 852.433 9 25 -1 15 14 13 13 10 19 -13 3 3 5 9 94 220 175 19 74 5 2 45 49 9 54 32 32 44 15 Stopa promjene u % 292 -11 -48 1.472 16 -63 49 -48 190 35 28 26 25 5 12 -28 19 17 13 13 5 -3 -32 32 42 48 49 11 46 53
* Struktura prema glavnim vrstama smjetaja: ukupan broj stalnih leajeva = 100; struktura prema kategorijama hotela: ukupan broj stalnih leajeva u hotelima = 100. Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS. Napomene: Kategorije hotela u 1989. godini prilagoene su postojeoj kategorizaciji na sljedei nain: L=5*, A=4*, B=3*, C i D = 2* i 1*. Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima raspoloivog kapaciteta (leajeva).
Sjeverni Jadran raspolae najveim udjelom u kapacitetu (52%), ostvarujui dva postotna boda vei udio u noenjima nego to ga ima u kapacitetu. Juni Jadran raspolae s 45% hrvatskog smjetajnog kapaciteta ostvarujui 3 postotna boda manji udio u noenjima, dok kontinentalna Hrvatska raspolae jednakim udjelom i u kapacitetu i u noenjima.
REGIONALNA STRUKTURA SMJETAJNIH KAPACITETA (STALNI LEAJEVI), U %
100%
80%
41
45
45
Kontinentalna Hrvatska Juni Jadran
Leajevi
60%
40% 56 52 52
Sjeverni Jadran
20%
0% 2001. 2005. 2011.
Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS
U strukturi hotelskog smjetaja u 2011. godini dominiraju hoteli srednje (3*) kategorije u kojima je 44% svih stalnih hotelskih leajeva, slijede hoteli vie kategorije (4* i 5*) s udjelom od 41%, a preostalih 15% leajeva je u hotelima nie (2*) kategorije. Hoteli s pet zvjezdica prosjeno raspolau sa 177 soba, hoteli sa etiri zvjezdice sa 109 soba, a hoteli s tri i manje zvjezdica s oko 80 soba.
Osim smjetajnih mogunosti u objektima kolektivnog i obiteljskog smjetaja, specifinu smjetajnu ponudu Hrvatske ini i 98 luka nautikog turizma. Od tog broja, 50 se odnosi na marine s vezovima u moru, 11 na marine s vezovima na kopnu, dok se preostalih 37 luka kategor izira kao sidrita, privezita te nerazvrstane luke nautikog turizma. U lukama nautikog turizma krajem 2011. godine bilo je ukupno 17.059 vezova u moru te 5.231 mjesto za smjetaj plovila na kopnu. Neto vie od polovice ukupnog broja vezova je za plovila duljine od 10 do 15 metara. Osim luka nautikog turizma za stalni i tranzitni vez brodica i jahti u yachting turizmu, Hrvatska raspolae i s oko 240 luka i luica pogodnih za privez amaca, brodica i jahti raznih veliina koje uglavnom koristii lokalno stanovnitvo ili lokalno gospodarstvo, ali i s ogranienom mogunou komercijalnog veza. Broj luka nautikog turizma u posljednjih desetak godina uvean je gotovo 50%, a marina 20%.
2.1.4. Opa infrastruktura i dostupnost
Stanje prometne infrastrukture u proteklih desetak godina bitno je poboljano, a to se ponajvie oituje uspostavljenom mreom autocesta. Neovisno o tome, valja istaknuti da se u razvoj dravnih, regionalnih i lokalnih cesta nije ulagalo dovoljno, a iako su u posljednjem desetljeu uinjeni vidni pomaci, nije u dovoljnoj mjeri unaprijeena ni prometna i turistika signalizacija, niti su na zadovoljavajui nain izgraeni pratei usluni objekti uz ceste. Izraeni su i problemi organizacije prometa u destinacijama, naroito kad je rije o javnom prijevozu, biciklistikim stazama, pjeakim zonama i mogunostima parkiranja. Situacija u ostalim vidovima prometa je mnogo nepovoljnija. To je posljedica vrlo malih ulaganja i u prometnu mreu i u unapreenje sustava prijevoza. Osobito je problematina situacija sa eljeznikim prometom, koji zbog loeg stanja mree i male brzine vonje nema gotovo nikakvu vanost za turizam. Na znatnom dijelu akvatorija i otoka nezadovoljavajua je situacija s trajektnim i brodskim prijevozom, to zbog neopremljenosti otonih luka, to zbog nedovoljne uestalosti i brzine veza, naroito izmeu otoka. Situacija u zranom prometu je neto povoljnija, primarno zbog relativno velikog broja meunarodnih zranih luka. Od njih sedam, pet je na priobalnom podruju (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik), to omoguava relativno dobru dostupnost gotovo svih turistikih destinacija. No, postoji problem nedovoljnog komercijalnog interesa zranih prijevoznika za uspostavljanje stalnih ili povremenih linija te s time povezan razmjerno malen promet zrakoplova, posebice u rijekoj i osjekoj zranoj luci. Nadalje, valja ukazati i na relativno loe stanje opremljenosti pojedinih zranih luka, pogotovo one najprometnije, zagrebake. to se tie komunalne infrastrukture, s izuzetkom sustava telekomunikacija koji je na svjetskoj razini, situacija takoer nije optimalna te je potreban dodatni napor kako bi se pojedini elementi sustava bitno unaprijedili. Pritom najmanje valja raditi na sustavima elektroopskrbe i vodoopskrbe koji uglavnom, ak i u pici sezone, zadovoljavaju potrebe, dok znatno vie napora valja uloiti u ubrzano rjeavanje problematike otpadne odvodnje i gospodarenja svim vrstama otpada (osobito u priobalju) koji predstavljaju potencijalno ogranienje turistikog razvoja. Potrebno je istaknuti kvalitetne vodne resurse i dobru vrsnou vode za pie iz javnih vodoopskrbnih sustava, kao vaan dio turistike prepoznatljivosti Hrvatske. S obzirom na tu injenicu omogueno je zdravstveno ispravno koritenje kvalitetne vode za pie iz javnih sustava, odnosno iz slavina. Ovo esto, bez ugroavanja zdravlja, nije mogue u nama konkurentskim turistikim destinacijama na Mediteranu (Turska, Tunis, Maroko i dr.) kao i u mnogim zemljama u Europskoj uniji, gdje se to uglavnom ne preporuuje.
2.1.5. Proizvodi
Struktura turistikih proizvoda u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina mijenjala samo u manjem dijelu, a na to upuuje i krivulja sezonalnosti. S obzirom na dananji doprinos u turistikom prihodu,
turistiki proizvodi u Hrvatskoj mogu se podijeliti na dominantne proizvode (svaki proizvod doprinosi minimalno 5% u strukturi prihoda) i proizvode s izraenom perspektivom razvoja.
2.1.5.1. Dominantni proizvodi
Sunce i more usprkos brojnim razvojnim inicijativama i isticanju prioriteta smanjenja sezonalnosti i razvoja drugih proizvoda, udio sunca i mora u ukupnom hrvatskom turistikom proizvodu ve godinama ne pada ispod 85% fizikog volumena s neto manjim udjelom u prihodima (75 do 80%), s obzirom na njegovu prosjeno niu rentu uzrokovanu velikim kapacitetima obiteljskog smjetaja u kuanstvima. Pored zaostajanja u razvoju infrastrukture za ostale proizvode i drugih internih faktora, na ovo je svakako utjecala i dalje stabilna potranja na globalnom tritu te stanje u konkurentskom krugu mediteranskih zemalja (panjolska, Francuska, Italija, Grka i Turska). U takvim oklonostima Hrvatska u proteklih desetak godina biljei sve bolje poslovne rezultate Nautiki turizam (yachting/cruising) - proizvod iznimne globalne atraktivnosti koji u svijetu biljei kontinuirano visoke, ak dvoznamenkaste stope rasta. Zbog svog geoprometnog poloaja i s jednom od najrazvedenijih obala na svijetu, ugodne klime i pogodnih vjetrova, Hrvatska je ve danas jedna od poeljnijih nautikih destinacija na svijetu. Na to upuuju stalno rastui rezultati poslovanja u nautikom turizmu (ponajvie produljenje sezone), ali i kontinuirano popunjavanje dijela prateeg lanca vrijednosti. Neovisno o tome, yachting turizam u Hrvatskoj nekoliko posljednjih godina obiljeava stagnacija u razvoju ponude novih vezova u marinama, iako uz optimalan razvojni koncept potranja za njima nije upitna. Glavni uzrok tome treba traiti u nepovoljnom investicijskom okruenju. Cruising turizam u posljednjih desetak godina obiljeava povean broj dolazaka megakruzera, ali i rastua potranja za krstarenjem na malim domaim kruzerima. Poslovni turizam usprkos tome to je ovaj vid turizma vrlo osjetljiv na domae, ali i globalne ekonomske trendove, individualni i grupni poslovni gosti ine relativno stabilan izvor potranje koja, ovisno o trendovima, mijenja samo svoja kvalitativna obiljeja. Istraivanja meu hotelijerima pokazuju da poslovni gosti ine stabilnih 10% do 15% udjela svih hotelskih gostiju. Glavna barijera rastu proizvoda je nedostatak kongresne infrastrukture (kongresni centri) i jo uvijek nekonkurentan sustav upravljanja i komercijalizacije proizvoda. Uklanjanjem ovih nedostataka mogao bi se osobito na regionalnom tritu i izabranim ninim tritima nai vei prostor za kvalitetniji razvojni iskorak. Kulturni turizam neupitno je da je na dravnoj razini, kao i u nizu destinacija, u posljednjih 10 godina mnogo uinjeno na razvoju ove grupe proizvoda, ponajvie zahvaljujui donoenju dravne strategije razvoja kulturnog turizma, ali i sustavnom radu na kreiranju regionalno i globalno prepoznatih dogaanja i pojaanom otvaranju kulturnom turizmu od strane sve veeg broja pojedinanih destinacija. Kljune barijere daljnjem rastu treba traiti u sustavu komercijalizacije (prije svega u integriranju u svjetske sustave), a potom i u sustavu destinacijskog upravljanja kojim bi se kulturni sadraji na pravi nain integrirali u pozicioniranje i isporuku ukupnog doivljaja na razini pojedinih destinacija. Posebno relevantni proizvodi kulturnog turizma za Hrvatsku ukljuuju: (i) gradski turizam, (ii) turizam batine, (iii) turizam dogaanja, (iv) kreativni turizam te (v) vjerski turizam.
2.1.5.2. Proizvodi s izraenom perspektivom razvoja
Zdravstveni turizam rije je o proizvodu koji na globalnoj razini raste po stopi izmeu 15% i 20% godinje. Zbog blizine velikim tritima, prirodne ljepote i povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge tradicije, konkurentnih cijena i openito dobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma. Proizvodi zdravstvenog turizma danas posebno relevantni za Hrvatsku ukljuuju: (i) wellness turizam, (ii) ljeilini turizam i (iii) medicinski turizam. Cikloturizam u europskim okvirima procjenjuje se da e udio putovanja tijekom kojih je bicikliranje glavna aktivnost ili je bicikl glavno prijevozno sredstvo porasti u iduih 10 godina vie od 10 postotnih bodova. Jo je znaajniji trini segment onih kojima je tijekom odmora vonja biciklom vana dodatna aktivnost. Iako je Hrvatska relativno dobro premreena lokalnim i upanijskim biciklistikim
stazama, od kojih su neke dio meunarodnih biciklistikih ruta, proizvod jo uvijek nije adekvatno valoriziran ni komercijaliziran. Gastronomija i enologija sloeni proizvod koji konzumiraju gotovo svi turisti, iako relativno malen broj meunarodnih turista putuje iskljuivo zbog gastro-enolokih iskustava, pa rast potranje generira uglavnom domaa populacija. Raspoloiva istraivanja pokazuju da oko 160 tisua graana Hrvatske posjeuje vinske ceste, pri emu ih 61% kupuje lokalna vina, a 63% lokalne prehrambene proizvode. Nadalje, 53% posjetitelja naruuje lokalna vina u restoranima. Iako su se gastronomija i enologija kao turistiki proizvod najvie razvili na podruju Istre, a potom u Dalmaciji i Slavoniji, sustavan pristup razvoju gastro-enoloke turistike ponude jo je nedovoljno valoriziran iako je ve dugi niz godina sastavni dio turistike promocije zemlje. Ruralni i planinski turizam - procjenjuje se da ruralni turizam, ukljuujui i planinska podruja, sudjeluje u ukupnim meunarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godinji rast od oko 6%. Suoena s nerazvijenom domaom potranjom i nepoticajnim okruenjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija izuzetno sporo. Iznimka je samo Istra, a donekle i Osjeko-baranjska upanija. to se planinskog turizma tie, postojei planinski centri poput Bjelolasice, Platka i Begova Razdolja nisu do sada napravili vee iskorake prema cjelogodinjem poslovanju. Golf turizam - kao jedan od najstarijih sportova te stoljeima zabava drutvene elite, golf je danas globalno popularan, s procijenjenih oko 60 milijuna igraa i 32.000 igralita na svijetu. Broj igralita u danas propulzivnim golfskim destinacijama Mediterana povean je od 2009. do 2011. sa 17 na 20 u Turskoj, u Portugalu sa 78 na 86, u panjolskoj sa 316 na 352. Hrvatska trenutano raspolae sa samo etiri golfska igralita s 18 polja, dva igralita s devet polja i nekoliko vjebalita. Zbog toga Hrvatska trenutano ne postoji na karti turistike golf ponude usprkos tome to je to danas, a i ubudue, jedan od najznaajnijih trinih segmenata mediteranske turistike potranje, poglavito u razdobljima izvan glavne turistike sezone. Pustolovni i sportski turizam - radi se o opsegom sve znaajnijoj i brzo rastuoj grupi proizvoda za koju neki operatori prijavljuju rast do 30% godinje, koja ukljuuje, primjerice, ronjenje, kajaking i kanuing, rafting, adrenalinske sportove, lov, ribolov i zimske sportove te sportske pripreme. Iako se, posebice u brdovitom i obalnom dijelu Hrvatske, ubrzano razvija iroka ponuda razliitih, ukljuivo ninih (npr. piljarenje, paragliding), pustolovno/sportskih programa, Hrvatska jo uvijek nedovoljno koristi svoje komparativne prednosti za razvoj ove skupine proizvoda. Ekoturizam - procjenjuje se da je oko 3% meunarodnih odmorinih putovanja motivirano ekoturizmom, a podran rastuom ekolokom svijesti kupaca, proizvod pokazuje snaan rast, izmeu 10%-20% godinje. Usprkos raspoloivosti, atraktivnosti i ouvanosti prirodnih resursa, ekoturizam u Hrvatskoj jo je uvijek izrazito slabo razvijen. Posebno brine injenica da je ekoturizam zapostavljen ak i u veini zatienih prirodnih lokaliteta.
2.1.6. Ljudski potencijali
U 2011. godini u djelatnosti ugostiteljstva bilo je gotovo 90 tisua zaposlenih, odnosno 6,4% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Ako se slijedi metodologija Europske unije pa se tom broju pridrue i zaposleni u poslovima turistikog posredovanja, broj izravno zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu poveava se na 95 tisua, odnosno na 6,8% ukupno zaposlenih. Uzme li se jo u obzir i broj djelatnika u javnim slubama u funkciji turizma, poevi od Ministarstva turizma, preko sustava turistikih zajednica, posebnih slubi unutar gospodarskih i obrtnikih komora, strukovnih udruga do jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, kao i broj nastavnika u funkciji obrazovanja kadrova za turizam i ugostiteljstvo, taj se broj poveava za jo najmanje 1.500 zaposlenih. To bi znailo da je oko 96,5 tisua (6,9%) ukupno zaposleno na poslovima ugostiteljstva i turizma. Djelatnost ugostiteljstva biljei rast zaposlenosti vei od hrvatskog prosjeka. Dok je ukupan rast broja zaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010. iznosio 11%, u djelatnosti ugostiteljstva broj zaposlenih je uvean 21%, odnosno generirano je 16 tisua novih radnih mjesta. Istodobno, kako je
broj zaposlenih u proteklih desetak godina rastao sporije od broja turistikih dolazaka i noenja, produktivnost zaposlenih je rasla. Najvei broj zaposlenih u djelatnosti ugostiteljstva u 2011. godini evidentiran je u hotelima i slinim smjetajnim objetima (37%) te na poslovima usluivanja pia (30%). Struktura zaposlenih prema stupnju strune spreme, koju je mogue pratiti samo u pravnim osobama djelatnosti ugostiteljstva koje zapoljavaju oko 38 tisua djelatnika, sljedeih je obiljeja:
STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA U DJELATNOSTI UGOSTITELJSTVA PREMA STUPNJU STRUNE SPREME
Izvor: Dravni zavod za statistiku (2011.)
Broj zaposlenih kadrova sa strunim kvalifikacijama obrnuto je proporcionalan kategoriji smjetajnog kapaciteta, tj. to je via kategorija smjetajnog kapaciteta, to je u strukturi zaposlenih manje radne snage ovog profila.
2.2. Potranja
Inozemna potranja ima izrazito dominantnu ulogu u hrvatskom turizmu. U 2010. godini u Hrvatskoj je ostvareno 39,6 milijuna putovanja inozemnih posjetitelja od ega 58% jednodnevnih, a 42% viednevnih putovanja. Ta putovanja inila su 77% svih turistikih putovanja te su na njima ostvarene 6,23 milijarde eura, odnosno 86% ukupne turistike potronje. Istodobno, domai posjetitelji ostvarili su gotovo 12 milijuna putovanja od ega 54% jednodnevnih, a 46% viednevnih s ukupnom potronjom od oko milijardu eura, odnosno 14% ukupne turistike potronje.
STRUKTURA TURISTIKE POTRONJE INOZEMNIH I DOMAIH TURISTA 2010. GODINI PREMA VRSTAMA USLUGA
Dolazna (inozemna) potronja Domaa potronja
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka i Turistika aktivnost domaeg stanovnitva, Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
U registriranim komercijalnim smjetajnim kapacitetima u 2011. godini ostvarena su 60,4 milijuna noenja. U strukturi noenja prema zemljama porijekla dominiraju turisti iz Njemake (21%), Slovenije (11%), Hrvatske (9%), Italije (8%), Austrije (8%). Prema demografskim znaajkama, prevladavaju gosti
10
srednje ivotne dobi, koji dolaze u krugu obitelji, dok se udio turista mlae dobi smanjuje. Nadalje, raste udio segmenta s viim i visokim obrazovanjem, a smanjuje se udio turista sa srednjokolskim obrazovanjem.
NOENJA TURISTA PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA, STRUKTURA I STOPE PROMJENA U % Ostali Kuanstva Hoteli Kampovi kolektivni (obiteljski kapaciteti smjetaj) Struktura u % 1986. 31 26 23 20 2001. 30 28 20 22 2005. 29 26 16 28 2011. 26 25 14 35 Stopa promjene u % 2011./2005. u % 8 13 2 49 2011./2001. u % 26 27 -3 122 2011./1986. u % -25 -18 -45 57
Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS. Napomena: Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih noenja.
Istodobno najvei broj noenja prema vrsti smjetaja ostvaruje se u kuanstvima, u kojima je u 2011. godini ostvareno svako tree noenje. Dananja vanost obiteljskog smjetaja u kuanstvima odraz je prije svega injenice da su noenja u kuanstvima u razdoblju od 2005. do 2011. godine poveana 49%, dok su noenja u hotelima i kampovima znatno sporije rasla, a u ostalim vrstama kolektivnog smjetaja stagnirala. Osim smanjenja udjela u ukupnom broju noenja, hotelijerstvo u razdoblju od 2001. do 2011. biljei i znaajnu promjenu strukture ostvarenih noenja s obzirom na kategoriju hotela. Od 15,9 milijuna hotelskih noenja u 2011. godini, 45% ostvaruje se u hotelima vie kategorije (etiri i pet zvjezdica), 44% u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice) te 11% u hotelima nie kategorije (dvije zvjezdice). Najvei porast potranje zabiljeio je segment hotela s etiri zvjezdice.
NOENJA U HRVATSKOJ PREMA KATEGORIJI HOTELA, U MILIJUNIMA
2001.
5* 0,4
4* 0,4
2011.
4* 5,8
2* i 1* 5,3
5* 1,4 3* 6,5
2* i 1* 1,8
3* 6,9
Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.
U odnosu na 2001. godinu u hotelima s etiri zvjezdice noenja su u 2011. godini poveana etrnaest puta, a njihov je udio u ukupnim hotelskim noenjima povean s 3% na 36%. Noenja u hotelima s pet zvjezdica poveana su tri puta, noenja u hotelima s tri zvjezdice stagniraju, dok su noenja u hotelima nie kategorije smanjena na razinu od 34% noenja ostvarenih u 2001. godini.
11
Hoteli biljee najviu razinu bruto iskoritenosti kapaciteta (39,0%) u 2011. godini, a potom slijede ostali kolektivni smjetaj (21,2%), kampovi (18,8%) i kuanstva (13,9%). Iskoritenost hotela u 2011. godini neto je nia od one u 2005. godini, ali i za dva postotna boda via nego u 2001. godini.
ISKORITENOST SMJETAJNIH KAPACITETA KATEGORIJAMA HOTELA, U % Hoteli Ukupno 5* 4* 1989. 45,8 46,4 52,1 2001. 37,0 37,8 50,7 2005. 39,8 41,0 44,3 2011. 39,0 39,9 43,8 (STALNI LEAJEVI) PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA I Kampovi 35,7 31,5 32,1 29,5 13,5 16,7 17,4 18,8 Ostali kolektivni kapaciteti 24,7 21,1 21,8 21,2 Kuanstva 11,1 9,2 10,4 13,9
3* 44,8 42,1 43,3 38,5
2*
U hotelima s etiri zvjezdice ostvaruje se najvia razina iskoritenosti (43,8%). Slijede hoteli s pet zvjezdica (39,9%), a potom hoteli s tri zvjezdice (38,5%) i hoteli s dvije zvjezdice (29,5%). U razdoblju od 2001. do 2011. godine iskoritenost svih kategorija hotela se smanjuje, s izuzetkom hotela s pet zvjezdica. Najvei pad iskoritenosti zabiljeen je u hotelima s etiri zvjezdice u kojima je, uz rast kapaciteta od gotovo 16 puta, iskoritenost smanjena s 50,7% u 2001. godini na 43,8% u 2011. godini. Kada je rije o lukama nautikog turizma, iskoritenost ukupnog broja (stalnih) vezova (u moru i na kopnu) krajem 2010. godine iznosila je vie od 65%. Meutim, budui da odreen broj luka nautikog turizma radi samo tijekom sezone, iskoritenost stvarno raspoloivih vezova za stalni vez u lukama nautikog turizma gotovo je maksimalna. Iskoritenost smjetajnih kapaciteta odraz je izrazite sezonalnosti potranje. U 2011. godini 63% svih noenja ostvareno je tijekom dva ljetna mjeseca, a od lipnja do rujna 87%. U razdoblju od 2001. do 2011. godine sezonska struktura potranje stagnira.
STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NOENJA PREMA GLAVNIM SEZONAMA, U % 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2001. VII-VIII 2005. VI i IX 2011. ostalo 24 13 23 14 24 13 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2001. VII-VIII 2005. VI i IX 2011. ostalo
63
63
63
42 3028
38 29 32
40 2931
Hrvatska ukupno
Hrvatska hoteli
Hotelijerstvo je takoer obiljeeno izrazitom sezonalnou potranje. Od lipnja do rujna 2011. godine realizirano je vie od dvije treine, a samo u srpnju i kolovozu 40% svih godinjih noenja. U odnosu na 2001. godinu sezonalnost potranje je smanjena, ali je u odnosu na 2005. godinu povean udio potranje u dva ljetna mjeseca (s 38% u 2005. godini na 40% u 2011. godini).
12
REGIONALNA STRUKTURA DOLAZAKA I NOENJA, U %

100%
100% 10
11
11
80%
3 34
80% 32 60% 38
39
Kontinentalna Hrvatska
Juni Jadran Sjeverni Jadran 60%
40
42
Kontinentalna Hrvatska Juni Jadran
40%
58 20% 51
40% 63 20% 56 54
Sjeverni Jadran
50
0%
0%
2001.
2005.
2011.
2001.
2005.
2011.
Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS
Prostorna raspodjela turistikog prometa prema turistikim makroregijama pokazuje da je Sjeverni Jadran i prema dolascima i prema noenjima najvea hrvatska turistika makroregija, u kojoj je u 2011. godini ostvareno 54% svih noenja i 50% svih dolazaka turista. Makroregija Juni Jadran je u 2011. godini bila odredite za 39% dolazaka turista i 42% noenja. Za razliku od preteito ljetnih odmorinih primorskih destinacija, turisti u makroregiji Kontinentalna Hrvatska krae borave, tako da se na tom podruju ostvaruje 11% svih dolazaka i 4% noenja. Prostornu strukturu potranje u posljednjih deset godina obiljeava smanjenje udjela Sjevernog i poveanje udjela Junog Jadrana.
2.3. Uinci
Ukupna turistika potronja na podruju Hrvatske u 2010. godini, ostvarena na ukupno 51,6 milijuna putovanja, bila je 53 milijarde kuna ili 7,3 milijarde eura. Realizirana turistika potronja prema eksperimentalnom satelitskom raunu turizma izravno generira 8,5% izravne bruto dodane vrijednosti, odnosno 8,3% izravnog bruto domaeg proizvoda Hrvatske.
13
TURISTIKA AKTIVNOST U HRVATSKOJ U 2010. GODINI
TURISTIKA AKTIVNOST U HRVATSKOJ

51 milijun putovanja 7,28 milijardi eura
INOZEMNA (DOLAZNA) POTRANJA 39,6 milijuna putovanja 6,23 milijarde eura

TURISTI 42% putovanja 93% potronje
JEDNODNEV. POSJETITELJI 58% putovanja 7% potronje
DOMAA TURISTIKA POTRONJA 11,9 milijuna putovanja 1,05 milijardi eura
TURISTI 46% putovanja 75% potronje
JEDNODNEV. POSJETITELJI 54% putovanja 25%
potronje
KOMERCIJAL NI SMJETAj 27% putovanja 71% potronje
NEKOMERC. SMJETAJ 15% putovanja 22% potronje
KOMERCIJAL NI SMJETAJ 21% putovanja 48% potronje
NEKOMERC. SMJETAJ 25% putovanja 28% potronje
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj i Turistika aktivnost domaeg stanovnitva, Hrvatska narodna banka, Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
Udio izravnog bruto domaeg proizvoda turizma u ukupno ostvarenom bruto domaem proizvodu u 2007. godini je 8,3%. Uz pretpostavku stabilnih odnosa intermedijarnih trokova i dodane vrijednosti turistikih i ostalih djelatnosti, procjenjuje se da je izravan udio turizma u bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske 7,3%. Istodobno, procjenjuje se da ukupan, izravan i neizravan, uinak turistike potronje u Hrvatskoj generira 14,7% ukupne dodane vrijednosti.
2.4. Analiza konkurentske pozicije

Generalno gledano, sukladno rezultatima Travel and Tourism Competitiveness Reporta, hrvatski je turizam u 2011. godini, prema svojoj meunarodnoj konkurentnosti, zauzeo 34. mjesto u svijetu. Pritom je primjetno zaostajanje u odnosu na druge turistiki razvijene zemlje Mediterana (Francuska, panjolska, Italija, Grka, Cipar, Malta). Hrvatska je meunarodno najkonkurentnija u sferi broja hotelskih soba, bankomata i rent-a-car usluga po stanovniku (rang 4), odnosno u afinitetu prema turizmu (rang 20). Prosjenu konkurentnost Hrvatska je ostvarila i u sferi kvalitete/raspoloivosti kulturnih atrakcija (rang 30), kao i u kvaliteti zdravstvene zatite (rang 32) i osobne sigurnosti (rang 33). Povoljna je okolnost i to to je, prema pokazatelju cjenovne konkurentnosti, Hrvatska bolje rangirana od svih razvijenih zemalja Mediterana. S druge strane, zabrinjava relativno loa ocjena konkurentnosti hrvatskog ljudskog potencijala (rang 83), osobito stoga to su sve turistiki razvijene zemlje Mediterana u ovom segmentu bolje rangirane.
14
Konano, Hrvatska je loe ocijenjena i u sferi konkurentnosti legislativnog okruenja, to se odnosi na zakonska rjeenja i njihovu primjenu (rang 77). Najvanija receptivna podruja hrvatskog konkurentskog kruga sjevernog Mediterana u 2011. godini su Italija i panjolska, koje zajedno ostvaruju 77% ukupno registriranih noenja u kolektivnim smjetajnim kapacitetima. Prema vanosti slijede Turska (9%) i Grka (7%), dok je Hrvatska na petom mjestu (4%). Najmanje trine udjele imaju Bugarska (2%) i Malta (1%). Ovim dijelom analize nisu obuhvaene Francuska i Portugal, koje su svojim manjim dijelom mediteranske destinacije. Udio Hrvatske bio bi znatno vei kad bi se obuhvatila i noenja u obiteljskom smjetaju (kuanstvima) koja za sada nisu raspoloiva u slubenim statistikama drugih zemalja.
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA, TRINI UDJELI 2011., U %
Turska 9%
Grka 7%
Hrvatska 4%
Bugarska 2%
Malta 1%
Italija 38%
panjolska 39%
Izvor: Eurostat; Turska i Hrvatska podaci nacionalnih institucija. Napomena: razdoblje listopad-prosinac 2011. za Grku procjena.
U razdoblju od 2001. do 2011. godine najvei rast potranje biljee Bugarska (99%) i Turska (89%). Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila 19%-tni rast, vei od tradicionalno najznaajnijih receptivnih zemalja promatranog kruga, panjolske i Italije. Oko 74% ukupnog broja noenja u kolektivnim smjetajnim kapacitetima u konkurentskom krugu zemalja ostvaruje se u hotelima i njima slinim kapacitetima, 11% u kampovima i 15% u ostalim kolektivnim smjetajnim objektima. Hrvatska u hotelima i slinim kapacitetima ostvaruje 3% noenja konkurentskog kruga zemalja, dok najvei dio hotelske potranje privlae panjolska (39%) i Italija (35%). Znaajne udjele u ukupnoj potranji imaju i Turska (11%) i Grka (9%). Najbri rast noenja u hotelima od 2001. do 2011. godine biljee Turska (97%), Bugarska (94%), Grka (26%) i panjolska (25%). Hrvatska ostvaruje rast hotelske potranje od 14% koji je, u odnosu na analizirani konkurentski krug zemalja, vei samo od rasta noenja u Italiji (9%).
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA 2005. - 2011., BAZNI INDEKSI 2001. = 100
200 180 panjolska
Bazni indeks
Bazni indeks
NOENJA U HOTELIMA I SLINIM KAPACITETIMA 2005. - 2011., BAZNI INDEKSI 2001. = 100
200 180 panjolska 160 140 120
100 80 Italija Grka
160 140 120

100 80
Italija Grka
Turska
Bugarska Hrvatska
Turska
Bugarska Hrvatska
2005.
2008.
2009.
2010.
2011.
2005.
2008.
2009.
2010.
2011.
15
Lider na tritu kampinga je Italija, koja je 2011. godine ostvarila 58% ukupne potranje. Slijede panjolska s udjelom od 27% te Hrvatska s 13% ostvarenih noenja konkurentskog kruga. Na tritu kampinga Grka, Turska i Bugarska ne ostvaruju relevantan trini udio, dok Malta u slubenoj statistici ne biljei noenja u kampovima.
NOENJA U KAMPOVIMA, TRINI UDJELI U 2011., U %
U 2011. godini potranja za kampovima u Italiji i panjolskoj stabilna je u odnosu na prethodnu godinu. Pad noenja zabiljeen je u Grkoj (3%), dok je Hrvatska poveala broj noenja 8%. U odnosu na 2008. godinu, Italija je zabiljeila 3%-tno, panjolska 2%-tno, a Hrvatska 11%-tno poveanje broja noenja. Trina pozicija Hrvatske u odnosu na konkurente u odreenoj je mjeri odraz trine spremnosti njezinih glavnih turistikih proizvoda. Za makroregiju Sjeverni Jadran to su odmor na suncu i plai te cikloturizam i ronilaki turizam. U makroregiji Juni Jadran posebno se izdvajaju yachting turizam te odmor na suncu i plai, dok su za makroregiju Kontinentalna Hrvatska trino najspremniji proizvodi kulturni turizam, odmor u ruralnim podrujima te cikloturizam.
16
TRINA SPREMNOST IZABRANIH TURISTIKIH PROIZVODNIH GRUPA/PROIZVODA HRVATSKE PREMA MAKROREGIJAMA
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Izvor: Istraivanje predstavnika razliitih interesnih skupina, Institut za turizam, Zagreb, listopad 2011.
Kvaliteta turistike ponude Hrvatske u odnosu na panjolsku, Francusku, Italiju, Grku i Tursku pokazuje da je Hrvatska u odnosu na veinu glavnih konkurenata popravila relativnu percepciju imida. Dok je imid Hrvatske u 2004. godini bio loiji od svih glavnih konkurenata, s izuzetkom Turske, u 2010. godini neto je vei udio anketnim istraivanjem obuhvaenih turista ocijenio imid Hrvatske boljim od imida panjolske, Italije i Grke. Ljepota krajolika i ekoloka ouvanost elementi su ponude u kojima Hrvatska ima prednost u odnosu na konkurente. Urbanistiku i arhitektonsku skladnost destinacija u Hrvatskoj turisti percipiraju ujednaenom s konkurencijom. Iako ekoloka ouvanost predstavlja element ponude u kojem nas nai posjetitelji ocjenjuju boljim od konkurencije, prednost Hrvatske u odnosu na panjolsku, Francusku i Grku u 2010. godini postupno se smanjuje. U tom smislu, vano je naglasiti da se razvoj turizma u nas treba i dalje temeljiti na unapreenju zatite okolia, ouvanju kvalitete prirodnih resursa te odgovornom i odrivom upravljanju razvojem sadraja turistike ponude.
17
OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA, OD 2004. DO 2010.
PANJOLSKA FRANCUSKA ITALIJA GRKA TURSKA
60%
50%
Imid Ekoloka ouvanosst Kvaliteta informacija u destinaciji Kvaliteta smjetajne ponude Kvaliteta ugostiteljske ponude Mogunosti za zabavu Mogunosti za sport i rekreaciju Mogunost za kupnju
40%
30%
20% 10% 0% 60%
50%
40%
30%
20% 10% 0%
60%
50%
40%
30% 20% 10% 0% 60%
50%
40% 30% 20% 10%
0%
60%
50%
40% 30% 20%
10%
0%
60%
50% 40% 30% 20%
10%
0% 60%
50%
40% 30% 20% 10% 0% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010. 2004. 2007. 2010.
bolje u Hrvatskoj
loije u Hrvatskoj
Izvor: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2004., 2007., 2010., Institut za turizam.
Sadraji i raznolikost mogunosti za zabavu, sport i kupnju tradicionalno su kritine toke hrvatske turistike ponude. Iako Hrvatska iz godine u godinu poboljava kvalitetu ovih usluga, taj rast nije dovoljan da se promijeni relativna pozicija Hrvatske u odnosu na konkurente. Percepcija sva tri elementa ponude u 2010. godini dodatno je pogorana u odnosu na veinu konkurenata (povean je
18
udio turista koji su pojedini element ocijenili loijim u Hrvatskoj, a istodobno i smanjen udio turista koji su ga ocijenili boljim u Hrvatskoj). Rast kvalitete ugostiteljske ponude u Hrvatskoj nije rezultirao promjenom pozicije Hrvatske u odnosu na glavne konkurente. Percepcija relativne kvalitete smjetajne ponude te ponude hrane i pia u Hrvatskoj u promatranom je razdoblju stagnirala. Boravak u Hrvatskoj prua veu percepciju vrijednosti za novac nego u konkurentskim zemljama. U 2010. godini percepcija vrijednosti za novac boravka u panjolskoj i Grkoj pribliila se onoj u Hrvatskoj, dok je Turska uspjela pruiti turistikom tritu i skup usluga vee vrijednosti.
2.5. Kljuna pitanja i ogranienja hrvatskog turizma

Hrvatska je tipian primjer zrele turistike destinacije s dominacijom jednog proizvoda ('sunce i more') s visokom sezonalnosti poslovanja, to je karakteristino za zemlje toplih mora (prije svega Mediterana i Jadrana). I dok su se druge mediteranske i srednjoeuropske turistike destinacije ve sredinom 80-ih poele poslovno restrukturirati sukladno promjenama obrazaca ponaanja turista, Hrvatska je ula u razdoblje raspada bive drave koje je trajalo od 10 do 15 godina, to je uvelike usporilo procese modernizacije hrvatskog turizma. Tek od 2000. poinje ozbiljniji zaokret u obnovi turistikih kapaciteta i naih turistikih destinacija, od kada Hrvatska biljei znaajan uspon na turistikom tritu. Ostvareni rast poslovnih uinaka hrvatskog turizma u razdoblju od 2000. do 2011. uglavnom se temeljio na rastu cijena uslijed ostvarenih investicija i rasta kvalitete u hotelima i kampovima te na nekontroliranom fizikom rastu kapaciteta obiteljskog smjetaja u kuanstvima, koji je takoer nainio kvalitativni iskorak. Meutim, nije dolo do ozbiljnije promjene prosjene zauzetosti hrvatskih turistikih kapaciteta. U osnovi je stvoreno premalo razloga (proizvoda i usluga) za putovanja i boravak u Hrvatskoj izvan ljetne sezone, to zbog izostanka poduzetnikog interesa, a to zbog razvojno-poslovnih barijera i nedovoljno aktivno voenih procesa od strane javnog sektora. U uvjetima niske konkurentnosti operativnog poslovnog okruenja i pomanjkanja regulatornih funkcija izmeu dravne, regionalne i lokalne razine, doprinos turizma gospodarskom i drutvenom razvoju zemlje stoga je manji od objektivno mogueg. U osnovi hrvatski turizam jo uvijek obiljeava: nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga; pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadraja boravka gostiju; rast temeljen ponajvie na ekspanziji obiteljskog smjetaja u kuanstvima; nedostatak kvalitetne hotelske ponude praen nedovoljnom investicijskom aktivnou; nedovoljno dobra povezanost zranim i morskim putem; statian sustav nacionalnog marketinga; premalen broj globalno brendiranih destinacija; neadekvatna destinacijska turistika infrastruktura; naslijeena orijentacija lokalnog stanovnitva prema sezonskom poslovanju.
U takvim uvjetima bitan initelj uspjeha razvoja turizma do 2020. godine je uklanjanje veeg broja razvojnih ogranienja s kojima se turistika politika iz razliitih razloga nije uspjeno bavila u prethodnom razdoblju. Posebnu pozornost valja obratiti na stvaranje razvojno stimulativnih institucionalnih uvjeta za jae privlaenje poduzetnikog interesa i ulaganja u turistiki sektor, posebno hotele i resorte. Velik napor valja uloiti i u kvalitativnu transformaciju smjetaja u kuanstvima te unapreenje turistikog lanca vrijednosti u naim brojnim turistikim destinacijama. U tu svrhu valja maksimalno koristiti raspoloiva sredstva fondova EU.
19
Istodobno, kako se oekuje da e se razvoj turizma u nas odvijati u uvjetima prolongirane financijske, ekonomske i energetske krize, razvoj turizma u razdoblju do 2020. godine trebalo bi dodatno potpomagati proaktivnim poticajnim mjerama. Sustav poticaja pritom mora biti u funkciji ubrzavanja turistikog razvoja u kontinentalnom dijelu zemlje, ali i primjene suvremenih tehnologija i ekoloki odrivog poslovanja. Uz stvaranje preduvjeta za pokretanje investicijskih projekata i privlaenje meunarodne investicijske potranje, turistiki razvoj valja ubrzavati i kroz upravljanje razvojem putem razliitih oblika suradnje institucija u sferi javnog sektora, ali i kroz uspostavljanje vertikalnih i horizontalnih oblika javno-javne, javno-privatne i privatno-privatne suradnje koja danas esto izostaje. Temeljem provedenih istraivanja i komunikacija s kljunim dionicima u procesu razvoja ove Strategije razvoja turizma RH do 2020. definirana su kljuna razvojna ogranienja hrvatskog turizma. Ona su rasporeena na sljedea kljuna podruja na kojima valja definirati zadatke, operativne strategije i aktivnosti promjena:
RAZVOJNA OGRANIENJA HRVATSKOG TURIZMA 2012.
Kvaliteta i struktura ponude
Investicijska klima
Marketing i prodaja
Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom
Zakonski okvir i upravljanje
Kvaliteta i struktura ponude

Postojea struktura smjetajnih kapaciteta, u kojoj hotelski smjetaj sudjeluje sa skromnih 13%, negativno se odraava na trajanje sezone u nas. Struktura smjetaja u kojoj s udjelom od 49% prevladava obiteljski smjetaj (kuanstva) komplicira upravljanje destinacijama zbog kompleksne dionike strukture (velik broj malih dionika), a dodatni problem je to za tako veliku koliinu smjetaja ne postoji strategija upravljanja, jasna regulacija niti trino prepoznatljive oznake kvalitete kojim bi se poticala i nagraivala kvaliteta. Takva struktura smjetaja, dijelom i zbog sezonskog karaktera poslovanja, uvjetuje brojne neracionalnosti u planiranju i/ili kapacitiranju razliitih infrastrukturnih sustava to poskupljuje ne samo izgradnju ovih sustava, ve i poveava godinje operativne trokove koritenja i odravanja javne i komunalne infrastrukture. Nedostaje kongresnih centara, zdravstvenih/wellness kapaciteta i golf igralita koji bi pojedinim destinacijama omoguili globalno konkuriranje u novim turistikim proizvodima. Uz nekoliko asnih iznimaka, nema ni ozbiljnijih tematskih/zabavnih parkova, kvalitetno osmiljenih tematskih ruta, kulturnih sadraja i muzeja koji bi mijenjali percepciju destinacija, omoguili stvaranje meunarodno relevantnih dogaaja te s vremenom repozicionirali destinacije u okviru postojeeg proizvoda. Mogunost za kupnju jedan je od najloije ocijenjenih segmenata ponude. Ponuda hrane i pia je u segmentu kvalitete, ali i odnosa vrijednosti za novac, i dalje ispod standarda konkurencije (npr. U Hrvatskoj nijedan restoran nema Michelinovu zvjezdicu, ali ih vie desetaka dostie pa i nadmauje navedeni standard cijena).
Struktura turistikog smjetaja
Izvansmjetajna ponuda
20
Trina struktura
U naslijeenoj strukturi, naroito u nekim podrujima, dominiraju veliki gospodarski subjekti koji brojem kapaciteta i njihovom rasprostranjenou definiraju ukupni karakter destinacije. Takvo stanje esto predstavlja potekou novim poduzetnikim projektima i negativno utjee na zainteresiranost potencijalnih ulagaa, posebno onih u meunarodno etabliranim krugovima, koji bi mogli pozitivno utjecati na dananju razinu cijena i trajanje sezone u destinacijama. Rast zranog prometa u posljednjih nekoliko godina vezan je uglavnom za low cost i charter linije tijekom glavne sezone, ali i dalje nedostaje redovitih zranih linija koje su kljune za rjeavanje problema prekratke sezone.
Dostupnost
Meusobna pomorska povezanost hrvatskih destinacija je jo jedan segment u kojem je Hrvatska daleko ispod konkurentskog standarda. Znatno zaostajanje u modernizaciji eljeznike mree koja bi mogla imati znaajnu ulogu u budunosti.
Investicijska klima
Percepcija stranih i domaih velikih investitora Opi uvjeti investiranja Pretjerano administriranje, neusklaene zemljine knjige, dugi rokovi ishoenja potrebnih dozvola, neusklaenost zakonskih propisa, ograniena mogunost etairanja i nepostojanje uobiajenih svjetskih modela upravljanja turistikim nekretninama, openito nedovoljno jasne procedure za realizaciju investicija te neizvjesnost. Niska dostupnost kapitala; Visoki trokovi poslovanja; Nedovoljni investicijski poticaji. Imovina na najboljim lokacijama stoji neiskoritena. Osnovni razlozi: Upravljanje dravnim investicijskim potencijalom dugotrajni procesi pripreme projekata za stavljanje na trite; nedostatak upravljakog kapaciteta i znanja da ta imovina pronae najbolje/najatraktivnije investitore; neutvrene granice pomorskog dobra i neusklaenost prostornih planova koje su donijele jedinice lokalne samouprave sa stvarnim potrebama investicijskih projekata u turizmu; predugo vrijeme usuglaavanja izmeu dravne i lokalne razine.
Marketing i prodaja
Sustav komercijalizacije Brendiranje /oznake kvalitete Nedovoljno jasno utvrena nadlenost komercijalizacije i razvoja turistikih proizvoda na razini drave, regija, destinacija i privatnog sektora; Sustav promocije hrvatskog turizma nije optimiran u odnosu na povrat na investirana sredstva (openito previe offline, a premalo online oglaavanja). Vizualni identitet i promotivne poruke zasnovane na nacionalnom turistikom brandu su zastarjeli, to oteava buduu poziciju na tritu; Regionalni i destinacijski brandovi (uz nekoliko iznimaka) nisu trino
21
prihvaeni niti relevantni na emitivnim tritima; Niti na nacionalnoj niti na regionalnoj razini u Hrvatskoj ne postoji prihvaen sustav posebnih oznaka kvalitete smjetajnih objekata koji bi osiguravao prepoznatljivost posebne kvalitete i/ili diferencirane ponude; Nisu uvedene oznake kvalitete za ostale objekte destinacijske ponude (restorane, barove, turistiku infrastrukturu i sl.). Hrvatski turizam nema konzistentnu, hijerarhijski ustrojenu i efikasnu web platformu; Web Na regionalnim i lokalnim razinama preteito pasivan odnos prema elektronikom marketingu i web drutvenim servisima; Openito nedovoljna informatika pismenost ljudi u sustavu turizma. Promocija i prodaja se previe baziraju na iskustvu, a premalo na istraivanju; Baza znanja i istraivanje Nedostatak kvalitetnih analiza podataka o glavnim emitivnim tritima i vrstama klijenata s tih trita; Na svim razinama nedovoljno poznavanje primjera najbolje prakse iz okruenja i ire, kao novih smjerova kretanja u marketingu i prodaji. Analiza trendova i predvianja posljedica koje utjeu na organizaciju i stvaraju miljenje javnosti nije uspostavljena; Proces strateke komunikacije koja gradi korisne odnose izmeu hrvatskog turizma i njegovih javnosti (interno i eksterno) u zaecima.
Odnosi s javnou
Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom

Postojei sustav formalnog obrazovanja u Hrvatskoj namijenjen turizmu nije u cijelosti prilagoen aktualnim potrebama turistikog gospodarstva niti turistikih organizacija, jer ne osigurava dovoljno kvalitetne kadrove koji bi nakon zavretka obrazovnog procesa bili spremni aktivno se, na uinkovit nain, ukljuiti u radne i upravljake procese. To izravno ugroava kvalitetu turistikih usluga, a time i konkurentnost turizma Hrvatske na meunarodnom tritu, budui da je veina zemalja turistikih konkurenata Hrvatskoj u mediteranskom konkurentskom krugu razvila suvremene sustave formalnog obrazovanja prilagoene potrebama turistikih gospodarstava svojih zemalja, osiguravajui na taj nain adekvatnost trita rada. Formalno obrazovanje Osnovna ogranienja sustava formalnog obrazovanja za potrebe turizma u Hrvatskoj su sljedea: Sustav srednjokolskog obrazovanja za potrebe turizma obiljeava brojnost srednjih kola koje obrazuju kadrove za turizam u Hrvatskoj i difuzija nastavnih programa meusobno neusklaenih u razliitim srednjim kolama, te openito nedovoljno utemeljenih na praktinoj nastavi. To rezultira neujednaenou i suboptimalnom razinom kvalitete kadrova koji iz srednjih strukovnih kola dolaze na trite rada za potrebe turizma; Sustav visokog obrazovanja za potrebe turizma u Hrvatskoj strukturiran je kroz nekoliko sveuilita, veleuilita i visokih kola, u kojima se, uz rijetke iznimke, studijski programi u prvom redu temelje na iskljuivom stjecanju teorijskih znanja bez povezanosti s praksom, odnosno gospodarstvom. Stoga visokoobrazovani kadrovi koji izlaze na hrvatsko trite rada nakon zavrenog obrazovnog procesa nisu odgovarajue pripremljeni za izazove i
22
odgovornosti upravljakih pozicija u gospodarstvu i turistikom sustavu openito; Jedno od osnovnih ogranienja postojeeg sustava formalnog obrazovanja za potrebe turistikog gospodarstva je nepostojanje tzv. trening centara, tj. hotelskih objekata u kojima bi polaznici srednjih strukovnih kola i visokih uilita stjecali praktina znanja i vjetine nune za aktivno ukljuivanje na trite rada, podjednako to se tie izvrnih i upravljakih pozicija (srednji i vii menadment); Nedovoljan broj privatnih veleuilita i visokih uilita za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turistiki sustav, iji bi programi bili visoko specijalizirani i sa znaajnim udjelom praktinog rada namijenjenog obrazovanju srednjeg menadmenta u turizmu, jedno je od osnovnih ogranienja postojeeg sustava formalnog obrazovanja u Hrvatskoj. Vanost ovog ogranienja proizlazi iz visokog znaaja odgovarajue obrazovanog i praktino osposobljenog srednjeg menadmenta za kvalitetno i uinkovito turistiko privreivanje; U hrvatskom sustavu formalnog obrazovanja namijenjenog turizmu, uz neke iznimke, ne postoji dovoljna suradnja s meunarodnim centrima izvrsnosti u obrazovanju za turistiko gospodarstvo i sustav turistikih organizacija, koja bi ukljuivala razmjenu znanja, nastavnih metoda i gostovanja profesora, a po mogunosti i organiziranje podrunica meunarodnih obrazovnih centara izvrsnosti u Hrvatskoj. Postojei sustav cjeloivotnog uenja namijenjen turizmu u Hrvatskoj ne zadovoljava potrebe turistikog gospodarstva i sustava turistikih organizacija, budui da nije cjelovit (sveobuhvatan) i u dovoljnoj mjeri konzistentan. Osnovna ogranienja su sljedea: Postojei programi strunog usavravanja koje organiziraju strukovne udruge (napose Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske) u suradnji s Ministarstvom turizma usmjereni su na usavravanje proizvodno-uslunog osoblja u hotelijerstvu pruanjem osnovnih strunih znanja, a samo sporadino i iznimno su namijenjeni srednjem i viem menadmentu koji je kljuan za unapreenje konkurentnosti turistikog gospodarstva Hrvatske. Postojei programi cjeloivotnog uenja nedovoljno ukljuuju usavravanje u cijelom spektru osobnih, komunikacijskih, prodajnih i opih vodstvenih te upravljakih vjetina koje su nune za djelotvorno poslovanje turistikog gospodarstva i turistikih organizacija; Ne postoji sustav licenciranih nositelja programa cjeloivotnog uenja u turizmu, koji bi se temeljio na usklaenim programima prilagoenim ciljanim skupinama polaznika (izvrno osoblje, srednji menadment, vii menadment) te na suvremenim dostignuima internacionalne prakse turistikog gospodarstva. Iako turizam predstavlja znaajan dio ukupnog gospodarstva Hrvatske, ne postoji opi obrazovni program namijenjen najiroj populaciji, koji bi bio usmjeren na stvaranje svijesti o znaaju turizma u Hrvatskoj u najranijoj dobi, kada se formiraju ivotni stavovi (osnovna kola). S obzirom na turistiko profiliranje Hrvatske, ovo predstavlja znaajno ogranienje za ope podizanje svijesti i stvaranje pozitivnih stavova stanovnitva o turizmu, koje je nuno da bi zadovoljavajue funkcionirao ukupni sustav turizma u zemlji.
Cjeloivotno uenje
Stvaranje svijesti o turizmu
23
Zakonski okvir i upravljanje

Uz nekoliko posebnih zakona kojima se regulira turistika aktivnost, privreivanje u turizmu u velikoj je mjeri odreeno nizom zakona i/ili provedbenih propisa u ingerenciji razliitih ministarstava, to dovodi do potencijalnog pravnolegislativnog raomona u kojem se nije lako snai. Velik broj zakonskih akata relevantnih za turistiko privreivanje indirektno upuuje na zakonsku prenormiranost i mogunost proturjenih tumaenja zakonskih odredbi - postojei zakonski okvir je nedovoljno funkcionalan, a esto i neprimjeren, neusklaen i/ili nedoreen. Ono to bitno oteava svakodnevno poslovanje velikom broju pravnih osoba (osobito onima u stranom vlasnitvu) jest kompleksna i nedovoljno jasna zakonska regulativa. Takvi institucionalni uvjeti oteavaju investicijsku aktivnost domaih, a pogotovo inozemnih ulagaa. Proces privatizacije gospodarskih subjekata u sferi turizma jo nije zavren. Trajno i/ili privremeno zadravanje jednog dijela turistiko-ugostiteljskih poduzea u dravnom vlasnitvu, u uvjetima tvrdog proraunskog ogranienja, rezultiralo je ne samo trajnim odsustvom znaajnijih kapitalnih ulaganja u podizanje konkurentnosti objekata turistike ponude i obrazovanje zaposlenih, ve i birokratskim nainom dnevnooperativnog voenja poslovanja. U veini takvih poduzea stoga je dolo do zastarijevanja proizvoda i postupnog gubitka konkurentske pozicije, a u uvjetima polaganog trinog odumiranja konstantno je rasla i zaduenost. Nedovoljna raspoloivost analiza prihvatnog kapaciteta okolia za turistike aktivnosti kao alata za planiranje i upravljanje prostorom na principu odrivog razvitka i ekosustavnog pristupa. Nedovoljno koritenje stratekih planova razvoja turizma kao strune podloge u procesu izrade prostornih planova, a u svrhu racionalnog koritenja raspoloivog turistikog prostora. Na nacionalnoj razini ne postoji meuresorno tijelo s jasnom misijom provoenja turistike strategije te donoenja i provoenja operativnih mjera. Neuinkovit model upravljanja destinacijama koji deklarativno ukljuuje velik broj subjekata, ali bez jasnih prava i odgovornosti. Jedinice iz sustava turistikih zajednica (upanijske i lokalne turistike zajednice) jedina su zakonski ureena potpora sustavu upravljanja turizmom, no njihova misija je u praksi preteito orijentirana na marketing i sporedne djelatnosti, a tek manjim dijelom na razvoj proizvoda. Znatan broj turistikih zajednica ima oskudne materijalne i ljudske potencijale te posljedinu nisku funkcionalnu aktivnost. Postoji nedostatak usklaenih stratekih dokumenata. Odluke se u znatnom broju sluajeva donose ovisno o individualnim stavovima opinskih, gradskih ili upanijskih vlasti ili pod utjecajem razliitih zainteresiranih skupina. Posebno je istaknut problem prihvatnog kapaciteta u destinacijama prilikom jednodnevnog posjeta turista s megakruzera.
Zakonski okvir
Nedovrena privatizacija
Upravljanje prostorom
Upravljanje destinacijom
24
3. Globalni razvojni kontekst i prilike za Hrvatsku

Dugoroni trendovi kretanja meunarodne turistike potranje ukazuju na kontinuiran rast turizma u proteklih 60 godina te, unato povremenim krizama, na njegovu poziciju najbre rastue gospodarske aktivnosti na svijetu. Europa je kontinuirano najznaajnija receptivna makroregija svijeta koja je 2011. privukla 51,3% ukupnih dolazaka, pri emu je juna Europa/Mediteran, s 18,1% ukupnih svjetskih dolaz aka, tradicionalno najjaa turistika receptivna regija kontinenta. Mediteran danas, meutim, obiljeava usporavanje rasta velikih, 'zrelih' destinacija kao to su panjolska, Francuska, Italija i Grka te se predvia da e u budunosti doi do smanjenja udjela Mediterana u ukupnoj svjetskoj potranji.
3.1. Globalni kvalitativni megatrendovi

Globalna kretanja na turistikom tritu i konkurentnost pojedinih turistikih destinacija snano su korelirani sa sljedeih nekoliko megatrendova:
Politiko okruenje: Brojni regionalni sukobi diljem svijeta i dalje e biti jedno od kljunih obiljeja svjetske politike scene to e se negativno odraavati na veliinu i prostornu distribuciju turistikog prometa. Gospodarsko okruenje: Usprkos povremenim fluktuacijama, prognoze gospodarskih kretanja u sljedeem desetljeu ukazuju na sve vei gospodarski potencijal tzv. BRIC i MIST zemalja, a time i rast njihove sklonosti turistikim putovanjima. Drutveno okruenje: Gospodarski razvoj, rastua razina obrazovanja i openito rast blagostanja pridonose tranziciji prema postmaterijalistikim drutvenim vrijednostima ekonomije doivljaja. 'Novi turist' kupac je ivotnih iskustava, doivljaja i pria, fiziki i intelektualno je aktivan, eli biti sudionikom teei putovanjima koja e pridonijeti njegovu osobnom razvoju. Pravno okruenje: Usprkos znaajnim procesima deregulacije, turistiko privreivanje obiljeit e takoer sve vea regulacija i sve izraenija konvergencija u zakonodavstvu i u uobiajenoj poslovnoj praksi. To je osobito izraeno u zatiti potroaa, radnom zakonodavstvu, usklaivanju fiskalne politike te u uvoenju standarda i certifikata kojima se reguliraju kvaliteta, praenje poslovanja i procedure rada. Okoli: Problematika okolia i okolina odgovornost meu najaktualnijim su izazovima budunosti. Kao djelatnost koja istovremeno poiva na kvaliteti okolia i koja na njega intenzivno djeluje, turizam e se bitno intenzivnije priklanjati primjeni okolino odgovornih, 'zelenih' koncepata na razini pojedinih pruatelja usluga i cijelih destinacija. Integralno upravljanje obalnim podrujem, u kojem je turizam vaan gospodarski sektor, predstavlja okvir za uravnoteeni razvoj obalnog podruja te poticaj razvoju odrivog turizma koji tei ouvanju obalnih ekosustava i krajobraza te prirodnih i kulturnih resursa. Tehnologija: Prognoze govore ne samo o nastavku daljnjeg strelovitog razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nego i o daljnjoj penetraciji trita i rastuem broju korisnika diljem svijeta. Uz komunikacijske tehnologije, znaajan utjecaj na turizam imat e i razvoj nove generacije zrakoplova veeg kapaciteta, manje potronje i veeg dometa, razvoj eljeznikih mrea superbrzih vlakova, gradnja megakruzera sve veeg kapaciteta te ulaganja u cestovnu infrastrukturu i alternativna goriva.
3.2. Trendovi razvoja turistikih proizvoda

Prognoze ukazuju da e se, uz 'sunce i more' kao i dalje globalno dominantan turistiki proizvod, naroito brzo razvijati i cijeli niz proizvoda iz domene nautikog, zdravstvenog, cikloturizma,
25
pustolovno-sportskog, kulturnog i poslovnog turizma. Oekivana kretanja u razvoju kljunih proizvodnih grupa za Hrvatsku su: Iako osjetljiv na gospodarske prilike te podloan ciklikim kretanjima, odmor na 'suncu i moru' i dalje e rasti. Prognoze ukazuju na nastavak sporijeg rasta mediteranskih destinacija i breg, iznadprosjenog rasta udaljenih destinacija Azije, Pacifika i Bliskog istoka koji e pokretati velika nova emitivna trita Kine, June Azije i Indije. Izrazita segmentacija trita, 'nove' vrijednosti i rastua sofisticiranost kupaca stvarat e potrebu za sve veom raznolikosti sadraja, aktivnosti i usluga u destinaciji, irenje oblika smjetajne ponude i rast 'kombiniranih' odmora 'sunca i mora' s drugim turistikim proizvodima. Daljnji globalni rast yachtinga u znaajnoj e mjeri biti rezultat razvoja novih trita Bliskog istoka i BRIC zemalja te ekonomskog oporavka tradicionalno glavnih emitivnih trita zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Predvia se da e glavni korisnici biti segment kupaca dobne skupine 55+, iji aktivni ivotni stil, zdravlje i raspoloiv prihod omoguuju bavljenje yachtingom. Inovativna ponuda 'stay&sail' aranmana i uenje yachting vjetina ciljat e upravo taj stariji segment. Rast potranje za veim plovilima rezultirat e proirenjem marina i njihovim osposobljavanjem za prihvat veih (12+ m) i mega (20+ m) jahti, ukljuivo i na Mediteranu. Znaajan novi aspekt u razvoju yachtinga su inicijative usmjerene prema okolino odgovornom poslovanju. Prognoze upuuju i na daljnji snaan rast cruisinga podran percepcijom visoke vrijednosti za novac ovoga proizvoda i jo uvijek niskom penetracijom trita. Cruising kompanije e i dalje znaajno ulagati u privlaenje novih trinih segmenata, posebice mladih, obitelji s djecom, ali i MICE krstarenja uvodei nove rute, tematska putovanja te nove sadraje i usluge na brodovima. Ekoloka odgovornost i 'zelena' praksa postat e sve vanije teme za cruising industriju. Raspoloivi podaci ukazuju na to da su proizvodi zdravstvenog turizma 2010. godine na globalnoj razini generirali prihod od oko 200 milijardi amerikih dolara te da rastu 15% do 20% godinje. S obzirom na trend starenja populacije, ali i rastuu orijentaciju prema zdravom ivotu i zdravstvenoj prevenciji, oekuje se da e zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budunosti. Kljuni koncepti za koje se oekuje da e biti sve vaniji u oblikovanju ponude zdravstvenog turizma ukljuuju inovativno, autentino, zeleno i holistiko. U tom smislu, specifini faktori uspjeha proizvoda zdravstvenog turizma odnose se, prije svega, na kvalitetu specijaliziranih zdravstvenih centara/institucija, kvalitetu pratee turistike ponude te kompatibilan razvoj destinacije. Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se istie velik znaaj ovoga proizvoda za budui rast ukupnog turistikog sektora. Trend daljnje diverzifikacije potranje i rast ninih proizvoda podravat e rast manjih, specijaliziranih ponuaa usluga. Posebice se predvia rast 'kreativnog turizma' koji na neki nain omoguuje aktivnije ukljuivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Rastua osjetljivost kupaca na etika pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoli i lokalne drutvene zajednice, pridonijet e daljnjem jaanju 'odgovornosti' u ponudi proizvoda kulturnog turizma. Prognoze ukazuju na oporavak poslovnog turizma nakon nedavne recesijske krize te se moe oekivati rast broja poslovnih dogaanja i rast potronje. Istovremeno, industrijski promatrai ukazuju da trite sastanaka, konferencija i dogaanja ulazi u novo doba 'kulture tednje' te da e se preferirati blie destinacije, nastavit e se trend smanjivanja broja sudionika i trajanja dogaanja, razvijat e se tehnologija videoprijenosa uivo i koritenja drutvenih mrea. Ekoloka odgovornost destinacija i ponuaa usluga pozitivno e utjecati na odluku o odabiru.
Sunce i more
Nautiki turizam
Zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Poslovni turizam
26
Cikloturizam, pustolovnosportski turizam
Nastavak ubrzanog rasta cikloturizma, pustolovno-sportskog turizma, oekuje se i u budunosti, to je trend podran sve izraenijim potrebama potroaa za aktivnim i zdravim te okolino odgovornim odmorom. U skladu s vrijednostima i interesima 'novih' turista oekuje se daljnja diverzifikacija proizvoda te e se razvijati 'kombinirani' proizvodi koji povezuju, primjerice, pustolovno-sportski turizam s gastronomijom, kulturom ili nekom drutveno korisnom aktivnou u sklopu 'putovanja sa znaenjem'. Naroit se rast oekuje u domeni adrenalinskih sportova te u neturistikim destinacijama.
3.3. Trine prilike za Hrvatsku

Globalni trini trendovi na kojima bi hrvatski turizam trebao kapitalizirati do 2020. godine su: Otvaranje novih trita - podrazumijeva penetraciju na nova geografska trita i privlaenje novih trinih segmenata kupaca razliitih demografskih i psihografskih profila. Rast novih znaajnih emitivnih trita, izrazita segmentacija trita, odnosno rast niza specifinih segmenata kupaca baziranih na ivotnim stilovima, interesima i hobijima te, nadalje, razvoj informacijskih tehnologija koje omoguuju stalnu, globalnu, jeftinu i precizno ciljanu komunikaciju s potencijalnim kupcima kao i razvoj transportnih tehnologija pridonose znaajnim mogunostima irenja ciljnih trita. Razvoj proizvoda - obuhvaa unapreenje postojeih i stvaranje novih proizvoda. Ovaj kontinuirani proces poiva ponajprije na prilagoavanju turistikih proizvoda potrebama i oekivanjima novog turista koji je aktivan, informiran, izbirljiv i kritian, koji eli biti sudionikom i tei vlastitom unapreenju i koji je, iznad svega, kupac ivotnih iskustava, doivljaja i pria te, nadalje, na prilagoavanju ponude potrebama razliitih ciljnih segmenata gostiju. Takvi trendovi u konanici rezultiraju znaajnim mogunostima stvaranja sadrajno bogatog, kvalitativno unaprijeenog te diverzificiranog proizvodnog portfelja. Zauzimanje okolino odgovorne pozicije - podrazumijeva proaktivan odnos prema ouvanju prostora, bioraznolikosti, prirodnih i drutvenih resursa. Implementacija zelenih koncepata na svim organizacijskim i razinama poslovanja otvara mogunosti istinskog odrivog razvoja turizma te sukladnog trinog pozicioniranja. Razvoj novih komunikacijskih i prodajnih vjetina - koritenje stalno rastuih mogunosti i sve vee razine trine penetracije novih informacijskih tehnologija, preduvjet je poveane efikasnosti u dopiranju do postojeih, ali i novih ciljnih segmenata kupaca. Razvoj novih i inovacija postojeih poslovnih i upravljakih modela - umreavanje razvojnih dionika (npr. klasteri) i strateko upravljanje na destinacijskoj razini preduvjet je poveanja efikasnosti privatnog i javnog sektora, ali i preduvjet rasta konkurentnosti.
27
4. Hrvatski turizam u 2020.

Razvoj turizma ovisi o ekonomskim i drutvenim kretanjima u nacionalnim i meunarodnim okvirima. Stoga njegov razvoj treba biti usklaen s dugoronom nacionalnom politikom, politikama srodnih podruja i sektora, ali i politikama Europske unije iji punopravni lan Hrvatska postaje 1. srpnja 2013. godine. S dobro artikuliranom vizijom, prepoznatim stratekim podrujima i jasnim planom djelovanja, hrvatski turizam se treba, inicijalno, uklopiti u postojee strateke smjernice te, postupno, utjecati na kreiranje buduih nacionalnih i europskih politika. Istodobno, vizija i strateki ciljevi hrvatskog turizma moraju odraavati nacionalne prioritete i biti zasnovani na vlastitim snagama i vrijednostima.
4.1. Razvojna naela

Poeljan razvoj hrvatskog turizma podrazumijeva upravljanje resursima koje udovoljava osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim kriterijima dugorono odrivog poslovanja uz rast blagostanja, ouvanje kulturnog integriteta te vitalnih ekolokih sustava i bioloke raznolikosti. Sukladno tome, viziju razvoja turizma do 2020. godine valja temeljiti na sljedeih deset naela:
RAZVOJNA NAELA HRVATSKOG TURIZMA DO 2020. GODINE
Izvor: Institut za turizam
Partnerstvo s obzirom na to da je turistiki proizvod agregatna kategorija, njegov razvoj podrazumijeva horizontalnu (meuresornu) i vertikalnu (nacionalno-regionalno-lokalnu) suradnju, ali i suradnju nositelja javne vlasti s privatnim sektorom (poduzetnici), civilnim sektorom, institucijama u sferi zatite okolia, kulture, prometa, zdravstva, sigurnosti i sl.
28
Institucionalno dereguliranje potrebno je znatno pojednostavniti (deregulirati) postojei pravno-legislativni okvir te tako stvoriti stimulativan i transparentan institucionalni okvir krojen po mjeri poduzetnika. Ekoloki odgovoran razvoj radi se prije svega o primjeni suvremenih tehniko-tehnolokih rjeenja u gradnji i opremanju (npr. smanjenje toplinskih gubitaka, energetski uinkoviti sustavi grijanja/hlaenja, koritenje obnovljivih izvora energije), racionalnosti u koritenju raspoloivog prostora, potivanju odrednica nosivog kapaciteta destinacije i mikrolokacije projekta, kao i mogunosti prikljuenja na postojee infrastrukturne sustave. Posebnu panju valja posvetiti promicanju rjeenja koja vode niskougljinom razvoju Hrvatske i sudjelovanju turistikog sektora u provedbi proaktivnih mjera Strategije zatite morskog okolia u cilju njegovog ouvanja i trajne zatite. Vie od sunca i mora potrebno je razviti i komercijalizirati niz novih, meunarodno konkurentnih sustava turistikih doivljaja kao to su kulturni turizam, cikloturizam, pustolovni i sportski turizam, ekoturizam, ali i golf turizam te zdravstveni i ruralni turizam. Turizam na cijelom prostoru ubrzavanje razvoja kontinentalnog turizma nee biti mogue bez kapitalnih investicija u resursno-atrakcijsku osnovu uz znatno koritenje sredstava EU fondova. Pritom u prvom redu valja poticati razvoj onih proizvoda i onih podruja koji, zbog znaajki resursno-atrakcijske osnove i/ili tradicije u turistikom privreivanju, imaju najvee anse za uspjeh ve u kratkom roku. Autentinost i kreativnost uspjeno diferenciranje Hrvatske od konkurentskih destinacija treba temeljiti ponajvie na njegovanju prirodne, sociokulturne, klimatske i/ili proizvodne (doivljajne) autentinosti, odnosno na kreativnosti u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tritem. Hotelijerstvo - kljuni pokreta investicijskog ciklusa ubrzan razvoj kvalitetne hotelske ponude podrazumijeva ne samo izgradnju hotelskih objekata pogodnih za meunarodno brendiranje, ve i izgradnju tematiziranih i/ili boutique hotelskih objekata u vlasnitvu domaih malih i srednjih poduzetnika, kao i razvoj integriranih resort projekata. Inovirani trini nastup - na pragu ulaska Hrvatske u EU, potrebno je uspostaviti imid zemlje koja nudi vie od ljeta i vie od sunca i mora. Rebranding Hrvatske valja temeljiti na interpretiranju sredinjeg identiteta Hrvatske kao zemlje ljepote i ispunjenosti, odnosno identitetskim i vrijednosnim obiljejima kao to su raznolikost, sadrajnost, autentinost, ouvanost okolia, bogatstvo vode te dobre hrane i vina, gostoljubivost i ljepota. Proizvodnja za turizam hrvatski proizvoai morali bi se vie povezavati s turistikim sektorom kako bi se kvalitetni domai proizvodi predstavili meunarodnoj potranji, to e postupno utjecati na jaanje njihove konkurentske sposobnosti. U tom smislu, pristup klasterskog povezivanja treba biti smjer budueg razvoja. Kultura kvalitete uspjeno i dugorono odrivo pozicioniranje hrvatskog turizma na meunarodnom tritu podrazumijeva osjetno unapreenje postojee razine kvalitete i izvrsnosti. Posebno valja naglasiti potrebu usustavljanja postojeeg sustava obrazovanja za potrebe turizma, ali i uvoenja obveznih programa cjeloivotnog uenja za razliite kategorije djelatnika uposlenih u turizmu. Dodatno valja poraditi i na uvoenju kvalitativnih standarda svih kategorija objekata turistike ponude, pri emu se naglasak stavlja na uvoenje obaveznog licenciranja pojedinih vrsta uslune ponude, uvoenje certifikacijskih shema i znakova kvalitete, objavljivanje liste najboljih ponuaa i slino.
29
4.2. Vizija razvoja hrvatskog turizma

Nova vizija razvoja hrvatskog turizma temelji se na sustavu vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja: (i) kakav bi hrvatski turizam trebao biti, (ii) koji su kljuni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma, te (iii) ime e hrvatski turizam privlaiti potranju.
SUSTAV VRIJEDNOSTI NOVE VIZIJE HRVATSKOG TURIZMA
Nova vizija razvoja hrvatskog turizma sadri konceptualni, operativni i proizvodni aspekt. Konceptualni aspekt vizije odgovara na konceptualno pitanje kakav bi hrvatski turizam trebao biti. Operativni aspekt odgovora na drugo pitanje kljunih preduvjeta razvoja hrvatskog turizma i identificira osnovne ciljeve operativnih strategija. Proizvodni aspekt vizije odgovara na tree pitanje, ime e hrvatski turizam privlaiti potranju, istiui kljune sastavnice hrvatskog turistikog proizvoda. U skladu s gornjim odrednicama, izraena je i nova razvojna vizija hrvatskog turizma do 2020. godine:
VIZIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA 2020. GODINE
Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva turisti ka destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na odriv nain upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine prua gostoljubljivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentinih sadraja i doivljaja.
30
4.3. Strateki ciljevi i zadaci razvoja hrvatskog turizma

Poticanje breg gospodarskog rasta temeljenog na integraciji trita i institucionalnim reformama, via stopa zaposlenosti i promicanje odrivog razvoja tri su glavna strateka cilja Nacionalnog stratekog referentnog okvira. Sukladno tome, a vodei istodobno rauna o postojeim ograniavajuim initeljima budueg turistikog razvoja RH te o globalnim trendovima u turistikoj potranji, glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine je poveanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, to e rezultirati ulaskom u vodeih 20 turistikih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Istodobno, ostali strateki ciljevi turistikog razvoja do 2020. godine su: Poboljavanje strukture i kvalitete smjetaja
Kontinuirano poveanje udjela hotela te podizanje kvalitete smjetaja u kampovima i kuanstvima uz opadanje njihovih udjela u ukupnom smjetajnom kapacitetu. Udio smjetaja mjerenih brojem leaja u hotelima poveava se s 13,1% u 2011. godini na 18,1%, dok se udio kampova istodobno poveava s 25,2% na 25,8%, a obiteljskog smjetaja u kuanstvima smanjuje s 48,7% na 43,4%; Novo zapoljavanje
Otvaranje od 20 do 22 tisue novih radnih mjesta u turizmu te oko 10 tisua radnih mjesta u neturistikim djelatnostima, ali induciranih turistikom aktivnou; Investicije
Realizacija novih investicija u iznosu od oko 7 milijardi eura; Poveanje turistike potronje
Ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godinje turistike potronje, od ega e 12,5 milijardi eura otpadati na inozemnu, a 1,8 milijardi na domau potronju. Ostvarivanje te razine turistike aktivnosti, uz poveano koritenje turizma za plasman domaih proizvoda i usluga, gotovo e udvostruiti izravan utjecaj turizma na bruto dodanu vrijednost Hrvatske dostignut u 2011. godini.
31
5. Operativne strategije
Osim usklaivanja zakonskog okvira, operacionalizacija nove vizije i stratekih razvojnih ciljeva hrvatskog turizma zahtijeva djelovanje na nekoliko kljunih podruja to e, uz snaan angaman nositelja javne vlasti, osigurati pospjeivanje konkurentske sposobnosti i meunarodne percepcije hrvatskog turizma. Radi se o operativnim aktivnostima koje bi trebale predstavljati naglasak turistike politike u vremenu do 2020. godine. Nositelj svih programskih aktivnosti je Ministarstvo turizma u suradnji s drugim ministarstvima i/ili drugim relevatnim dionicima turistikog razvoja.
5.1. Marketing
Marketinke aktivnosti trasiraju transformaciju Hrvatske u destinaciju koja nudi vie od obiteljskog odmora, vie od ljeta i vie od sunca i mora. Naglasak se stavlja na strategiju ciljnih trita te strategiju sustava turistikih proizvoda iz kojih bi, za svaku regiju, trebala proizai i primjerena promocija.
5.1.1. Strategija ciljnih trita
U razdoblju do 2020. godine Hrvatska se orijentira na pet grupa emitivnih geografskih trita te se, uz tradicionalne ciljne segmente 'obitelji s djecom' i 'zlatne dobi', znatno agilnije okree i prema drugim, potroakim segmentima iji stilovi putovanja i preferencije za irom paletom proizvoda omoguuju produljenje turistike sezone i rast potronje.
CILJNA GEOGRAFSKA TRITA I POTROAKI SEGMENTI
Ciljna geografska trita

Trita Emitivna zemlja Njemaka Vodea Slovenija Austrija Hrvatska Italija eka Sklona Poljska Slovaka Susjedna Maarska BiH Srbija Udio (2020) 21% 9% 8% 7,5% 7% 6% 6% 5% 2,5% 2% 1% Rast ( god) (2012-2020) 3% - 5% 1,5% - 3% 4% 1% - 2% 0,7% - 2% 1% - 3% 4% - 6% Udaljena 5% - 8% 0% - 4% 4% - 6% 4% - 5% Izazovna Trita Emitivna zemlja Rusija Nizozemska V. Britanija Francuska panjolska Skandinavija SAD Kanada Australija Japan Kina Udio (2020) 4% 4% 2% 3% 1% 3,5% 1% 0,4% 0.5% 0,4% 0,1% Rast ( god) (2012-2020) 7% - 10% 4% - 6% 2,5% - 8% 1,5% - 8% 5% - 10% 1% - 7% 5% - 6% 10% 10% 8% 10% - 12%
Uz naglaenu orijentaciju na navedenih pet grupa kljunih emitivnih trita, Hrvatska e posebnu pozornost posveivati i drugim udaljenim tritima s izuzetnim razvojnim potencijalom kao to su Indija i Brazil.
5.1.2. Strategija trinih segmenata
Trini segmenti ili, drugim rijeima, istraivai doivljaja mogu se pronai meu svim dobnim skupinama, razinama primanja, geografskim lokacijama i vremenu putovanja u godini. Optimizacija
32
marketing napora pretpostavlja segmentirani pristup, doputajui porukama i promotivnim aktivnostima da se najbolje plasiraju diferenciranim interesnim grupama. Kljune potroaki segmenti na koje marketing Hrvatske moe raunati mogu se svrstati u 8 grupa: Mladi (18 24 godine) radi se o potroakom segmentu s izrazito razliitim drutvenim i/ili kulturolokim zaleem i sklonosti razliitim nainima putovanja ukljuujui i backpacking. Putuju tijekom praznika, u trajanju od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a preferiraju jeftiniji prijevoz i smjetaj. Skloni su aktivnostima i avanturi, istoj prirodi te lokalnoj kulturi, a informiraju se u najveoj mjeri preko interneta. DINKS (parovi s dvostrukim primanjima, bez djece) - karakterizira ih injenica da imaju novaca, ali su vremenski vrlo ogranieni. Interesiraju ih kratki odmori te oblici i sadraji putovanja kojima se nagrauju. Informiraju se u najveoj mjeri preko interneta, lifestyle asopisa i preko prijatelja. Segment nije cjenovno osjetljiv. Obitelji segment obitelji ukljuuje one s mlaom djecom (djeca do 7 godina) i obitelji sa starijom djecom (8-14 godina). Dok prve obiljeava krilatica 'sve se okree oko djece te im je najvanije udovoljiti djejim potrebama, obitelji sa starijom djecom trae sadraje koji mogu zadovoljiti potrebe svih lanova. Segment obitelji preteito putuje tijekom kolskih praznika, uglavnom se informira usmenom predajom i cjenovno je osjetljiv. Empty nesters (radno aktivni ljudi ija su djeca napustila roditeljski dom i ive samostalno; 5065 godina) karakterizira ih to to putuju tijekom cijele godine, esto spajaju posao s odmorom te su skloni holistikom pristupu ivotu (wellness, zdrava hrana, aktivnosti i revitalizacija). Nisu cjenovno osjetljivi, na putovanjima se nagrauju, temeljito se pripremaju za putovanja, a informiraju se preko preporuka, specijalizirane literature o putovanjima te interneta. Zlatna dob (umirovljenici bez veih zdravstvenih problema, 65+ godina) rije je o skupini koja jo uvijek aktivno putuje, a zainteresirani su za obilazak glavnih atrakcija. Cijene udobnost smjetaja, a za starije meu njima bitna je dostupnost medicinske skrbi. Cjenovno su osjetljivi, putuju preteito u proljee i jesen, a najvie uvaavaju preporuke kao izvor informacija. Specijalizirani organizatori poslovnih putovanja rije je o specijaliziranim posrednicima za poslovna i incentive putovanja koja se odvijaju preteito tijekom proljea i jeseni. Preferiraju prepoznatljive/atraktivne destinacije i viu kvalitetu usluga.
5.1.3. Sustav turistikih proizvoda Hrvatske
Polazei od postojeih obiljeja hrvatske turistike ponude, ali i od kvalitativnih znaajki hrvatske turistiko-atrakcijske ponude, definirano je deset kljunih proizvodnih grupa na kojima valja graditi sustav turistikih proizvoda Hrvatske do 2020. godine.
33
SUSTAV TURISTIKIH PROIZVODA
PORTFOLIO MATRICA TURISTIKIH PROIZVODA HRVATSKE
'Sunce i more' Nautiki turizam Zdravstveni turizam Kulturni turizam Poslovni turizam Golf turizam Cikloturizam Eno i gastroturizam Ruralni i planinski turizam Pustolovni i sportski turizam Ostali vani proizvodi (eko, omladinski i socijalni turizam)
Ovako diverzificiran sustav turistikih proizvoda omoguuje Hrvatskoj prodiranje do ire strukture segmenata posjetitelja ija sklonost razliitim vrstama putovanja, razliitim cjenovnim pozicijama i putovanjima u razliitim razdobljima godine otvara mogunost bitnog vremenskog produljenja turistike aktivnosti i poveanja turistike potronje u Hrvatskoj.
SUSTAV TURISTIKIH PROIZVODA PREMA POTROAKIM SEGMENTIMA
Mladi (1824) Sunce i more Nautiki turizam Zdravstveni turizam Kulturni turizam Poslovni turizam Golf turizam Cikloturizam Eno i gastroturizam Ruralni i planinski turizam Pustolovni turizam Ostali proizvodi
Primarni segment:
DINKS (2534)
Obitelji (3549)
Empty nesters (50-65)
Zlatna dob (65+)
Specijalizirani organizatori poslovnih putovanja
Sekundarni segment:
Tercijarni segment:
Segment nije relevantan:
34
S druge strane, daljnja proizvodna diverzifikacija sustava bazinih turistikih doivljaja, to podrazumijeva komercijalizaciju 30-ak pojedinanih proizvoda, otvara i mogunosti disperzije turistike aktivnosti na cijelo podruje Hrvatske, pridonosei postupnom smanjenju dananje neravnomjerne disperzije uinaka turistike aktivnosti.
SUSTAV TURISTIKIH PROIZVODA PREMA TURISTIKIM REGIJAMA HRVATSKE
Proizvodne grupe Sunce i more Nautiki turizam Proizvodi Sunce i more Yachting Cruising Wellness Zdravstveni turizam Ljeilini Medicinski Gradski turizam Turizam batine Kulturni turizam Dogaanja Kreativni turizam Vjerski turizam Gastro i eno Gastro i eno Skup asocijacije Poslovni turizam Skup korporacije Incentive Team building Golf turizam Cikloturizam Ruralni i planinski turizam Golf turizam Cikloturizam Ruralni/seoski Planinski Ronjenje Kajak/kanu Rafting Pustolovni i sportski turizam Adrenalin Lov Ribolov Sport na snijegu Sport pripreme Ekoturizam Ostali proizvodi Omladinski Socijalni
Istra Kvarner Dalmacija Zadar Dalmacija ibenik Dalmacija Dalmacija Split Dubrovnik LikaKarlovac Sredinja Hrvatska Slavonija Zagreb
Legenda:
Primarni proizvod
Sekundarni proizvod
Tercijarni proizvod
Proizvod nije dostupan
5.1.4. Imid i promocija
Koristei u najveoj mjeri klasine kanale komunikacije, Hrvatska se danas preteito predstavlja kao morska i ljetna turistika destinacija te je na turistikom tritu i prepoznata prije svega kao odredite
35
ljetnog odmora. Postojei dominantni imid te trina komunikacija koja ga kontinuirano naglaava, meu kljunim su ogranienjima u prodiranju do novih potroakih segmenata, koji svojim putnim potrebama i preferencijama mogu pridonijeti produljenju turistike sezone. U tom smislu Hrvatska se mora posebno usredotoiti na: Branding sustav Nuno je provesti profesionalno strukturiranje hrvatskog turistikog brenda i njegove arhitekture kako bi se promijenila percepcija emitivnog trita o Hrvatskoj kao destinaciji ljetnog odmora. Razvojem profesionalnog sustava brandinga, identitet Hrvatske kao mjeavine racionalnih, emotivnih, sociolokih i kulturnih prednosti na raspolaganju potencijalnim gostima, postaje razumljiv i zasnovan na realnim konkurentskim prednostima. Odnose s javnou Svijest i vidljivost Hrvatske u predsezoni i posezoni trebala bi imati posebnu panju u sljedeim godinama kako bi se na kljuim tritima odravao pozitivan imid Hrvatske. U skladu sa eljom da se hrvatski turizam repozicionira, potrebno je uspostaviti intenzivno i koherentno koritenje odnosa s javnou na svim kljunim emitivnim tritima. Rezultati novog PR-a prate se kroz broj (neplaenih) pozitivnih lanaka o Hrvatskoj i njihovih trinih vrijednosti. Zaokret prema elektronikim medijima Inoviranje promocijskog miksa podrazumijeva bitno vei naglasak na tzv. nove medije, odnosno na internet i mobilne ureaje kao kanale s izuzetno brzim rastom broja korisnika te nizom prednosti poput dostupnosti, informativnosti, mogunosti multimedijalne komunikacije i mogunosti prodaje usluga. U tom se procesu posebna pozornost posveuje: (i) provjeri kvalitete i unapreenju web stranica sustava turistikih zajednica, (ii) intenzivnijem koritenju drutvenog weba te (iii) intenzivnijem razvoju aplikacija za mobilne ureaje.
5.2. Razvoj turistike ponude

Uz razvoj bitnih proizvoda za hrvatski turizam, razvoj turistike ponude podrazumijeva i zavravanje procesa privatizacije, aktiviranje turistiki interesantne, a neiskoritene dravne imovine te unapreenje smjetajne i ostale turistike ponude. S obzirom na to da Hrvatska ima velik broj zatienih podruja, da je 47% kopnenog teritorija u ekolokoj mrei RH, a dio tih podruja je ukljuen u prijedlog budue europske ekoloke mree NATURA 2000, posebnu pozornost valja posvetiti procjeni prihvatnog kapaciteta i utvrivanju prihvatljivih sadraja turistike ponude, naroito na obali i otocima.
5.2.1. Razvoj proizvoda
Sunce i more danas je dominantan turistiki proizvod Hrvatske, a to e ostati i u budunosti pod uvjetom da se njegova konkurentska pozicija na tritu Mediterana kontinuirano unapreuje kroz sadrajno obogaivanje i poveanje kvalitete smjetajne i uslune ponude, odnosno produbljivanje destinacijskog lanca vrijednosti. S druge strane, dananja dominantna pozicija proizvoda sunca i mora istodobno je i osnovni razlog izrazite sezonalnosti turistike potranje i koncentracije turistikog prometa na uski priobalni pojas. Budui da oslanjanje na proizvod 'sunce i more' dugorono nee pridonijeti znatnijem unapreenju konkurentske pozicije Hrvatske kao turistike destinacije, a time ni poveanju turistike potronje niti boljem koritenju razvojnih potencijala, Hrvatska se u razdoblju do 2020. godine mora pojaano okrenuti razvoju turistikih proizvoda koji e omoguiti ne samo vee koritenje raspoloivih kapaciteta izvan ljetnih mjeseci, nego i aktiviranje turistikih potencijala kontinentalne Hrvatske.
36
DANANJA I ELJENA DISTRIBUCIJA NOENJA U KOMERCIJALNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA PO MJESECIMA
Izvor: Za 2011. online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS; za 2020. godinu projekcija Instituta za turizam
Polazei od globalnih trendova na turistikom tritu i kvalitete resursno atrakcijske osnove, odnosno razvojnih potencijala pojedinih proizvoda, za razvoj Hrvatskog turizma do 2020. godine, uz sunce i more, posebno su vane sljedee grupe proizvoda: nautiki turizam (yachting i cruising), zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, golf turizam, cikloturizam (biking), eno i gastroturizam, ruralni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam. Uz te grupe proizvoda, Hrvatska svoju priliku vidi i u razvoju nekoliko specifinih grupa proizvoda, pri emu ponajvie ekoturizma, omladinskog te socijalnog turizma. Za razvoj pojedinih proizvoda od izuzetne je vanosti osigurati suvremenu i inovativnu komunikaciju s tritem, to se prije svega odnosi na bitan iskorak u e-marketingu, odnosno unapreenje online informacijsko-prodajnih portala ponuaa usluga i destinacija (npr. kontinuirani rad na sadraju, usmjerenje prema ciljnim potroakim segmentima, doivljajan prikaz ponude, unapreenje web 2.0 funkcionalnosti, optimizacija portala prema trailicama), intenziviranje mogunosti online kupnje i/ili rezervacije usluga (npr. smjetaja, izleta, karata za dogaanja) na destinacijskim portalima te intenziviranje razvoja CRM sustava na razini ponuaa usluga i na razini destinacija (npr. tematizirani newsletteri, informacije prije i nakon puta).
5.2.1.1 Sunce i more
eljena pozicija 2020.
Nova izgradnja
Razvoj i rast proizvoda 'sunce i more' temelji se na ouvanim prostornim komparativnim prednostima Hrvatske, ali i na razvoju sadrajno bitno bogatije i kvalitetnije, prema potrebama kupaca profilirane ponude smjetaja, raznovrsnih umjetnih atrakcija, sporta i zabave. Intenziviranje prodajnih i promocijskih napora rezultira viom iskoritenosti i poboljanom cjenovnom pozicijom svih vrsta smjetajnih kapaciteta u razdoblju travanj-listopad, a posebice u razdoblju lipanjrujan. Izgradnja se usmjerava ponajvie na hotelske kapacitete vie i srednje kategorije, obogaivanje doivljajne ponude u kampovima kao i na podizanje kvalitete smjetaja u kuanstvima ukljuujui i njihovu transformaciju u male hotele, pansione i difuzne hotele; Brownfield investicije odnose se na osuvremenjivanje postojee trino zastarjele smjetajne ponude i na turistifikaciju neiskoritene dravne imovine (vojarne, industrijska postrojenja i sl.); Greenfield investicije usmjeravaju se ponajvie u djelomino ve koritena podruja i/ili urbane prostore;
37
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda
Ostale aktivnosti razvoja proizvoda
Nova izgradnja podrazumijeva primjenu novih tehnologija i ekolokih standarda u zatiti okolia. uzimajui u obzir dopustivo optereenje prostora i vrijednost ambijentalnih znaajki prostora. Poveanje kvalitete smjetajne ponude u hotelima i kampovima, ukljuujui pozicioniranje i brendiranje objekata (sadrajno obogaivanje ponude, podizanje kategorija, uvoenje dodatnih standarda kvalitete usluge) Diverzifikacija ponude smjetaja kroz tematiziranje objekata (npr. obiteljski, sport, poslovni i sl.), izgradnju integriranih resorta, vei udio malih obiteljskih hotela, pansiona,' bed &breakfast' objekata i sl. Poveanje kvalitete smjetajne ponude u kuanstvima, ukljuujui podizanje kategorija, uvoenje dodatnih standarda kvalitete usluge, interesno udruivanje Razvoj novostvorenih atrakcija (npr. tematski ili zabavni parkovi, akvariji, interaktivni muzeji) s potencijalom samostalnog privlaenja regionalne i meunarodne potranje Ureenje turistike destinacijske infrastrukture, a posebice plaa, etnica, staza (biciklistike, pjeake i sl.), prometne signalizacije, javnih parkiralita i lokalnog prijevoza Ukljuivanje veeg broja standarda kvalitete usluga u obaveznu kategorizaciju objekata Uvoenje sustava certificiranja 'zelenog' poslovanja Poveanje raznolikosti i kvalitete ponude hrane i pia, rekreacije, zabave i mogunosti za kupnju Ureenje mjesta potujui i/ili interpretirajui elemente tradicionalnog graditeljstva, odnosno potujui 'osjeaj za mjesto' Unapreenje sustava turistikih informacija u destinaciji (npr. info punktovi, interpretacija prostora, turistika signalizacija)
5.2.1.2. Nautiki turizam (yachting/cruising)
Nova izgradnja
Hrvatska je najpoeljnija yachting destinacija na Sredozemlju. Svoju poziciju temelji na razvedenosti, ouvanosti i kulturi ivljenja na obali i otocima, kvaliteti nautike infrastrukture, sigurnosti boravka te tematskim itinererima. Ponuda je prilagoena i potranji luksuznih megajahti, a ponuda artera temelji se na visokokvalitetnoj, licenciranoj usluzi. Meunarodni cruising na moru odvija se u jaoj suradnji s brodarskim kompanijama i tite se interesi hrvatskih destinacija, to ukljuuje definiranje polaznih luka za prihvat velikih i srednje velikih brodova te luka za brodove do najvie 1.000 putnika. Hrvatska je meka za manje, ali i najluksuznije brodove. Gotovo svi brodovi koji plove na meunarodnim rijenim cruising putovanjima Dunavom zastaju u jednom od etiri pristanita u Hrvatskoj. Domai cruising u Hrvatskoj jedan je od najpoeljnijih turistikih proizvoda u Europi. Kvaliteta proizvoda je unaprijeena, a u ponudi su i novi brodovi predvieni za cjelogodinje poslovanje. Izgradnja 15.000 novih vezova, od ega 5.000 u moru u marinama, 5.000 u lukama otvorenim za javni promet i 5.000 na kopnu; Izgradnja novih vezova primarno se usmjerava u postojee luke nautikog turizma i luke otvorene za javni promet kao i u devastirane prostore te prostore gdje ve postoji djelomino izgraena infrastruktura; Izgradnja marina za prihvat megaplovila, prije svega u atraktivnim destinacijama s cjelogodinjom ponudom; Izgradnja jedne dodatne matine luke za brodove u domaem cruisingu; Nova izgradnja podrazumijeva primjenu novih tehnologija i ekolokih
38
standarda u zatiti okolia. Izrada Akcijskog plana razvoja nautikog turizma yachtinga; Izrada studija prihvatnog kapaciteta marina/luka za yachting i cruising te za sidrita kao preduvjet provedbe aktivnosti na odrivi i okolino prihvatljiv nain; U postojeim i novim lukama nautikog turizma kao i lukama otvorenim za javni promet obogauje se i podie kvaliteta cjelokupne ponude namijenjene putnicima, posadi i plovilima; Ureenje sustava sidrita (naplata, usluge, cijene); Donoenje i usklaivanje regulative (npr. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama; klasifikacija plovnih objekata i marina); Uspostavljaju se mjerila Prijatelja okolia za marine i prihvatljivi ekoloki standardi (crne i sive vode, separirani otpad, neinvazivni premazi); Promocija i unapreenje sustava prikupljanja krutog otpada s brodica, jahti, kruzera i sl.; S obzirom na to da su pomorske aktivnosti najvei generator podvodne buke, temeljem znanstvenih i strunih saznanja definirati podruja ograniene plovidbe radi smanjenja utjecaja na morski okoli; Unapreenje ponude prihvata i otpreme u lukama otvorenim za javni promet u kojima se odvija promet domaih i stranih kruzera te opremanje meunarodnih polaznih luka za brodove do 2.000 putnika. Stimuliranje dolaska manjih kruzera; Uvoenje podruja ogranienja plovidbe i sidrenja u posebno osjetljivim dijelovima akvatorija sukladno procjeni utjecaja na okoli i prihvatnom kapacitetu; Unapreenje sustava sigurnosti na moru (Obalna straa, sluba spaavanja).
5.2.1.3. Zdravstveni turizam
Nova izgradnja
Hrvatska je prepoznata kao renomirana destinacija zdravstvenog turizma. Poduzimani napori na razvoju nove ponude i stalnom unapreivanju kvalitete rezultirali su konkurentnom ponudom wellnessa, preteito u sklopu turistikih kapaciteta, ali i repozicioniranoj, turistikom tritu okrenutoj ponudi termalnih i talasoterapijskih centara. Uz to, posebno se fokusirajui na usluge stomatologije, plastine kirurgije, ortopedije i fizioterapije te na usluge 'dugog boravka' uinjen je i bitan iskorak u domeni medicinskog turizma. Prednost Hrvatske je kombinacija dostupnosti, izvrsne medicinske usluge, konkurentnih cijena i ugode boravka u turistiki orijentiranoj zemlji. Hrvatska je posebno prepoznatljiva kao nova destinacija za turistiku talasoterapiju. Postojeu ponudu valja dodatno obogatiti sadrajima primjerenim potrebama razliitih segmenata potencijalnih korisnika medicinskih, zdravstvenih i wellness te rekreacijskih usluga. Osim osuvremenjivanja i/ili izgradnje dijagnostikih i terapijskih centara, to se posebno odnosi na podizanje kvalitete smjetajnih kapaciteta (izjednaavanje s hotelskim standardima vie kategorije) kao i na ureenje/izgradnju odreenog broja zabavnih sadraja (water fun parkovi, sportski sadraji, sadraji za provoenje slobodnog vremena i sl.); Uz nekoliko potpuno novih zdravstveno-turistikih centara/destinacija, ponudu postojeih ljeilita valja upotpuniti izgradnjom nove hotelske ponude. Novoizgraenim hotelima valja osigurati ravnopravan pristup prirodnim ljekovitim initeljima; Prilikom izgradnje novih sadraja zdravstvenog turizma posebna se panja posveuje potivanju okolino odgovornog ponaanja i naglaavanja ambijentalnih znaajki prostora.
39
Izrada Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma u suradnji Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma; Uspostavljanje sustava minimalnih standarda za wellness centre, centre ljeilinog turizma i centre medicinskog turizma, ukljuujui standarde opremanja, sigurnosti, kvalitete usluge i okolino odgovornog 'zelenog' poslovanja; Hrvatske ljeiline destinacije, kad god se to ini oportunim, treba strateki povezivati i/ili umreavati s meunarodno prepoznatljivim/etabliranim pruateljima usluga zdravstvenog i medicinskog turizma u zemljama relevantnog konkurentskog kruga (Austrija, Italija, Njemaka, Maarska, Slovenija). Hrvatska ljeilita sadrajno se profiliraju i trino specijaliziraju (specifinost prirodnog ljekovitog initelja, kvaliteta medicinskih programa, holistiki pristup zdravlju i sl.) kako bi se smanjila njihova poslovna ovisnost o korisnicima HZZO sustava te kako bi se u veoj mjeri privukla plateno sposobna turistika potranja, ukljuujui osiguranike domaih i inozemnih drutava zdravstvenog osiguranja; Stvaranje zdravstveno usmjerenih destinacijskih lanaca vrijednosti (npr. smjetaj, ugostiteljstvo, komunalni standardi, pojaano zdravstvo); Uvoenje wellness ponude u odabrane kampove; Profesionalno voenje nacionalne udruge zdravstvenog turizma s funkcijama istraivanja trita, informiranja, edukacije, lobiranja, povezivanja lanstva.
5.2.1.4. Kulturni turizam
Nova izgradnja
Ostale aktivnosti razvoja
Temeljem ulaganja u razvoj palete inovativnih proizvoda kulturnog turizma te njihove intenzivnije i specijalizirane prodaje i promocije, Hrvatska je prepoznata kao novo, sadrajno i zanimljivo kulturno odredite. Ulaganja u ivu gradsku kulturnu scenu rezultirala su uvrtavanjem veih gradova na turistike itinerere, dok su revitalizacija i opremanje pojedinanih objekata batine (npr. UNESCO lokaliteti), vjerskih lokaliteta i mrea hodoasnikih putova te uvoenje proizvoda nove generacije koji omoguuju kreativno izraavanje i interakciju posjetitelja s lokalnim ambijentom otvorili Hrvatskoj pristup novim potroakim segmentima. Na karti kulturnog turizma kontinentalna i primorska Hrvatska prepoznate su kao destinacije bogate kulturno-povijesne batine s vie od tisuu dvoraca, kurija i utvrda. Nova izgradnja objekata namijenjenih kulturnom turizmu ima preteito brownfield karakter te se odnosi na prenamjenu i/ili adaptaciju razliitih trenutano neiskoritenih industrijskih ili vojnih objekata u javnom vlasnitvu u cilju stvaranja infrastrukture za razvoj razliitih dogaanja i manifestacija. Izrada Akcijskog plana razvoja kulturnog turizma u suradnji Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sustava turistikih zajednica; Ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinanih kulturnih atrakcija (npr. UNESCO lokaliteti, arheoloki nalazi, dvorci); Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz kljune atrakcije; Identifikacija mogunosti razvoja novih dogaanja s potencijalom meunarodne prepoznatljivosti i gradnje imida destinacija; Poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne ceste, putovi UNESCO batine, vjerski putovi), a to podrazumijeva i jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja. Poticanje primjene minimalne razine turistifikacije kulturnih objekata (npr. radno vrijeme prilagoeno turistima, osnovna interpretacija na svjetskim jezicima);
40
proizvoda
Ulaganje u kulturna, zabavna i sportska dogaanja te osobito u suvremenu kulturnu produkciju u gradovima (strateki i akcijski planovi, kontinuirano obrazovanje profesionalnog kadra, podrka promociji); Osmiljavanje portfelja visokoatraktivnih proizvoda kulture ivota i rada, prioritetno gdje podravaju imid kulturno-turistikih destinacija.
5.2.1.5. Poslovni turizam
Nova izgradnja
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda Ostale aktivnosti razvoja proizvoda
Kontinuirani razvoj proizvodne infrastrukture, a prije svega izgradnja multifunkcionalnih kongresnih centara i unapreenje hotelskih kongresnih kapaciteta te ulaganja u brendiranje hotela i razvoj kvalitetnog 'kongresnog lanca vrijednosti', kao i u bitno agilniju prodaju i promociju, omoguuju Hrvatskoj primarnu orijentaciju na skupove do 500 sudionika te prodor na trite velikih skupova udruga i korporacija. Hrvatska takoer ostvaruje proboje na tritu incentive i team-building putovanja gdje je prepoznata ne samo po raznolikosti turistike ponude, nego i po sadrajno zanimljivim, kreativnim i kvalitetnim programima. Izgradnja najmanje jednog veeg multifunkcionalnog kongresno-izlobenog centra (tzv. 'smart centar') kapaciteta do 3000 sjedeih mjesta; Izgradnja nekoliko manjih multifunkcionalnih kongresnih centara (tzv. 'smart centar') kapaciteta 1000 sjedeih mjesta; Mogue ve prepoznate destinacije pogodne za smjetaj kongresnih centara najprije su Zagreb, ali i Dubrovnik, Split, Pula, Rijeka/Opatija, Osijek i neki drugi gradovi. Izrada Akcijskog plana razvoja kongresne ponude; Uvoenje dodatnih renomiranih svjetskih brendova u hotelsku ponudu openito, te posebice u kongresno-turistikim destinacijama; Uvoenje vie izravnih zrakoplovnih veza izmeu glavnih europskih 'hubova' i domaih kongresnih destinacija. Inovacija kongresne ponude kroz fleksibilnije mogunosti koritenja alternativnih objekata i lokaliteta (npr. muzeji, palae, trgovi, parkovi); Poticanje sustava certificiranja kongresnih hotela, centara i DMC/PCO agencija u skladu s meunarodnim standardima izvrsnosti; Jaanje kapaciteta kongresnih ureda i profesionalnih udruga za funkcije istraivanja trita, edukacije, lobiranja, poticanja suradnje svih ukljuenih dionika u 'kongresni lanac vrijednosti', sudjelovanja u razvoju proizvoda.
5.2.1.6. Golf turizam
Golf ponuda znatno vie pridonosi atraktivnosti i boljoj popunjenosti postojeih smjetajnih kapaciteta te veoj konkurentnosti turistikog sektora za investicije, u odnosu na drugu sportsko-rekreacijsku ponudu i sadraje. Sukladno tome, Hrvatska e izgraditi 30 visokokvalitetnih golf igralita preteito rekreativnog, a u manjoj mjeri i natjecateljskog karaktera, ukljuujui i igralita s potpisom najpoznatijih svjetskih golf arhitekata, organiziranih u vie regionalnih grozdova. Kvaliteta se ogleda u vrhunski projektiranim i okolino odgovornim igralitima uklopljenim u razvijenu ponudu smjetaja, ukljuujui i vrhunske brendirane hotele te ponudu sadraja posebice iz domene eno-gastronomije, wellnessa i talasoterapije. Okolino osjetljiva i igralita projektirana u skladu s prirodnim okruenjem prepoznatljiv su i diferencirajui atribut nove golf ponude u Hrvatskoj.
41
Nova izgradnja
Modeli razvoja golf ponude
Golf ponuda se razvija u grozdovima (oko 5 igralita na meusobnoj udaljenosti od oko 1 sat vonje automobilom); Golf grozdovi se planiraju na podrujima koja su lako dostupna, klimatski povoljna, dobro infrastrukturno opremljena te u blizini veih turistikih i/ili urbanih aglomeracija; Posebna panja posveuje se ekolokoj odrivosti (npr. preferiranje devastiranih podruja, ograniavanje gradnje u zatienim i prostorima s ogranienom dostupnosti vode, ograniavanje invazivnih zahvata u prostor i pejza itd.). Golf igralita bez komercijalnih smjetajnih objekata igralita se grade u blizini veih postojeih koncentracija komercijalne smjetajne ponude, a nastaju kao samostalni (javni) sportski kompleksi u kojima je mogua i manja izgradnja uobiajenih prateih sadraja. Model se zasniva na javnom ili javno-privatnom ulaganju/partnerstvu u kojima tipino sudjeluje drava i/ili jedinica lokalne samouprave (osiguranjem zemljita, prostorno planske dokumentacije te dijela investicije) i turistiki (hotelski) gospodarski subjekti s podruja destinacije (osiguranjem sredstava za financiranje izvedbe) te EU fondovi ako se radi o javnim golf igralitima. Upravljanje golf igralitem povjerava se specijaliziranoj profesionalnoj organizaciji iji izvor prihoda proizlazi iz poslovanja golf igralita; Hotelski resort projekti s golfom hotelski kompleksi koji se grade na podruju planiranih turistikih zona te koji, uz ostale sadraje, ukljuuju ponudu golfa. Mogua je i specijalizacija, odnosno pozicioniranje pojedinih hotelskih kompleksa kao integriranih golf resorta. Golf igralitem moe upravljati menadment resorta ili se upravljanje moe povjeriti specijaliziranoj profesionalnoj organizaciji iji izvor prihoda proizlazi iz poslovanja golf igralita; Golf igralita s prateim smjetajnim objektima igralita se grade na podruju planiranih zona sporta i rekreacije uz mogunost izgradnje prateih smjetajnih objekata u kontaktnim graevinskim zonama, kako bi se u cjelini osigurala vea isplativost investicije te postojanost potranje i potronje. Upravljanje se povjerava specijaliziranoj profesionalnoj organizaciji iji izvor prihoda proizlazi iz poslovanja golf igralita. Izrada Akcijskog plana razvoja golf ponude; Inventarizacija dravne/gradske zemlje prikladne za razvoj golfa (ukljuivo golf kao zona sporta i rekreacije), integralno sagledavanje planiranih lokaliteta, odabir prioritetnih podruja. Prioritetne lokacije utvruju se na osnovi revidiranih prostornih planova. Za odabrane lokacije pokree se priprema potrebne projektne dokumentacije za privlaenje investitora. Izradi projektne dokumentacije poeljno je pristupiti na razini pojedinih golf grozdova; Pojednostavljivanje zakonske procedure i olakavanje procesa dobivanja dozvola za izgradnju golf igralita kao prostora sporta i rekreacije tako da se za samo igralite umsko zemljite ne prenamjenjuje u graevinsko, te olakavanje procedure dobivanja prava koritenja dravnog zemljita. Prenamjena umskog zemljita u graevinsko podruje provodi se u dijelu gdje se grade zgrade. Pokretanje programa informiranja javnosti o obiljejima golf turizma.
42
5.2.1.7. Cikloturizam
Nove investicije
Hrvatska uspjeno gradi poziciju jedne od vodeih mediteranskih cikloturistikih destinacija. Ovoj poziciji, uz atraktivnost prirodnih resursa, pridonosi i kvalitetna proizvodna infrastruktura poput tematskih bike parkova/podruja, markiranih ruta i staza, smjetaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti, niza natjecanja, ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma, ekoturizma ili kulture. Osigurava se bri razvoj glavnih i kapilarnih mrea biciklistikih ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice osposobljavanjem manje prometnih lokalnih cesta, seoskih putova, rijenih nasipa i naputenih pruga te njihovim eventualnim tematiziranjem (npr. vinske, gastronomske, edukacijske); Izgradnja i primjereno opremanje veeg broja novih biciklistikih staza, bike parkova u svim dijelovima zemlje, a osobito u glavnim turistikim podrujima, podrujima oko velikih gradova te na podrujima gdje se biciklistiki promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog prometa. Izrada Programa razvoja cikloturizma; U dijelovima koji prolaze kroz Hrvatsku, obje transeuropske biciklistike rute (rijena E-6 i mediteranska E-8) treba oznaiti potrebnim znakovljem te urediti tako da se omogui kretanje cikloturista bez ugroavanja njihove sigurnosti i znaajnijeg ometanja motornog cestovnog prometa (posebice na mjestima gdje nema alternativnih putova); Nove i postojee staze opremaju se adekvatnom turistikim signalizacijom i interpretacijom (npr. putokazi, informacijski punktovi) te uobiajenim prateim sadrajima (npr. odmorita, vidikovci, servisi za popravak opreme); Daljnji razvoj smjetajnih kapaciteta prema bed &bike standardima (npr. mali hoteli, pansioni, kampovi, seoska gospodarstva, planinarski domovi) s visokom razinom 'osjeaja za lokalno mjesto', 'atmosfere', ugode i okoline odgovornosti; Daljnji razvoj natjecanja i manifestacija, ukljuujui i onih meunarodnog karaktera. Stvaranje specijaliziranih regionalnih agencija za razvoj i promociju destinacijske ponude cikloturizma; Profesionalno voenje nacionalne udruge cikloturizma s funkcijama istraivanja trita, informiranja, educiranja, lobiranja, povezivanja, partnerstva sa sportskim savezima, lanstva u meunarodnim udrugama; Daljnji razvoj ponude lokalnih proizvoda, ukljuujui gastronomiju; Daljnja integracija javnog prijevoza i cikloturizma (npr. bicikl na vlak/trajekt).
5.2.1.8. Eno i gastroturizam
Hrvatska uspjeno gradi poziciju jedne od najbre rastuih mediteranskih gourmet eljena destinacija. Rast i razvoj ovoga proizvoda temelji se na bogatoj gastro-enolokoj pozicija tradiciji, rastuoj ponudi ugostiteljskih objekata s vrhunskom ponudom lokalne 2020. gastronomije i enologije. Izgradnja i primjereno opremanje veeg broja novih (veih i manjih) ugostiteljskih objekata, graditeljskog izriaja usklaenog s tradicijskim Nove znaajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija; investicije Nova izgradnja dogaa se osobito u glavnim turistikim podrujima i podrujima oko velikih gradova. Prioritetne Poticanje izvrsnosti u gastronomiji (npr. uspostava 'Akademije hrvatske kuhinje') i uvrtavanja hrvatske eno i gastro ponude u svjetske gourmet aktivnosti vodie (npr. Michelin); razvoja
43
proizvoda
Brendiranje nacionalne i regionalnih gastro ponuda; Razvoj edukativnih programa i manuala s primjerima najbolje prakse, a namijenjenih svima koji se ele ukljuiti ponudu u gastro-enolokog turizma; Poticanje povezivanja lokalnih proizvoaa poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom (klaster); Uspostava savjetodavne slube za ambijentalno ureenje objekata na regionalnoj razini; Poticanje razvoja gastro-enolokih tematskih cesta i putova (npr. vinske ceste, ceste maslinovog ulja, ceste sira, ceste buinog ulja i sl.), ukljuujui i kriterije i sustav upravljanja. Tematizirati hrvatske regije kako bi se iskoristila eno-gastronomska razliitost; Poticanje ulaganja u dogaanja na temu hrane i pia; Stvaranje specijaliziranih regionalnih agencija za razvoj gastro-enolokih putovanja s ponudom sloenih programa.
5.2.1.9. Ruralni i planinski turizam
Nova izgradnja
Hrvatska je pozicionirana kao nova destinacija ruralnog i planinskog turizma. Uz isticanje pejzanih raznolikosti te kvalitete i autentinosti sadraja turistikougostiteljske i druge uslune ponude, sustav doivljaja temelji se posebno na nekoliko planinskih centara, ali i ponudi nekoliko meunarodno prepoznatljivih ruralno-turistikih klastera s veim brojem ouvanih tradicijskih ruralnih zajednica. Dodatni elementi diferencijacije proizvoda odnose se na lokalnu enogastronomiju, ouvanost ivotinjskog svijeta te bogatstvo voda. Uspostavljajui sustave podrke, ukljuujui informacije, edukaciju i udruivanje malih poduzetnika, djeluje se na stvaranje ureenije, tematizirane i sadrajne ponude na pojedinanim seoskim gospodarstvima, ali i na razini klastera i destinacija. Uz izgradnju i/ili modernizaciju postojeih planinskih centara i osiguranje primjerenog vertikalnog transporta (iare, uspinjae i sl.), rije je ponajvie o sadrajnom obogaivanju ponude obiteljskih seoskih gospodarstava, ponajvie kroz uspostavu lokalnih/regionalnih ljudskom rukom stvorenih atrakcija kao to su vinski podrumi, rekreacijski sadraji, vidikovci, tematski parkovi i slino. Sustavnim mjerama poticati obnovu naputenih sela, stavljajui ih u funkciju turistike ponude. Izrada Plana turistikog razvoja centara planinskog turizma; Osuvremenjivanje ponude postojeih umornih i novih centara planinskog turizma (Bjelolasica, Platak, Begovo Razdolje, Bijela kosa, Papuk i sl.); Izgradnja i/ili osuvremenjivanje sustava vertikalnog transporta (iare, uspinjae i sl.), sustava za proizvodnju snijega i staza za planinski turizam; Izrada Plana razvoja ruralnog turizma i izrada Plana razvoja lovnog i ribolovnog turizma, oba u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i sustavom turistikih zajednica; Ureenje pojedinanih seoskih gospodarstava potujui i/ili interpretirajui elemente tradicionalnog lokalnog graditeljstva i ureenja okolia; Izrada plana turistike valorizacije rijeka, jezera i ostalih unutarnjih voda; Tematiziranje ponude grupiranjem seoskih domainstava (udruivanje po principu klastera) prema razliitim temama (npr. obiteljska, gospodarstva s organskom proizvodnjom, za jahanje, za cikloturiste); za svaku temu razrauju se zasebni standardi; Razvoj vie 'etno sela', posebice revitalizacijom preteito ili potpuno naputenih ruralnih cjelina, pri emu je nuno osigurati 'ivotnost', za razliku od 'muzealizacije' lokaliteta; Uspostavljanje sustava kontinuirane edukacije poduzetnika u ruralnom i
44
planinskom turizmu (tematski moduli, povezanost s oznakom 'Q', reference trenera).

5.2.1.10. Pustolovni i sportski turizam
Zahvaljujui prije svega svojim iznimno raznolikim, ouvanim i nadasve lijepim prirodnim vrijednostima, Hrvatska uspjeno gradi poziciju pustolovne i sportske destinacije. Ovoj poziciji, uz atraktivnost prirodnih resursa, pridonosi i kvalitetna proizvodna infrastruktura poput markiranih ruta i staza, smjetaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti, niza natjecanja, ponuda 'kola', ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma, ekoturizma ili kulture. tovie, Hrvatska zauzima poziciju jedne od vodeih ronilakih destinacija na Mediteranu te se ubraja meu pet vodeih europskih destinacija kajaka na moru. Profiliranje nekoliko 'top' ronilakih destinacija i nekoliko 'top' kajak/kanu destinacija s ponudom prilagoenom potrebama ovih potroakih segmenata. Unutar pojedinih proizvoda pruatelji usluga se udruuju po principu klastera. Daljnji razvoj natjecanja i manifestacija, ukljuujui i ona meunarodnog karaktera; Uspostavljanje sustava minimalnih standarda (npr. opremljenost, sigurnost, okolina odgovornost) za ronilake, kajak/kanu i sline centre; Primjena meunarodno relevantnih sustava licenciranja i certificiranja. Daljnji razvoj smjetajnih kapaciteta s visokom razinom 'osjeaja za lokalno mjesto', 'atmosfere', ugode i okoline odgovornosti; Daljnji razvoj ponude lokalnih proizvoda, ukljuujui gastronomiju; Urediti naine i uvjete pruanja usluga u ronilakom turizmu (Pravilnik o sigurnosti ronjenja, Pravilnik o nainu pruanja usluga u ronilakom turizmu); Osnivanje profesionalno voene nacionalne udruge pustolovnog/sportskog turizma (s razliitim sekcijama) s funkcijama istraivanja trita, informiranja, educiranja, lobiranja, povezivanja, partnerstva sa sportskim savezima, lanstva u meunarodnim organizacijama.
5.2.1.11. Ostali vani proizvodi
Ostali vani proizvodi za razvoj hrvatskog turizma do 2020. godine, naroito u kontekstu stvaranja uvjeta za cjelogodinje poslovanje su: (i) ekoturizam, (ii) omladinski turizam te (iii) socijalni turizam. Ekoturizam
Nova izgradnja
Prioritetne aktivnosti razvoja
Sukladno programu NATURA 2000, a ponajvie zbog velikog broja nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih zatienih podruja, Hrvatska je u mogunosti zadovoljiti potrebe i oekivanja gostiju u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo fokusiranih ekoturistikih 'eksperata' pridonosei stvaranju dodatne dimenzije imida Hrvatske meu novim segmentima posjetitelja. Stvaranje kritine mase zaokruenih ekoturistikih kompleksa/resorta (eko turistika naselja, eko kampovi, pojedinani objekti) na podruju i/ili u neposrednoj blizini nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih za to prikladnih lokacija u ruralnom okruenju, otocima i/ili zatienim prirodnim podrujima (osobito planinska podruja, podruja vodotokova i movarna podruja odnosno lovita, pod uvjetom da ih obiljeavaju prihvatljivi mikroklimatski uvjeti). Izgradnju u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zatienim podrujima potrebno je usuglasiti s nadlenim Ministarstvom. Utvrivanje maksimalnog broja istodobnih posjetitelja te prilagodba sustava obilaska nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih zatienih podruja ukljuujui i 'dane mirovanja';
45
proizvoda
Utvrivanje prikladnih sadraja i veliine turistiko-ugostiteljske ponude u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zatienim podrujima; Podizanje razine kvalitete postojee smjetajne i druge uslune ponude u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zatienim podrujima; Definiranje modela funkcioniranja komercijalnih ugostiteljsko-turistikih sadraja u nacionalnim parkovima te ostalim zatienim podrujima (koncesije); Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz kljune atrakcije s informativno-edukacijskim funkcijama; Zoniranje ekoturistikih podruja Hrvatske s ciljem uspostavljanja mree lokaliteta s razliitim razinama zatite, sadrajima i iskustvima; Stvaranje meunarodno prepoznatljivog ekoturistikog brenda. Daljnji razvoj prostorne interpretacije; Klastersko udruivanje lokalnih ponuaa razliitih usluga; Daljnji razvoj okolino odgovorne ili 'zelene' rekreacijske infrastrukture.

Omladinski turizam
Hrvatska je aktivno orijentirana prema omladinskim putovanjima te je prepoznata eljena na ovom tritu kao poeljno i sadrajno odredite kako u odnosu na potrebe pozicija odgojno-obrazovnih aktivnosti, tako i u odnosu na zahtjeve za jeftinijim smjetajem 2020. (hosteli), javnim prijevozom, zabavom i sigurnosti. Poveanje broja i kvalitete multifunkcionalnih omladinskih hostela u Nova Hrvatskoj; Daljnji razvoj smjetajnih kapaciteta s visokom razinom 'osjeaja za lokalno izgradnja mjesto', 'atmosfere', ugode i okoline odgovornosti. Adaptiranje postojeih multifunkcionalnih omladinskih hostela i njihovo Prioritetne ukljuivanje u globalne omladinske turistike mree; aktivnosti Uspostava turistikih informativnih ureda (centara) specijaliziranih za mlade; Daljnji razvoj ponude lokalnih proizvoda, ukljuujui gastronomiju; razvoja Daljnji razvoj dogaanja meunarodne prepoznatljivosti posebno osmiljenih proizvoda prema potrebama i oekivanjima mladih. Ostale Razvoj mree popusta za mlade u Hrvatskoj; aktivnosti Jaanje potpore neprofitnim organizatorima i kreatorima omladinskih razvoja turistikih proizvoda. proizvoda Socijalni turizam Osigurati turistiku infrastrukturu i suprastrukturu koja e ranjivim socijalnim eljena skupinama osigurati kvalitetu i raznovrsnost odmora primjerenu njihovim pozicija 2020. potrebama i uobiajenim standardima Europske unije. Nova izgradnja objekata socijalnog turizma vezana je ponajvie uz prenamjenu Nova razliitih trenutano nekoritenih objekata u vlasnitvu drave (vojarne, djeja i izgradnja omladinska odmaralita i sl.). Prioritetne Razvoj/izgradnja 2 do 3 odmorina centra dizajnirana za potranju osoba sa aktivnosti specijalnim potrebama (osobe koje nisu sposobne ili nisu u mogunosti razvoja koristiti postojee smjetajne kapacitete). proizvoda Ostale Pokretanje Internet stranice za socijalni turizam; Razvoj baze podataka o socijalnom turizmu; aktivnosti Izrada detaljnih smjernica za potrebne nune prilagodbe postojeih objekata razvoja
46
proizvoda
za ugoavanje raznih ciljanih skupina u socijalnom turizmu; Pokretanje kampanje osvjeivanja pruatelja usluga u turizmu o vanosti i relevantnosti socijalnog turizma.
5.2.2. Privatizacija i aktiviranje dravne imovine u turizmu
Za razliku od nekih drugih gospodarskih sektora/industrijskih grana u kojima se izostanak procesa privatizacije moe opravdati potrebom zatite vitalnih nacionalnih interesa (prirodni monopol), u domeni turistikog privreivanja to nikako ne moe biti sluaj. Rije je, naime, o gospodarskoj aktivnosti iji je prosperitet svugdje u svijetu najizravnije povezan s privatnim poduzetnitvom. Iako je zapoeo prije gotovo dvadeset godina, proces privatizacije gospodarskih subjekata u turizmu jo nije zavren. S izuzetkom ACI-ja, rije je redom o gospodarskim subjektima koji, usprkos tome to posluju na izuzetno povoljnim lokacijama (poloajna renta), biljee ispodprosjene poslovne rezultate, a nerijetko i gubitke. Stoga je osobito vano provesti njihovu privatizaciju u to kraem razdoblju, vodei rauna o maksimiranju ukupnih dugoronih uinaka privatizacije. Privatizacija i poveanje efikasnosti poslovanja svih turistikih poduzea i/ili eljeni imovine/objekata u veinskom dravnom vlasnitvu koji nisu od strateke vanosti za pomak RH.
Rjeavanje imovinskovlasnikih prepreka privatizacije
Sreena imovinsko-vlasnika problematika nuan je preduvjet svake privatizacije. U tom smislu, za svu turistiki interesantnu imovinu u veinskom dravnom vlasnitvu koja se eli privatizirati (poduzea, nekretnine kojima upravlja agencija AUDIO) potrebno je proglasiti nacionalni interes te ubrzano rijeiti sve potencijalno ograniavajue imovinsko-pravne odnose.
Neprivatizirana turistiko-ugostiteljska poduzea nalaze se u razliitom ekonomskom poloaju s aspekta poslovnih rezultata, strukture bilance i konkurentnosti proizvoda. Sukladno tome, privatizacijski proces provodi se od sluaja do sluaja prema Priprema razliitim, trino primjerenim, privatizacijskim modelima, vodei rauna o poduzea za potencijalnom interesu/kategoriji kupaca, trinoj poziciji, konkurentnosti proizvoda, privatizaciju financijskom poloaju i/ili drugim bitnim znaajkama svakog od neprivatiziranih poduzea. Uz sreivanje imovinsko-vlasnike problematike, objektivna analiza trine pozicije i potencijala pojedinih poduzea temelj je za definiranje prikladnog modela, strategije i vremenske dinamike njihove privatizacije. Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju dravnom imovinom treba omoguiti Provoenje da provedba procesa privatizacije pojedinih turistikih poduzea moe, ovisno od procesa sluaja do sluaja, ukljuivati odabir privatizacijskih savjetnika, pregovaranje i privatizacije sklapanje uvjetovanih ugovora o privatizaciji kao i kontrolu procesa privatizacije te postprivatizacijsko ostvarivanje ugovorenih obaveza. S druge strane, a to se tie aktiviranja dravne imovine u turizmu, od posebnog interesa su nekoriteni vojni objekti, neaktivna industrijska postrojenja te drugi objekti i/ili lokaliteti u veinskom vlasnitvu i/ili pod neposrednom kontrolom gradova/opina, upanija, odnosno drave i dravnih poduzea, pogodni za razvoj turizma, koje razliite institucije javnog sektora koje njima trenutano upravljaju uope ne koriste ili ih koriste sasvim sporadino i gospodarski neprimjereno. U svakom pojedinanom sluaju radi se o moguim turistikim razvojno-investicijskim projektima ije pokretanje i iju provedbu, kroz definiranje projektnog zadatka, inicira i kontrolira izvrna vlast, dok se njihova realizacija, uz razliite poslovno-upravljake modele, odvija angamanom privatnog kapitala. Novi razvojno-investicijski poduhvati u poboljanje smjetajne ponude na dravnoj imovini dijele se na brownfield i greenfield projekte.
47
Brownfield projekti - Prioritet je revitalizacija 'umornih' objekata postojee turistike ponude, ukljuujui i objekte kojima upravlja agencija AUDIO, odnosno turistifikacija ve postojeih, ali naputenih industrijskih i/ili vojnih objekata i devastiranih podruja. Greenfield projekti - Novi objekti smjetajne ponude, kad god je mogue, usmjeravaju se ponajvie u ve djelomino izgraene i infrastrukturno opremljene turistike razvojne zone kako bi se minimizirali trokovi izgradnje, odnosno kako bi se nove, jo 'netaknute' turistike zone uvale za posebno znaajne projekte. Neovisno o tome je li rije o brownfield ili greenfield investicijskim projektima, za svaku je lokaciju potrebno rijeiti potencijalno ograniavajue imovinsko-pravne odnose. Nadalje, za svaki pojedinani turistiki objekt i/ili zemljite u pravilu se izrauje koncept najbolje uporabe temeljem kojeg se, potom, izrauje projektni zadatak ('terms of reference') kao kljuni dokument za provoenje postupka tenderiranja.
5.2.3. Unapreenje smjetajne ponude
Podizanje konkurentnosti Hrvatske kao turistike destinacije podrazumijeva iskorak u kvaliteti ponude svih vrsta smjetaja, a ponajvie hotela, kampova i kuanstava. Razvojni iskorak odnosi se na novu izgradnju i podizanje kvalitete postojee ponude. Hotelska ponuda Jedino hotelski kapaciteti viih kategorija raspolau sadrajima za privlaenje potranje i izvan nekoliko ljetnih mjeseci. Postojea struktura hrvatskog smjetaja, osobito u uvjetima nedostatno razvijene izvansmjetajne ponude u veini hrvatskih turistikih destinacija, bitno oteava produljivanje prilino kratke sezone. Drugim rijeima, uz obogaivanje destinacijske izvansmjetajne ponude, ubrzani rast kvalitetnog hotelskog smjetaja predstavlja imperativ za produljenje sezone. Razvoj svih vidova smjetajne ponude, bilo kroz izgradnju novih ili rekonstrukciju postojeih smjetajnih kapaciteta, podrazumijeva ureenje dodatnih sadraja kao to su bazeni, wellness ponuda, sportsko-rekreativni i zabavni sadraji, sadraji za djecu, sadraji za odravanje poslovnih sastanaka i konferencija i sl., pri emu posebnu pozornost treba dati ouvanju izvorne arhitekture u sluajevima gdje je to struno i ekonomski opravdano. Rast kapaciteta za oko 20 tisua novih smjetajnih jedinica u razdoblju izmeu eljeni 2013. i 2020. godine, pri emu se oekuje da rast u razdoblju od 2015. do 2020. pomak godine bude viestruko bri nego u razdoblju od 2013. do 2015. godine.
Uravnoteeni Izgradnja nove hotelske ponude podjednako se odnosi na samostojee hotelske rast objekte, hotelske komplekse i integrirane resort projekte.
Izgradnja nove hotelske ponude usmjerava se ponajvie u ve urbanizirane prostore te u ve naete turistike razvojne zone u kojima za to postoje Racionalno adekvatne prostorne mogunosti kako bi se smanjio troak infrastrukturnog koritenje opremanja i dugorono uvao ukupno raspoloiv razvojni prostor od opasnosti prostora prekomjerne izgradnje. Najkvalitetnije turistike razvojne zone u priobalju planiraju se za izgradnju desetak integriranih resort projekata koji e aktivno pridonositi podizanju dananjeg imida Hrvatske. Izgradnja nove i poboljanje postojee hotelske ponude oslanja se preteito na Kvaliteta, objekte s 4*, srednje veliine (oko 150 - 200 kljueva). Izgradnja hotela s 5* brendiranje i usmjerava se ponajvie u velike urbane centre, odnosno podruja velike autentinost turistike koncentracije. Gradnjom je poeljno podravati autohtonost destinacijskih proizvoda te osigurati vizualni sklad s okrujem.
48
U cilju osiguranja odrivog i meunarodno konkurentnog razvoja, ali i Eko orijentacija energetski uinkovitog poslovanja, nova hotelska izgradnja u Hrvatskoj podrazumijeva implementaciju sustava okolino odgovorne prakse na svim razinama, kako tijekom gradnje, tako i tijekom operativnog poslovanja. Drava inicira razvoj hotelske ponude uz podjelu odgovornosti prema sljedeem obrascu: javni sektor (nositelj javne vlasti), putem izrade projektnog Priprema zadatka, propisuje uvjete, nain i poslovno-upravljaki model poeljnog projekata na koritenja konkretnog razvojnog lokaliteta ili zone (regulatorna funkcija) te dravnoj imovini kontrolira cjelokupni proces razvoja (nadzorna funkcija), dok privatni sektor, u pravilu, snosi cjelokupnu odgovornost (i poduzetniki rizik) za realizaciju razvojnog projekta. Mali i obiteljski hoteli i pansioni / Plovei mali hoteli Mali obiteljski hoteli razmjeteni du jadranske obale, ali i u kontinentalnom prostoru, predstavljaju izuzetno privlane smjetajne kapacitete razliitim trinim niama i/ili potroakim segmentima, a osobitno tritu posebnih interesa. U tom smislu, rije je o smjetajnim objektima koji sadrajno diferenciraju i tematiziraju turistiku ponudu Hrvatske, ali i predstavljaju vrlo interesantan prostor privatne inicijative za male i srednje domae poduzetnike. Otvaranje 200-tinjak malih tematiziranih obiteljskih hotela i pansiona tradicijskog graditeljskog izriaja du jadranske obale i u njezinu zaleu, ali i na eljeni kontinentu (predvieno oko 7.500 kljueva). pomak Uspostava prepoznatljive hrvatske flote 'ploveih hotela' izgradnja 100 manjih brodova namijenjenih cruisingu unutar hrvatskih teritorijalnih voda, potencijalno jedan od najatraktivnijih hrvatskih turistikih brendova. Izgradnja nove ponude malih obiteljskih hotela i pansiona usmjerava se Racionalno ponajvie u ve urbanizirane prostore i prostore velike turistike koncentracije koritenje u kojima za to postoje adekvatne prostorne mogunosti kako bi se smanjio prostora troak infrastrukturnog opremanja i dugorono uvao ukupno raspoloiv razvojni prostor od opasnosti prekomjerne izgradnje. Izgradnja nove i poboljanje postojee ponude malih obiteljskih hotela i pansiona oslanja se preteito na objekte s 3* i 4*. Gradnjom je poeljno Kvaliteta, podravati autohtonost destinacijskih proizvoda te osigurati vizualni sklad s brendiranje i okrujem. autentinost Nova flota 'ploveih malih hotela' podrazumijeva izgradnju funkcionalno opremljenih brodova, pogodnih za prihvat manjeg broja putnika te primjerenih za plovidbu tijekom cijele godine. U cilju osiguranja odrivog i meunarodno konkurentnog razvoja, ali i energetski uinkovitog poslovanja, izgradnja malih obiteljskih hotela i pansiona, Eko orijentacija ali i 'ploveih malih hotela' u Hrvatskoj podrazumijeva implementaciju sustava okolino odgovorne prakse na svim razinama, kako tijekom gradnje, tako i tijekom operativnog poslovanja. Kamp ponuda Kvaliteta lokacija i prirodnih resursa te blizina emitivnim podrujima osnovne su komparativne prednosti kamping turizma Hrvatske i temelj njegova visokog rentnog prihoda.
eljeni Poveanje kapaciteta za oko 7 tisua kamp mjesta (20-ak tisua leaja), 49
pomak odnosno do 15% u odnosu na 2012. Rije je o poveanju kapaciteta postojeih kampova za 5 do 7%, izgradnji 5-7 novih kampova srednje veliine te izgradnji oko 50 malih/obiteljskih kampova.
Izgradnja nove kamping ponude odnosi se ponajvie na razvoj tematiziranih malih kampova (boutique kampovi, obiteljski kampovi i kampovi na seoskim gospodarstvima), eko kampovi, kampovi na kontinentu (pokraj atrakcija i na/uz glavne prometne pravce, u gradovima) i uz/na podrujima posebne zatite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, otoci i sl.). Nadalje, novu izgradnju valja Nova izgradnja usmjeravati i na kampove sa specifinim vrstama usluga (kamping odmorita i kamping naselja). Nove kampove valja usmjeravati u ve urbanizirane prostore i u ve naete turistike razvojne zone kako bi se smanjio troak infrastrukturnog opremanja i dugorono uvao ukupno raspoloiv razvojni prostor. Poveanje konkurentske sposobnosti kamping ponude kroz poveanje kvalitete podrazumijeva proizvodnu diferencijaciju, obogaivanje ponude Usmjeravanje izvansmjetajnih usluga (wellness ponuda, bazeni, sadraji za djecu i sl.), ponude prema poveanje kvalitete usluga i raznolikosti smjetaja (parceliranje i opremanje kvaliteti jedinica) te podizanje kategorije i poveanje kapaciteta, a odnosi se ponajvie na sve postojee kampove na atraktivnim lokalitetima u priobalju s manje od 4*.
Uklanjanje poslovnih i razvojnih ogranienja
Uz usklaivanje relevantne legislative (problematika turistikog zemljita, koncesije, pomorsko dobro), uklanjanje poslovnih i razvojnih ogranienja podrazumijeva omoguavanje izgradnje kamp naselja, ukidanje nepotrebnih limita u veliini kampa (15 ha) te stvaranje zakonskih pretpostavki za laki razvoj kampova na kontinentu i na zatienim podrujima.
Uz izuzetnu kvalitetu prirodnih resursa, novi naglasak u promociji je na Unapreenje proizvodnom profiliranju (npr. proizvodi kao to su obiteljski, wellness, luxury, promocije adrenalinski kampovi) i visokokvalitetnoj ponudi (unapreenje smjetaja, rekreacija, zabava).
Obiteljski smjetaj (kuanstva) Obiteljski smjetaj u kuanstvima velik je i nezaobilazan, a neadekvatno iskoriten potencijal hrvatskog turizma. Usporavanje irenja obiteljskog smjetaja (kuanstva), podizanje ukupne eljeni razine kvalitete i pretvaranje dijela kapaciteta u obiteljske male hotele, pomak pansione i difuzne hotele. U kvantitativnom iskazu, smjetajni kapacitet trebao bi ostati priblino na razini iz 2012. godine.
Nova izgradnja Nova izgradnja maksimalno se kontrolira, a po potrebi i ograniava.

Nadopunom i izmjenama postojeih minimalnih tehnikih standarda opremljenosti te uvoenjem dodatnih kriterija izvrsnosti (kvaliteta Usmjeravanje usluivanja) prema pojedinim pojavnim oblicima smjetaja u kuanstvima tei ponude prema se uspostavi primjerene kvalitete usluivanja. Kvaliteta usluga i konkurentniji kvaliteti trini nastup dodatno se podiu i interesnim udruivanjem u zajednice obiteljskog smjetaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
50
Radi osiguranja uinkovite prodaje osigurava se zajedniki nastup preko destinacijskih i/ili specijaliziranih turistikih agencija i/ili internet portala. Poseban oblik udruivanja predstavlja i tzv. difuzni hotel. Rije je o ponudi Unapreenje veeg broja smjetajnih jedinica obiteljskog smjetaja (kuanstava) iste komercijalizacije i kvalitativne razine u vlasnitvu razliitih privatnih osoba u istoj destinaciji, a promocije koje se trino komercijaliziraju na jedinstven (centraliziran) nain. To podrazumijeva postojanje jedinstvene (zajednike) usluge prodaje i prihvata gostiju, ali i uspostavu trine prepoznatljivosti. Ministarstvo turizma u suradnji sa zajednicama obiteljskog smjetaja pokree program razliitih strunih, tematski orijentiranih radionica, seminara, on-site treninga i/ili drugih vrsta profesionalnog okupljanja za pruatelje usluga obiteljskog smjetaja. Podizanje razine U suradnji s vodeim obrazovnim institucijama, osmiljava se i provodi znanja i vjetina Nacionalni program cjeloivotnog uenja pruatelja usluga obiteljskog smjetaja (kuanstava) s razliitim programskim modulima prilagoenim konkretnim potrebama i/ili zahtjevima (planiranje investicije, informatika pismenost, koritenje suvremenih prodajnih alata, pristup sredstvima EU, odnos s gostima, usluivanje, standardi kvalitete i sl.).
5.2.4. Unapreenje ostale turistike ponude
Investicije u poboljanje ostale turistike ponude odnose se ponajvie na izgradnju tematskih parkova i centara za posjetitelje, podizanje kvalitete plaa kroz primjereno upravljanje raspoloivim planim prostorom, izgradnju i/ili opremanje dodatnim uslunim sadrajima biciklistikih/pjeakih staza, interpretaciju kulturno-turistikih lokaliteta/objekata, odnosno unapreenje ponude shoppinga i zabave u turistikim destinacijama. Investicije u navedene sadraje turistike ponude dodatno e kvalitativno obogatiti i tematski diverzificirati lanac vrijednosti u hrvatskim turistikim destinacijama te time stvoriti bitne preduvjete za poveanje zadovoljstva boravkom, produljenje sezone i ravnomjerniju disperziju turistike potranje prema kontinentu i/ili priobalnom zaleu.
Tematski parkovi Stvaranje nove atrakcijske osnove u funkciji generiranja dodatnih motiva eljeni dolaska, ravnomjernije prostorne distribucije potranje te poveanja turistike pomak potronje. Uspostava novih tematskih parkova razliite tematike relativno ravnomjerno rasporeenih u sve tri turistike makroregije Hrvatske; Tematski parkovi sadrajno se diferenciraju kako bi se stvorio sustav meusobno komplementarnih sadraja i uspostavila relativno uravnoteena ponuda parkova posveenih obiteljskoj rekreaciji (osobito vodeni parkovi), podizanju adrenalina (adrenalinski parkovi) ili edukaciji (znanstveni i tehnoloki Nova parkovi); izgradnja Budui da svi parkovi ne mogu (i ne trebaju) imati istu autonomnu privlanu mo, uz izgradnju nekoliko tematskih parkova meunarodne prepoznatljivosti potrebno je izgraditi i nekoliko parkova regionalnog znaenja namijenjenih ponajvie izletnikoj potranji. Posebna pozornost posveuje se i mogunosti privlaenja investicija vodeih svjetskih brendova na podruju tematskih parkova.
51
Izbor prioritetnih lokacija za razvoj tematskih parkova zasniva se na kriterijima Pogodne kao to su blizina velikih gradskih aglomeracija, koncentracija turistike lokacije potranje, prometna dostupnost, mogunost cjelogodinjeg koritenja, raspoloivost zemljita u javnom vlasnitvu i sl. Centri za posjetitelje Inovacija pristupa i razvoj nacionalne mree centara za posjetitelje u cilju eljeni podizanja kvalitete informiranja, vee disperzije turistike potranje i poveanja pomak zadovoljstva boravkom. Uspostava novih centara za posjetitelje razliite veliine i funkcionalnosti na prioritetnim lokacijama; Centri moraju udovoljavati sljedeim funkcijama: pruanje informacija, savjetovanje posjetitelja, osiguranje strunog voenja, edukacija, ali i prodaja suvenira, odravanje izlobi i dogaanja. U centrima je mogue osigurati Nova rezervacije razliitih usluga; izgradnja Tipini sadraji centara za posjetitelje ukljuuju prostore za informacije i edukaciju, trgovaki dio, sadraje hrane i pia, sanitarije. Posebnu pozornost valja obratiti na primjerenu veliinu i ureenost parkiralita te na osnovne standarde ureenja (arhitektura u skladu s lokacijom, funkcionalnost interijera, multimedijalnost). Pogodne lokacije su glavne ulazne toke u zemlju, prometni punktovi, Pogodne nacionalni parkovi i druga vana zatiena podruja, veliki gradovi kao i mjesta lokacije velike koncentracije turistikog prometa. Plae Primjerenija valorizacija resursa te zatita planog prostora radi osiguranja dugoronog zadovoljstva korisnika i ekonomskog interesa jedinica lokalne eljeni samouprave i/ili planih koncesionara, to ukljuuje odvajanje javnih od pomak privatnih (hotelskih ili kamp) plaa te utvrivanje reima koritenja javnih plaa (naplata vs. slobodno koritenje). Kako je velik broj plaa, osobito javnih, jo uvijek infrastrukturno nedovoljno opremljen, a ponekad i potpuno neopremljen, nova izgradnja odnosi se na opremanje javnih plaa u zonama najvee koncentracije kupaa potrebnim sadrajima (tuevi, WC, kabine za presvlaenje, plani rekviziti, ugostiteljski sadraji) . Pritom valja posebno voditi rauna da su plae relativno ravnomjerno Nova rasporeene du priobalja kao i na otocima. Konano, samo iznimno valja izgradnja omoguiti ureenje plaa na prostorima/podrujima gdje ne postoji adekvatna morfologija obale i to uz potivanje posebnih kriterija i mjera zatite okolia i prirode, s obzirom na to da ta aktivnost podrazumijeva potpunu promjenu morfologije kontaktnog prostora mora i kopna bilo nasipavanjem ili betonizacijom, to nije okolino prihvatljivo. Izbor prioritetnih javnih plaa bazira se na kriterijima kao to su: (i) lociranost Pogodne unutar veih gradskih aglomeracija, (ii) neposredna blizina podruja velike lokacije sezonske koncentracije turistike potranje, (iii) laka prometna dostupnost, (iv) mogunost cjelogodinjeg vienamjenskog koritenja i sl.
52
Ostali sadraji destinacijske turistike ponude (staze i etnice, shopping ponuda, zabava i sl.) Unato bitnim poboljanjima, ponuda usluga zabave, kulture i rekreacije u hrvatskim turistikim destinacijama kontinuirano zaostaje za glavnim konkurentima na Mediteranu. Smanjivanje zaostatka hrvatske konkurentnosti u ostalim (novostvorenim) sadrajima destinacijske turistike ponude obogaivanjem ponude usluga eljeni zabave, kulture, rekreacije (ukljuujui staze i tetnice) i trgovakih sadraja pomak sukladno veliini, prostornim mogunostima i eljenom trinom pozicioniranju pojedinih turistikih destinacija. Nova izgradnja odnosi se ponajvie na nedostajue sportsko-rekreacijske sadraje, odnosno uspostavu veeg broja specijaliziranih trgovina u zonama Nova najvee koncentracije turistike aktivnosti. Svi novoizgraeni sadraji moraju izgradnja veliinom, sadrajima i graditeljskim izriajem biti prilagoeni karakteru pojedinih destinacija i potrebama/zahtjevima turista. Jaanje partnerstva i suradnje razliitih dionika turistike aktivnosti u svakoj od destinacija pretpostavka je ciljno usmjerenog obogaivanja postojeih destinacijskih lanaca vrijednosti, a time i uspostave kvalitetne zabavne, kulturne, shopping i rekreacijske ponude prilagoene potrebama i/ili oekivanjima turista. Suradnja razvojnih dionika na destinacijskoj razini izravno je povezana s Prioritetne podizanjem razine znanja i svijesti svih razvojnih aktera o potrebi meusobnog aktivnosti usklaivanja interesa i sinergijskog djelovanja. Osnovni preduvjet za to je postojanje destinacijskih dokumenata stratekog razvoja turizma i njihovo provoenje, ali i racionalno koritenje raspoloivih prostora u vlasnitvu lokalne samouprave. Konano, primjereni sustav fiskalnih poticaja zainteresiranim poduzetnicima u nadlenosti lokalne samouprave dodatno e pospjeiti cijeli razvojni proces.
5.3. Investicije
Zbog brojnih ogranienja i barijera razina investicijske aktivnosti u hrvatskom turizmu u proteklom razdoblju nije bila zadovoljavaljua. Premalo je bilo greenfield investicija novih ulagaa, a skromne su bile i investicije veih hrvatskih hotelsko-turistikih kompanija koje su uglavnom ulagale u obnovu postojeih objekata. Istodobno, iako se radi o pojavi koja se u pravilu dogaala izvan turistikih zona, nedovoljno kontrolirana izgradnja apartmana i kua za odmor stvorila je percepciju o prekomjernoj betonizaciji obale. Posebno valja naglasiti da je gotovo u cijelosti izostalo ulaganje u razvoj turistike infrastrukture i novostvorenih turistikih atrakcija. Sukladno postavljenoj razvojnoj viziji, stratekim ciljevima i prethodno definiranoj strategiji razvoja hrvatske turistike ponude (toke 5.2.3. i 5.2.4.), u nastavku se izlae operativna investicijska strategija.
5.3.1. Investicijska strategija
Ukupno oekivana investicijska aktivnost do 2020. godine procjenjuje se na oko 7,0 milijardi eura, a temelji se na: Katalogu hrvatskih turistikih investicija u razliitim fazama pripremljenosti, ukljuujui i analizu prostornih planova jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave; Investicijskim planovima hrvatskih turistikih poduzea; 53
Investicijskim planovima potencijalnih investitora; Planiranoj izgradnji vezova sukladno Strategiji razvoja nautikog turizma RH, 2009.2019.
Nova izgradnja hotela i resorta, koja ukljuuje individualne, ali i tzv. integrirane mixed-use resorte, temelji se na izgradnji oko 20 tisua novih hotelskih soba (kljueva) i ulaganju od oko 2,2 milijarde eura. Predvidjiva prostorna distribucija nove hotelske izgradnje bila bi kako slijedi: Istra - izgradnja oko 4.000 hotelskih soba (kljueva) i pripadajuih sadraja ukljuujui i realizaciju projekta Brijuni Rivijera; Kvarner izgradnja oko 2.000 hotelskih soba (kljueva); Zadarsko podruje izgradnja oko 3.000 hotelskih soba (kljueva); ibensko podruje izgradnja oko 1.000 hotelskih soba (kljueva);. Splitsko podruje izgradnja oko 3.000 hotelskih soba (kljueva);. Dubrovako podruje izgradnja oko 4.000 hotelskih soba (kljueva); Kontinentalna Hrvatska izgradnja oko 3.000 hotelskih soba (kljueva).
Obnova i rekonstrukcija postojeih hotelskih kapaciteta (brownfield investicije) odnosi se na potrebu daljnjeg unapreenja smjetajne ponude i dodatnih sadraja, osobito u poduzeima koja su jo uvijek u preteitom dravnom vlasnitvu te u poduzeima koja su, dodue, privatizirana, ali u kojima je proces modernizacije i osuvremenjivanja smjetajne ponude stajao na mrtvoj toki ili se odvijao izuzetno sporo. Rije je o petnaestak tisua soba (kljueva) te dodatnom investicijskom potencijalu od oko 825 milijuna eura. Ulaganje u male obiteljske hotele i pansione procjenjuje se na 295 milijuna eura. Na izgradnju novih 200 hotela, odnosno transformaciju obiteljskog smjetaja (kuanstva) u hotele, odnosi se 265 milijuna eura, a preostalih 30 milijuna eura odnosi se na podizanje kvalitete postojee ponude i unapreenje dodatnih sadraja. Ulaganje u plovee male hotele procjenjuje se na 110 milijuna eura, pri emu se na izgradnju novih 100 brodova odnosi 100 milijuna eura, a preostalih 10 milijuna eura na podizanje kvalitete postojee ponude (50 brodova). Ulaganja u kamp ponudu predvia se u iznosu od oko 400 milijuna eura, a podrazumijeva ulaganje u nove kampove (170 milijuna eura), ali znatno vie u podizanje kvalitete postojeih kampova (230 milijuna eura) i unapreenje dodatnih sadraja. Ulaganja u smjetaj u kuanstvima predviaju se u visini od 700 milijuna eura, a odnose se ponajvie na ulaganja u rekonstrukciju i podizanje kvalitete smjetaja te unapreenje dodatnih sadraja. To ukljuuje i mogunost uspostave tzv. difuznih hotela. Ulaganja u luke nautikog turizma, sukladno odrednicama Strategije razvoja nautikog turizma RH 2009.2019., predviaju investicijski potencijal vezan uz unapreenje ponude luka nautikog turizma procjenjuje se u iznosu od oko 552 milijuna eura, od ega se 475 milijuna eura odnosi na novu izgradnju vezova u novim marinama, postojeim marinama i lukama, a 77 milijuna eura na podizanje razine kvalitete ponude postojeih marina i luka. Pri tome se oekuje izgradnja odreenog broja marina za prihvat megaplovila, prije svega u aktraktivnim destinacijama s cjelogodinjom ponudom. Ulaganja u novostvorene turistike atrakcije odnose se na poduzimanje niza investicija u osiguranje razliitih objekata turistike infstrukture kao to su golfska igralita, tematski parkovi i kongresni centri. Uvid u stanje i potrebe razvoja golf igralita ukazuje na potrebu izgradnje oko 30 igralita i ukupnu investiciju od oko 210 milijuna eura. Nadalje, oekuje se izgradnja barem dva kongresna centra u koje je potrebno uloiti oko 46 milijuna eura, dok je za izgradnju desetak novih tematskih parkova razliite tematike, relativno ravnomjerno rasporeenih na podruju itave Hrvatske, potrebno uloiti dodatnih 300 milijuna eura.
54
Ulaganja u ostalu turistiku infrastrukturu ukljuuju ulaganja u objekte hrane i pia, sadraje zabave, sporta i rekreacije, trgovaku ponudu te komunalni standard. U uvjetima poveane i promijenjene turistike potranje i smanjenog fiskalnog optereenja, prije svega kroz smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost na usluge hrane i pia, oekuje se da e se u razdoblju do 2020. godine izgraditi niz novih, ali i urediti i obnoviti barem 30% poslovnih jedinica u djelatnosti pripreme i usluivanja hrane i pia u vlasnitvu pravnih osoba i obrtnika. Za to e trebati osigurati oko 200 milijuna eura. Destinacijski objekti za zabavu kao to su disko klubovi, otvorene pozornice i slino, sadraji trgovine te sadraji rekreacije i sporta, u rasponu od pjeakih i biciklistikih staza do razliitih sportskih objekata na zatvorenom, predstavljaju jedno od podruja koje zahtijeva stalno unapreenje i proirenje ponude, posebno s obzirom na nove odrednice marketinga i razvoja proizvoda. U razdoblju do 2020. godine potencijal ulaganja u ovu skupinu objekata procjenjuje se na 160 milijuna eura. Dodatno unapreenje komunalnog standarda svih turistikih mjesta u Hrvatskoj pretpostavka je podizanja razine konkurentnosti. Procjenjuje se da e aktivnosti ureenja mjesta, obale i plaa, prezentacije kulturne i prirodne batine, izgradnja centara za posjetitelje, ali i unapreenje komunalne infrastrukture (ureenje i istoa mjesta, lokalni prijevoz, promet u mirovanju, prometna signalizacija, javni kulturni sadraji, etnice i staze, plae i sl. te u unapreenje sustava turistikih informacija) u razdoblju do 2020. godine pokrenuti investicijsku aktivnosti u visini od 1,0 milijarde eura. Spomenutim ulaganjima valja dodati i ulaganja u obrazovnu infrastrukturu te financiranje razliitih programa edukacije. Investicije u uspostavljanje jakih regionalnih centara obrazovanja za turizam, trening centara kao i specijalizirane visoke poslovne kole procjenjuju se na 20 milijuna eura, dok je dodatnih 10 milijuna eura potrebno alocirati za financiranje/sufinanciranje programa edukacije zaposlenih u turizmu, odnosno prekvalifikacije nezaposlenih.
5.3.2. Investicijsko okruenje
Operacionalizacija razvojnih ciljeva i nove vizije razvoja hrvatskog turizma podrazumijeva i pokretanje konkretnih razvojno-investicijskih projekata meunarodne prepoznatljivosti koji e svojim kvalitativnim znaajkama biti u stanju autonomno privlaiti nove segmente turistike potranje, podizati kvalitetu i/ili raznovrsnost destinacijske ponude, produljivati sezonu te dodatno pridonijeti unapreenju meunarodnog imida hrvatskog turizma. Uspostavljanje poticajnog poduzetnikog i investicijskog okruenja u dananjim uvjetima pretpostavlja snaan angaman nositelja javne vlasti, kako u pripremi institucionalnih i drugih uvjeta za pospjeivanje konkurentske sposobnosti hrvatskog turizma, tako i u iniciranju velikih razvojno-investicijskih projekata. Strategijom razvoja turizma RH do 2020. pokreu se brojne mjere koje imaju za cilj stvoriti uvjete koji e osigurati dugorono trino odrivo poslovanje i investiranje. Uz aktivnosti vezane uz marketing i razvoj proizvoda te razvoj ljudskih potencijala i upravljanje turistikom politikom, stvaranje poticajnog poduzetnikog i investicijskog okruenja zasnovano je na uklanjanju ogranienja poduzetnike i investicijske aktivnosti, smanjenju fiskalne presije, realizaciji sustava poticaja te utvrivanju novih pravila upravljanja i etairanja hotelskih kompleksa/resorta. Zakonska problematika od interesa za efikasno upravljanje turizmom i/ili s njim neposredno povezanim aktivnostima u nas je regulirana nizom propisa koje donose razliita tijela dravne uprave , a koji su nerijetko neprimjereni, nefunkcionalni i nedoreeni, stvarajui okruenje u kojem se nije lako snai. Stoga se pokreu aktivnosti usmjerene na poveavanje funkcionalnosti postojeeg zakonskog okvira kroz meuresorno usklaivanje odredbi prethodno navedenih zakona, odnosno deregulaciju turistike aktivnosti. Izraeno je i pomanjkanje efikasnih regulatornih funkcija izmeu nacionalne i lokalne razine koje nerijetko usporava, a ponekad ak i onemoguava investicijsku aktivnost. Stoga se u okviru poticanja investicijske aktivnosti planira i donoenje posebnog zakona koji bi investicijama od nacionalnog interesa (investicije vee od 50 milijuna eura) dao poseban status i osigurao derogiranje
55
meusobno kontradiktornih odredbi pojedinih zakona. Meu aktivnostima u sferi uspostavljanja poticajnog investicijskog okruenja istiu se i mjere usmjerene na okonanje procesa tranzicije hrvatskog gospodarstva prema trinom nainu privreivanja vezane uz privatizaciju poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu, sreivanje imovinsko-vlasnike problematike te rjeenje problema tzv. turistikog zemljita. Posebne mjere namijenjene razvoju hotelskih projekata vezane su uz pruanje mogunosti etairanja s prodajom svih smjetajnih jedinica (apartmana), uz uvjet da prodani kapaciteti ostanu u hotelskoj uporabi. Mogunost slobodnog koritenja prodanih kapaciteta ograniava se pri tome na najvie 3050% kapaciteta pojedinog resorta. U sferi fiskalne politike, osim poveanja profitabilnosti ugostiteljstva na osnovi osiguranja preferencijalnog statusa oporezivanja dodane vrijednosti usluga smjetaja, hrane i pia, ele se uspostaviti uvjeti za dodatno smanjenje fiskalne presije (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na plae i druge dohotke, doprinosi na plae i iz njih) uz prihvaanje specifinosti pojedinih turistikih aktivnosti, kao i smanjenja parafiskalnih davanja, odnosno njihovom ujednaavanju s onima u drugim mediteranskim zemljama, kao i prilagoavanju njihova obrauna sezonskom poslovanju i stvarnom koritenju kapaciteta. U sferi financijskih poticaja nastavlja se pak s osiguranjem preferencijalnog kreditiranja turistikih investicijskih projekata preko HBOR-a, pri emu je toj razvojnoj banci za potrebe kreditiranja turizma u razdoblju do 2020. godine nuno osigurati minimalno 1,5 milijardi eura. Konano, u cilju promjene imida Hrvatske kao nedovoljno atraktivne zemlje za ulaganje, predvieno je osiguranje provedbe svih natjeaja sukladno standardnim meunarodnim procedurama i jasnom projektnom zadatku ('terms of reference') na temelju kojeg e potencijalni investitor dobiti jasan uvid u lokaciju i opremljenost razvojne zone, veliinu i strukturu ulaganja, prihvatljiv poslovno-upravljaki model, nain ukljuivanja/sudjelovanja u investicijskom natjecanju i slino, potom organizacija investicijskih konferencija, uspostavljanje sredinjeg mjesta informiranja potencijalnih investitora na podruju turizma, detaljna katalogizacija dravne imovine i izrada knjige trino spremnih turistikih investicijskih projekata te sustavan obilazak globalno prepoznatih investitora i/ili kreatora imida (road show).
5.3.3. Koritenje EU fondova
Kohezijska politika jedan je od stupova zajednikih politika EU koja odraava razmjer socioekonomskih razlika unutar EU, ali i politiki znaaj kohezije za projekt ujedinjene Europe. Pri tome se odrednice kohezijske politike pomiu s poetnog naglaska na postizanje ujednaenog razvitka unutar EU prema jaanju globalne konkurentnosti i odrivog rasta gospodarstva EU. Nacionalni strateki referentni okvir Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2013. godine kao kljuna podruja razvoja odreuje prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, infrastrukturu zatite okolia, poticanje konkurentnosti, poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja, poticanje zapoljavanja i obrazovanja radne snage za potrebe na tritu rada te jaanje uinkovitosti sustava dravne uprave i pravosua. Operativnim programom ravnomjernog regionalnog razvoja u sferi turizma predvieni su projekti javne i poslovne turistike infrastrukture kao pretpostavke razvoja turizma. Operativnim programom ljudskih potencijala u sklopu prioriteta podrke odrivom zapoljavanju i unapreenju ljudskog kapitala aktivnosti u sferi turizma sredstva se usmjeravaju ponajprije na razvoj projekata podizanja kapaciteta obrazovnih institucija. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju dionicima u javnom, privatnom i civilnom sektoru hrvatskog turizma otvaraju se velike mogunosti za koritenje fondova Europske unije u sufinanciranju razliitih razvojnih projekata. Na raspolaganju su prije svega strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), Kohezijski fond te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. U tom smislu znaenje Strategije razvoja turizma RH do 2020. od kljune je vanosti, budui da je strateka utemeljenost osnovno naelo za definiranje i izradu nacionalnih
56
operativnih programa i prioriteta sukladno glavnim ciljevima strategije Europa 2020. i izvedenim tematskim ciljevima pojedinih financijskih perspektiva, a temeljem kojih se pripremaju projekti koji povlae sredstva iz fondova EU. Strategija razvoja turizma RH do 2020. ima veliko znaenje prije svega u definiranju osnovnih obiljeja i ogranienja te smjernica i procjena budueg razvoja, kako bi se jasno utvrdila podruja u kojima e se moi koristiti fondovi EU za sufinanciranje projekata razvoja hrvatskog turizma. Upravo to to ovaj dokument jasno definira poziciju hrvatskog turizma za razdoblje do 2020. godine potpuno se poklapa sa sadanjom i buduom financijskom perspektivom EU u drugoj polovici 2013. godine i od 2014. do 2020. godine. Strateke odrednice pretoit e se kroz proces programiranja u operativne programe i prioritete kojima e biti cilj to kvalitetnije povlaenje sredstava EU za projekte iz podruja turizma, koji su sukladni stratekim odrednicama i tematskim ciljevima financijskih perspektiva EU. Iskustva drugih zemalja koje su prole na put pokazuju nam da e biti mogue povlaiti sredstva za velik broj raziliitih razvojnih projekata, kako u sferi javne infrastrukture za razvoj turizma, tako i u sferi privatnih poduzetnikih pothvata te za obrazovanje u turizmu, promociju, zatitu okolia i sl. Investicijski potencijal koji je jasno definiran ovim dokumentom vrsto ukazuje na to da je apsorpcijski potencijal turizma, kao jednog od najkonkurentnijih i najpotentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, iznimno respektabilan. Istovremeno je i iskustvo nae zemlje iz faze koritenja pretpristupnih programa, prije svega IPA-e, pokazalo kako su turizam i aktivnosti vezane uz turizam imali velik broj prijavljenih projekata koji su bili uspjeni u povlaenju sredstava. Sve to, a informacije od dionika ukazuju da hrvatski turizam ima velika oekivanja od ulaska u Europsku uniju i mogunosti koje mu u tom smislu pruaju njeni fondovi. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske aktivno sudjeluje u svim aktivnostima na razini Vlade Republike Hrvatske i surauje s drugim sredinjim tijelima dravne uprave iz operativne strukture u procesu priprema za povlaenje sredstava u drugoj polovici 2013. godine i procesu programiranja za financijsku perspektivu 2014.-2020. Taj cijeli postupak u konanici e definirati pozicije svih sektora hrvatskog drutva i gospodarstva u odnosu na mogunosti povlaenja sredstava EU fondova, kao i moguu ulogu Ministarstva turizma kao posrednikog tijela u operativnoj strukturi za financijsku perspektivu 2014.-2020.
5.4. Razvoj ljudskih potencijala

Primjerenost kvalitete ljudskih potencijala, odnosno posjedovanje suvremenih znanja i praktinih vjetina, osnovni je element isporuke kvalitetne turistike usluge i unapreenja konkurentnosti hrvatskog turizma. Brze i sve intenzivnije promjene u trino-poslovnom okruenju i razvoj novih tehnologija zahtijevaju nova znanja, a napose raznovrsne praktine vjetine potrebne za uinkovito obavljanje izvrnih i upravljakih procesa u turizmu. Hrvatsko turistiko gospodarstvo s razvojem turizma imat e rastue potrebe za kvalitetnim izvrnim i upravljakim kadrovima. Takoer, paralelno s razvojem malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu, raste i potreba unosa novih znanja u ovaj segment turistikog gospodarstva. S obzirom na to da sustav formalnog obrazovanja i cjeloivotnog uenja u Hrvatskoj nije u dovoljnoj mjeri prilagoen potrebama turistikog gospodarstva i sustava turistikih organizacija, obrazovanje u funkciji razvoja ljudskih potencijala u turizmu valja strukturirati kao zajedniku odgovornost drave, poslodavaca i lokalnih zajednica.
Trino orijentiran sustav strukovnog obrazovanja za potrebe turizma, eljeni usmjeren prema stvaranju trino konkurentnih ljudskih potencijala u pomak svim segmentima i na svim razinama obavljanja turistike aktivnosti, kao preduvjet kvalitete i rasta konkurentnosti hrvatskog turizma. Jaki regionalni Formalni obrazovni sustav strukturira se na naelu koncentracije 57
centri obrazovanja za turizam unutar mree srednjih strukovnih kola
kvalitete. Uspostavlja se nekoliko jakih regionalnih centara unutar mree srednjeg strukovnog obrazovanja s kvalitetnom infrastrukturom i nastavnim kadrom (Istarska upanija, Primorsko-goranska upanija, Zagreb, Osjeko-baranjska upanija, Splitsko-dalmatinska i Dubrovakoneretvanska upanija). Regionalni centri imat e ujednaene nastavne programe utemeljene na ravnotei suvremenih teorijskih znanja i praktine nastave bazirane na praktinom radu u turistikim subjektima.
Regionalni centri izvode nastavu prema jedinstvenom, meusobno Usklaivanje usuglaenom, kurikulumu koji je utemeljen na znaajnom udjelu kurikuluma s praktine nastave te odraava mogunost fleksibilnog prilagoavanja potrebama trinim potrebama za vjetinama, znanjima i kompetencijama gospodarstva potrebnim u turistikom privreivanju. Na razini Hrvatske uspostavljaju se barem dva do tri referentna centra izvrsnosti provedbe praktine nastave i stjecanja suvremenih znanja i vjetina prilagoenih potrebama turistikog privreivanja. Radi se o hotelskim objektima orijentiranim tritu, koji zapoljavaju uenike i studente. Na taj nain uenici i studenti kroz praktinu nastavu i obavljanje operativnih aktivnosti i funkcija u razliitim podrujima poslovanja stjeu potrebno iskustvo i vjetine za obavljanje izvrnih poslova i upravljakih funkcija. Mogue lokacije za trening centre su jedan od istarskih gradova, Opatija, Zagreb i Dubrovnik. Ovi centri trebaju postati i referentni obrazovni centri za zemlje regije. Klju uspjeha za postizanje izvrsnosti u turizmu je edukacija srednjeg menadmenta kao osnovne karike isporuke kvalitete. Potrebno je uspostaviti nekoliko privatnih specijaliziranih visokih poslovnih kola za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam sa specijalistiki profiliranim programima, utemeljenim na uinkovitoj kombinaciji stjecanja strunih znanja i praktinih vjetina, iji bi programi, osim nunih suvremenih teorijskih znanja, ukljuivali visok udio praktine nastave i praktinog rada te primjenu suvremenih nastavnih metoda. Za potrebe hrvatskog turizma potrebno je uspostaviti cjelovit i konzistentan sustav cjeloivotnog uenja utemeljen na aktualnim potrebama gospodarstva i javnog turistikog sustava. Programi cjeloivotnog uenja odnose se na sve stalno zaposlene djelatnike u privatnom, ali i javnom sektoru povezanom s turizmom. Programi namijenjeni privatnom sektoru ukljuuju programe za izvrno proizvodno-usluno osoblje te za srednji i vii menadment, te obuhvaaju teme usmjerene na hotelske operacije, menadment, kontroling i financije, marketing i prodaju, suvremene sustave distribucije i upravljanje prihodima, razvoj investicijskih projekata, strateko planiranje, 'hospitality' kulturu, kulturu izvrsnosti, energetsku uinkovitost i sl. Programi namijenjeni javnom sektoru u turizmu odnose se na upravljanje destinacijom kroz partnerstvo, razvoj i upravljanje destinacijskim menadment organizacijama, upravljanje destinacijskim marketingom i koritenje marketing alata, izradu razvojnih planova turizma, voenje projekata, kontroling i monitoring uinkovitog koritenja sredstava, apliciranje za EU fondove, kreiranje sloenih turistikih proizvoda i sl. Programi cjeloivotnog uenja trebaju se 58
Trening centri / Tehniko opremanje strukovnih kola
Uspostavljanje specijaliziranih visokih poslovnih kola
Uspostavljanje sustava cjeloivotnog uenja
izvoditi u suradnji i partnerstvu sa strukovnim udrugama (Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Kamping udruga Hrvatske, Udruga hrvatskih putnikih agencija i sl.) i specijaliziranim konzalting organizacijama u turizmu te specijaliziranim obrazovnim institucijama. Uspostavlja se kontinuirana suradnja s nekim od svjetskih i/ili regionalnih centara obrazovne izvrsnosti specijaliziranim za turizam (kao to su primjerice Cornell University School of Hotel Administration, Ecole Hoteliere de Lausanne i sl.). Osim usklaivanja nastavnih kurikuluma i/ili povremenih gostovanja profesora, program predvia i razmjenu studenata ili odlazak hrvatskih studenata na praksu u inozemstvo. Konano, aktivnosti ukljuuju i mogunost otvaranja podrunica ovih kola u Hrvatskoj. Kako bi se promovirala svijest o znaaju turistike orijentacije Hrvatske, potrebno je utemeljiti turizam kao dio obrazovnog programa osnovnih kola, ime bi se kod najire populacije u Hrvatskoj stvorila pozitivna svijest o turizmu u najranijoj dobi, kad se formiraju osnovni ivotni stavovi. Ovo je preduvjet za djelotvorno i skladno funkcioniranje cjelokupnog turistikog sustava u zemlji.
Povezivanje sa svjetskim obrazovnim centrima izvrsnosti
Turizam kao dio osnovnokolskog obrazovnog programa
5.5. Upravljanje procesima

Efikasno provoenje zakljuaka Strategije razvoja turizma RH do 2020. pretpostavlja organizacijske prilagodbe na razini Ministarstva turizma, funkcioniranja sustava turistikih zajednica, ali i dosadanjeg odvijanja meuresorne suradnje ministarstva povezanih s turistikom aktivnou. Ministarstvo turizma je glavni nositelj provoenja Strategije razvoja turizma RH do 2020. i ono se, prije svih, mora odgovarajue organizacijski i funkcionalno pripremiti za taj zadatak. Sukladno tome, postojeu Slubu za strateko planiranje, konkurentnost i odrivi razvoj koja djeluje u sastavu Uprave za razvoj i konkurentnost turizma valja dodatno osposobiti kako bi mogla na dnevnooperativnoj razini preuzeti odgovornost za koordiniranje brojnih aktivnosti i/ili razvojnih dionika o kojima ovisi provedba pojedinih zakljuaka Strategije razvoja turizma RH do 2020. Sustav TZ treba revidirati i racionalizirati ne samo radi potrebe provoenja zakljuaka Strategije razvoja turizma RH do 2020., nego i zbog poveanja njegove ukupne uinkovitosti, osobito na regionalnoj i lokalnoj (destinacijskoj) razini, gdje se turistika aktivnost i dogaa. Poveanje uinkovitosti sustava TZ podrazumijeva osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova/funkcija destinacijskog upravljanja. Kad je rije o racionalizaciji sustava, potie se udruivanje pojedinih lokalnih (gradske/opinske) turistikih zajednica na naelima prostorno-funkcionalne i proizvodne cjelovitosti (primjerice otoci, rivijere, regije), pri emu pripadnost istim upanijama ne mora predstavljati nuan uvjet. Uz osiguranje pokrivenosti cijelog teritorija RH, udruivanje pojedinih turistikih zajednica na nekom podruju, a time i odgovornost za poslove destinacijskog upravljanja, u pravilu se zasniva na kriteriju financijske samodostatnosti. Drugim rijeima, dananje turistike zajednice, kroz navedeni proces racionalizacije sustava i teritorijalnog okrupnjavanja, prerastaju u prave destinacijske menadment organizacije (DMO). To podrazumijeva njihovo primjereno kadrovsko ekipiranje i dodatnu edukaciju za poslove upravljanja destinacijskim razvojem, to se osobito odnosi na zadae jaanja konkurentnosti destinacije te sposobnost koordinacije i usklaivanja esto suprotstavljenih interesa dionika u destinaciji. U upravljanje destinacijom, osim turistikih profesionalaca, poeljno je na razliite naine pojaano ukljuiti predstavnike lokalnog stanovnitva kako bi se osigurao destinacijski razvoj i po mjeri lokalne
59
zajednice. U tom smislu pozitivna europska iskustva upuuju na mogunost formiranja tzv. lokalnih akcijskih grupa (LAG). Prihode turistikih zajednica kao DMO-a i dalje ine sredstva boravine pristojbe, turistikih lanarina i donacija te sredstva EU fondova za sufinanciranje projekata. Mogui dodatni izvor prihoda su i autonomno generirani prihodi od pruanja komercijalnih usluga, pod uvjetom da je takva komercijalna djelatnost u funkciji temeljne djelatnosti i da ona ne naruava trinu utakmicu. Prikupljena sredstva od boravine pristojbe i turistikih lanarina usmjeravaju se u veoj mjeri nego danas u podizanje konkurenosti podruja na kojem su generirana. Razlog za to pr oizlazi iz potrebe da se lokalne turistike zajednice pojaano bave razvojem/unapreenjem sustava destinacijskih turistikih doivljaja kroz povezivanje razliitih razvojnih dionika (privatnog i javnog sektora). Istodobno, funkcija promidbe e se, u najveem dijelu, odvijati na upanijskoj i nacionalnoj razini. Provedbom racionalizacije postojeeg sustava TZ-a osigurat e se ne samo efikasnije koritenje raspoloivih materijalnih i ljudskih potencijala, nego i jaanje regionalne/lokalne turistike prepoznatljivosti. Time se, uz jaanje pregovarake sposobnosti regionalnih DMO-a, osigurava i potpunija zastupljenost specifinih lokalnih/regionalnih interesa, jaanje lokalne/regionalne inicijative te bolje povezivanje lokalnih dionika u stvaranju meunarodno konkurentnih proizvoda. Zbog heterogenosti i interdisciplinarnosti turizma, ukljuivanje drugih ministarstava ija je aktivnost neposredno vezana uz turizam nuan je preduvjet efikasne operacionalizacije Strategije razvoja turizma RH do 2020. Iako suradnja meu ministarstvima i danas postoji, efikasno provoenje Strategije razvoja turizma RH do 2020. podrazumijeva znatno vru formalnu suradnju. Stoga se kao posebno savjetodavno tijelo Ministarstva turizma konstituira Meuministarsko struno vijee za turizam koje, osim visokih dunosnika Ministarstva turizma, u svojstvu stalnih lanova sainjavaju visoki dravni dunosnici (razina zamjenika ministra) Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja, Ministarstva kulture, Ministarstva zatite okolia i prirode, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetnitva i obrta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravlja te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. U rad Strunog vijea mogu se po potrebi ukljuivati i Savjet prostornog ureenja Drave, strukovne udruge u sastavu HGK-a i HOK-a te udruge graana i druge neprofitne organizacije. Osnovni zadatak Meuministarskog strunog vijea je rasprava i usuglaavanje prijedloga godinjih akcijskih planova provedbe Strategije razvoja turizma RH do 2020. (utvrivanje aktivnosti i nositelja) te praenje izvrenja dogovorenih aktivnosti prema pojedinim nositeljima. Godinje akcijske planove donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva turizma. Osim zatite interesa svojih lanica, HGK i HOK aktivno se ukljuuju u proces podizanja razine kvalitete ponude kroz definiranje prijedloga zakonske regulacije i deregulacije, uspostavu relevantnih kriterija kategorizacije i certifikacije objekata turistike ponude i sustavnog provoenja razliitih aktivnosti u funkciji podizanja kvalitete zaposlenih u turizmu. Nadgledanje provoenja Strategije razvoja turizma RH do 2020. u cilju eventualnog iniciranja korektivnih aktivnosti provodi se na dvije razine: kontola aktivnosti definiranih Akcijskim planom i valoriziranje uinaka provedenih aktivnosti. Izvjetaje o realizaciji aktivnosti na Strategiji razvoja turizma RH do 2020. podnose nositelji pojedinih zadataka iz Akcijskog plana i dostavljaju ih tijelu Ministarstva turizma zaduenom za njezino provoenje, koje o stanju i tijeku planiranih aktivnosti informira ministra turizma i Meuministarsko struno vijee. Na godinjoj razini prate se utjecaji turizma na gospodarstvo, okoli i drutvo (u cjelini i na lokalnim razinama), ali ne samo kao posljedice realizacije pojedinih mjera/projekata Strategije razvoja turizma RH do 2020., nego i turizma uope. Takvo nadgledanje ostvaruje se aktivnou niza drugih institucija u Hrvatskoj, a poeljno je njegovo unapreenje ne samo u smislu boljih (potpunijih) informacija nego i pravovremene raspoloivosti takvih podataka. Ministarstvo turizma trebalo bi jednom godinje prikupiti takve informacije i predoiti ih integralno Meuministarskom strunom vijeu i iroj javnosti
60
u cjelini. U svrhu nadgledanja uinaka Strategije razvoja turizma RH do 2020. (i turizma openito) nuno je definirati indikatore koji se prate ta referentna polazita od kojih se kree u razvoj, i to za svaku od tri skupine pokazatelja: gospodarstvo, okoli i drutvo.
ORGANIZACIJSKA SHEMA NOVOG SUSTAVA UPRAVLJANJA TURIZMOM HRVATSKE
61
6. Ekonomski uinci
Razvoj turizma Hrvatske do 2020. godine moe se podijeliti u dva razdoblja: (i) razdoblje od 20 13. do 2015. godine te (ii) razdoblje od 2016. do 2020. godine. Razdoblje do 2015. godine obiljeava otklanjanje razvojnih ogranienja, priprema razvojnih projekata i trino repozicioniranje. Unato oekivanoj uspjenoj provedbi planiranih mjera turistike politike, njihov uinak nee se moi efektuirati u razdoblju kraem od dvije do tri godine. Samim tim, do 2015. godine nee biti mogue raunati na znaajnije pozitivne pomake u uincima odvijanja turistikih djelatnosti. Razdoblje od 2016. do 2020. godine je razdoblje u kojem se, u uvjetima uklonjenih institucionalnih organienja i deregulacije, novih rjeenja u sustavu upravljanja turizmom i voenju turistike politike kao i poduzetih mjera usmjerenih na poveavanje efikasnosti ljudskog potencijala, moe oekivati trina normalizacija uinaka novoizgraenih smjetajnih objekata i drugih investicija u poveanje obujma, kvalitete i raznolikosti razliitih aspekata smjetajne i izvansmjetajne turistike ponude. Moe se oekivati da e se pozitivni uinci mjera i aktivnosti poduzetih do 2020. godine, usmjerenih na deregulaciju, poticanje poduzetnitva i poveanje investicijske aktivnosti, velikim dijelom nastaviti i od 2021. do 2025. godine. Stoga se posebno sagledavaju i oekivani uinci provoenja Strategije razvoja turizma RH do 2020. u tom razdoblju, iako se radi o razdoblju izvan vremenskog horizonta ovog dokumenta.
6.1. Razdoblje od 2013. do 2020. godine

Oekivani uinci turistike aktivnosti u razdoblju do 2020. godine saeti su kako slijedi: Potranja - Procjenjuje se da e u 2015. godini Hrvatska ostvariti oko 68 milijuna noenja u registriranim komercijalnim smjetajnim kapacitetima, 13% vie nego u 2011. (prosjean godinji rast od 3,1%). Oekuje se da e rast potranje za plaenim oblicima smjetaja pratiti i rast broja putovanja u nekomercijalne smjetajne kapacitete inozemnih turista po prosjenoj godinjoj stopi rasta od 2%, a domaih po stopi od 1,7%. Time e se u 2015. godini u komercijalnim te nekomercijalnom smjetaju u kuama i stanovima za odmor (sukladno metodologiji Dravnog zavoda za statistiku) ostvariti oko 74 milijuna noenja. Nadalje, procjenjuje se da e Hrvatska do 2020. godine ostvariti ukupno oko 86 milijuna noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima. Uz prosjean godinji rast od 4,8% godinje, to je oko 43% vie nego u 2011. godini, odnosno oko 26% vie od oekivanog ostvarenja u 2015. godini. Rast potranje za nekomercijalnim smjetajnim kapacitetima u ovom se podrazdoblju procjenjuje na oko 2,2% prosjeno godinje, pri emu se oekuje rast putovanja inozemnih turista po prosjenoj godinjoj stopi od 2,5%, a domaih po stopi od 1%. Turistika potranja u 2020. godini vezana uz komercijalni i nekomercijalni smjetaj u kuama i stanovima za odmor (sukladno metodologiji Dravnog zavoda za statistiku) dosegnut e oko 93 milijuna noenja. Potronja - u razdoblju do 2015. godine oekuje se da e se prosjena potronja inozemnih turista koji su boravili u komercijalnim smjetajnim kapacitetima po putovanju poveati realno s 342 eura na 369 eura, odnosno 6,1%. Istodobno, potronja domaih turista u komercijalnim smjetajnim kapacitetima neznatno e rasti. Poveanje prosjene potronje i oekivano poveanje fizike potranje rezultirat e poveanjem ukupne turistike potronje s 8,0 milijardi eura u 2011. godini na 9,3 milijarde eura u 2015. godini, od ega se 83% odnosi na inozemnu (dolaznu), a 17% na domau turistiku potranju. Nadalje, ukupna turistika potronja u 2020. godini trebala bi dostii oko 14,3 milijarde eura u 2020. godini. Pritom bi inozemna (dolazna) turistika potronja, uz realan rast prosjene potronje u komercijalnim smjetajnim kapacitetima s 369 na oko 465 eura, trebala dostii oko 12,5 milijardi eura, a domaa oko 1,8 milijardi eura.
62
Ponuda i iskoritenost - Procjenjuje se da e komercijalni smjetajni potencijal u 2015. godine dostii 920 tisua leaja, 8% vie nego u 2011. godini. U uvjetima breg rasta potranje od ponude, sve vrste smjetajnih kapaciteta biljeit e poveanje iskoritenosti. Oekuje se da hoteli u 2015. godini poveaju bruto iskoritenost na 41%, odnosno za 2 postotna boda vie u odnosu na 2011. godinu. Obiteljski smjetaj u kuanstvima trebao bi poveati bruto iskoritenost za 1 postotni bod (s 14% u 2011. godini na 15% u 2015. godini), dok kampovi, uz manje oscilacije, zadravaju dananju razinu koritenja kapaciteta. Ukupni komercijalni smjetajni kapacitet hrvatskog turizma u 2020. godini kretao bi se na razini od 955 tisua leajeva, uz stagnaciju rasta kapaciteta kuanstava nakon 2015. godine, ponajvie temeljem postupnog, financijski poticanog, prerastanja odreenog dijela te ponude u male hotele i pansione. Najbri rast ponude planira se u skupini hotelskog smjetaja koji preuzima ulogu kljunog pokretaa investicijskog ciklusa u turizmu, no znaajna unapreenja ponude ukljuuju i izgradnju razliitog spektra novostvorenih atrakcija kao i unapreenja i proirenja kamping ponude. U takvim uvjetima, procjenjuje se da bruto iskoritenost hotela u 2020. godini moe dostii 47%, to je 8 postotnih bodova vie nego u 2011. godini te 7 postotnih bodova vie od oekivanog ostvarenja u 2015. godini. Uz oekivano poveanje kvalitete i raznolikosti ponude kampova oekuje se da kampovi u 2020. godini mogu dostii bruto iskoritenost od 23%, to je 3 postotna boda vie nego 2011. godine. Obiteljski smjetaj (kuanstva), koji ostvaruje najniu razinu iskoritenosti, ima potencijal poveati bruto koritenje u 2020. godini 20% u odnosu na 2015. godinu. Investicije Ukupno oekivane investicije iznose oko 7,0 milijardi eura do 2020. godine. Pritom bi investicije u razdoblju do 2015. godine dostigle 1,4 milijarde eura, a u razdoblju od 2016. do 2020. godine 5,6 milijardi eura. Procjenjuje se da investicijski potencijal veih privatnih ili javno-privatnih poduzetnikih projekta do 2015. godine iznosi 900 milijuna eura, a manjih privatnih projekata oko 250 milijuna eura. Konano, oko 250 milijuna eura odnosi se na ulaganja u unapreenje javne destinacijske infrastrukture primarno namijenjene turistima. Od 2016. do 2020. godine nastavlja se razdoblje intenzivnih investicija i trinog aktiviranja projekata usmjerenih na poveanje obujma, raznolikosti i kvalitete turistike ponude. Rije je ponajvie o ulaganjima u novu izgradnju hotelskih i drugih smjetajnih kapaciteta, vezova, golfskih igralita, kongresnih centara i tematskih parkova, koja se procjenjuju na oko 3,6 milijarde eura. Ulaganje u manje poduzetnike pothvate (u rasponu od prerastanja kapaciteta u kuanstvima u male hotele/pansione i nove ponude objekata hrane i pia) predvia se u iznosu od oko 1,1 milijardu eura. Konano, u izgradnju novih i unapreenje kvalitete postojeih sadraja zabave, kulture, sporta i rekreacije i/ili objekata maloprodaje oekuje se ulaganje u iznosu od 100 milijuna eura, dok bi ulaganja u razliite destinacijske komunalne projekte trebala dostii iznos od dodatnih 0,8 milijardi eura (ureenje i istoa mjesta, lokalni prijevoz, promet u mirovanju, prometna signalizacija, javni kulturni sadraji, etnice i staze, plae i sl. te unapreenje sustava turistikih informacija). Novozaposleni - Procjenjuje se da planirani projekti imaju potencijal zapoljavanja izmeu 20 i 22 tisue djelatnika do 2020. godine, od ega bi se oko 13 tisua osoba zaposlilo u hotelijerstvu, a preostalih 7 do 9 tisua u razliitim objektima izvansmjetajne ponude (ugostiteljstvo, tematski parkovi, golf, centri za posjetitelje i sl.). Konano, rast turistike aktivnosti trebao bi osigurati i inducirano zapoljavanje dodatnih 10 tisua osoba u neturistikim djelatnostima. Drugim rijeima, ukupan uinak Strategije razvoja turizma RH do 2020. na stvaranje novih radnih mjesta do 2020. godine je od 30 do 32 tisue novozaposlenih.
6.2. Razdoblje od 2021. do 2025. godine

Uz oekivanu stabilizaciju gospodarskih kretanja u Europskoj uniji, turistika aktivnost u Hrvatskoj odvijat e se u uvjetima stabilne i umjereno rastue potranje. U takvim uvjetima, a uz pretpostavku daljnjeg inoviranja proizvodnog portfelja i rasta konkurentske sposobnosti, opravdano je oekivati daljnje jaanje trine pozicije Hrvatske. To e se ogledati kako kroz rast smjetajne i druge ponude,
63
tako i kroz iskoritenost kapaciteta te poveanje prosjenih dnevnih primitaka po turistikom putovanju. Potranja U uvjetima stabilnog rasta meunarodne potranje, Hrvatska ima potencijal u 2025. godini ostvariti oko 107 milijuna noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima, odnosno 24% vie nego u 2020. godini. Rast potranje za nekomercijalnim smjetajnim kapacitetima procjenjuje se na oko 1,4% prosjeno godinje, pri emu se oekuje rast putovanja inozemnih turista po prosjenoj godinjoj stopi od 1,5%, a domaih po stopi od 1%. Time e se u 2025. godini u komercijaln om te nekomercijalnom smjetaju u kuama i stanovima za odmor (sukladno metodologiji Dravnog zavoda za statistiku) ostvariti oko 114 milijuna noenja. Potronja Uz oekivani rast prosjene potronje od 11%, procjenjuje se da e turistika potronja u 2025. godini dostii 18,5 milijardi eura, pri emu bi inozemna turistika potronja dostigla oko 16,3 milijarde eura, a domaa oko 2,2 milijarde eura. Ponuda i iskoritenost Ukupni komercijalni smjetajni kapacitet hrvatskog turizma u 2025. godini kretao bi se na razini od oko 1,1 milijun leajeva, od ega bi 22% inio hotelski smjetaj, 26% kamp, 39% obiteljski smjetaj (kuanstva), dok se preostalih 13% odnosi na ostale komercijalne smjetajne kapacitete (turistika naselja, turistiki apartmani i sl.). S novih 35 tisua soba, hotelski smjetaj i dalje je glavni nositelj investicijskog ciklusa u turizmu. Procjenjuje se da bruto iskoritenost hotela u 2025. godini moe dostii 50%, to je 3 postotna boda vie nego u 2020. godini. Uz daljnje poveanje kvalitete i raznolikosti ponude kampova, oekuje se njihova bruto iskoritenost od 26%, odnosno dodatna 3 postotna boda vie nego 2020. godine. Konano, oekuje se i dodatno poveanje iskoritenosti obiteljskog smjetaja (kuanstava) za 15% u odnosu na 2020. godinu. Investicije Razdoblje od 2021. do 2025. godine i dalje je razdoblje intenzivnih investicija i trinog aktiviranja projekata usmjerenih na poveanje obujma, raznolikosti i kvalitete turistike ponude. Dodatni investicijski potencijal u tom razdoblju procjenjuje se na oko 6 milijardi eura. Novozaposleni - Procjenjuje se da planirani projekti imaju potencijal zapoljavanja novih 25 tisua djelatnika, od ega bi se oko 18 tisua osoba zaposlilo u hotelijerstvu, a preostalih oko 7 tisua u razliitim objektima izvansmjetajne ponude (ugostiteljstvo, tematski parkovi, golf, centri za posjetitelje i sl.). Konano, rast turistike aktivnosti trebao bi osigurati i inducirano zapoljavanje dodatnih 12 tisua osoba u neturistikim djelatnostima. Drugim rijeima, ukupan uinak Strategije razvoja turizma RH do 2020. na stvaranje novih radnih mjesta od 2021. do 2025. godine je 37 tisua novozaposlenih.
6.3. Ukupni uinci od 2013. do 2025. godine

Unato metodolokim ogranienjima koja se ponajvie odnose na smanjivanje vjerodostojnosti projekcija s produljenjem prognostikog intervala, osobito u uvjetima izrazito turbulentnog okruenja, predvidivi ukupni uinci Strategije razvoja turizma RH do 2020. u razdoblju do 2025. godine mogu se saeti u sljedeih nekoliko veliina: (i) Oko 107 milijuna noenja u komercijalnim smjetajnim objektima u 2025. godini, to je 77% vie od ostvarenja u 2011. godini te 114 milijuna noenja ukupno u komercijalnom i nekomercijalnom smjetaju u kuama i stanovima za odmor (sukladno metodologiji Dravnog zavoda za statistiku); Oko 1,1 milijun leajeva u komercijalnim smjetajnim kapacitetima u 2025. godini (29% vie nego u 2011. godini), od ega hotelski smjetaj ini 24%, kampovi 24%, a obiteljski smjetaj (kuanstva) 39%, dok se preostalih 13% odnosi na ostale komercijalne smjetajne kapacitete;
(ii)
64
(iii) (iv) (v)
Oko 18,5 milijardi eura turistike potronje, to je 11 milijardi eura vie nego u 2010. godini; Oko 45 do 47 tisua novozaposlenih u turistikim djelatnostima (od ega oko 31 tisua u hotelijerstvu i oko 14 do 16 tisua u razliitim objektima izvansmjetajne ponude) te oko 22 tisue inducirano zaposlenih u neturistikim djelatnostima; Oko 13 milijardi eura novih investicija.
65
7. Akcijski plan
Mjere u funkciji podizanja konkurentnosti integralnog hrvatskog turistikog proizvoda usmjerene su ponajvie na uinkovitost upravljanja destinacijskim turistikim proizvodom te na poveanje kvalitete usluivanja i profitabilnosti poslovanja pojedinanih gospodarskih subjekata. No, znaajnije poveanje uinkovitosti turistike aktivnosti nije mogue ni bez stvaranja institucionalnog okvira za oslobaanje i/ili poticanje turistikog poduzetnitva, niti bez uvoenja promjena u organizaciju postojeeg sustava upravljanja cjelokupnom turistikom aktivnosti. Sukladno tome, prepoznato je 26 prioritetnih mjera turistike politike koje su podijeljene u dva kategorijalna razreda: prvu kategoriju (najvii prioritet/plava boja) ine mjere bez ije inicijacije i/ili provedbe nije mogue realizirati definirane strateke ciljeve. Drugu kategoriju (srednje visok prioritet/zelena boja) ine mjere koje su od kljune vanosti za ostvarenje pojedinanih razvojnih ciljeva. Sve mjere najvieg prioriteta provode se tijekom 2013. godine. Mjere srednje visokog prioriteta provode se najveim dijelom u razdoblju od 2013. do 2015. godine, odnosno nastupe li neoekivane okonosti, u razdoblju od 2016. do 2020. godine. U provedbi mjera iz Akcijskog plana po potrebi e biti angairani strunjaci iz razliitih podruja.
66
PRIORITETNE MJERE UNAPREENJA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG TURIZMA PREDVIDIVA DINAMIKA PROVEDBE
Mjere/podmjere/projekti 1. 1.a 1.b 1.c 1.d 1.e. 1.f. 2. 3. 4. 5. 6. Usklaivanje i unapreenje zakonskog okvira u funkciji jaanja poduzetnitva i investicija Izmjene i dopune Zakona o prostornom ureenju i gradnji Izmjene i dopune propisa i mjera s podruja rada i zapoljavanja Izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Izmjene i dopune Zakona o umama Izmjene i dopune Zakona o zatiti kulturnih dobara Izmjene i dopune Zakona o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu Ubrzavanje investicijske aktivnosti donoenjem posebnog zakona Ubrzano rjeavanje imovinskovlasnike problematike Izrada i provedba programa privatizacije turistikih poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu Gospodarsko aktiviranje turistiki interesantnih objekata/lokaliteta kojima upravlja AUDIO Proaktivna fiskalna politika u turizmu
Opis
Usklaivanje zakonskih propisa te otklanjanje administrativnih prepreka koje iz tih propisa proizlaze u funkciji jaanja poduzetnitva i investicija Promjena klasifikacije turistikih zona, utvrivanje naina raspolaganja etairanim dijelovima turistikih zona, gradnja golf igralita na umskom zemljitu, te utvrivanje graevinskih podruja gdje se grade zgrade. Reguliranje jednostavnih i neformalnih oblika zapoljavanja i ureenje radno pravnih instituta radnog vremena (preraspodjela radnog vremena) i odmora (dnevni i tjedni odmor) te poticanje zapoljavanja u turizmu. Skraivanje procedura za utvrivanje granica pomorskog dobra, kvalitetnije rjeavanje problematike koncesija na pomorskom dobru vezano uz plae i nautiki turizam. Stvaranje preduvjeta za razvoj investicija u turizmu u umi i na umskom zemljitu, uz zatitu uma i umskog fonda. Jasnije definiranje uvjeta, kriterija, financijskog okvira i rokova za utvrivanje statusa kulturnog dobra. Definiranje stvarne povrine kampa i urbanistike povrine kampa te rjeavanje pitanja vezanih uz kampove onako kako je to Zakonom propisano za turistika naselja i hotele. Izrada posebnog zakona za realizaciju gospodarskih projekata koji su od interesa za RH. Stvaranje preduvjeta za ubrzavanje investicijskog procesa.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
Razvoj modela i provedba privatizacije turistike imovine i/ili poduzea u dravnom vlasnitvu. Skup mjera i aktivnosti nadlenih tijela i institucija sa svrhom stavljanja u turistiku funkciju neperspektivne dravne imovine. Kontinuirano sagledavanje mogunosti za smanjenje fiskalne presije.
67
Mjere/podmjere/projekti 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Pokretanje novih programa za poticanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetnikih poduhvata u turizmu Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela Nacionalni program unapreenja obiteljskog smjetaja Stvaranje poduzetnikih klastera Definiranje jedinstvenih kriterija za strateko planiranje turistikog razvoja i izrada stratekih planova razvoja turizma na Regionalni/lokalni programi upanijskoj/lokalnoj razini ureenja i upravljanja plaama Akcijski plan razvoja nautikog turizma yachtinga Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma Akcijski plan razvoja kulturnog turizma Akcijski plan razvoja kongresne ponude Akcijski plan razvoja golf ponude Program razvoja cikloturizma Usklaivanje sustava obrazovanja u ugostiteljstvu s potranjom
Opis
Osiguranje sredstava za poticanje investicijske aktivnosti malih, srednjih i velikih poduzetnika u turizmu. Utvrivanje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruenja za razvoj malih obiteljskih hotela. Utvrivanje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruenja za poveanje kvalitete ponude smjetaja u domainstvima. Uspostava poduzetnikih klastera te osiguranje organizacijskih, financijskih i kadrovskih pretpostavki za njihovo funkcioniranje. Uspostava standardnog metodolokog okvira izrade stratekih planova razvoja turizma. Usklaivanje postojeih i novih stratekih planova razvoja turizma na upanijskoj/lokalnoj razini s metodolokim okvirom. Uspostava sustavnog, promiljenog i odrivog pristupa ureenju i upravljanju plaama. Ocjenjuju se lokacije budue izgradnje, pri emu prioritet imaju postojee luke nautikog turizma i luke otvorene za javni promet. Utvruju se prioriteti osuvremenjivanja ponude/usluge postojeih destinacija/institucija te se prepoznaju prioritetne lokacije za izgradnju novih sadraja ponude. Utvruju se koncept optimalnog razvoja kulturno-turistike ponude kako Hrvatske, tako i pojedinih regija, te aktivnosti podizanja konkurentnosti i znaajnijeg pozicioniranja kulture u turistikoj ponudi. Utvruju se prioritetne destinacije za izgradnju novih kongresnih centara, izrauje se procjena trine i financijske opravdanosti izgradnje, ali i pozitivnih i negativnih uinaka na okruenje. Utvruju se konkretni, zemljino-knjino isti lokaliteti za izgradnju, razrauje se koncept najbolje uporabe izabranih lokaliteta kao i prijedlog poslovno-upravljakog modela. Uspostava cjelovitog sustava biciklistikih staza na cijelom teritoriju Hrvatske, s naglaskom na glavna turistika podruja te povezivanje urbanih podruja s njihovom okolicom. Racionalizacija broja obrazovnih institucija te stvaranje jaih regionalnih obrazovnih centara i specijaliziranih visokokolskih ustanova.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
68
Mjere/podmjere/projekti 20. 21. 22. 23. 24. 25. Nacionalni program cjeloivotnog uenja za djelatnike u turizmu Preustroj sustava TZ i izgradnja efikasnog sustava upravljanja turistikom destinacijom Izrada novog stratekog marketing plana hrvatskog turizma Razvojni program specijalizacije receptivnih turistikih agencija Kontinuirana izrada TSA i regionalnih TSA Promocija investicija u turizam Pozicioniranje Ministarstva turizma kao posrednikog tijela u koritenju fondova EU 2014.2020
Opis
Sustavna provedba cjeloivotnog uenja za sve zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu na neodreeno vrijeme, ali i doobrazovanja nezaposlenih za potrebe turizma. Organizacijske promjene i/ili prilagodbe postojeeg sustava turistikih zajednica i implementacija zadaa i odgovornosti regionalnih i lokalnih turistikih zajednica kao DMO. Izrada novog stratekog marketing plana hrvatskog turizma kojim e se utvrditi marketinki strateki ciljevi te dizajn, komunikacija i distribucija vrijednosti za plansko razdoblje. Razvoj sposobnosti kreiranja i plasmana jedinstvenih i pamtljivih doivljaja i turistikih paketa posebnih interesa, naroito u predsezoni i posezoni te u kontinentalnim destinacijama. Osiguranje informacijskih, organizacijskih i meuinstitucionalnih pretpostavki za periodinu izradu satelitskog rauna turizma Republike Hrvatske. Definiranje sredinjeg mjesta informiranja potencijalnih investitora na podruju turizma, priprema projekata, odravanje investicijskih konferencija i obilazak investitora. Pozicioniranje omoguava stvaranje kvalitetnih pretpostavki za povlaenje sredstava iz EU fondova za potrebe projekata iz podruja turizma.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
26.
69
Prilozi
70
Prilog 1. Detaljan opis mjera turistike politike

Mjera 1 Usklaivanje zakonskog okvira u funkciji jaanja poduzetnitva
Zakonodavna infrastruktura je preduvjet upravljanja turistikim razvojem. Ovaj okvir u nas je reguliran s nekoliko specijaliziranih zakona, ali i cijelim nizom opih propisa i provedbenih propisa za ije su predlaganje i provedbu zaduena razliita tijela dravne uprave. Radi se prije svega o zakonima kao to su: Zakon o gradnji i prostornom ureenju, Zakon o umama, Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, Zakon o upravljanju dravnom imovinom, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu i drugi propisi. Navedeni propisi esto meusobno nisu usklaeni te su proceduralno presloeni i nedoreeni, pa kao takvi ine pravnu legislativu u kojoj se investitori vrlo teko snalaze. Mjera se odnosi na poveavanje funkcionalnosti postojeeg zakonskog okvira kroz meuresorno usklaivanje pojedinih odredbi prethodno navedenih zakona kao i kvalitetniju regulaciju neophodnih postupaka te skra ivanje i jasnije definiranje procedura. Za izmjene i dopune kljunih zakona, u nastavku je navedeno est podmjera unutar ove mjere. Nadlena ministarstva u suradnji s Ministarstvom turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Podmjera 1.a Izmjene i dopune Zakona o prostornom ureenju i gradnji

Vrijedei Zakon u proceduralnom i funkcionalnom smislu ima niz ogranienja za znaajniji investicijski ciklus u sektoru turizma. Osim nedoreenih odredbi koje reguliraju mogunost etairanja u turistikim zonama, klasifikacije golf igralita kao graevine, zbog ega je lokalitete za njihovu izgradnju potrebno iz umskog zemljita pretvoriti u graevinsko, za razvoj smjetajne ponude limitirajua je i sadanja klasifikacija turistikih razvojnih zona (T1, T2 i T3) kao i terminoloka neusklaenost luka nautikog turizma sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakonom o pruanju usluga u turizmu, ali i injenica da su vojne zone jo uvijek neevidentirane 'sive zone' u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave. U skladu s tim, izmjene i dopune predmetnog zakona odnose se na: (i) nadopune kojima bi se pojasnio nain raspolaganja i upravljanja etairanim dijelovima u turistikim zonama u cilju sprjeavanja 'apartmanizacije' i nenamjenskog raspolaganja, (ii) izmjene kojima bi se omoguila izgradnja golf igralita na umskom zemljitu bez potrebe njihove prethodne prenamjene u graevinsko zemljite, (iii) izmjene kojima bi se omoguila prenamjena umskog zemljita u graevinsko podruje gdje se grade zgrade, (iv) promjenu postojee klasifikacije turistikih zona tako da se odrede samo dvije vrste turistikih zona (vrsti objekti i kampovi), (v) usklaivanje naziva i vrsta turistikih smjetajnih objekata (luka nautikog turizma, hotel, aparthotel, resort, apartman i sl.) meu razliitim propisima, te (vi) uvrtavanje odreenog broja vojnih zona na koje Ministarstvo obrane dugorono ne rauna u odgovarajue prostorno planske dokumente jedinica lokalne samouprave. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom poljoprivrede
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Podmjera 1.b Izmjene i dopune propisa i mjera s podruja rada i zapoljavanja

Opis mjere
Izmjenama i dopunama radnog zakonod avstva poveavaju se mogunosti zapoljavanja u
71
okviru jednostavnijih i neformalnih oblika zapoljavanja te mogunosti koritenja prilagodljivih oblika organizacije radnog vremena i odmora, a mjerama aktivne politike zapoljavanja potie se zapoljavanje u turizmu. Zbog sezonskog poslovanja posebna se panja usmjerava na promjene reima dnevnog i tjednog odmora te na godinju preraspodjelu radnog vremena, a navedena se materija ureuje Zakonom o radu, kao opim propisom kojim se ureuju radni odnosi. Razvoj novih radno pravnih instituta zapoljavanja radi obavljanja povremenih i privremenih poslova provest e se donoenjem posebnog zakona o povremenim i privremenim poslovima koji se, zbog posebnog znaaja i obiljeja, razlikuju od poslova ije je obavljanje ve ureeno nekim od oblika radnih ili drugih obaveznih odnosa. Mjerama aktivne politike zapoljavanja koje se donose u godinjim ciklusima potie se zapoljavanje u turizmu, i to u obliku potpora za ouvanje radnih mjesta stalnih sezonskih radnika, odnosno u obliku sufinanciranja zapoljavanja osoba na odreeno ili neodreeno vrijeme koje su u turizmu radile sezonski te uz posebne uvjete za provedbu ovih mjera.
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom turizma
Podmjera 1.c Izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Proces izdavanja koncesija u turizmu, osobito na podruju pomorskog dobra, nuno je unaprijediti. To se prije svega odnosi na skraivanje procedura za utvrivanje granica pomorskog dobra. U pojedinim sluajevima treba propisati mogunost odobravanja koncesije gospodarskim subjektima koji obavljaju ugostiteljsko-turistiku djelatnost na njihov zahtjev, a ne, kao dosad, na temelju javnog natjeaja. Izmjenama i dopunama postojee regulative potrebno je utvrditi uspostavljanje zatvorenih koncesija na pomorskom dobru te priznavanje dosadanjih ulaganja u plae, ukljuujui i usuglaavanje s odredbama vezanim uz ugostiteljsku djelatnost (primjerice, propisana ograenost kampa). Nadalje, utvruju se mogunosti i potrebe redefiniranja naknada za plae (ukljuujui i redefiniranje vrsta plaa). Nuno je rijeiti pitanja vlasnika nekretnina na pomorskom dobru te odreivanje reima uporabe i vrednovanja ve izvrenih ulaganja, ukljuujui i definiranje statusa postojeih objekata na pomorskom dobru (primjerice izvlatenje uz naknadu ili dugorona koncesija). Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Podmjera 1.d Izmjene i dopune Zakona o umama

umsko zemljite dobro je koje uiva posebnu zatitu, to je propisano Ustavom i naslovljenim propisima. Turizam zasigurno predstavlja znaajnu nadgradnju gospodarskom iskoritavanju tih vrijednosti te je u tom smislu nuno otkloniti prepreke koje ograniavaju razvoj turistikih djelatnosti vodei rauna o zatiti spomenutih resursa. Zakonom o umama nije doputena gradnja turistiko-ugostiteljskih sadraja na umskom zemljitu, to predstavlja znaajno ogranienje za daljnji razvitak turizma, tim vie to su brojne turistike zone planirane na umskom zemljitu, a pojedine vrste smjetaja, npr. kamp, gotovo su iskljuivo vezane uz umu i umsko zemljite. Sadanjim zakonskim rjeenjima za izgradnju golf igralita prethodno je potrebno izdvojiti umsko zemljite iz umsko-gospodarske osnove i pretvoriti ga u graevinsko iako u naravi nema znaajnijih graevinskih zahvata u prostoru. Izmjene Zakona o umama trebaju omoguiti razvoj investicija u turizmu u umi i na
Opis mjere
72
umskom zemljitu, uz zatitu uma i umskog fonda.

Nositelj aktivnosti
Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvom turizma
Podmjera 1.e Izmjene i dopune Zakona o zatiti kulturnih dobara

Kulturna dobra takoer predstavljaju znaajan turistiki resurs. Meutim, postojea zakonska rjeenja ne pridonose razvoju turistikih djelatnosti na tim dobrima kao ni njihovoj zatiti, stavljajui ih u funkciju kulturnoturistike ponude kao jedne od mogunosti njihove kvalitetne valorizacije. Razliito i diskrecijsko postupanje u postupku utvrivanja zatite jedan je od kljunih problema s kojima se u praksi susreu potencijalni investitori. Izmjenama Zakona potrebno je jasnije definirati uvjete, kriterije, financijske okvire i rokove za utvrivanje statusa kulturnog dobra. Ministarstvo kulture u suradnji s Ministarstvom turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Podmjera 1.f
Izmjene i dopune Zakona o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu

Unato tome to je Zakon o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije usvojen prije vie od dvije godine (NN 92/2010), a provedbeni akti (NN 12/2011) prije vie od godinu dana, sukladno tom Zakonu do sada nije dodijeljena niti jedna koncesija u kampu. Izmjenama i dopunama Zakona o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu potrebno je rijeiti probleme definiranja stvarne povrine kampa i njegove urbanistike povrine, kao i statusa zemljita i drugih nekretnina u vlasnitvu drugih osoba, a vlasnike odnose izmeu Republike Hrvatske i trgovakih drutava rijeiti onako kako je to Zakonom propisano za turistika naselja i hotele. Osim pravne konzekventnosti, takvim zakonskim rjeenjem otklonile bi se i dvojbe o ustavnosti od redbi Zakona koje propisuju uspostavu suvlasnike zajednice u kampu. Ujedno je potrebno rijeiti pitanja osnovanosti zahtjeva za dodjelu koncesije od strane zavisnih drutava, kao i sluajeva kada je izmijenjenim prostornim planovima na lokaciji kampa planirana druga namjena. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom pravosua , Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvom poljoprivrede
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 2
Ubrzavanje investicijske aktivnosti donoenjem posebnog zakona

Neusklaena zakonska rjeenja kao i pomanjkanje uinkovitosti regulatornih funkcija izmeu nacionalne i lokalne razine negativno se odraavaju na investicijsku klimu. Takvo stanje uvelike usporava, a ponekad ak i onemoguava investicijsku aktivnost. U elji da se unaprijedi investicijska klima/aktivnost, to bi otvorilo prostor za aktiviranje niza investicijskih projekata, potrebno je hitno pristupiti meusobnom usklaivanju veeg broja zakona. S obzirom na to da je rije o dugotrajnom procesu, za znaajnije projekte koji su od gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku nuno je predlaganje posebnog zakona (lex specialis) kojim bi se na poseban nain i po jednostavnijim i skraenim procedurama realizirali takvi projekti. Ministarstvo gospodarstva u suradnji s drugim nadlenim ministarstvima
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
73
Mjera 3
Ubrzano rjeavanje imovinsko-vlasnike problematike

Rijeeni imovinsko-pravni odnosi predstavljaju conditio sine qua non svake investicije, neovisno o tome radi li se o rekonstrukciji i obnovi postojeih objekata u trgovakim drutvima ili o potpuno novim investicijama. Dugogodinje rjeavanje, odnosno nerjeavanje tih odnosa onemoguilo je ostvarenje cijelog niza investicija u turizmu u posljednjih desetak godina. Primjera radi, od 9 lokacija koje su 2001. godine dane na upravljanje Clubu Adriatic kao neperspektivna imovina za Ministarstvo obrane RH, imovinsko-pravno do sada su rijeene samo dvije lokacije. Stanje na brojnim lokalitetima koji su prostornim planovima predvieni za turistiku izgradnju, a drava je vlasnik najveeg broja estica u obuhvatu projekta, jo je sloenije i nesreenije. Slini su i problemi u jo neprivatiziranim hotelsko-turistikim trgovakim drutvima, to takoer dodatno optereuje njihovu privatizaciju. Za projekte za koje se to smatra opravdanim prema propisanim kriterijima, a poglavito one koji se trebaju realizirati na zemljitu u vlasnitvu RH, potrebno je proglasiti interes Republike Hrvatske ovisno o visini ulaganja odnosno veliini projekta te njegovu znaaju za razvitak gospodarstva. Nuno je da nadlena tijela i subjekti prioritetno i ubrzano rjeavaju imovinsko-pravne odnose na imovini RH. Ministarstvo pravosua, Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske, Mini starstvo gospodarstva, Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom; Agencija za upravljanje dravnom imovinom
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 4
Izrada i provedba programa privatizacije turistikih poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu

Proces privatizacije poduzea u veinskom ili potpunom dravnom vlasnitvu u djelatnosti ugostiteljstva jo nije zavren, dijelom i zbog nerijeene imovinsko -vlasnike problematike na neprivatiziranoj dravnoj imovini. Mjera se odnosi na uspostavu institucionalnog okvira za realizaciju i optimiranje daljnjeg tijeka tog procesa. Osim rjeavanja imovinsko vlasnikih odnosa, predmetna poduzea se nalaze u razliitom ekonomskom poloaju s aspekta poslovnih rezultata, strukture bilance i/ili konkurentnosti proizvoda. Objektivna analiza trine pozicije i potencijala pojedinih poduzea temelj je za definiranje strategije njihove privatizacije - od prodaje udjela i/ili pojedinanih objekata pojedinih poduzea, pojedinanih poduzea do prodaje okrupnjenih poduzea. Za sva poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu koja se eli privatizirati potrebno je ubrzano rijeiti sve potencijalno ograniavajue imovinsko-pravne odnose, a kod velikog broja drutava nuno je provesti postupak financijske konsolidacije i restrukturiranja. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom i Agencija za upravljanje dravnom imovinom u suradnji s Ministarstvom turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 5
Gospodarsko aktiviranje turistiki interesantnih objekata/lokaliteta kojima upravlja Agencija za upravljanje dravnom imovinom
Mjera podrazumijeva analizu dravne imovine kojom upravlja Agencija za upravljanje dravnom imovinom kako bi se utvrdili lokaliteti/objekti koji su turistiki interesantni (naputena industrijska postrojenja, imovina koja je proglaena neperspektivnom za
Opis mjere
74
Ministarstvo obrane RH, kamenolomi i slino). Rezultat tog procesa je lista prioritetnih objekata/lokaliteta za moguu turistifikaciju, za koje se potom razrauje koncept najbolje uporabe. Kriteriji za odabir objekata/lokaliteta mogue turistike uporabe ukljuuju podatke iz prostorno planske dokumentacije te prostorno-ekoloku analizu lokacije ukljuujui kriterije kao to su atraktivnost poloaja, orijentacije, pogleda, prirodnog i kulturnog naslijea, atraktora, moguih konflikata i razine prirodnih initelja kao to su zrak, voda, buka i sl. Koncept najbolje upotrebe ukljuuje okvirni opis sadraja turistikog objekta/kompleksa, usluge i razinu kvalitete te valorizaciju odgovarajuih poslovno -upravljakih modela za njegovu realizaciju i poslovanje. Izraeni koncepti najbolje uporabe podloga su za aktivan pristup potencijalnim investitorima. Rijeena imovinsko-vlasnika problematika, ubrzano rjeavanje nove prostorno planske namjene lokaliteta, uz znaajno pojednostavljenje procedura i razgraniavanje nadlenosti kljuni su preduvjeti uinkovite provedbe ove mjere. Stoga je za svu turistiki interesantnu imovinu u veinskom dravnom vlasnitvu koja se eli staviti u gospodarsku funkciju potrebno, u sluajevima gdje se to pokae opravda nim, proglasiti interes Republike Hrvatske.
Nositelj aktivnosti
Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom i Agencija za upravljanje dravnom imovinom u suradnji s Ministarstvom turizma
Mjera 6
Proaktivna fiskalna politika u turizmu

Unato preferencijalnom statusu oporezivanja ugostiteljskih usluga porezom na dodanu vrijednost, fiskalno optereenje dodane vrijednosti kao i ukupno fiskalno i parafiskalno optereenje turistike aktivnosti vee je nego u zemljama relevantnog konkurentskog kruga. U funkciji poveanja konkurentnosti hrvatskog turizma, kontinuirano se valoriziraju uinci postojeeg fiskalnog/parafiskalnog optereenja turistikih poduzetnika te sagledavaju mogunosti smanjenja fiskalne presije (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na plae i druge dohotke, doprinosi na plae i iz njih). Pri tome se vodi rauna o specifinostima pojedinih turistikih aktivnosti (porezni tretman gratis usluga i dnevnog boravka, naknada za odvojeni ivot, trokovi reprezentacije i sl.). P osebna pozornost posveuje se razliitim parafiskalnim davanjima te prilagoavanju njihova obrauna sezonskom poslovanju i stvarnom koritenju kapaciteta. Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 7
Pokretanje novih programa za poticanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetnikih poduhvata u turizmu
U elji da se omogui razvojni uzlet malog i srednjeg, ali i velikog turistikog poduzetnitva, cilj mjere je osigurati sredstava za pokretanje novih investicijskih programa. Uz uvoenje egzaktnih, struno nadziranih i rigoroznih kontrolnih mehanizama, svako financijsko poticanje (dodjela bespovratnih sredstava, preferencionalno kreditiranje, fiskalne olakice) vee se uz konkretne programe i/ili inicijative (npr. pretvaranje soba/apartmana u kuanstvima u male obiteljske hotele, revitalizacija tradicijskih kua u naputenim selima/zaselcima zalea, izgradnja smjetajnih objekata namijenjenih tritu posebnih interesa, izgradnja tematskih sadraja turistike ponude, ubrzavanje rasta kontinentalnih i drugih turistiki nerazvijenih podruja). Sustav poticaja ukljuuje dodjelu bespovratnih sredstava, preferencionalno kreditiranje (HBOR), dravne garancije za dio iznosa kredita.
Opis mjere
75
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetnitva i obrta
Mjera 8
Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela

U cilju prerastanja dijela obiteljskog smjetaja u male obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele, te obogaivanja ukupne smjetajne ponude, ali i poticanja poduzetnike aktivnosti domaeg stanovnitva i samozapoljavanja u turizmu, potrebno je sadrajno osmisliti, a potom i implementirati program razvoja malog obiteljskog hotelijerstva. Mjera je usmjerena prema potencijalnim novim ulagaima, ali i prema postojeim vlasnicima malih obiteljskih hotela, a odnosi se na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruenja za razvoj malih obiteljskih hotela, ukljuujui i fleksibilno utvrivanje minimalnih tehnikih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruenjem; b) stjecanje potrebne obrazovne razine i strunih vjetina za uspjean razvoj projekta i voenje poslovanja; c) uspostavlja nje primjerenog i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih (bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije) i/ili fiskalnih poticaja (viegodinje oslobaanje od poreza i sl.). Uinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojee regulative vezane uz razvrstavanje i kategorizaciju hotela, odnosno izradu specifinog pravilnika prilagoenog posebnim znaajkama malih obiteljskih hotela. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poduzetnitva i obrta
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 9
Nacionalni program unapreenja obiteljskog smjetaja

Kapaciteti obiteljskog smjetaja (kuanstava) ine gotovo 50% raspoloivog, statistiki registriranog smjetajnog kapaciteta Hrvatske. Obiteljski smjetaj (kuanstva) jo uvijek ne predstavlja homogenu kategoriju, ve se radi o smjetaju razliite kvalitativne razine u vlasnitvu osoba razliitog stupnja osposobljenosti za pruanje turistiko -ugostiteljskih usluga. U cilju efikasnije komercijalizacije kapaciteta obiteljskog smjetaja (kuanstava) te poveavanja njegovih operativnih uinaka potrebno je, uz nadopunu kriterija za kategoriziranje, razraditi kriterije izvrsnosti i kvalitete usluivanja prema pojedinim pojavnim oblicima smjetaja u kuanstvima te inicirati njihovu primjenu kroz cjelovit program edukacije pruatelja usluga obiteljskog smjetaja. Mjera se odnosi na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruenja za unapreenje kvalitete smjetaja u domainstvima, ukljuujui i fleksibilno utvrivanje minimalnih tehnikih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruenjem; b) podizanje razine znanja i strunih vjetina za uspjeno voenje poslovanja; c) uspostavljanje primjeren og i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih i/ili fiskalnih poticaja za podizanje kvalitete smjetaja te, eventualno, transformaciju u obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele. Uinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojee regulative vezane uz razvrstavanje, kategorizaciju te kriterije kvalitete usluga u domainstvima. Ministarstvo turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 10
Opis mjere
Stvaranje poduzetnikih klastera

U cilju jaanja poduzetnike aktivnosti i otvaranja novih radnih mjesta, naglaavanja kulture
76
izvrsnosti i unapreenja postojee kvalitete usluivanja, stvaranja pretpostavki za razvoj novih i/ili unapreenje postojeih turistikih doivljaja kao i poveanja rentabilnosti poslovanja i efikasnosti trinog nastupa, nuno je poticati stvaranje veeg broja poduzetnikih klastera. Svrha klasterskog udruivanja je suradnja, razmjena iskustava, zatita/unapreivanje kvalitete usluge kroz standardizaciju i/ili certifikaciju, laki trini nastup, poveanje trine prepoznatljivosti i sl. Kao nadopuna na pojedine aktivnosti strukovnih udruga (npr. mali hotelijeri, kamperi i sl.), poduzetniki klasteri u hrvatskom turizmu trebali bi se stvarati na regionalnoj osnovi (ukupno raspoloiva regionalna ponuda za trite turistikih doivljaja) i/ili na proizvodno tematskoj osnovi (klaster proizvoaa vina, klaster maslinara, klaster nacionalnih parkova i sl.). U konanici, projektom bi trebalo definirati i uspostaviti odreen broj poduzetnikih klastera u svakoj od karakteristinih turistikih makroregija te osigurati organizacijske, financijske i kadrovske pretpostavke njihova funkcioniranja. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom poduzetnitva i obrta i Ministarstvom poljoprivrede
Nositelj aktivnosti
Mjera 11
Definiranje jedinstvenih kriterija za strateko planiranje turistikog razvoja i izrada stratekih planova razvoja turizma na upanijskoj/lokalnoj r azini
Brojne upanije, gradovi i opine jo uvijek ne raspolau stratekim dokumentom koji regulira problematiku turistikog razvoja. Problem je i sadrajna neujednaenost postojeih dokumenata. Mjerom se uspostavlja standardni metodoloki okvir za izradu stratekih planova razvoja turizma nekog podruja kao i obaveza izrade novih i/ili revizija postojeih stratekih dokumenata turistikog razvoja na razini upanija. Time se osigurava sagledavanje turistikog potencijala raspoloivog prostora i njegove resursno-atrakcijske osnove na struan i objektivan nain te se prepoznaju mogua infrastrukturna, demografska, institucionalna i sl. ogranienja razvoja, odnosno utvruju se ciljni trini segmenti i proizvodi koje valja razvijati. Provedba mjere pretpostavlja provedbu javne rasprave i usklaivanje interesa svih razvojnih dionika u destinaciji. Jedinice lokalne samouprave na kontinentalnom podruju te na otocima i drugim osjetljivim podrujima ostvaruju pravo na sufinanciranje trokova izrade stratekih dokumenata razvoja turizma iz sredstava osiguranih za ubrzavanje turistikog razvoja kontinentalnih podruja, otoka i drugih osjetljivih podruja. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvom poljoprivrede, upanije, gradovi i opine te uredi/odjeli nadleni za turizam
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 12
Regionalni/lokalni programi ureenja i upravljanja plaama

Neovisno o izuzetnim prirodnim i/ili ambijentalnim obiljejima hrvatskih plaa, jo uvijek ne postoji suglasje oko poeljnog naina koritenja/upravljanja raspoloivim planim prostorom. S jedne strane postoji velik broj plaa koje su infrastrukturno i/ili sadrajno potpuno neopremljene. S druge strane, postoji sve vei broj pla a koje se prekomjerno koriste za generiranje prihoda ime je uvelike izgubljen njihov autentini arm, ambijentalnost i posebnost. Mjera je u funkciji uspostave sustavnog, promiljenog i odrivog pristupa ureenju i upravljanju plaama kako bi se osiguralo oboje - dugorono zadovoljstvo korisnika i ekonomski interes jedinica lokalne samouprave i/ili planih koncesionara. Za ureene plae istie se potreba izrade analize prihvatnog kapaciteta i naina njihova odravanja, s obzirom na to da se one kao takve definiraju kroz prostorno plansku dokumentaciju (prostorni planovi jedinica lokalne i podrune - regionalne samouprave).
Opis mjere
77
Kroz definiranje poeljnih naina ureenja turistiki pogodnih plaa, utvrivanje prihvatnog kapaciteta i naina njihova optimalnog koritenja, kao i potrebnih sadraja, mogunosti naplate ulaza, tematiziranja i sl., provedba mjere podrazumijeva trajnu zatitu prirodnosti i ambijentalnosti planog prostora uz istodobno osiguranje pozitivnih uinaka na lokalne proraune. U skladu s tim, uz razdvajanje javnih od privatnih (hotelskih ili kamp) plaa, mjerom se planira optimalan i ekoloki prihvatljiv nain ureenja plaa. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom zatite okolia i prirode, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja
Nositelj aktivnosti
Mjera 13
Akcijski plan razvoja nautikog turizma yachtinga

Iako je hrvatski yachting proizvod izuzetno meunarodno konkurentan, postojea yachting infrastruktura i suprastruktura kao i obujam i kvaliteta usluga koje se pruaju, postaju sve vee ogranienje daljnjem rastu i razvoju yachting turizma. To se posebno odnosi i na nedostatak marina pogodnih za prihvat plovila veih od 50 metara. Akcijski plan razvoja yachting turizma sadri prijedlog lokacija budue izgradnje, pri emu su prioritet postojee luke nautikog turizma i luke otvorene za javni promet, odnosno devastirani prostori te prostori gdje ve postoji djelomino izgraena infrastruktura (naputene vojarne i industrijski pogoni). Nadalje, akcijski plan, uz ostalo, mora biti u funkciji stvaranja meunarodno prepoznatljivog brenda. Akcijskim planom razrauju se i aktivnosti nune za realizaciju odabranih projekata, njihovi nositelji i rokovi provedbe. Sukladno tome provedbene aktivnosti za svaku od odabranih lokacija ukljuuju: (i) osiguranje prikladnog zemljita u veinskom javnom vlasnitvu, (ii) rjeavanje imovinsko-vlasnike problematike, provedbu prostorno planskih usklaenja te izradu provedbene planske dokumentacije, (iii) izradu projektnog zadatka za prikupljanje ponuda potencijalnih investitora, (iv) prezentaciju investicijskih mogunosti i sagledavanje inicijalnog interesa, te (v) provedbu javnog natjeaja i odabir partnera. Akcijski plan pretpostavlja izmjene i dopune postojeeg Zakona o koncesijama i regulative o pomorskom dobru te prostorno planska usklaenja u funkciji prenamjene koritenja infrastrukturno opremljenih lokacija naputenih/nekoritenih vojnih objekata/zona i/ili devastiranih industrijskih zona ili pogona. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 14
Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma

Uz detaljnu analizu konkurentske pozicije, akcijskim planom razvoja ponude zdravstvenog turizma utvruju se prioriteti osuvremenjivanja ponude/usluge postojeih termalno/talasoterapijskih destinacija/institucija kao i destinacija/institucija wellness i medicinskog turizma te prepoznaju prioritetne lokacije za izgradnju novih sadraja zdravstveno turistike ponude. Akcijski plan ukljuuje prijedlog koncepta najbolje uporabe i primjerenog poslovno-upravljakog modela. Planom se posebno razrauju aktivnosti vezane uz osposobljavanje osoblja, interesno povezivanje kao i aktivnosti vezane uz unapreenje trinog nastupa. Akcijskim planom razrauju se i aktivnosti nune za realizaciju odabranih projekata, njihovi nositelji i rokovi provedbe. Uinkovita provedba akcijskog plana pretpostavlja (i) izmjene postojee zakonske regulative vezane uz ravnopravno odobravanje koncesija na koritenje geotermalnih izvora i drugih prirodnih ljekovitih initelja svim zainteresiranim javnim i privatnim
Opis mjere
78
investitorima kao i (ii) utvrivanje naina raspolaganja i upravljanja etairanim dijelovima u objektima /zonama zdravstveno turistike ponude.
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom zdravlja
Mjera 15
Akcijski plan razvoja kulturnog turizma

Unato dosad zapoetim, odnosno ustrojenim inicij ativama u smislu izgradnje institucionalnih i ljudskih kapaciteta, u nedostatku sustavno objedinjene ponude potrebno je izraditi akcijski plan razvoja kulturnog turizma iji je temeljni cilj podizanje konkurentnosti postojeih kulturno-turistikih atrakcija te valorizacija i ukljuivanje novih kulturnih resursa u turistiku ponudu destinacije. Akcijski plan treba definirati koncept optimalnog razvoja kulturno-turistike ponude kako Hrvatske, tako i pojedinih regija, uz prethodnu analizu konkurentske pozicije. Prethodna detaljna analiza treba takoer identificirati trini potencijal i slabosti postojeih atrakcijskih resursa i njihove mogunosti ukljuivanja u turistiku ponudu, kao temelj za utvrivanje ciljeva i mjera u njihovoj provedbi u predvienim ro kovima. Uz detekciju nositelja pojedinih mjera, plan treba ponuditi i reorganizaciju poslovanja kljunih institucija za razvoj kulturnog turizma kroz preustroj dosadanjih aktivnosti postojeih institucija. Uz to, plan se posebno treba fokusirati na izgradnju ljudskih kapaciteta, a sve u cilju osuvremenjivanja ponude, odnosno usluge postojeih atrakcijskih resursa, postizanja konkurentnosti, tj. znaajnijeg pozicioniranja kulture u turistikom poslovanju. Ovo posljednje utjee i na rastereenje javnog prorauna znaajnijim ukljuivanjem kulturnih ustanova u poduzetnike, odnosno turistike projekte. Akcijski plan predvia i izradu marketinkog plana razvoja kulturnog turizma koji se i sadrajno i tehniki temelji na kulturi kao snanom alatu promocije turistikih destinacija. Aktivnosti predviene akcijskim planom potrebno je nadovezati na postojee dokumente/inicijative Ministarstva kulture, odnosno lokalne i podrune (regionalne) samouprave (npr. Strategija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog korite nja kulturne batine RH, program Poduzetnitvo u kulturi, Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba, strategije razvoja kulture pojedinih gradova itd.) kako bi se postigla maksimalna iskoristivost prethodno obavljenih studija/planova/projekata odnosno njihova sinergija.
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo kulture u suradnji s Ministarstvom turizma i sustavom turistikih zajednica
Mjera 16
Akcijski plan razvoja kongresne ponude

U cilju usklaivanja razvojnih prioriteta i utvrivanja trino odrivih investicija potrebno je na nacionalnoj razini stvoriti preduvjete za sustavan i trokovno racionalan pristup razvoju kongresnog turizma. Uz detaljnu analizu potreba, akcijskim planom razvoja kongresne ponude utvruju se prioritetne destinacije za izgradnju novih kongresnih centara. Za svaki konkretni projekt izrauje se procjena trine i financijske opravdanosti izgradnje, ali i pozitivnih i negativnih uinaka na okruenje. Akcijskim planom razrauju se i aktivnosti nune za realizaciju odabranih projekata, njihovi nositelji i rokovi provedbe. Sukladno tome provedbene aktivnosti za svaki od odabranih projekata ukljuuju: (i) osiguranje prikladnog zemljita u veinskom javnom vlasnitvu, (ii) rjeavanje imovinsko-vlasnike problematike, provedbu prostorno planskih usklaenja te izradu provedbene planske dokumentacije, (iii) izradu projektnog zadatka za
Opis mjere
79
prikupljanje ponuda potencijalnih investitora, (iv) prezentaciju investicijskih mogunosti i sagledavanje inicijalnog interesa te (v) provedbu javnog natjeaja i odabir partnera.
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo turizma
Mjera 17
Akcijski plan razvoja golf ponude

U razdoblju do 2020. godine planira se izgradnja 30 novih suvremenih golf igralita s prateom ponudom, organiziranih u nekoliko regionalno rasporeenih grozdova. Uz detaljnu analizu potreba, akcijskim planom razvoja golf ponude utvruju se konkretni, zemljino-knjino isti lokaliteti za izgradnju odgovarajuih sadraja ponude. Za svaki od njih razrauje se koncept najbolje uporabe izabranih lokaliteta kao i prijedlog poslovnoupravljakog modela te procjena trine i financijske isplativosti. Osim toga, akcijskim planom razrauju se aktivnosti nune za realizaciju odabranih projekata, njihovi nositelj i i rokovi provedbe. Sukladno tome provedbene aktivnosti za svaki od odabranih lokaliteta ukljuuju: (i) osiguranje prikladnog zemljita u veinskom javnom vlasnitvu, (ii) rjeavanje imovinsko-vlasnike problematike, provedbu prostorno planskih usklaenja te izradu provedbene planske dokumentacije, (iii) izradu projektnog zadatka za prikupljanje ponuda potencijalnih investitora, (iv) prezentaciju investicijskih mogunosti i sagledavanje inicijalnog interesa te (v) provedbu javnog natjeaja i odabir partnera. Akcijski plan pretpostavlja izmjene i dopune postojeeg Zakona o prostornom ureenju i gradnji te Zakona o umama kojima se omoguuje izgradnja golf igralita (terena) u umi i na umskom zemljitu bez njihove prethodne prenamjene u graevinsko, a sve s ukladno vrijedeoj prostorno planskoj dokumentaciji. Time se bitno skrauje procedura ishoenja svih potrebnih dozvola te znatno proiruje broj pogodnih lokaliteta za izgradnju golf igralita. Akcijski plan takoer podrazumijeva provedbu javne rasprave i usklaivanje interesa svih razvojnih dionika u destinaciji. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga ureenja i Ministarstvom poljoprivrede
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 18
Program razvoja cikloturizma

Mjerom se planira i provodi program poticanja breg razvoja glavnih i kapilarnih mrea biciklistikih ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice kroz osposobljavanje manje prometnih lokalnih cesta, seoskih putova, rijenih nasipa i naputenih pruga te njihovo tematiziranje i oznaavanje (npr. vinske, gastronomske, edukacijske bike rute). Mjerom se takoer potie izgradnja i primjereno opremanje veeg broja novih biciklistikih staza, tematskih bike parkova/podruja u svim dijelovima zemlje, a osobito u glavnim turistikim podrujima, podrujima oko velikih gradova te na podrujima gdje se biciklistiki promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog prometa. Ovom se mjerom potie oznaavanje potrebnim znakovljem obje transeuropske biciklistike rute (rije na E-6 i mediteranska E-8) u dijelovima koji prolaze kroz Hrvatsku te njihovo ureenje na nain koji omoguava kretanje cikloturista bez ugroavanja njihove sigurnosti i znaajnijeg ometanja motornog cestovnog prometa (posebice na mjestima gdje nema alternativnih putova). Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
80
Mjera 19
Usklaivanje sustava obrazovanja u ugostiteljstvu s potranjom

Mrea srednjih strukovnih kola za turizam i ugostiteljstvo kao i visokih kola koje provode turistiko-ugostiteljske programe izrazito je prostorno disperzirana, usitnjena i neadekvatno tehniki opremljena (praktikumi). Mjera je usmjerena na stvaranje jaih regionalnih centara unutar srednjeg struko vnog obrazovanja i nekoliko privatnih veleuilita i privatnih poslovnih kola s kvalitetnijom infrastrukturom i nastavnim kadrom. To podrazumijeva i kontinuirano auriranje nastavnih i studijskih programa u cilju stjecanja vjetina, znanja i kompetencija potrebnih u turistikom privreivanju. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvom poduzetnitva i obrta, Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje i agencijama za obrazovanje; Agencija za odgoj i obrazovanje; Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 20
Nacionalni program cjeloivotnog uenja za djelatnike u turizmu

Znanja steena formalnim obrazovanjem zastarijevaju i nisu dostatna potrebama suvremenog turistikog i ugostiteljskog poslovanja. Unato prepoznavanj u vanosti cjeloivotnog uenja, ono u Hrvatskoj nije adekvatno podrano institucional nim okvirom, pa nedostaje potpora i odgovornost drave, poslodavaca i lokalnih zajednica. Mjerom se uspostavlja institucionalni okvir za sustavnu provedbu cjeloivotnog uenja za sve zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu, ali i doobrazovanja nezaposlenih za potrebe turizma i ugostiteljstva. To podrazumijeva programe pohaanja periodinih teajeva odgovarajue tematike (barem jednom u dvije godine), razradu obrazovnih programa usmjerenih na poveanje konkurentnosti ljudskog potencijala (na temelju primjera n ajbolje europske prakse). Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvom poduzetnitva i obrta, Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje i agencijama za obrazovanje
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 21
Preustroj postojeeg sustava turistikih zajednica i izgradnja efikasnog sustava upravljanja turistikom destinacijom
Implementacija Strategije razvoja turizma RH do 2020. pretpostavlja efikasan sustav destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini te koordinacije nacionalne turistike politike s razvojem destinacijskih proizvoda. Sukladno oekivanim promjenama Zakona o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, mjera se odnosi na organizacijske promjene i/ili prilagodbe postojeeg sustava turistikih zajednica kako bi se poveala efikasnost funkcioniranja cijelog a sustava. To podrazumijeva osiguranje adekvatnih kadrovskih, tehnolokih i financijskih resursa za provedbu reorganizacije cijelog sustava TZ i njegovo uspjeno obavljanje poslova u nadlenosti destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini. Postojei sustav TZ nije dovoljno ukljuen u kreiranje i/ili provedbu turistike politike na razini destinacije, pri emu zakonske odgovornosti turistikih zajednica u postojeim uvjetima organizacije sustava nisu usuglaene s mogunostima provedbe. Osiguravajui da sustav TZ preuzme ulogu destinacijskog upravljanja, potrebno je redefinirati zadae i odgovornosti regionalnih i lokalnih turistikih zajednica, uz potovanje naela financijske
Opis mjere
81
samodostatnosti. Racionalizacija sustava podrazumijeva primjenu naela prostorno funkcionalne i proizvodne cjelovitosti, ime e turistike zajednice postupno preuzeti funkciju cjelovitih destinacijskih menadment organizacija (DMO). To podrazumijeva njihovo primjereno kadrovsko ekipiranje te edukaciju i trening za poslove upravljanja destinacijskim razvojem, to se osobito odnosi na zadae jaanja konkurentnosti destinacij e te sposobnost koordinacije i usklaivanja esto suprotstavljenih interesa dionika u destinaciji. Provedba mjere podrazumijeva nova zakonska rjeenja. Ovisno o zakonskim promjenama, mjera ukljuuje i monitoring uinaka novog organizacijskog ustroja kako bi se on prilagodio prepoznatim problemima u provedbi.
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo turizma u suradnji sa sustavom turistikih zajednica
Mjera 22
Izrada novog stratekog marketing plana hrvatskog turizma

Dosadanji turistiki slogan Hrvatska Mediteran kakav je nekad bio, nastao u poratnom vremenu kada je njegova primarna funkcija logino bila pozicioniranje zemlje u pozitivan kulturoloki milje, podrava prije svega imid Hrvatske kao morske ljetne destinacije. U kontekstu sljedee faze razvoja hrvatskog turizma i generiranja imida destinacije koja nudi vie od ljeta i vie od mora podrazumijeva i potrebu osmiljavanja i implementacije novog turistikog slogana, ali i promocijske kampanje kojom e se pridonijeti procesu rebrendiranja i promjene imida Hrvatske kao turistike destinacije. Uz odabir kreativnog i inovativnog slogana koji jasno komunicira trini identitet Hrvatske kao i program implementacije slogana (aplikacija na e-portalima i m-portalima, tiskanim materijalima i drugim oblicima komunikacije s tritem), mjera ukljuuje i razradu strategije komunikacijskih medija te prilagodbu poruka uvjetima odabranih medija, razradu operativnog media plana kroz koji se kampanja implementira kao i provedbu kampanje. Nadalje, mjera obuhvaa i redizajn sadraja stranica HTZ-a i regionalnih/lokalnih TZ-a (brend koncept, interaktivnost, konzistentnost, itljivost, informativnost, povezanost, aurirnost stranica) te intenziviranje drutvenog weba (npr. jaanje uloge drutvenih mrea, UGC-a, mash-up funkcionalnosti, blogova) kao i prilagoavanje sadraja i razvoj aplikacija za mobilne ureaje. Konano, razvija se i kampanja viralnog marketinga kao i primjereni sustavi podrke (npr. preuzimanje sadraja, auriranje podataka) te oblik kontinuiranog praenja posjeenosti i performansi Internet portala. Sve aktivnosti predviene ovom mjerom razrauju se u novom Stratekom marketing planu hrvatskog turizma. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistika zajednica
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 23
Razvojni program specijalizacije receptivnih turistikih agencija

Specijalizirane receptivne turistike agencije (DMK destinacijske menadment kompanije), koje kreiraju i plasiraju ponudu sloenih turistikih proizvoda, odnosno paket aranmana, prilagoenu potrebama i/ili zahtjevima pojedinih trinih segmenata turista, jedan su od kljunih aktera u diverzifikaciji i podizanju ukupne vrijednosti destinacijske ponude. Teite mjere je na razvoju sposobnosti kreiranja i plasmana jedinstvenih i pamtljivih doivljaja i turistikih paketa posebnih interesa, naroito u periodima predsezone i posezone te u kontinentalnim destinacijama. Mjera podrazumijeva programiranje i implementaciju sustava poticanja proizvodne specijalizacije i konkurentnosti receptivnih turistikih agencija. Sukladno tome, njome se definiraju naini poticanja specijalizacije i rasta konkurentnosti (npr. edukacija i konzultantska pomo, novane potpore, studijska
Opis mjere
82
putovanja, povezivanje specijaliziranih agencija u klastere, povezivanje sa specijaliziranim meunarodnim partnerima te njihovo vertikalno umreavanje i sl.).
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo turizma, Hrvatska turistika zajednica i strukovne udruge turistikih agencija
Mjera 24
Kontinuirana izrada TSA i regionalnih TSA

Radi sagledavanja ekonomskih utjecaja turizma razvijen je koncept satelitskog rauna turizma koji omoguava, u okviru sustava nacionalnih rauna pojedine zemlje, zasebnu analizu turistike ponude i potranje fokusiranjem na financijske pod atke koji se mogu usporeivati u vremenu i s drugim ekonomskim aktivnostima na regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Vanost primjene satelitskog rauna turizma naglaava Europska komisija. Mjerom se osiguravaju informacijske, organizacijske i meuinstitucionalne pretpostavke za periodinu izradu satelitskog rauna turizma Republike Hrvatske uz dodatno sagledavanje veliine i obiljeja karakteristinih proizvoda/usluga (npr. proizvod sunca i mora, poslovnog turizma, tranzita, zdravstvenog turizma , nautikog turizma) te izradu regionalnih pilot satelitskih rauna turistikih regija. Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom financija, Hrvatskom narodnom bankom i Dravnim zavodom za statistiku RH
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 25
Promocija investicija u turizam

Za promjenu generalno nepovoljnog imida Hrvatske kao nedovoljno atraktivne zemlje za ulaganje, osim brzog i uinkovitog uklanjanja velikog broja administrativnih barijera kako na legislativnoj, tako i na provedbenoj razini, po trebno je odravati barem jednu, turizmu posveenu, investicijsku konferenciju godin je. Preduvjet za to je definiranje sredinjeg mjesta informiranja potencijalnih investitora na podruju turizma, detaljna katalogizacija dravne imovine i izrada knjige trino spremnih turistikih investicijskih projekata. Uz sreivanje zemljinih knjiga i rjeavanje imovinsko -vlasnike problematike, za svaki se pojedini investicijski projekt, a na temelju koncepta najbolje uporabe, mora izraditi jasan projektni zadatak ('terms of reference') na temelju kojeg e potencijalni investitori dobiti jasan uvid u lokaciju i opremljenost razvojne zone, veliinu i strukturu ulaganja, prihvatljiv poslovno-upravljaki model, nain ukljuivanja/sudjelovanja u investicijskom natjecanju i slino. Osim odravanja investicijskih konferencija, poveanje investicijske potranje za turistikim razvojnim projektima u Hrvatskoj osiguravat e se i sustavnim obilaenjem globalno prepoznatih investitora i/ili kreatora imida (road show). Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost u suradnji s Ministarstvom turizma
Opis mjere
Nositelj aktivnosti
Mjera 26
Pozicioniranje Ministarstva turizma kao posrednikog tijela u operativnoj strukturi za upravljanje procesom koritenja EU fond ova 2014.-2020.
Turizam ima vrlo vanu ulogu u ukupnom hrvatskom gospodarskom sektoru i kao takav ima definiran znaajan investicijski razvojni potencijal kojim se, kao to to ova Strategija razvoja turizma RH do 2020. jasno govori, mogu dosegnuti ciljevi zacrtani njegovom vizijom do 2020. godine. Za razliku od drugih gospodarskih sektora, unato brojnim udarima i posrtajima, odrao je stalni rast i razvoj. Ulaskom u Europsku uniju taj trend
Opis mjere
83
rasta trebao bi biti nastavljen i u njemu znaajnu u logu mogu imati sredstva iz fondova EU. Da bi se ostvarili zacrtani ciljevi razvoja, nuno e biti osigurati i odgovarajue izvore financiranja, posebice u smislu stvaranja preduvjeta za odriv razvitak sukladan opim i tematskim ciljevima EU. U tom smislu zadaa promjene strukture i kvalitete smjetajnih kapaciteta i gradnja dodatne javne infrastrukture u destinacijama koja je preduvjet razvoja cjelogodinjeg turizma posebno su interesantni za kreiranje projekata koji e aplicirati za fondove EU. Cijelo to podruje detaljno je obraeno u ovom dokumentu. Sukladno navednomu, nuno je planirati posebnu poziciju Ministarstva turizma RH u operativnoj strukturi za upravljanje procesom koritenja EU fondova u financijskoj perspektivi 2014.-2020., koja bi omoguila kvalitetan proces programiranja, provedbe i kontrole cijelog procesa za projekte iz podruja turizma, a koji e proizai iz Strategije razvoja turizma RH do 2020. Takva pozicija posrednikog tijela omoguila bi kvalitetno upravljanje cijelim procesom za turistiki sektor i snanije povlaenje sredstava iz fondova EU svim dionicima koji su za to zainteresirani u skladu sa stratekim odrednicama i ciljevima EU.
Nositelj aktivnosti
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom turizma
84
Prilog 2. Perspektivne lokacije investicijskih projekata

Ovdje se, prema konkretnim programima, navodi vie od stotinu i pedeset perspektivnih razvojnoinvesticijskih projektnih ideja, odnosno razvojno-investicijskih lokaliteta pod neposrednom ingerencijom nositelja javne vlasti, bilo na nacionalnoj, bilo na regionalnoj i/ili lokalnoj razini. Detektirani razvojno-investicijski projektni prijedlozi predstavljaju ideje koje zahtijevaju daljnje nadopune i razrade, kao i osmiljavanje detaljnijih i konkretnijih provedbenih sadrajno-programskih osnova. To, uz ostalo, ukljuuje i procjenu trine i ekonomske odrivosti kao i primjenu primjerenih poslovno-upravljakih modela te njihovu prostorno plansku prihvatljivost. Stoga u budunosti listu predloenih turistikih razvojno-investicijskih projekata valja pretoili u dobro osmiljene razvojnoinvesticijske projekte (investicijski portfelj) koji e se meunarodno oglaavati. Privatizacijski projekti Iako nije rije o klasinim razvojno-investicijskim projektima, adekvatan pristup privatizacijskom procesu turistiko-ugostiteljskih poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu implicira njihovu dokapitalizaciju, odnosno osiguranje ulaganja u trino repozicioniranje pojedinanih podinvestiranih, vizualno umornih i/ili tehniko-tehnoloki zastarjelih objekata turistiko-ugostiteljske ponude. Provedba razliitih modela/brzine privatizacije jo uvijek neprivatiziranih trgovakih drutava u djelatnosti turizma i ugostiteljstva odnosi se na sljedea poduzea1: Hoteli Maestral d.d. (Dubrovnik), HTP Korula d.d., HTP Orebi d.d., Hoteli Plat d.d., Hoteli Makarska d.d., Hoteli ivogoe d.d., Hoteli Podgora d.d., Modra pilja d.d. (Komia), Imperijal d.d. (Rab), Hotel Medena d.d. (Seget Donji), Vranjica Belvedere d.d. (Seget Vranjica), Dalma d.d. (Split), ZRC Lipik d.d., Bizovake toplice d.d., Jadran d.d. u steaju (Crikvenica) nakon okonanja steajnog postupka, te turistiko-ugostiteljski objekti kojima upravlja Club Adriatic d.o.o. (kamp Uvala Slana Selce, hotel Hrvatska Baka Voda, hotel i depandanse Alem Bako Polje, kamp Bako Polje, hotel i bungalovi Komodor Orebi, kamp Perna Orebi). Brownfield projekti na dravnoj imovini Pregled potencijalnih brownfield projekata na dravnoj imovini prema turistikim makroregijama Hrvatske i podrujima investiranja saet je u sljedeoj tablici.
Prenamjena vojnih objekata
Sjeverni Jadran
Pula - lokalitet Muzil (projekt Brijuni Rivijera) Pula - lokalitet Hidrobaza (projekt Brijuni Rivijera) Pula - lokalitet Katarina Monumenti (projekt Brijuni Rivijera) Faana - lokalitet Pineta (projekt Brijuni Rivijera) Mali Loinj - brdo Tovar (dio kompleksa uz prometnicu CresLoinj) Marina Loinj
Juni Jadran
Zadar (epurine) ibenik (Zablae/kanal Sv. Ante) Rogoznica (Kruice) Prevlaka Lastovo (vojarna M. Tito, Ubli) Vis (vojarna Rogai)
Bjelovar (SRC Kukavica)
Hoteli/resorti
Yachting turizam
Marina Prevlaka
S obzirom na dobre poslovne rezultate, odnosno injenicu da se radi o jednom od meunarodno prepoznatljivih 'proizvoda' hrvatske turistike ponude koji, uz to, posluje na pomorskom dobru, iznimku moe predstavljati samo ACI d.d. za koji prvo tre ba donijeti odluku radi li se o poduzeu od strateke vanosti za hrvatski turizam, a time i da li uope, odnosno pod kojim uvjetima, valja ii u njegovu privatizaciju. U tom smislu, mogua je i njegova djelomina privatizacija (kroz dokapitalizaciju) ako bi se tim e stvorili preduvjeti za znaajno unapreenje dananje konkurentske pozicije, proirenje broja luka nautikog turizma u njegovu sastavu, a time i poveanje trine vrijednosti poduzea.
85
Kongresni centri
Pula (Muzil)
Prenamjena industrijskih pogona/zona
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Hoteli/resorti
Umag - nekadanja ibenik (tvornica ferolegura) Zagreb (Velesajam) tvornica cementa, Omi (Dugi Rat) ukljuujui i pripadajui Vela Luka (tvornica za kamenolom preradu ribe) Novigrad - kamenolom Antenal (megamarina i turistiko naselje) Pula - Hidrobaza (projekt Brijuni Rivijera) Rijeka - odreen broj neaktivnih industrijskih pogona (biva tvornica duhana Rikard Beni, biva tvornica papira Hartera, prazna skladita luke Rijeka i sl.) Novigrad - Antenal Rijeka (megajahte) Park Voz Pekera (Krk) adrenalinski park Rijeka/Opatija Grad Zagreb (Velesajam) Trogir (Brodotrogir)
Yachting turizam - marine
Tematski parkovi Kongresni centri
Rekonstrukcija umorne turistike ponude
Sjeverni Jadran
Crikvenica (TN Kajak) Hotelski smjetaj i vile u sklopu NP Brijuni
Juni Jadran
Hoteli/resorti
Orebi (TN Perna, TN Bili Kumrovec (Znanstveno dvori, Komodor hotel i studijski centar na brdu bungalovi) Dobrava) Korula (HTP Korula, pri HOC Bjelolasica emu osobito TN Bon Repos) Kupari ivogoe (hoteli ivogoe) Plat (hoteli Plat) Baka Voda (turistiki kompleks Bako Polje) Podgora (HTP Podgora) Bako Polje Seget Privlaka (Dalmacija, ex Maritime) Vela Luka - obogaivanje Hrvatsko zagorje (nastavak sadraja i kvalitete ponude aktivnosti na formiranju postojeeg prepoznatljivog termalnog balneoterapijskog centra grozda) Varadin, Daruvar, Lipik, Bizovac i Topusko (revitalizacija, dogradnja sadraja i trino
Kampovi
Pula (Pomer) Medulin (Kaela) Faana (Pineta) Mali Loinj (ikat) Selce (Uvala Slana) Opatija (Talasoterapija) Crikvenica (Thalassotherapia specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju) Veli Loinj (Specijalna bolnica)
Zdravstveni turizam
86
repozioniranje termi)
Yachting turizam - marine
Pula Novi Vinodolski
Split (marina za megajahte) Orebi Vela Luka Samobor (midhen)
Tematski parkovi
Ekoturizam
Kamp Korana na Plitvicama Orebi (kamp Perna) Kamp ikat u istoimenoj Baka Voda (turistiki uvali (Loinj) kompleks Bako Polje) Kamp Baldarin na lokalitetu Punta Kria (Cres) Kamp Puntica (Funtana kraj Porea) Kamp Finida (juno od Umaga)
HOC Bjelolasica (planinski eko resort)
Greenfield projekti na dravnom i privatnom zemljitu

Pregled potencijalnih greenfield projekata na dravnoj imovini prema turistikim makroregijama Hrvatske i podrujima investiranja saet je u sljedeoj tablici.
Greenfield projekti
Hoteli/resorti
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Paman Posedarje Tustica (golf resort) Prevlaka
Kampovi
Vrhovine Lokve (Lokvarsko jezero) abar Kuterevo Cres
Zabiokovlje Dubrovnik (Konavle) Lastovo Vis
Zagreb Osijek Varadin Hrvatsko Podunavlje Slavonski Brod Uz velike ribnjake (Konanica i sl.)
Golf
Grozd sjeverna Istra: Grozd Dalmacija - Zadar: Grozd Sredinja Hrvatska: Fratarska uma, Brtonigla; Podruja Tustica-Sukoan; Golf & country club Zagreb, Vrnjak, Gronjan; Batijunski brig - Vransko Blato; Golf Club Dolina Praarija, Novigrad jezero; Podruje Posedarje Kardinala, Krai; Golf centar Novi Dvori, Zaprei; Grozd sredinja Istra: Grozd Dalmacija Stancija pin, Tar-Vabriga; ibenik/Split: Podruje Spa & Sport Resort Sv. Stancija Grande, Vrsar; Sinjsko polje; Podruje Martin; Drakovec Spa & Klotar, Vrsar; San Marco, Skradina; Podruje Golf Resort, Prelog Rovinj; San Polo-Kolone, Zabiokovlja Grozd Slavonija: Podruje Bale Osijeka; Podunavlje na Grozd Dalmacija Dubrovnik: Podruje ilipi- podruju Vukovar - Ilok Grozd juna Istra: Loborika, Marana; Muzil, Mioii; Podruje SrPula; Marlera, Linjan Zvekovica Grozd Kvarner: Podruje Brse-Moenika Draga; Podruje Dobrinj - iii, Krk; Podruje Omialj, Otok Krk
87
Zdravstveni turizam
Opatija (Talasoterapija, Nin - balneoterapijski centar novi smjetajni kapaciteti) Biograd n/m zdravstvenoturistiki centar Crikvenica (Thalassotherapia Trpanj - balneoterapijski specijalna bolnica za hotel medicinsku rehabilitaciju, novi smjetajni kapaciteti) Pag centar za lijeenje ljekovitim pakim blatom
Naftalan (Ivani Grad) Drakovec (opina Prelog) Stubike toplice Sv. Martin na Muri Varadinske toplice terme/spinalni centar Daruvarske toplice (novi spa hoteli) Sv. Ivan Zelina Sisak ljeilinorehabilitacijski kompleks na bazi termalne jodne vode Babina Greda
Dragonera Porto Maricchio Yachting turizam - marine Opatija
Ston (eko marina) Vis Prevlaka Okolica Dubrovnika (megajahte)
Greenfield projekti
Sjeverni Jadran
Zabavno-pouni parkovi
Juni Jadran
Varadinske Toplice, Sveti Ivan Zelina, Topusko, Lipik, Osijek
Zabavno-pouni parkovi Water fun parkovi

Dubrovnik zabavno-pouni i/ili tehnoloki park Ruer Bokovi/Marin Getaldi ibenik zabavno-pouni park Faust Vrani
Tehnoloki park Nikola Tesla (Gospi - Smiljan)
Tematski parkovi
Tematski parkovi
Park Datule (Barbariga) posveen prethistorijskim Tematski parkovi Prokljan vodeni park reptilima Split/Dugopolje 101 dalmatiner Zadarsko zalee Winnetouland posveen likovima (tematici) iz romana Karla Maya Zabiokovlje posveen likovima (tematici) iz romana Prosjaci i sinovi Ivana Raosa Tematski park Sinjska Alka
Zabavno-pouni parkovi
Krapina park krapinskog praovjeka Vukovar park posveen Vuedolskoj kulturi, odnosno ivotu na ovim prostorima u vremenu oko 3000 godina prije Krista Vinkovci tematski park posveen 9-tisuljetnom kontinuitetu ivota na tom podruju Sjeverozapadna Hrvatska primjerice park profesora Baltazara
Tematski parkovi
Slavonski Brod (alternativno Ogulin) - park inspiriran bajkama Ivane Brli Maurani Sveti Ivan Zelina tematski park posveen srednjem vijeku Koprivnica tematski park posveen srednjem vijeku Picokijada - urevac Bjelovarsko-bilogorska upanija park inspiriran likovima Mate Lovraka
88
Ekoturizam
Planinski eko resort Platak Sjeverni Velebit (KrasnoKuterevo-Kosinj) Lokve (Lokvarsko jezero) Podruje oko abra
Biograd (Vransko jezero) Rakovica Saborsko Obrovac (Velebit/Zrmanja) Papuk Voin Zalee ibenika i Primotena Zrinska gora Banovina Bainska jezera Baranja Kopaki rit Split Dubrovnik
Kongresni centri
Biciklistike staze
povezivanje veih urbanih povezivanje veih urbanih povezivanje veih urbanih sredita i turistikih sredita i turistikih rivijera s sredita s okolicom (Zagreb, rivijera s okolicom (Opatija okolicom (Nin Zadar Osijek, Varadin, Karlovac, Rijeka Crikvenica, Pula Biograd, Vodice ibenik Sisak, Slavonski Brod, - Rovinj) Primoten, Trogir Split Vukovar, Koprivnica itd.) Omi, Makarska rivijera, glavni otoci (Krk, Cres, podruja uz velike rijeke Loinj, Rab) Dubrovnik Konavle) (Dunav, Drava, Sava, Gorski kotar (podruje glavni otoci (Pag, Bra, Hvar, podruje Karlovca) Delnice Lokve Fuine Korula) i poluotok Peljeac podruja uz termalna Mrkopalj) sredita (zagorski termalni Dalmatinsko zalee (Ravni kotari Vransko jezero, grozd, Daruvar Lipik) i okolica NP Plitvika jezera podruje NP Krka - Drni glavna vinogorja Knin, podruje (Meimursko, Zapadna Sinj Imotski) Slavonija, Hrvatsko Podunavlje, Poega akovo)
Ostali projekti Vaan dio ukupne investicijske aktivnosti u turizmu do 2020. godine odnosi se na srednje i vee razvojno-investicijske projekte koje e pokrenuti i u cijelosti realizirati privatni sektor, odnosno projekte koji e se realizirati na zemljitu u privatnom vlasnitvu. S obzirom na to da tih projekata potencijalno ima jako mnogo, kao i da se uglavnom radi o projektima koji dopunjuju destinacijsku ponudu, detaljnije sagledavanje njihovih znaajki i potencijalnih lokacija nije potrebno niti je mogue. Sukladno tome one i nisu predmet razmatranja ove Strategije razvoja turizma RH do 2020. S druge strane, uz ve pokrenute promjene zakonodavstva u sferi poticanja ulaganja, zakonsku deregulaciju i predviene promjene u sustavu prostornog planiranja, Strategijom razvoja turizma RH do 2020. stvoreni su kljuni preduvjeti za ostvarivanje razvojnog potencijala takvih projekata i dodatno poveanje investicijske aktivnosti.
89

Strategija Turizam 2020 Editfinal

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Turizam 2020 Editfinal

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ___________________________________________________________________________

PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE

___________________________________________________________________________ Zagreb, veljaa 2013.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

KLJUNA PITANJA I OGRANIENJA

RAZVOJNI TRENDOVI I PRILIKE

VIZIJA, CILJEVI I ZADACI

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

2. Hrvatski turizam danas

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

2.1.3. Postojea smjetajna infrastruktura

Kontinentalna Hrvatska Juni Jadran

0% 2001. 2005. 2011.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Izvor: Dravni zavod za statistiku (2011.)

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

3* 44,8 42,1 43,3 38,5

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

REGIONALNA STRUKTURA DOLAZAKA I NOENJA, U %

Kontinentalna Hrvatska Juni Jadran

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

TURISTIKA AKTIVNOST U HRVATSKOJ U 2010. GODINI

TURISTIKA AKTIVNOST U HRVATSKOJ

INOZEMNA (DOLAZNA) POTRANJA 39,6 milijuna putovanja 6,23 milijarde eura

DOMAA TURISTIKA POTRONJA 11,9 milijuna putovanja 1,05 milijardi eura

TURISTI 46% putovanja 75% potronje

JEDNODNEV. POSJETITELJI 54% putovanja 25%

KOMERCIJAL NI SMJETAj 27% putovanja 71% potronje

NEKOMERC. SMJETAJ 15% putovanja 22% potronje

KOMERCIJAL NI SMJETAJ 21% putovanja 48% potronje

NEKOMERC. SMJETAJ 25% putovanja 28% potronje

2.4. Analiza konkurentske pozicije

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

160 140 120

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

TRINA SPREMNOST IZABRANIH TURISTIKIH PROIZVODNIH GRUPA/PROIZVODA HRVATSKE PREMA MAKROREGIJAMA

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

2.5. Kljuna pitanja i ogranienja hrvatskog turizma

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

RAZVOJNA OGRANIENJA HRVATSKOG TURIZMA 2012.

Kvaliteta i struktura ponude

Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom

Zakonski okvir i upravljanje

Kvaliteta i struktura ponude

Struktura turistikog smjetaja

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Stvaranje svijesti o turizmu

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Zakonski okvir i upravljanje

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

3. Globalni razvojni kontekst i prilike za Hrvatsku

3.1. Globalni kvalitativni megatrendovi