2.

DIO ANALIZA VRIJEDNOSTI

Vremenska vrijednost novca
Usporedivost vremenski razliito determinirane vrijednosti novca
Utvrivanje budue vrijednosti (ukamaivanje)
Ukamaivanje pomou jednadbe
Ukamaivanje pomou financijskih tablica
Prve financijske tablice - kamatni faktori
Utvrivanje sadanje vrijednosti (diskontiranje)
Druge financijske tablice diskontni faktori
Vremenska vrijednost viestrukih gotovinskih tijekova
Nejednoliki gotovinski tijek
Sadanja vrijednost beskonanog jednolikog tijeka vjena renta
Periodina renta

VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA
Vremenska vrijednost novca predstavlja jedno od najvanijih naela
financija. Polazi od osnovnog pristupa da isti iznos novca u razliitim
vremenskim razdobljima ima razliitu vrijednost. Drugim rijeima,
jedna novana jedinica (kuna dolar, EUR itd.) ima veu vrijednost
danas, nego u nastupajuem razdoblju. to je razdoblje dalje u
budunost, razlika u vrijednosti novane jedinice bit e vie izraena.

Postoji vie moguih razloga za navedene razlike u vrijednosti novca u
razliitim vremenskim razdobljima, kao to su: cijena za odgoenu
potronju, rizici, inflacija.

USPOREDIVOST VREMENSKI RAZLIITO
DETERMINIRANE VRIJEDNOSTI NOVCA
Usporedba vrijednosti novca u razliitim vremenskim razdobljima
mogua je samo pod pretpostavkom svoenja novanih iznosa na isti
vremenski trenutak. Ovaj postupak se moe provesti na slijedea dva
naina:
ukamaivanjem novanog iznosa i njegovim svoenjem na neku
buduu vrijednost.
svoenjem novanih iznosa koji dospijevaju u budunosti na sadanju
vrijednost,

UTVRIVANJE BUDUE
VRIJEDNOSTI (UKAMAIVANJE)
Kamata je cijena za privremeno preputanje kapitala, a obraunava se
od dana dospijea potraivanja. Ukamaivanje je postupak izrau-
navanja budue vrijednosti nekog novanog iznosa u sadanjosti. Vri
se kao jednostavno, sloeno, odnosno obraunava se kamata na kama-
te, te ispod godinje ukamaivanje. Sloeno ukamaivanje jeste ono,
kada se obraunavaju kamate na neisplaene kamate pribrojene kapi-
talu (kapitalizirane kamate). Ovaj obraun kamata temelj je financijske
matematike
Izraun budue vrijednosti (ukamaivanje) moe se obaviti:
pomou jednadbe
pomou financijskih tablica
UKAMAIVANJE POMOU
JEDNADBE
Jednostavno ukamaivanje
U sluaju kada osoba ima 1.000 kn na tednom raunu kod svoje ban-ke, uz
godinju kamatnu stopu od 7%, vrijednost sredstava na raunu bit e na kraju
godine:
V = 1.000 kn * (1 + 0,07) = 1.070 kn

Sloeno ukamaivanje
Na kraju n-te godine vrijednost V izraunat e se po obrascu:
V
n
= V
0
* (1 + r)
n

n = broj razdoblja
r = kamatna stopa
Ako je n = 5 godina, Tada je V
5
= 1.000 * (1 + 0,07)
5
= 1.402,55 kn
Ispod godinje ukamaivanje
Ispod godinje ukamaivanje vri se u sluaju da je razdoblje obrauna krae
od godinu dana (polugodinje, kvartalno, mjeseno. Budua vrijednost se
obraunava po obrascu (primjer za polugodinji obraun):

V
mn
= V
o
* (1+ r/2
)mn;
V
1/2
= 1.000 * ( 1 + 0,07/2)
2
= 1.071 kn
mn = broj ispod godinjih razdoblja
UKAMAIVANJE POMOU
FINANCIJSKIH TABLICA
Izraun budue vrijednosti pomou financijskih tablica je jednostavniji
jer se u njima nalaze izraunati kamatni faktori (1 + r )
n
koji se mnoe s
iznosom koji se ukamauje i dobiva se vrijednost u n-tom razdoblju.

V
n
= V
o
* (1 + r )
n


U tablici su izraunati kamatni faktori za n-to razdoblje uz x-te kamate.
Za izraun budue vrijednosti koriste se tablice I.


PRVE FINANCIJSKE TABLICE -
KAMATNI FAKTORI
0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 7
1 1,0050 1,0100 1,0150 1,0200 1,0250 1,0300 1,0350 1,0400 1,0450 1,0500 1,0550 1,0600 1,0650 1,0700
2 1,0100 1,0201 1,0302 1,0404 1,0506 1,0609 1,0712 1,0816 1,0920 1,1025 1,1130 1,1236 1,1342 1,1449
3 1,0151 1,0303 1,0457 1,0612 1,0769 1,0927 1,1087 1,1249 1,1412 1,1576 1,1742 1,1910 1,2079 1,2250
4 1,0202 1,0406 1,0614 1,0824 1,1038 1,1255 1,1475 1,1699 1,1925 1,2155 1,2388 1,2625 1,2865 1,3108
5 1,0253 1,0510 1,0773 1,1041 1,1314 1,1593 1,1877 1,2167 1,2462 1,2763 1,3070 1,3382 1,3701 1,4026
6 1,0304 1,0615 1,0934 1,1262 1,1597 1,1941 1,2293 1,2653 1,3023 1,3401 1,3788 1,4185 1,4591 1,5007
7 1,0355 1,0721 1,1098 1,1487 1,1887 1,2299 1,2723 1,3159 1,3609 1,4071 1,4547 1,5036 1,5540 1,6058
8 1,0407 1,0829 1,1265 1,1717 1,2184 1,2668 1,3168 1,3686 1,4221 1,4775 1,5347 1,5938 1,6550 1,7182
9 1,0459 1,0937 1,1434 1,1951 1,2489 1,3048 1,0000 1,4233 1,4861 1,5513 1,6191 1,6895 1,7626 1,8385
10 1,0511 1,1046 1,1605 1,2190 1,2801 1,3439 1,4106 1,4802 1,5530 1,6289 1,7081 1,7908 1,8771 1,9672
UTVRIVANJE SADANJE
VRIJEDNOSTI (DISKONTIRANJE)
Sadanja vrijednost nekog iznosa koji e biti ostvaren u budunosti utvruje
se primjenom diskontne stope koja, za razliku od kamatne koja uveava,
umanjuje buduu vrijednost na sadanju. Diskontiranje je stoga obrnuti
proces od ukamaivanja. To znai da budua vrijednost, koja se diskontira,
predstavlja zapravo njenu sadanju vrijednost koja bi se ukamatila po nekoj
kamatnoj stopi r.

Visina sadanje vrijednosti uvjetovana je:
duljinom razdoblja u kojem je utvrena budua vrijednost, odnosno to je to
razdoblje dulje u odnosu na sadanje, sadanja vrijednost se smanjuje i tei 0.
visinom diskontne stope to znai da je sadanja vrijednost obrnuto
proporcionalna visini diskontne stope, to je stopa via sadanja vrijednost je
nia i obrnuto.

Sadanja vrijednost se moe utvrditi pomou formule i pomou financijskih
tablica.
UTVRIVANJE SADANJE
VRIJEDNOSTI POMOU JEDNADBE
Sadanja vrijednost moe se utvrditi pomou sljedee jednadbe:

V
n

SV =
(1 + r)
n

SV - sadanja vrijednost
V
n
- vrijednost u n-tom razdoblju (budua vrijednost)
r - diskontna stopa
n - broj razdoblja

Diskontiranje moe biti i ispod godinje. U tom sluaju u eksponentu
diskontnog faktora upisuje se broj ispod godinjih razdoblja. Tada je
sadanja vrijednost SV = V
mn
/ (1+r)
mn
; mn = broj ispod god.razdob.
UTVRIVANJE SADANJE
VRIJEDNOSTI POMOU TABLICA
Izraun sadanje vrijednosti pomou financijskih tablica je jednostav-
niji jer se u njima nalaze izraunati diskontni faktori 1 / (1 + r )
n
koji se
mnoe s iznosom koji se ukamauje i dobiva se vrijednost u n-tom
razdoblju.

SV = V
n
* (1 / (1 + r )
n
)

U tablici su izraunati diskontni faktori za n-to razdoblje uz x-te
diskontne stope. Za izraun sadanje vrijednosti koriste se tablice II.


DRUGE FINANCIJSKE TABLICE
DISKONTNI FAKTORI
0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 7
1 0,9950 0,9901 0,9852 0,9804 0,9756 0,9709 0,9662 0,9615 0,9569 0,9524 0,9479 0,9434 0,9390 0,9346
2 0,9901 0,9803 0,9707 0,9612 0,9518 0,9426 0,9335 0,9246 0,9157 0,9070 0,8985 0,8900 0,8817 0,8734
3 0,9851 0,9706 0,9563 0,9423 0,9286 0,9151 0,9019 0,8890 0,8763 0,8638 0,8516 0,8396 0,8278 0,8163
4 0,9802 0,9610 0,9422 0,9238 0,9060 0,8885 0,8714 0,8548 0,8386 0,8227 0,8072 0,7921 0,7773 0,7629
5 0,9754 0,9515 0,9283 0,9057 0,8839 0,8626 0,8420 0,8219 0,8025 0,7835 0,7651 0,7473 0,7299 0,7130
6 0,9705 0,9420 0,9145 0,8880 0,8623 0,8375 0,8135 0,7903 0,7679 0,7462 0,7252 0,7050 0,6853 0,6663
7 0,9657 0,9327 0,9010 0,8706 0,8413 0,8131 0,7860 0,7599 0,7348 0,7107 0,6874 0,6651 0,6435 0,6227
8 0,9609 0,9235 0,8877 0,8535 0,8207 0,7894 0,7594 0,7307 0,7032 0,6768 0,6516 0,6274 0,6042 0,5820
9 0,9561 0,9143 0,8746 0,8368 0,8007 0,7664 0,7337 0,7026 0,6729 0,6446 0,6176 0,5919 0,5674 0,5439
10 0,9513 0,9053 0,8617 0,8203 0,7812 0,7441 0,7089 0,6756 0,6439 0,6139 0,5854 0,5584 0,5327 0,5083
VREMENSKA VRIJEDNOST
VIESTRUKIH GOTOVINSKIH
TIJEKOVA

Gotovinski tijek moe se sastojati iz a.) jednokratnog (koji je do sada
obraen) i b.) viestrukog iznosa, kada se govori o viestrukom
gotovinskom tijeku, koji predstavlja seriju plaanja ili primitaka, a koji
moe biti:

- - nejednoliki gotovinski tijek
- - beskonani jednoliki gotovinski tijek
- - konani jednoliki gotovinski tijek

NEJEDNOLIKI GOTOVINSKI TIJEK
Kada postoji nejednoliki gotovinski tijek, odnosno tijek razliitih
gotovinskih iznosa (npr. inv.projekti), za izraun:
Sadanje vrijednosti svaki se iznos mora diskontirati nakon ega se svi
dobiveni iznosi zbrajaju. Izraun se moe obaviti:
- pomou jednadbe i to: SV = ; gdje je PL plaanje u godini t.
- pomou financijskih tablica na nain da se izrauna sadanja vrijednost
pojedinanih iznosa koji se zbrajaju.
Budua vrijednost nejednolikog gotovinskog tijeka rauna se zbraja-
njem pojedinanih iznosa ukamaenih za odreeni broj razdoblja.
- izraunava se pomou jednadbe:
- izraunavanje pomoi financijskih tablica na nain da se izrauna
budua vrijednost pojedinanih iznosa koji se zbrajaju

=
|
.
|

\
|
+
n
t
t
r
PL
1
1
1

|
.
|

\
|
+
n
t
t n
r
PL
1
1
1
VJENA RENTA

Beskonani jednoliki gotovinski tijek predstavlja niz jednakih
gotovinskih iznosa koji se javljaju u jednakim intervalima, a nazivaju
se vjeni povrat. Izraunavanje sadanje vrijednosti vjenog povrata
vri se iz odnosa plaanja koja se oekuju u nedogled i odgovarajue
diskontne stope.



K- izos koji se javlja u nedogled
K diskontna stopa
SV sadanja vrijednost vjene rente
k
K
SV =
PERIODINA RENTA
Pod periodinom rentom se podrazumijeva plaanje jednakih iznosa u
jednakim vremenskim intervalima tijekom odreenog razdoblja (mje-
seno, kvartalno, godinje). Moe se izraunati:
kao budua vrijednost periodine rente i to pomou jednadbe i finan-
cijskih tablica na nain da se izraunaju, a zatim sumiraju pojedinani
iznosi.
kao sadanja vrijednost periodine rente, takoer pomou jednadbe i
financijskih tablica, na nain da se zbroje diskontirane vrijednosti po-
jedinanih gotovinskih tijekova.