PREDMET: INFORMATIKA I RAUNARSKE TEHNOLOGIJE KRATKI PRIRUNIK ZA VJEBE - MICROSOFT EXCEL 2007

U poslovnoj primjeni raunara sve je vea potreba da korisnici vre kvalitetnu obradu podataka. Podaci su najee predstavljeni u tabelama i treba ih klasifikovati, izvriti kalkulacije koritenjem matematikih i logikih formula, definisati njihove meuzavisnosti. a kraju rezultate obrade treba prikazati na to slikovitiji nain kroz razliite forme izvetaja, dijagrama i grafikona. !a sve navedeno, najbolje e nam slu"iti program #icrosoft $%cel softverske kue #icrosoft. &abelarne kalkulacije '#icrosoft $%cel( tra"i od studenata razumijevanje osnovnih aplikacija za tabelarne kalkulacije na raunaru. Pod osnovnim se podrazumijeva to da je student sposoban izvriti zadatke povezane sa kreiranjem, formatiranjem, izmjenom i koritenjem radnih listova, kao i primijeniti standardne matematike i logike formule koritenjem osnovnih formula i funkcija. #icrosoft $%cel )**+ nam donosi neke promjene, a najoiglednija od njih je kompletno izmijenjen korisniki interfejs. eke praktine vrijednosti novog sistema su znatno poboljano upravljanje, bolja fleksibilnost u oblikovanju grafikona. ,roj redova sada iznosi - *./ 0+1, a broj kolona je -1 2/..

KAKO POKRE EMO MICROSOFT EXCEL 2007! 3liknemo na 4&56& 577 P68965#4 #:;6848<& 8<<:;$ #:;6848<& 8<<:;$ $=;$7 )**+

2#

"#

$# %#

Slika 1

4tartovanjem $%cel>a otvara se prozor u kome se izvrava aplikacija. 3ao u drugim aplikacijama #4 8ffice paketa, na vrhu prozora aplikacije je naslovna linija 'u kojij se nalazi naziv otvorenog dokumenta ? radne knjige(, ispod koje je standardni #4 8ffice meni. 6adno okru"enje $%cel>a izgleda ovako@
OFFICE DUGME TRAKA SA MENIJIMA NASLOVNA LINIJA TRAKA SA ALATIMA

NAME BOX AKTIVNA ELIJA

FORMULA BAR

Slika 2

UPUTSTVA ZA RJE&AVANJE ZADATAKA IZ MICROSOFT EXCEL 2007 F'()*+,()-./ 0/1,./ , 2*/+)-./ 3'4)+)5) U svakom od postavljena tri zadatka tra"i se da se izvre odreene formule i funkcije. U bilo koju eliju na radnom listu mo"emo unijeti@ 3onstantu 'slova ili brojeve( ili <ormulu

5ko "elimo da ono to unesemo $%cel interpretira kao formulu kao prvi simbol moramo unijeti znak jednakosti.

' 6(

Prozor u kojem ete podeavati format elije vidi se na sledeoj slici. -. 3liknete na A8#$B

). U prozoru U#,$6, vidite u donjem desnom uglu

, pa kliknite na to dugmeB

2. !atim, otvorie vam se novi prozor <86#5& ;$774, gdje mo"ete da birate format elije, to e biti objanjeno u daljem tekstu.

Slika 3

Celiji je mogue mijenjati oblik, veliinu i boju fonta, boju i teksturu podloge, postavljati razne linije, poravnati sadr"aj na razne naine, mijenjati ugao itd. 4ve ove opcije se nalaze u meniju <ormat ;ells, kao sto ste vidjeli na prethodnoj slici. #eni se mo"e pozvati na nekoliko naina@ sa tastature ';&67D4A:<&D<( ili iz menija '4lika 2(. akon pozivanja neke od navedenih komandi, na ekranu se pojavljuje okvir za dijalog <ormat ;ells '4lika 2(. #orate obratiti pa"nju da prije pozivanja navedene komande selektujete eliju ili elije koje "elite da formatirate. Number ? tip podatka u elijiB Aligment ? 4ve komande za poravnanje uz dodatna opcije horizontalnog uravnanjaB Font ? ,iranje fonta u elijiB Border ? ,iranje graninih i pomonih linija elije, kao i dijagonalnih koje presjecaju elijuB Fill ? ,ira se boja i oblik tekstureB Protection ? !atita radne knjige '7ockedBAidden(. U-'7 +/57+) U programu #icrosoft $%cel, tekst je bilo koja kombinacija brojeva, razmaka i nebrojanih znakova. pr., $%cel tretira sledee unose kao tekst@ "0AA"089 "27AX:9 "2-87;9 20< %;7= 4av tekst poravnat je u lijevo unutar elije. 5ko "elite unijeti znak za prelaz u novi red unutar elije, pritisnite kombinaciju tipki 57& D $ &$6 U-'7 >('./?) ,rojevi koje upiete u eliju su konstantne vrijednosti.U programu #icrosoft $%cel broj mo"e sadr"avati samo sljedee znakove@ 0"2$%=;7<8@-AB9CDE#E/ $%cel ignorie znak plus ispred broja 'D(. 4ve druge kombinacije brojeva i nebrojanih znakova tretira kao tekst. Ea izbjegnete da se razlomci interpretiraju kao datumi, ponite upis razlomka * 'nulom(B npr., upiite * -F)B

 :spred negativnih brojeva stavite znak minusa '>( ili stavite brojeve u zagradeB 4vi brojevi poravnani su na desno u elijiB 8blik broja koji ste primijenili na eliju odreuje nain na koji $%cel prikazuje brojeve na radnom listu. 5ko upiete broj u eliju koji ima oblik Opti oblik broja (General), $%cel e primijeniti drugi oblik broja. primjenjuje oblikovanje na valutu. U elijama u kojima je zadani oblik 8pti oblik broja, $%cel prikazuje brojeve kao cijele brojeve '+/H(, decimalne razlomke '+./H( ili nauni zapis '+./H$D*/( ako broj nije du"i od irine elije. 8pti oblik prikazuje najvie -- znakova, ukljuujui decimalnu taku i znakove, I$J i IDJ. Ea bi $%cel prihvatio brojeve, kao to su brojevi dijelova, kao tekst, prvo primijenite &ekstualno oblikovanje prazne elije. !atim, upiite brojeve. U-'7 4)+2*) , ?(/*/-) #icrosoft $%cel tretira datume i vrijeme kao brojeve. ain na koji su datum i vrijeme pr., ako upiete G-).-0, $%cel

prikazani na radnom listu ovisi o obliku broja koji ste primijenili na eliju. 3ada upiete datum ili vrijeme koji $%cel prepoznaje, oblik elije se mijenja od General na ugraeni format za datum i vrijeme. !adano je da su datumi i vrijme poravnani u desno na eliji. 5ko $%cel ne mo"e prepoznati oblik datuma ili vremena, datum ili vrijeme se unosi kao tekst, koji je poravnan u lijevo u eliji. ,ez obzira na oblik koji se koristi za prikaz datuma ili vremena, $%cel sprema sve datume kao decimalne brojeve i sprema sva vremena kao decimalne razlomke. Krijeme i datumi mogu se zbrajati, oduzimati ili mogu biti ukljueni u drugim izraunima. !a koritenje datuma ili vremena u formuli, unesite datum ili vrijeme kao tekst unutar navodnika. pr., sledea formula priklazala bi razliku od 1/@ 6F=C"2C8%F-F$C=C8%F 3arakterisine poruke o grekama kod koritenja formula su@ iz znakova LL.... ? irina kolone je nedovoljna za prikaz brojneB

#REF ? pogrena referencaB u formuli je navedena elija koja ne postoji, najee kada se referencira elija iz drugog radnog lista 'radne knjige(, koji je u meuvremenu uklonjenB

# A!"E# ? pogrean tip podatka u elijiB na primjer u eliji je tekstualni tip, a podatak se koristi u numerikim kalkulacijamaB #NA$E ? u formulu je uneen izraz koji ne mo"e da se protumai 'interprtira( od strane aplikacijeB #N"$M ? u kalkulaciji se dobijaju brojevi van opsega raunanja aplikacijeB pogrene vrijednosti podatakaB #N"!!M ? u kalkulacijama nad opsezima elija neke elije nemaju definisane vrijednostiB #N%A ? u kalkulacijama nema poklapanja veliine nizova nad kojima se vri obrada i broja iteracijaB referenciranje na neku funkciju koja nije dostupna u posmatranom momentuB referenciranje na vrijednost polja u toku izraunavanja u kome jo nema uneenog podatkaB

#&' %(M ? greka djeljenja nulom.

FORMULE I FUNKCIJE ajveu snagu aplikacija za tabelarna izraunavanja predstavlja jednostavnost primjene mnogobrojnih ugraenih i korisniki definisanih formula i funkcija na podatke u radnim knjigama. Pri koritenju istih potrebno je znati nekoliko pravila u njihovom pisanju i primjeni@ Pri runom unosu formula, obavezan je prefiks 6, bilo da se unos vri u liniju formula, ili direktno u eliju, u raunskim operacijama u formulama se koriste iskljuivo adrese polja iFili brojevi, $%cel prepoznaje 1 osnovnih operatora@ @ 'sabiranje(, - 'oduzimanje(, G 'mno"enje(, C 'deljenje(, H 'stepenovanje( i E 'izraunavanje procenta(, $%cel izvodi matematike operacije uobiajenim matematikim redosljedom@ prvo izvrava operacije vieg reda, pa onda ni"eg reda 'prvo mno"enje ili dijeljenje, pa onda sabiranje i oduzimanje(, dodavanjem zagrada mo"e se odrediti redosljed izvravanja raunskih operacija, pri emu treba voditi rauna da broj lijevih i desnih zagrada uvijek bude isti, kada se unosi formula u eliju, njen matematiki zapis e se pojaviti i u liniji za formule i u aktivnom polju, poslije unoenja formule rezultat njene primjene e se pojaviti u aktivnoj eliji, a matematiki zapis u liniji za formule, koritenjem adresa elija u matematikim operacijama, posti"e se da izmjenom vrijednosti $%cel automatski izraunava po zadatoj formuli vrednost u rezultantnom polju. U $%celu postoji ) vrste matematikih izraza@ <ormule N 5-D5) N ,)O,0 N 5)O0 N )D0 <unkcije 'samo neke od funkcijaB u daljem tekstu ete vidjeti dalje objanjenje(

N 4U# '5-@50( N 5K$659$ ',.@;-*(

Pto se tie formula, sledee operacije mo"emo izvriti 'gdje su 5- i 5) nazivi elija(@ 6 A"@A2 6 A"-A2 6 A"GA2 6 A"CA2 6 A"HA2 6 A"G"0E SABIRANJE ODUZIMANJE MNOENJE DIJELJENJE STEPENOVANJE DESET POSTO OD VRIJEDNOSTI A"

$%cel raspola"e velikim brojem matematikih i drugih funkcija, koje omoguavaju slo"ene proraune i uspostavljanje slo"enih relacija izmeu podataka koji se koriste tokom procesa izraunavanja. eke od tih funkcija mogu se aktivirati i sa palete alatki, poto se esto koriste. UBACIVANJE FUNKCIJE: Postavimo aktivnu eliju gdje "elimo rezultat -. ain@ 37:3 na Q% na formula baru ). ain@ 4a : 4$6& trake sa alatima biramo "eljenu funkciju.

2#

"#

&ada dobijate sledei prozor@

B,()*' 5)+/I'(,.2 Z)+,*9 7)*2 J2-5K,.2

3ada izaberete funkciju, dobijate sledei prozor@

B,()*' '37/I

U "# L)4)+52 koristiete tekstualne funkcije, koje ete pronai na sledei nain@ -. 3liknite na meni <86#U754B ). 3liknite na ikonu &$=& 'dobiemo spisak svih tekstualnih funkcije koje se mogu izvriti u #icrosoft $%cel>u(B 2. :zaberite ona koja vam je potrebna u vasem radu. .. 8pis svih funkcije koje vidite prikazan je u tabeli -@

Slika , Tabela 1 !e"le# $ek%$&al'i( )&'k*i+a

FUNKCIJA
54; ,5A&&$=& ;A56 ;7$5 ;8E$ ;8 ;5&$ 5&$ E87756 $=5;& <: E, <: E, <:=$E T:4 7$<&, 7$<&, 7$ , 7$ , 78U$6 #:E, #:E, PA8 $&:; P68P$6 6$P75;$,

OPIS
#ijenja engleska slova pune irine 'dvobajtna( Pretvara broj u tekst, koristei R 'baht( format valute Eaje znak odreen kodnim brojem Uklanja iz teksta sve znakove koji ne mogu da budu odtampani Eaje numeriki kSd prvog znaka tekstualnog niza 4paja nekoliko tekstualnih stavki u jednu tekstualnu stavku Pretvara broj u tekst, koristei G 'dolar( kao format valute Provjerava da li su dve tekstualne vrijednosti identine Pronalazi jednu tekstualnu vrijednost unutar druge 'sa razlikovanjem velikih i malih slova( 8blikuje broj kao tekst sa fiksnim brojem decimala #ijenja engleska slova poluirine 'jednobajtna( Eaje krajnje leve znakove tekstualne vrijednosti Eaje broj znakova u tekstualnom nizu Pretvara tekst u mala slova Eaje zadati broj znakova iz tekstualnog niza, poev od zadate pozicije :zdvaja fonetske 'furigana( znakove iz tekstualnog niza Pretvara prvo slovo svake rijei tekstualne vrednosti u veliko slovo !amjenjuje znakove u tekstu

6$P75;$, 6$P& 6:9A&, 6:9A&, 4$56;A, 4$56;A, 4U,4&:&U&$ & &$=& &6:# UPP$6 K57U$

Ponavlja tekst zadati broj puta Eaje krajnje desne znakove tekstualne vrijednosti Pronalazi jednu tekstualnu vrijednost unutar druge 'ne pravi razliku izmeu velikih i malih slova( !amjenjuje stari tekst novim u tekstualnom nizu Pretvara svoje argumente u tekst 8blikuje broj i pretvara ga u tekst Uklanja razmake iz teksta Pretvara tekst u velika slova Pretvara tekstualni argument u broj

U 2# L)4)+52 koristiete logike ili matematike funkcije, koje ete pronai na sledei nain@ -. 3liknite na meni <86#U754B ). 3liknite na ikonu 789:;57.

Slika / Tabela 2 L-"i.ke )&'k*i+e

FUNKCIJA OPIS
5 E <574$ :< :<$6686 8& 86 &6U$ Eaje &6U$ ako su svi argumenti &6U$ Eaje logiku vrijednost <574$ !adaje logiki uslov koji treba da se ispita Eaje vrijednost koju odredite za sluaj da formula za rezultat ima greku. U suprotnom, daje rezultat formule !adaje suprotnu logiku vrijednost argumenta Eaje &6U$ ako je bilo koji od argumenata &6U$ Eaje logiku vrijednost &6U$

Eo matematikih i trigonometrijskih funkcija se dolazi ovako@ -. 3liknite na meni <86#U754B ). 3liknite na ikonu #5&AV&6:9.

Slika 0

Tabela 3 Ma$e1a$i.ke i $!i"-'-1e$!i+%ke )&'k*i+e

FUNKCIJA M OPIS 5,4 Eaje apsolutnu vrijednost broja. 5;84A Eaje inverzni hiperboliki kosinus broja. 54: A Eaje inverzni hiperboliki kosinus broja. 5&5 ) Eaje arkustangens % i W koordinata. ;$:7: 9 !aokru"uje broj na najbli"u cjelobrojnu vrijednost ili na vrijednost najbli"u umnoku argumenta significance. ;84 Eaje kosinus broja. E$96$$4 Pretvara radijane u stepene. $=P Eaje broj e stepenovan datim brojem. <5;&E8U,7$ Eaje dvostruki faktorijel datog broja. 9;E Eaje najvei zajedniki delilac. 7;# Eaje najmanji zajedniki sadr"alac. 789 Eaje logaritam broja za datu osnovu. #E$&$6# Eaje determinantu matrice niza. ##U7& Eaje proizvod dve matrice. #68U E Eaje broj zaokru"en na dati umno"ak. 8EE !aokru"uje broj na najbli"i neparan ceo broj. P8U$6 Eaje vrijednost broja podignutog na stepen. XU8&:$ & Eaje cjelobrojni deo dijeljenja. 65 E Eaje sluajan broj izmeu * i -. 68#5 Pretvara arapske brojeve u rimske, u obliku teksta. 68U EE8U !aokru"uje broj na ni"u vrijednost, prema nuli. 4$6:$44U# Eaje zbir stepenog reda na osnovu formule. 4: Eaje sinus datog ugla. 4X6& Eaje pozitivan kvadratni koren.

FUNKCIJA - OPIS 5;84 Eaje arkuskosinus broja. 54: Eaje arkussinus broja. 5&5 Eaje arkustangens broja. 5&5 A Eaje inverzni hiperboliki tangens broja. ;8#,: Eaje broj kombinacija za zadati broj objekata. ;84A Eaje hiperboliki kosinus broja. $K$ !aokru"uje broj na najbli"i paran ceo broj. <5;& Eaje faktorijel datog broja. <7886 !aokru"uje broj na manju cjelobrojnu vrednost, prema nuli. : & !aokru"uje broj na najbli"i manji ceo broj. 7 Eaje prirodni logaritam broja. 789-* Eaje logaritam sa osnovom -* zadatog broja. #: K$64$ Eaje inverznu matricu niza. #8E Eaje ostatak deljenja. #U7&: 8#:57 Eaje multinom datog skupa brojeva. P: Eaje vrednost broja pi. P68EU;& #no"i svoje argumente. 65E:5 4 Pretvara stepene u radijane. 65 E,$&U$$ Eaje sluajan broj izmeu zadatih brojeva. 68U E !aokru"uje broj na zadati broj cifara. 68U EUP !aokru"uje broj na viu vrijednost, od nule. 4:9 Eaje znak broja. 4: A Eaje hiperboliki sinus broja. 4X6&P: Eaje kvadratni korijen datog broja pomno"enog sa pi.

4U,&8&57 Eaje podzbir na listi ili bazi podataka. 4U#:< 4abira zadate elije po datom kriterijumu. 4U#4X Eaje zbir kvadrata argumenata. 4U#=)PY) Eaje sumu zbirova kvadrata odgovarajuih vrijednosti iz dva niza. &5 Eaje tangens broja. &6U ; 4krauje broj na ceo broj.

4U# 4abira svoje argumente. 4U#P68EU;& Eaje zbir proizvoda odgovarajuih komponenti niza. 4U#=)#Y) Eaje zbir razlika kvadrata odgovarajuih vrijednosti iz dva niza. 4U#=#Y) Eaje zbir kvadrata razlika odgovarajuih vrijednosti iz dva niza. &5 A Eaje hiperboliki tangens broja.

A4(/7,()-./ 0/1,.) U $%celu postoji dvije vrste adresiranja elija@ 6elativno 5psolutno

6elativno adresiranje se svodi na adresiranje elije u odnosu na aktivnu eliju i kada kopiramo eliju menjaju se adrese elija iz kojih uzimamo podatke. 5psolutno adresirane elije pri kopiranju ne menjaju adrese elije iz kojih uzimamo podatke. 3ada u formuli ili funkciji neku eliju "elimo da apsolutno adresiramo ispred oznake reda ili kolone stavljamo simbol@ D Primjer@ N 5- O G5-* N 5- O 5G-* N 5- O G5G-* G()J,5'-, 5plikacije za tabelarna izraunavanja imaju mogunost grafikog predstavljanja podataka koji se nalaze u radnim knjigama. Podaci se predstavljaju u obliku razliitih dijagrama 'grafikona( i mogu da obuhvataju podatke iz istih radnih listova i razliitih radnih listova. 9rafika reprezentacija podataka mo"e biti u obliku kolonalnih, stubiastih, linijskih i takozvanih pita dijagrama, kao i mnogih drugih. 9rafikon je, najjednostavnije reeno, slikovno prikazivanje podataka i omoguava prikaz slo"enih podataka jednostavnim za razumijevanje. 5psolutno adresirana kolona 5 5psolutno adresiran red -* 5psolutno adresirana kolona 5 i red -*

"baci)anje gra*ikona vrimo na nain da selektujemo elije sa podacima koje "elimo da predstavimo grafiki. 4elektujemo ono to "elimo da nam se prika"e u grafikonu, te sa : 4$6& trake biramo jedan od tipova grafika.

Slika 2

,iramo jedan od podtipova grafika i kliknemo na njega.

Slika 3

a kraju, dobijate grafikon sa "eljenim elementima, a u ovom sluaju koliko je novca utroeno na svaku namirnicu posebno '4lika H(.

Slika 4

3ao to vidite, na svaku namirnicu imamo asocijaciju odreenom slikom. 4liku ubacujemo na sledei nain.

8znaimo na grafikonu onaj stubac koji "elimo da pretvorimo u sliku, tako to kliknemo na njega dva puta. 'Prvi put@ obilje"avamo sve stupceB Erugi put@ 4amo onaj na koji smo kliknuli(. pr., na stubac kafa.

Slika 15

Eesni klik na stubac kafa, te kliknemo na Format &ata Point+

Slika 11

U novom prozoru izaberemo@

-. opciju Fill ). Picture or ,e-ture *ill ',iramo da bude slika( 2. 'n.ert *rom/ F'!E 'gdje nam se otvori novi prozor gdje biramo koju "elimo sliku iz naeg kompjutera( .. 0tretc1 ? da bude rastegnuto preko cijelog stupca 0tack ? da bude naslagano 0tack and 0cale 2it1
8dreeni broj koji e nam biti mjerna jedinica slaganja