Predavanje

Okoli i odrivi razvoj
rujan 08
Problemi zatite okolia
rujan 08
Anketa
Popis najvanijih problema u zatiti okolia u Europi

Kompilacija rezultata dobivenih iz cjelokupne literature, pregleda meunarodnih inicijativa te rezultat analize stanja okolia u Europi (Europes Environment: The Dobris Assessment, http://themes.eea.eu.int/everything.php). Problemi su upisani kako su prijavljeni ili identificirani u postupku provoenja analize. Redno mjesto na popisu ne znai i rangiranje problema po njihovoj teini. Sastavljai popisa su namjerno izbjegli da upadnu u takvu zamku.

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3 Okoli i odrivi razvoj 3
Konsolidirani popis problema u zatiti okolia I

Nuklearne nesree Stratosfersko oteenje ozonskog omotaa, poveanje UV Gubitak bioraznolikosti i genetski izvori Izvori i kvaliteta podzemne vode Stvaranje kiseline Opasni otpad (prijevoz i skladitenje) Klimatske promjene Proces propadanja uma Odlaganje otpada, obrada otpada Nuklearni otpad Kvaliteta zraka u gradovima Ouvanje prirode i osjetljivi ekosustavi Postojani toksini u zraku Industrijske nesree
Okoli i odrivi razvoj 4
Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3
Konsolidirani popis problema u zatiti okolia II

Izravno oneienje (istovarivanje i bacanje otpada) mora Oneienje tla radi odlaganja otpada Ouvanje ugroenih vrsta Poveanje troposferskog ozona i epizode Proizvodnja otpada Oneienje tla i izvora Fragmentacija i razaranje stanita Eutrofikacija povrinskih voda Rijeni otpad koji se ulijeva u more Promjene u hidrolokom reimu Gospodarenje velikim rijekama i jezerima Desertifikacija Nedostatak opskrbe vodom Stres i razgradnja radi aktivnosti u turizmu
Konsolidirani popis problema u zatiti okolia III

Zatita uma Gradski otpad Rastua ranjivost kompleksnih sustava Bioakumulacija (metali, POC) Osiguranje energije Erozija tla Rizici biotehnologije Mikrobioloko oneienje povrinskih voda Prolijevanje ulja Poveanje morske razine Pojaavanje koritenja tla Uvoenje novih organizama Nedostatak industrijskih sirovina Erozija obale
Konsolidirani popis problema u zatiti okolia IV

Prirodna radioaktivnost (radon) Nestanak poljodjelskog tla Pomak biogeografskih podruja Isuenje movarnog tla Poplave, sue i oluje Neionizirajue zraenje Zdravlje drutva Modifikacija okoline Buka Medicina rada Gubitak kultornog nasljea Seizmika aktivnost, vulkani Pesticidi i paraziti Toplinsko oneienje voda
IZAZOVI ZA 21. STOLJEE Pregled problema zatite okolia

Tijekom priprema publikacije GEO-2000
(Global Environmental Outlook 2000 www.unep.org/Geo2000/) Znanstveno vijee izradilo je globalni pregled problema koji sve vie i vie dolaze na vidjelo. Angairano je 200 strunjaka iz vie od 50 zemalja.
rujan 08
Najvanije definicije
Okoli
Okoli je prirodno okruenje:

zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet
u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te
kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.

Okoli
Razlika u znaenju Okoli:
prirodno okruenje ukljuujui i kulturnu batinu prirodno i od ovjeka stvoreno okruenje geografski pojam
Okolina:
Okolica:
Zatita okolia
Okoli

environment umwelt milieu ljudska sredina ovjekova okolina ouvanje ljudske sredine umweltschutz upravljanje okoliem
Zatita okolia

Pojam i cilj zatite okolia

POJAM obuhvaa izdvojene sadraje,
sredstva i mehanizme ophoenja s okolinom s ciljem njezina odranja u naslijeenom (prvotnom) ili neznatno promijenjenom stanju CILJ: odravanje okoline u takvu stanju koje ne ugroava ovjekov opstanak na nekom prostoru i u vremenu
to se postie zatitom okolia?

Ouvanje kakvoe okolia; Ouvanje prirodnih zajednica; Racionalno koritenje prirodnih izvora i
energije (na za okoli prijateljski nain) Zdrav i odrivi razvitak.
Svrha ouvanja kakvoe okolia?

Smanjenje rizika za ivot i zdravlje ljudi; Osiguravanje i poboljavanje kakvoe
ivljenja Dobrobit sadanjih i buduih generacija; .. ? .. ?
Zatita okolia
OSNOVNE RAZLIKOVNE KARAKTERISTIKE objekt ZATITA PRIRODE priroda i krajolik kao sustav aktivnosti u prirodnim razvojnim tokovima, uz naglasak na biotskoj komponenti (biljke i ivotinje) po znanstvenoekolokim, etikim i estetskim kriterijima preteno ekocentrina = vlastito pravo prirode 1) nesmetan razvoj 2) (prirodna) mogunost cirkulacije u prirodi na temelju samoregulacije ZATITA OKOLIA okoli kao sustav odnosa u vezi s ljudskim potrebama ili interesima s obzirom na prirodu (npr. sigurnost pri dobivanju nuklearne energije, uklanjanju otpada), prije svega iz gospodarskih i zdravstvenih razloga preteno antropocentrina = prema interesima ljudi 1) trajan (dugoroan) razvoj okolia kako bi se mogao koristiti 2) (materijalna) efikasnost cirkulacije u prirodi
mjerila vrijednosti ciljevi
Vrste zatite okolia

Medijalna zatita okolia zemljite, zrak, voda Kauzalna zatita okolia spreavanje opasnosti kao to su unos opasnih tvari u okoli Vitalna zatita okolia neposredna zatita ivotinja i biljaka Integrirana zatita okolia cjelokupno podruje zatite
rujan 08
Povijest zatite okolia
ovjeanstvo i zatita okolia

Stare civilizacije: Indija, - Grka, Rim, Egipat oko 0 god Jeruzalem srednji vijek Europa 1348 Pariz Budimpeta, Minhen, ~1900 Berlin do 1950 Industrijska revolucija ~1960 Svijet 1970 Svijet - UN
odlagalite otpada, zatita voda odlagalite i kompostiranje Smrdljivo razdoblje Sakupljanje i odvoz smea separacija otpada Opa nebriga Opa zabrinutost, Rimski klub Nove inicijative
Povijest zatite okolia u hrvatskoj

XIII st. zakonom ograniena sjea ume
u Koruli, Trogiru i Dubrovniku; 1314.g. Poljika rep. regulirala lov; 1893.g. Zakonom o lovu zatiene ptice pjevice; 1893.g. Drutvo za poljepanje i ouvanje Plitvikih jezera; 1900.g. Zakon o zatiti peina.
Povijest razvoja zatite okolia

Krajem 19. i poetkom 20. stoljea: Javno se zdravstvo temelji na provoenju zdravstvenih mjera, izgradnji vodovoda i kanalizacije Stvaraju se zatiena podruja nacionalni parkovi i ume Kontrola oneienja je slaba Eksploatacija resursa nije odreena propisima.
Povijest razvoja zatite okolia - nastavak

Razdoblje iza Drugog svjetskog rata: Poetak moderne kontrole oneienja na dravnoj razini 1970.g. -Amerika agencija za zatitu okolia zapoinje s definiranjem propisa Neprijateljski odnos izmeu vlade, javnosti i industrijskog sektora Plaa se skupa cijena za prouzroen antagonizam Povijesni problem odlaganja opasnog otpada Postignuti su znaajni rezultati u zatiti okolia PROPISI U ZATITI OKOLIA POSTIGLI SU REZULTATE
Pristup: Zapovijedi i kontroliraj

Konfrontacija (igra andara i lopova)
izmeu dravnog tijela i industrijskog pogona koji:

dobiva ogranienja-zadate granine vrijednosti; se provjerava i kontrolira; snosi-mora platiti trokove zagaenja; se kanjava kada ne potuje zakone zatite okolia.
Pristup: Zapovijedi i kontroliraj

Da bi se ostvarila zatita okolia po
pristupu zapovijedi i kontroliraj potrebni su znatni resursi sa obje strane (i u industrijskim pogonima i u dravnim tijelima). Prelazi se sa konfrontacijskog na komplementarni pristup dobrovoljne suradnje (upravljanje okoliem).
Upravljanje zatitom okolia

Vodei svjetski industrijalci su po prvi put
1984. objavili da:

su vremena sukoba oko pitanja zatite okolia iza nas priznaju zajedniku odgovornost svih strana za zatitu okolia upravljanje zatitom okolia treba biti nerazdvojni dio ekonomskog razvoja
Razvoj odnosa industrijaokoli

Odnos 1960 1970 1980 1990 Konflikt Smetnja razvoju Utjecaj na industriju Smetnje Cijena
Nove Rizici
Odrivi razvoj
mogunosti
Prijelaz u 21. stoljee

Udaljenosti na zemlji sve su manje i
manje Tehnologija biljei veliki napredak Konkurencija raste Promjene se dogaaju geometrijskom progresijom IZAZOV: ODRATI INERCIJU PRIJANJIH USPJEHA
Pristup 21. stoljeu

Proces odluivanja temelji se na riziku Uporaba tehnike analize trokova i
koristi Prevencija oneienja, smanjivanje koliine otpada i automatizirana tehnologija PROPISI U ZATITI OKOLIA AKTIVIRAJU GOSPODARSKI NAPREDAK
Alati za 21. stoljee

ISO 14 000 Uenje od drugih Sustavi upravljanja informacijama Sustavi i integracijski procesi DOBRI ALATI TEDE VRIJEME I
NAPOR
Resursi za 21. stoljee

Vlade i meunarodne organizacije Privatni savjetnici i inenjeri Nevladine organizacije Poduzetnitvo
Uloga Vlade
Zakonski sustav koji definira
komercijalne transakcije i pitanja nekretnina Propisuje izvedive i pravedne propise Standardi se moraju temeljiti na znanosti Nisu svi standardi numeriki Osigurati kooperativnu provedbu
Uloga poduzetnitva

Poduzetnitvo pomae Vladi i industrijskom sektoru u odranju okolia Privatni investitori, na trinoj osnovi, kupuju i upravljaju vodom, otpadnim vodama i krutim otpadom Razvijaju tehnologije potrebne u zatiti okolia Pridravanje zahtjeva za zatitu okolia PODUZETNITVO JE RESURS, A NE OPTEREENJE ZA OKOLI
Uloga nevladinih organizacija (NGO) i javnosti

Javnost i nevladine organizacije su vrijedan pokazatelj situacije Nevladine organizacije imaju ulogu odgajatelja Nevladine organizacije pospjeuju suradnju izmeu Vlade i industrijskog sektora Nevladine organizacije mogu imati ulogu strunjaka Ukazuju na injenicu da posao nikad nije gotov JAVNOST I NEVLADINE ORGANIZACIJE SU BITNI PARTNERI
EPA SAD o budunosti Glavni trendovi do 2020.

Nastavit e se pritisci na prirodne
resurse; Nove tehnologije promijenit e nain uporabe resursa; Potreba za odrivom uporabom resursa;

Bolje razumijevanje uinaka kemikalija
na zdravlje; Metode mjerenja i upravljanja kemijskim rizicima;

Industrija e potroiti i unititi razliite
vrste materijala; Industrija e biti uinkovitija i manje rasipna Otpad e jo uvijek biti oko nas;

Nastavit e se informacijska revolucija; Koristit za industriju, pojedinca i okoli; Vea integracija globalnog
gospodarstva; Vea internacionalizacija zatite okolia;

Ljudi e imati vie utjecaja u procesu;
donoenja odluka o zatiti okolia; Veliina i kulturna raznolikost stanovnitva nastavit e rasti, te e utjecati na donoenje odluka o zatiti okolia.

Ciljevi Smanjenje otpada i poveanje uinkovite i odrive uporabe resursa; Prevencija izlaganju opasnim kemikalijama; Zbrinjavanje otpada i ienje ostataka kemikalija na nain pouzdan za okoli.

Alati Ekonomski alati mogu biti najuinkovitiji; Informacijske i tehnike inovacije mogu takoer biti uinkovite; Potreba za novih regulatornim strategijama;

Alati Vie znanja - moan alat; Potencijal za ekonomske inicijative i tehnike inovacije; Bit e potrebne regulatorne kontrole.
Pristupi zatiti okolia

Tradicionalne okoline tehnologije su
usmjerene samo na kontrolu oneienja (isputanja, emisija). Obino se nazivaju end-of-pipe tehnologije. Nedostaci:
premjetanje oneienja iz jednog u drugi medij; donose samo troak.


istija proizvodnja je koncepcijski i proceduralni pristup proizvodnim procesima. Cilj je minimizirati ili sprijeiti rizik za ljude i okoli. Primarni naglasak je na sustavnom i integriranom reduciranu nastanka oneiujuih tvari (izvora emisija u sve medije). Nedostatak:

usmjerena na proizvodne organizacije

Paradigma odrivosti ukljuuje (uz
proizvodnju) i konzumaciju proizvoda na razini cijelog drutva (ponaanje i netehnike mjere).

Zadire u obrasce ponaanja drutva kao
i u organizaciju cijelog drutva.
Razlike i slinosti tri temeljna pristupa zatiti okolia

Znaajke Pristupi Kontrola oneiavanja Prevencija oneiavanja Tehnike mjere Netehnike mjere Usmjerenost na proces Usmjerenost na produkt Jedan medij Vie (svi) mediji
Okoline tehnologije

istija proizvodnja
Odrivi razvoj
rujan 08
Zatita okolia
Pregled postojeih teorija o zatiti okolia
Teorija o ekocentrinoj zatiti okolia

Prirodu shvaa kao vrijednost za sebe, a
njezinu zatitu kao pravo same prirode; Priroda ima svoje vlastito stanje, neovisno o njenim funkcijama za ovjeka, vlastite vrijednosti i vlastito pravo egzistencije.
Resursno-ekonomska teorija
Razmatra zatitu prirodnih izvora,
osobito neobnovljivih, s aspekta gospodarske koristi; Uvaava potrebe buduih generacija; Sustav trine zatite okolia; Suprotstavlja se regulativnom modelu zatite okolia.
Antropocentrina teorija
Najzastupljenija Zatita okolia namijenjena ivotu i
zdravlju ljudi, opem blagostanju i gospodarskim interesima ovjeanstva ovjek (antrophos) stoji u sreditu svijeta, a sve oko njega stoji mu na raspolaganju za zadovoljenje njegovih potreba
Kritika antropocentrine teorije

Nedostatno raspravljanje o prirodi kao o cjelini dovodi do pojedinih kratkoronih odluka, koje ne uvaavaju u dovoljnoj mjeri sudbinu cjeline jedinog pravog temelja za ovjekov opstanak; Na konceptualno-vrijednosnoj razini, promjena odnosa prema prirodi pretpostavlja promjenu paradigme razvitka antropocentrine prema ekocentrinoj.
Kritika antropocentrine teorije

Problem prirode iri je od problema
ovjekova okolia; Obuhvaa ukupnost svih biljnih i ivotinjskih vrsta kojom se postie prirodna ravnotea.
rujan 08
Ekologija
Ekologija
Oikos + logos
(znanost) (kua, stanite, dom)
Znanstvena disciplina koja se bavi odnosima meu ivim vrstama, te njihovim odnosom prema okolini.
Ekologija
Vrste ekologija: Industrijska ekologija Bioloka ekologija Socijalna ekologija Ekonomska ekologija
Industrijska ekologija
Temelji se na kopiranju
RACIONALNOSTI meuovisnih odnosa izmeu vrsta u prirodi, gdje nema otpada ili rasipanja energije. U prirodi:

nita nije beskorisno to jest nita se ne baca ili ne gubi. Tvar se kree u ZATVORENOM ciklusu. Ono to je otpad jedne hrana je drugoj vrsti.
To je holistiki pogled na industriju. Tvornice meusobno razmjenjuju
energiju i materiju umjesto da djeluju izolirano. Zagovara pomak od tradicionalnog otvorenog linearnog sustava ka sustavu zatvorenog ciklusa kruenja materijala i energije.
Industrijska ekologija je ekoloka jer: (1) Ljudsku aktivnost (industriju) promatra u irem kontekstu u odnosu sa biofizikim okoliem iz koje crpimo sirovine i u koji odlaemo otpad (2) U prirodi trai uzore za visokoefikasnu upotrebu resursa, energije i nusprodukata
Prouava procese kako bi identificirala potencijalne kandidate za sinergiju nusprodukata
The Journal of
Industrial Ecology (Yale University). Slubeni asopis Meunarodnog udruenja za industrijsku ekologiju
Journal of Industrial Ecology se bavi slijedeim temama: Prouavanje toka materije i energije (industrijski metabolizam) Dematerijalizacija i dekarbonizacija Planiranje, dizajniranje i procjena ivotnog ciklusa Projektiranje za okoli, proirena odgovornost za produkt Eko-industrijski parkovi Okolina politika orijentirana na produkt Eko-efikasnost
rujan 08
Drutvo i okoli
socijalna ekologija - (eko etika )
Eko etika
Etika: sustav ili kodeks morala (moralnih
pravila) pojedinane osobe, religije, grupe, profesije ljudi itd.
Eko etika
Inspiracija za kreiranje termina eko etika nastala je kao posljedica dva rada (Science):
Lynn White; Povijesni korijeni nae ekoloke krize (1967.) i Garett Hardin; Tragedija zajednikog (1968.).
Najutjecajni esej pod naslovom Etika zemlje koji je objavio Aldo Leopold. U tom eseju autor izriito tvrdi da su korijeni ekoloke krize filozofski.
Eko etika
Okolina je etika orijentacijsko moralno
naelo koje se proiruje na mnoga podruja, ukljuujui i nain kako ljudi obrauju biljke, postupaju sa ivotinjama i okoliem koji ih okruuje.
Iskazuje potovanje spram ivih bia i
stvari u zajednici.
Eko etika
Ako zaista razumijemo djelovanja
ovjeka na okoli onda emo moi donijeti bolje odluke o zatiti ivotinjskog svijeta i okolia o kojem ovise sva bia na zemlji. Odluke se stalno donose. U njima lee odgovori na mnoge okoline dileme.
An Interdisciplinary Journal Dedicated to the Philosophical Aspects of Environmental Problems
Volume twenty-four
FALL 2002

Bart Gruzalski: Gandhis Contributions to Environmental Thought and Action Yuriko Saito: Ecological Design: Promises and Challenges Neil A. Manson: Formulating the Precautionary Principle J. Douglas Rabb: The Vegetarian Fox and Indigenous Philosophy Eric Moore: The Unequal Case for Animal Rights
WINTER 2002

Roger Fjellstrom: Equality Does Not Entail Equality across Species Peter Lucas: Environmental Ethics: Between Inconsequential Philosophy and Unphilosophical Consequentialism Kenneth B. Peter: Jefferson and the Independence of Generations Peter S. Wenz: Environmental Synergism Susanne E. Foster: Aristotle and the Environment
Centar za okolinu filozofiju

Osnovne aktivnosti: Izdavanje: asopisa Okolina etika; knjiga o okolinoj etici. Izobrazba i predstavljanje znanstvenih radova u podruju okoline etike. promoviranje postdiplomskog obrazovanja u podruju okoline etike kao i postdoktorsko znanstveno istraivanje u suradnji s Odsjekom za filozofiju i religijske studije pri Sveuilitu North Texas .
Eko feminizam
Eko feminizam je drutveni pokret koji prouava meusobnu povezanost izmeu ugnjetavanja ena i prirode. U novije su vrijeme teoretiari eko feminizma proirili svoje analize i na prouavanje meusobne povezanosti izmeu diskriminacije ena, dominacije nad prirodom (ukljuujui i ivotinje), te takoer i na rasizam i drutvene neravnopravnosti. Dakle, pokret djeluje protiv nejednakosti u tretiranju spolova, rasa, klasa i prirode.

Eko etika
Bavi se vrijednosnim prosuivanjem svih
aspekata ljudskog vladanja spram:

biotikih zajednica; ekosistema; biosfere; prirode uope.
Eko etika
Ekoloka etika poet e funkcionirati
kada postupanja neodgovarajua za okoli ne budu sankcionirana i zabranjena samo pravno ve i moralno.
Eko etika
Kao to je moralna osuda odreenih
ekonomskih odnosa bila povijesni signal da su ti odnosi zastarjeli, tako je i sveopi revolt protiv degradacije okolia glasnik povijesne zastarjelosti i neprihvatljivosti odreenog naina ivota, odreenih tehnologija, odreenog individualnog i kolektivnog ponaanja.
Eko etika
Ekoloke spoznaje i dostignua zatite
okolia e se preoblikovati u ekoloke norme, zapovijedi, zabrane i dunosti ovjekovog ponaanja spram okolia. Nee se vie moi ii samo za tehnolokim i ekonomski korektnim ponaanjem u okoliu, ve i za moralno doputenim ili nedoputenim ponaanjem.
Eko etika
Tehniko vijee (Britanske) Kraljevske
povelje je pod pokroviteljstvom Lloyds Registra i Ministarstva okolia izdalo Kodeks za strunu praksu Inenjeri i okoli koji je stupio na snagu 1. oujka 1994. godine. Cilj je kodeksa poticanje vee svijesti, razumijevanja i uinkovitog upravljanja pitanjima okolia.
Eko etika
BRITANSKI KODEKS ZA STRUNU PRAKSU O PITANJIMA OKOLIA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ULOGA PRISTUP PROCJENA ISPLATIVOST MANAGEMENT PONAANJE PROPIS STRUNI RAZVOJ Djelovanje na poveanju kvalitete okolia Odravanje uravnoteenog, dosljednog i sveobuhvatnog pristupa Izraivati sustavne preglede pitanja okolia Uravnoteenje ekonomske, okoline i drutvene koristi Poticanje menamenta da slijedi pozitivnu okolinu strategiju Djelovanje u skladu s kodeksom ponaanja Poznavanje propisa i postupanje s njima u skladu Modernizacija znanja permanentnim obrazovanjem i obuavanjem
Poticanje razumijevanja problematike i okolia KOMUNIKACIJA I JAVNA SVJESNOST

Eko etika
Kemijska industrija je bila prva koja je naela upravljanja okoliem uvela u svoju praksu. Odgovorna briga. To je nova etika za sigurno i od kemikalija, neoneieno upravljanje okoliem za vrijeme njihovog vijeka trajanja, koja se proirila u preko 40-tak zemalja irom svijeta. Primjena glavnih naela i kodeksa prakse u roku od tri godine od pristupanja odgovarajuem kemijskom udruenju.

Eko etika
STARA, KLASINA ETIKA
uini minimum koji propis zahtijeva malo primjetan proizvodom ograniene obveze umanjivati javno zanimanje dokazivati nekodljivosti proizvoda tetne informacije samo ako su neizbjene obrambeni pristup novim propisima svaka tvrtka za sebe ne obazirati se na pravobranitelje ili se boriti protiv njih odluke upravljane nonim smjernicama i pukim propisom
NOVA (INDUSTRIJSKA) ETIKA

djeluj ispravno budi vien da djeluje ispravno briga tijekom cijelog ciklusa vijeka trajanja traiti i ukazivati na javno zanimanje princip opreza temeljen na riziku javno i zaposleniko pravo da poznaje sve rizike prednjaiti u razvijanju javne strategije uzajamna potpora i podjednaka kritinost osigurati pravobraniteljima potrebne informacije sve iznad reeno integrirati u odluke
Eko etika
Europske federacije nacionalnih
inenjerskih udruenja (FEANI) Etiki kodeks Drutvena odgovornost

biti svjestan prirode, okolia, sigurnosti i zdravlja i djelovati za korist i dobrobit ovjeanstva
Etiki kodeks Drutva inenjera Australije

Potovati priroeno dostojanstvo osobe, Djelovati temeljem dobro informirane
savjesti, i djelovati u korist drutva. lanovi bi trebali poduzeti sve razborite mjere da informiraju sebe, stranke/klijente, poslodavce i zajednicu o drutvenim i okolinim posljedicama djelovanja i projekata u koje su ukljueni.
Ameriko ekoloko drutvo

ETIKI KODEKS Odreuje orijentacijske principe ponaanja za sve lanove. Ekolozi e pruati profesionalne savjete i pomo samo iz onih predmeta o kojima su informirani i za koje su stekli kvalifikacije putem profesionalne izobrazbe ili iskustvom. Trudit e se da pomno predouju spoznaje i znanje iz podruja zatite okolia, te da izbjegavaju i suzbijaju irenje netonih, pristranih i pretjeranih izjava o ekologiji.

Ekoloka kultura

Potrebna je nova antropoloka revolucija: Osloboenje od suvinog bogatstva i gomilanja dobara; Osloboenje od konzumerizma u kojem konano konzumiramo sami sebe. Poziv je to na stvaranje nove, ekoloke kulture Kultura ivota nasuprot nekulture iivljavanja.
Ekoloka kultura
Filozof i dravnik Von Weizscker poziva
na asketsku kulturu svijeta.

Poziv znai da je potrebno uiti i nauiti
krepost odricanja od ugroavajueg izobilja.
Ekoloka kultura
ovjek je glavni stradalac i gubitnik u
propasti ekosistema.
Njemu, tj. subjektu je potrebna nova
kultura, prementalizacija u odnosu prema prirodi i okoliu.
Ekoloka kultura
Na podruju ekoloke kulture prijeko je
potrebno kultiviranje nagona za posjedovanjem i izrabljivanjem zemlje, zraka i vode.

Od pljakaa, izrabljivaa i porobljivaa
okoline, ovjek treba postati potovalac i prijatelj svega okolia.

Ekoloka kultura
Opustoenje okolia, a time ujedno i
ugroavanje sveukupne ljudske kulture i same egzistencije ovjeka i ivota uope - barometar je i loeg stanja ljudskih odnosa i sadanje ljudske nekulture, individualnog i kolektivnog egoizma.
Ekoloka kultura
Papa Ivan Pavao II: Ekoloka kriza je
moralnog znaaja i povezana je s dubokom moralnom krizom suvremenog ovjeka.
Okolina pravda
Svako postupa pravilno ako nastoji
sauvati integritet, stabilnost i ljepotu biotike zajednice (Aldo Leopold) Pravedna uporaba okolia predstavlja ravnopravno djelovanje ljudi svih rasa, kultura i prihoda s obzirom na razvoj, implementaciju i provedbu zakona, propisa, programa i smjernica iz podruja zatite okolia.
Okolina pravda
Pojam koji ukida znanstvene,
gospodarske, politike, drutvene i religiozne domene i tei jednakoj distribuciji vrednota okolia i okolinog rizika na sve ljude. Ne ukljuuje samo problematiku jednake distribucije nego i brigu za smanjenje i spreavanje okolinog rizika. Taj drugi aspekt mogao bi se nazvati ekolokom pravdom i dri da su zemlja i okoli od presudne vanosti.
Okolina pravda
Okolina jednakost - idealan model jednakog tretmana i zatite razliitih rasnih, etnikih i dohodovnih grupa temeljem propisa i prakse iz podruja zatite okolia. Okolini rasizam - rasna diskriminacija kroz kreiranje politike te provedbu propisa i zakona zatite okolia. Okolini klasizam - rezultati i proces kojim provedba politike zatite okolia izaziva namjerne ili nenamjerne posljedice koje imaju nerazmjerne utjecaje (tetne ili korisne) na ljude, stanovnitvo ili zajednice s niskim prihodima.

GRAANSTVO OKOLIA
Graanska prava i obveze pripadanja okoliu
DEFINICIJE: 1. Ideja da smo svi sastavni dio naeg okolia. 2. Prepoznavanje i prihvaanje injenice da naa budunost ovisi o tome u kojoj mjeri brinemo o naim eko sustavima. 3. Osjeaj odgovornosti koji nas potie da djelujemo u korist okolia.
GRAANSTVO OKOLIA
Aristotel: Graansko pravo i etika su jedno. Etika se promatra sa stajalita pojedinca, graansko pravo sa stajalita grupe. Moralni karakter etike osobe ini ista skupina znaajki ili vrlina koje valja posjedovati estit graanin.
GRAANSTVO OKOLIA
Aldo Leopold: etike zemlje mijenja ulogu Homo sapiensa od osvajaa zemlje lokalne zajednice (komune) do obinog njenog lana i graanina iste. Podrazumijeva potovanje lanova-pojedinaca, kao i potovanje zajednice kao cjeline.
GRAANSTVO OKOLIA
Mark Sagoff: Mi smo graani, ne samo potroai. Na okoli zahtijeva graanske sklonosti, a ne samo potroake. Kao graani, moramo zatiti prirodu, a ne samo kupovati, prodavati i troiti je. Priroda (okoli) ima dostojanstvo, a ne samo cijenu.
GRAANSTVO OKOLIA
Ideja da svatko od nas mora djelovati odgovorno i pozitivno u odnosu na na okoli. Sastoji se u promjenama koje valja provesti u naem svakodnevnom ivotu u smislu da postanemo ekoloki svjesni graani cijelog dana, svaki dan. Ta je ideja slina i kompatibilna savjesnoj skrbi o okoliu kod kranske, islamske i idovske tradicije, ali nije obvezujua niti je povezana s bilo kojom religijskom ili kulturnom tradicijom.

rujan 08
Vjera i ekologija
Vjernik i ekologija
Uvod I. Suvremeni ovjek i njegov okoli 1. Odnos izmeu ovjeka i prirode u krizi 2. Traenje rjeenja II. Temelji vjernike odgovornosti za zatitu stvorenja 3. Jedinstvo svega stvorenoga 4. ovjek - jedno od stvorenja 5. Smisao svega stvorenoga 6. I Rije je tijelom postala III. ovjekova odgovornost za stvorenja 7. Voda - ivot ili smrt 8. Stablo ivota 9. Dah ivota
Vjernik i ekologija
10. 11. 12. 13.
ivotinjski svijet U vatri se zlato isti Na istoj zemlji pod istim nebom Obraenje i okoli Bogosluje svega stvoreno Propast ili spasenje Doi u igru!
IV.
Priroda - susretite Boga i ovjeka

14. 15. 16.
V. VI.
Eko - tips - Do it yourself - Uini sam/a Micky i Goofy tede energiju (strip)
Dodatak A. Predloci za liturgijsko slavlje B. Meditativni tekstovi C. Komentari uvodnih tekstova

Vjernik i ekologija
Suvremeni ovjek ivi na takav nain da mu je iz dana u dan potrebno vie energije nego to je moe dobiti bez tete za ivotni prostor. Da bi zadovoljio svoje potrebe, suvremeni ovjek iskoritava prirodna bogatstva u tako velikim koliinama da e slijedee generacije oskudijevati ili ih uope nee imati. Mogunost ekoloke katastrofe stvorila je potrebu da ovjek preispita svoj stav prema prirodi. Pohlepa a ne potreba moe posjei i posljednje stablo i ubiti i posljednju ivotinju, moe opustoiti lice zemlje. Ako stanovnici spavaju dok kua gori, izgorjet e skupa s njom. Ako ovjeanstvo prespava ekoloke probleme, snai e ga ista sudbina koja e snai zemlju Zemlju nismo naslijedili, od djedova, ve posudili od unuka.
Vjernik i ekologija
Baviti se ekologijom s vjerskog stanovita ne znai podreivati vjeru ekologiji, niti od ekologije initi vjeru. Traei izvorni odnos izmeu ovjeka i prirode nuno je otvoriti se ne samo Bibliji iz koje progovara Boja rije nego i poeziji koje progovara ljudska rije. Sluanje Boje i umjetnike rijei u okviru ekoloke problematike ne znai zaipanje uiju pred bukom ekolokih problema, nego pokuaj otkrivanja obzora koji su skriveni samoj ekologiji. Da bismo upoznali prirodu, nije nam dovoljno osjetilo vida. Trebamo upotrijebiti svih pet osjetila i vratiti duu u nau sliku prirode koja je zrcalo naeg ivota.
Vjernik i ekologija
Galeb i ja Lipo mi je, lipo mi je na laini suvoj leat, na osami blizu mora, nad puinom tebe gledat, moj galebe! Tebe gledat s tobom letit, povrj svega nimat straja pa prkosit svakoj buri i neveri a sve vaja, moj galebe! a sve vaja u svom bisu da i more vrije, pini, bit gospodar usrid svega, ivo klicat u visini! Bisno nije dokle krila tebe nose kuda eli pa neveri oli suncu ti se ruga i veseli! Na osami blizu mora dok se sunce zemlji smije sluam tebe kako klie: lipo mi je, lipo mi je! Moj galebe! Tomislav Zuppa

Predavanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Okoli i odrivi razvoj

Problemi zatite okolia

Okoli i odrivi razvoj

Popis najvanijih problema u zatiti okolia u Europi

Konsolidirani popis problema u zatiti okolia I

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Konsolidirani popis problema u zatiti okolia II

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Konsolidirani popis problema u zatiti okolia III

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Konsolidirani popis problema u zatiti okolia IV

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

IZAZOVI ZA 21. STOLJEE Pregled problema zatite okolia

Okoli i odrivi razvoj

zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet

u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te

kulturna batina kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Pojam i cilj zatite okolia

to se postie zatitom okolia?

energije (na za okoli prijateljski nain) Zdrav i odrivi razvitak.

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 26

Svrha ouvanja kakvoe okolia?

ivljenja Dobrobit sadanjih i buduih generacija; .. ? .. ?

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 27

mjerila vrijednosti ciljevi

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Vrste zatite okolia

Okoli i odrivi razvoj

Povijest zatite okolia

ovjeanstvo i zatita okolia

Povijest zatite okolia u hrvatskoj

Povijest razvoja zatite okolia

Povijest razvoja zatite okolia - nastavak

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 34

Pristup: Zapovijedi i kontroliraj

izmeu dravnog tijela i industrijskog pogona koji:

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Pristup: Zapovijedi i kontroliraj

Upravljanje zatitom okolia

1984. objavili da:

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 37

Razvoj odnosa industrijaokoli

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Prijelaz u 21. stoljee

Pristup 21. stoljeu

Alati za 21. stoljee

Resursi za 21. stoljee

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 42

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 43

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Uloga nevladinih organizacija (NGO) i javnosti

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

EPA SAD o budunosti Glavni trendovi do 2020.

Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb, Unska 3

Okoli i odrivi razvoj 46