Predavanje

Zakon o zatiti okolia
Zakon o zatiti okolia

Izglasao ga Hrvatski sabor 3. listopada
2007. godine. NN 110/07 Drugi zakon o zatiti okolia RH

Prvi je donesen 1994. godine (NN 82/94, 128/99)
Utvruje se
1. naela zatite okolia i odrivog razvitka, 2. zatita sastavnica okolia i zatita
okolia od utjecaja optereenja, 3. subjekti zatite okolia, 4. dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia, 5. instrumenti zatite okolia, 6. praenje stanja u okoliu,
Utvruje se
7. informacijski sustav, 8. osiguranje pristupa informacijama o
9. 10. 11. 12.
okoliu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia, osiguranje prava na pristup pravosuu, odgovornost za tetu, financiranje i instrumenti ope politike zatite okolia, upravni i inspekcijski nadzor
Osim toga
Navode se ostali propisi bitni za zatitu
okolia koji razrauju osnovne ideje sadrane u zakonu Ovlatenja ministra Ciljevi zatite okolia
Ciljevi zatite okolia I

zatita ivota i zdravlja ljudi, zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, bioloke i krajobrazne
raznolikosti te ouvanje ekoloke stabilnosti, zatita i poboljanje kakvoe pojedinih sastavnica okolia, zatita ozonskog omotaa i ublaavanje klimatskih promjena, zatita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza, sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, sprjeavanje i smanjenje oneienja okolia, trajna uporaba prirodnih izvora,
Ciljevi zatite okolia II

racionalno koritenje energije i poticanje uporabe
obnovljivih izvora energije, uklanjanje posljedica oneienja okolia, poboljanje naruene prirodne ravnotee i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti, ostvarenje odrive proizvodnje i potronje, naputanje i nadomjetanje uporabe opasnih i tetnih tvari, odrivo koritenje prirodnih dobara, bez veeg oteivanja i ugroavanja okolia, unapreenje stanja okolia i osiguravanje zdravog okolia
1. Naela zatite okolia i odrivog razvitka
Naela zatite okolia i odrivog razvitka

Polazita, rukovodee ideje te osnovna
pravila ponaanja u zatiti okolia temelje se na:

meunarodnom pravu zatite okolia ope prihvaenim naelima (spoznajama) uvaavanju znanstvenih otkria najboljoj svjetskoj praksi

1. Odrivi razvitak 2. Predostronost 3. Ouvanje vrijednosti prirodnih dobara,
bioloke raznolikosti i krajobraza 4. Zamjena ili nadomjetanje 5. Otklanjanje i sanacije tete u okoliu na izvoru nastanka

6. Cjeloviti pristup 7. Suradnja 8. Oneiiva plaa 9. Pristupa informacijama i sudjelovanje
javnosti 10. Poticanje 11. Pravo na pristup pravosuu
Naelo odrivog razvitka

Njime se treba voditi kod:

usvajanja polazita, donoenja strategija, planova i programa donoenja propisa, i njihovoj provedbi Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, upanije, gradovi i opine
Primjenjivati ga na svim razinama:

Zahtjevi zatite okolia moraju biti ukljueni u sve aktivnosti na svim podrujima gospodarskog i socijalnog razvitka
Naelo predostronosti
Ljudi su duni poduzimati mjere predostronosti da bi sprijeili nesreu. Saeto reeno, naelo predostronosti glasi: Ako s razlogom sumnjate da se neto loe moe dogoditi, duni ste to pokuati sprijeiti. Teret dokazivanja tetnosti uporabe novih tehnologija, procesa, aktivnosti ili kemikalija lei na njihovim izumiteljima, a ne na javnosti. Prije uporabe nove tehnologije, procesa, kemikalija i poetka neke aktivnosti, ljudi su duni razmotriti sve ostale mogunosti, ukljuujui i opciju ne poduzimaj nita. Odluke koje se primjenjuju na naelo mjere predostronosti moraju biti iskrene i demokratske te moraju ukljuiti sve subjekte na koje one stvarno ili potencijalno tetno djeluju. U cilju preventivnosti, prilikom koritenja okolia, primjenjuju se najbolje raspoloive tehnike i u svijetu priznati sustavi odravanja postrojenja
Naelo predostronosti
Da bi se izbjegao, odnosno smanjio rizik ili opasnost po
okoli, pri planiranju ili izvoenju zahvata treba primijeniti sve raspoloive mjere zatite okolia Zahvat u okoli treba biti planiran i izveden tako da to manje oneiuje okoli, a da se pri tome vodi rauna o racionalnom koritenju prirodnih izvora i energije Pri izvoenju zahvata treba nastojati koristiti ve primijenjena dobra iskustva te upotrebljavati raspoloive proizvode, opremu i ureaje, kao i primjenjivati proizvodne postupke koji su najpovoljniji po okoli Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive tete za okoli, ne smije se odlagati poduzimanje nunih zatitnih mjera, ak niti u sluaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istraena
Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioloke raznolikosti i krajobraza

1. 2.
3.
4.
Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora, vode, mora, zraka, tla, uma i izvornih vrijednosti kra. Prirodne izvore treba nastojati ouvati na razini kakvoe koja nije tetna za ovjeka, biljni i ivotinjski svijet. Tlo treba koristiti razumno i ouvati njegovu produktivnost, a nepovoljne uinke na tlo izbjegavati u najveoj moguoj mjeri. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima ili bi mogao imati tetan uinak na bioloku raznolikost te ouvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, ivih organizama i neive tvari.
Naelo zamjene ili nadomjetanja drugim zahvatom

1.
2.
3.
4.
Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoli treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, ak i u sluaju kad su trokovi takvog zahvata vei od vrijednosti koje treba zatititi. Pri koritenju proizvoda, ureaja i opreme te primijenjenih proizvodnih postupaka, oneiivanje okolia treba ograniavati na izvoru nastanka. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti ili koje su bioloki razgradive trebaju pri upotrebi imati prednost, ak i u sluaju veih trokova, ukoliko su ti trokovi razmjerni vrijednostima koje treba zatititi. Daje se prednost upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju nekodljive u odnosu na druge tvari, ako pri tome nema rizika ili opasnosti po okoli.
Naelo otklanjanja i sanacije tete u okoliu na izvoru nastanka

Svu tetu u okoliu koja je nastala kao
posljedica djelovanja ili proputanja propisanog obveznog djelovanja, duan je sanirati pokreta akcije Saniranje tete treba provesti prvenstveno na izvoru
Naelo cjelovitosti
Svrha je sprjeavanje i svoenje rizika za okoli na najmanju moguu mjeru rizika Visoka razina zatite okolia i poboljanje kakvoe okolia neophodni su za uravnoteeni gospodarski razvitak Kod izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja mora se posebno uzimati u obzir:

osjetljivost okolia na odreenom prostoru, meusobni utjecaja postojeih i planiranih zahvata na okoli.
Naelo suradnje
Pri donoenju svih dokumenata zatite
okolia i provoenju svih mjera zatite okolia, neophodno je zajedniko djelovanje i suradnja tijela dravne uprave i jedinica lokalne uprave i samouprave. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zatite okolia, spomenuta tijela osiguravaju nain i uvjete zajednikog djelovanja graana i institucija.
Naelo plaanja trokova oneiivanja

1. Oneiiva snosi trokove nastale
oneiavanjem okolia (polluter pays) 2. Trokovi obuhvaaju:

a) b) c) d)
trokove nastale zbog oneiavanja okolia trokove sanacije trokove potrebne za pravinu naknadu tete trokove praenja stanja okolia
Naelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti

Graani imaju pravo na:

pravodobno obavjetavanje o oneienju okolia te o poduzetim mjerama za umanjenje njegovih posljedica na slobodan pristup podacima o stanju okolia
Pri institucionalnom rjeavanju pitanja zatite okolia, tijela dravne uprave i tijela jedinice lokalne uprave i samouprave moraju osigurati sudjelovanje zainteresiranih strana.
Naelo poticanja
Odnosi se na Vladu, upanije, gradove, opine i pravne osobe s javnim ovlastima u zatiti okolia Poticanje djelatnosti i aktivnosti u svezi sa zatitom okolia koje sprjeavaju ili smanjuju oneiavanje okolia, kao i zahvate u okoli koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje oneiuju okoli ili ga iskoritavaju u doputenim granicama Poticanje informiranja, izobrazbe i pouavanja javnosti
Naelo prava na pristup pravosuu

Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u pitanjima zatite okolia zanemaren, neosnovano odbijen, bilo djelomino ili u cijelosti, ili ako na njega nije odgovoreno na odgovarajui nain, ima pravo na zatitu svojih prava pred sudom Pravo na osporavanje zakonitosti odluka tijela javne vlasti u svrhu zatite prava na zdrav ivot i odriv okoli te u svrhu zatite okolia i pojedinih sastavnica okolia i zatite od tetnog utjecaja optereenja
Svrha i primjena naela zatite okolia

Navedena naela treba primjenjivati
uvijek i svugdje Provlae se kroz sve dokumente zatite okolia i osnova su za njihovo formiranje
Npr. procjena utjecaja na okoli ima za svrhu osigurati primjenu naela predostronosti
2. Zatita sastavnica okolia
Zatita sastavnica okolia

Moraju biti zatiene od oneienja
uzimajui u obzir njihove meusobne odnose i meuutjecaje

Zatita tla i zemljine kamene kore Zatita umskog podruja Zatita zraka Zatita voda Zatita mora i obalnog podruja Zatita prirode
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Zatita tla i zemljine kamene kore

ouvanje zdravlja i funkcija tla sprjeavanje oteenja tla praenje stanja i promjena kakvoa tla saniranje i obnavljanje oteenih tala i lokacija odrivo iskoritavanje mineralnih sirovina odrivo koritenje krajobrazne raznolikosti zatitu geoloki vrijednih pojava, objekata i struktura
Zatita umskog podruja

Zatita:

prirodnih i polu-prirodnih sastojina umskih kompleksa umskog tla vodotoka i izvora biljnog i ivotinjskog svijeta koji je u umskom podruju genetskih sjemenskih sastojina autohtonih vrsta drvea
Zatita zraka
mjere zatite zraka poboljanje kakvoe zraka u svrhu
izbjegavanja ili smanjivanja tetnih posljedica po ljudsko zdravlje ouvanje kakvoe zraka sprjeavanje i smanjivanje oneiivanja koja utjeu na oteivanje ozonskog sloja i promjenu klime
Zatita voda
mjere zatite voda poboljanje kakvoe voda u svrhu
izbjegavanja ili smanjivanja tetnih posljedica provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia, ali i radi sigurnog koritenja voda za razliite namjene
Zatita mora i obalnog podruja

mjere zatite mora, morskog ekosustava i obalnog podruja sprjeavanje oneienja mora iz zraka, s kopna, s plovila i drugih oneiivaa uslijed pomorskog prometa ukljuujui i oneienje prouzroeno odbacivanjem s brodova ... upravljanje obalnim podrujem, morskim dnom i morskim podzemljem te morskim okoliem tako da se ne uzrokuje teta morskom okoliu osiguravanje odrive marikulture trajnim praenjem stanja i posebnom zatitom odgovarajuih podruja
Zatita prirode
ouvanje bioloke i krajobrazne
raznolikosti zatitu prirodnih vrijednosti praenje stanja prirode uspostavu sustava zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja osiguranje odrivog koritenja prirodnih dobara
Zatita od utjecaja optereenja na okoli

Posebno su izdvojena slijedea
optereenja:

Zatita od tetnog utjecaja genetski modificiranih organizama Zatita od buke Zatita od ionizirajuih zraenja i nuklearna sigurnost Zatita od tetnog utjecaja kemikalija Zatita od svjetlosnog oneienja Gospodarenje otpadom
3. Subjekti zatite okolia
Subjekti zatite okolia

Odrivi razvitak i zatitu okolia osiguravaju: 1. Hrvatski sabor 2. Vlada 3. ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave 4. upanije i Grad Zagreb 5. veliki gradovi, gradovi i opine 6. Agencija za zatitu okolia i Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost 7. pravne osobe s javnim ovlastima 8. osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia 9. pravne i fizike osobe odgovorne za oneiavanje okolia sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizike osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost 10. udruge civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia 11. graani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije
Subjekti zatite okolia: Hrvatski sabor

prati i razmatra stanje zatite okolia i
ostvarenje odrivog razvitka putem izvjea koje podnosi Vlada utvruje i donosi odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia
Subjekti zatite okolia: Vlada

prati i razmatra stanje zatite okolia putem propisanih
izvjea utvruje i predlae Hrvatskom saboru odgovarajua polazita za odrivi razvitak i zatitu okolia odgovarajuim mjerama potie obrazovanje i pouavanje javnosti u vezi s odrivim razvitkom i zatitom okolia osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeenje sustava zatite okolia sklapa meunarodne sporazume i zakljuuje meunarodne ugovore vezano za podruje zatite okolia i osigurava uvjete za njihovu provedbu po potrebi osniva odgovarajua struna i savjetodavna tijela
Subjekti zatite okolia: upanije i Grad Zagreb, Veliki gradovi, gradovi i opine
ureuju, organiziraju, financiraju i
unapreuju poslove zatite okolia koji su im stavljeni u nadlenost, a od regionalnog su znaaja za zatitu okolia, unapreenje stanja okolia na podruju upanije odnosno Grada Zagreba
Subjekti zatite okolia: Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolia

Osniva ga vlada radi:
postizanja koordiniranog i usuglaenog gospodarskog razvitka vezano za podruje zatite okolia i osiguranja uvjeta za odrivi razvitak kontinuiteta osiguranja strune i znanstvene osnove za ureenje pojedinih pitanja u podruju zatite okolia i odrivog razvitka
9 lanova lanove savjeta Vlada imenuje iz redova znanstvenih,
strunih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika sredinjih tijela dravne uprave i predstavnika udruga civilnog drutva koje djeluju na podruju zatite okolia Savjet daje miljenja na prijedloge dokumenata iz podruja zatite okolia i odrivog razvitka koje donosi Vlada
Subjekti zatite okolia: Agencija za zatitu okolia

Osnovana radi:
provoenja poslova prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okoliu osiguravanja i praenja provedbe politike zatite okolia i odrivog razvitka
Agencija surauje s Europskom
agencijom za okoli
Subjekti zatite okolia: Agencija za zatitu okolia

Djelatnost Agencije obuhvaa osobito:

Uspostavu jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia u Dravi prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okoliu voenje odgovarajuih baza podataka o okoliu praenje i izvjeivanje o stanju okolia obavljanje struno-savjetodavnih poslova kod praenja stanja okolia i voenja jedinstvenog informacijskog sustava zatite okolia pripremu podataka za izradu dokumenata i izvjea u vezi sa zatitom okolia i odrivim razvitkom izradu Izvjea o stanju okolia i drugih izvjea izradu Nacionalne liste pokazatelja suradnju sa svim ostalim subjektima u zatiti okolia osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okoliu
Subjekti zatite okolia: Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Obavlja poslove financiranja svih faza
projekata i aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te u podruju energetske uinkovitosti ... Sredstva se osiguravaju iz naknada i posebnih naknada koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Subjekti zatite okolia: Osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia

Moraju zadovoljavati odreene zahtjeve
Zaposlenici moraju polagati dravni ispit
Dobivaju suglasnost Ministarstva Pazi se na sukob interesa

Onaj ko je izradio studiju ZO ne moe vriti praenje stanja okolia odreenog tom studijom
Subjekti zatite okolia: Osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia

Poslovi koje moe obavljati ovlatena osoba:

izradu studija o znaajnom utjecaju plana ili programa na okoli izradu studija o utjecaju zahvata na okoli ukljuujui i studiju prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu izradu tehniko-tehnolokog rjeenja za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zatite okolia izradu programa zatite okolia izradu izvijea o stanju okolia izradu izvjea o sigurnosti procjenu teta nastalih u okoliu i praenje stanja iz podruja zatite okolia ...
4. Dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia
Dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske 2. Plan zatite okolia Republike Hrvatske 3. Program zatite okolia 4. Izvjee o stanju okolia
1.
i drugi slini dokumenti Strategija zatite morskog okolia Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske

Njome se dugorono usmjerava gospodarski i socijalni

razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku Drave Strategijom se utvruju smjernice dugoronog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrivanjem mjera za njihovo ostvarenje Strategiju izrauje Ministarstvo u suradnji sa ostalim tijelima dravne uprave Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor Razvojni dokumenti pojedinih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom
Plan zatite okolia Republike Hrvatske

Njime se odreuje prioritetne ciljeve
zatite okolia u Dravi Plan mora biti usuglaen sa Strategijom Plan se donosi za razdoblje od osam godina Izvravanje Plana provjerava se za etverogodinje razdoblje provedbe Plan izrauje Ministarstvo, a donosi ga Vlada
Program zatite okolia

Poblie se razrauju mjere iz Plana vezane za pojedine

podrune cjeline, u skladu s lokalnim posebnostima i obiljejima Program donose predstavnika tijela upanije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva Program se donosi u roku od est mjeseci nakon donoenja Plana Programi moraju biti usuglaeni s Planom Usuglaenost Programa utvruje Ministarstvo prilikom izdavanja suglasnosti Program se objavljuje u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave Programi se trebaju dostaviti Agenciji
Izvjee o stanju okolia

Izrauje se za potrebe praenja ostvarivanja ciljeva iz dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia Hrvatski sabor za razdoblje od etiri godine razmatra izvjee o stanju okolia na dravnoj razini Izvjee o stanju okolia koje se odnosi na dravnu razinu izrauje se na temelju Nacionalne liste pokazatelja i drugih podataka Dravni izvjetaj sastoji se od regionalnih izvjetaja
5. Instrumenti zatite okolia
Instrumenti zatite okolia

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Standardi kakvoe okolia i tehniki standardi zatite okolia Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli Procjena utjecaja zahvata na okoli Utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje Sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari Prostorni planovi Prekogranini utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoli Mjere zatite okolia za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli Sustav okolinog upravljanja
Standardi kakvoe okolia i tehniki standardi zatite okolia

Sadre granine vrijednosti pokazatelja za pojedine
sastavnice okolia i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugroene podrune Za odreene proizvode, postrojenja i proizvodne postupke koji mogu prouzroiti rizik za okoli odreuju se tehniki standardi zatite okolia granine vrijednosti emisija granine vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda nain izrade, proizvodnje, oznaavanja, postupanja i koritenja proizvoda nain koritenja pogona, ureaja, opreme i proizvodnih postupaka nain utvrivanja i praenja kakvoe proizvoda ...
Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli

Procjenjuju se vjerojatno znaajniji
utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa

Obavezno se izrauje kod donoenja planova i programa
Stratekom procjenom stvara se osnova
za promicanje odrivog razvitka Prua okviri djelovanja i daje mogunost ukljuivanja bitnih elemenata zatite okolia u donoenje odluka
Procjena utjecaja zahvata na okoli

utvruje se mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na:

tlo vodu more zrak umu klimu

ljude biljni i ivotinjski svijet krajobraz materijalnu imovinu kulturnu batinu

mora osigurati ostvarenje naela predostronosti u ranoj fazi planiranja zahvata provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja odobrenja za provedbu zahvata (lokacijske dozvole) Vlada uredbom odreuje sve detalje vezane za procjene:

nain podnoenja zahtjeva minimalni sadraj potreba provoenja procjene ...

Temelji se na studiji utjecaja na okoli Nositelj zahvata osigurava izradu studije
o utjecaju zahvata na okoli i podmiruje sve trokove Ovlatenik koji izrauje studiju odgovoran je za istinitost, tonost, strunu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadrajem studije

Postupak procjene provodi se u roku etiri mjeseca od
podnoenja zahtjeva Zavrava donoenjem rjeenja o prihvatljivosti zahvata za okoli kojim se utvruje: da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera zatite okolia da sadri potrebne mjere zatite okolia koje proizlaze iz zakona, drugih propisa, standarda i mjera da se njima doprinosi smanjivanju oneiavanja okolia program praenja stanja okolia ukoliko postoji potreba za tim Kada nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za zatitu okolia, rjeenjem se utvruje da zahvat nije prihvatljiv za okoli Vaenje rjeenja je vremenski ogranieno
Utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje

Prije poetka radnje kojom se mogu prouzroiti emisije
kojima se oneiuje okoli, tvrtka je obvezna ishoditi objedinjene uvjete zatite okolia Cilj je cjelovita zatita okolia sprjeavanjem, smanjivanjem i u najveoj moguoj mjeri otklanjanjem oneienja, prvenstveno na samom izvoru Vlada uredbom odreuje sve detalje vezane za uvjete: nain podnoenja zahtjeva minimalni sadraj rjeenja djelatnosti za koje je potrebno ishoenje objedinjenih uvjeta ...
Obveze tvrtke u vezi s cjelovitom zatitom okolia

U svrhu cjelovite zatite okolia od tetnih utjecaja
djelatnosti koje se obavljaju, tvrtka je duna: poduzimati sve potrebne i popisane mjere radi sprjeavanja oneienja primjenom najboljih raspoloivih tehnika (Ministarstvo je duno pratiti i utvrivati trenutne najbolje raspoloive tehnike) ne uzrokovati znatnije oneienje okolia izbjegavati stvaranje i proizvodnju otpada uinkovito koristiti energiju poduzimati sve nune i propisane mjere kako bi se sprijeile nesree i sanirale njihove posljedice po prestanku rada postrojenja poduzeti sve mjere kako bi se izbjegao rizik oneienja okolia
Utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje

Rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia obvezno se prilae Idejnom projektu koji je dio zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole Predvien je pokusni rok u kojem e se provjeriti ispunjavanje utvrenih objedinjenih uvjeta zatite okolia Postrojenje se puta u redovni rad ukoliko je u pokusnom roku pokazano zadovoljenje svih uvjeta

Dobiva se uporabna dozvola
Sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari

Odnosi se na postrojenja u kojima se opasne tvari:

Proizvode Prerauju Skladite nastaju kao nusprodukt u proizvodnji proizvoda koriste kao sirovine transportiraju unutar postrojenja mogu nastati prilikom velike nesree
Popis vrsta opasnih tvari izrauje Ministarstvo
Sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari

Operater tvrtke u ijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je:

poduzeti preventivne mjere nune za smanjenje rizika nastanka i sprjeavanje nastanka velikih nesrea te mjere za ograniavanje utjecaja velikih nesrea na ljude, materijalna dobra i okoli utvrditi moguu prisutnost odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i koliinama i o tome na propisani nain obavijestiti Ministarstvo kod veih koliina opasnih tvari izraditi Izvjee o sigurnosti
Izvjee o sigurnosti
Sadri:

smjernice za sprjeavanje velikih nesrea osmiljen sustav sigurnosti plan za postupanje unutar postrojenja podatke za plan o sprjeavanju velikih nesrea koji se odnosi na mjere zatite i aktivnosti koje e se poduzeti izvan postrojenja operatera izjavu operatera o dijelu sadraja Izvjea koji zbog industrijskih, trgovinskih ili poslovnih tajni, javne sigurnosti i/ili dravne obrane nije dostupan za javnost
Potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva za Izvjee
Informiranje u sluaju velike nesree

Operater je duan bez odlaganja obavijestiti o trenutku pojave velike nesree te dostaviti informacije o:

uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesrea opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesree procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesreom za ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli poduzetim izvanrednim, odnosno dodatnim aktivnostima i mjerama o aktivnostima i mjerama poduzetim za ublaavanje srednjoronih i dugoronih posljedica velike nesree te o aktivnostima i mjerama za sprjeavanje mogueg ponavljanja nesree
Informacije dostaviti svim zainteresiranim tijelima dravne uprave
Prostorni planovi
Pri izradi prostornih planova uzimaju se u obzir ciljevi
sprjeavanja oneiavanja okolia i ograniavanja posljedica oneienja kod odreivanja lokacija za nova postrojenja utvrivanja promjena nastalih na postojeim postrojenjima planiranja novih graevina kao to su prometnice, javne povrine i stambena podruja Prilikom izrade prostornih planova mora se uzimati u obzir i udaljenost izmeu postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja Nastoji se izbjei poveane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoli
Prekogranini utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoli

Kada Ministarstvo procijeni da u pitanjima zatite okolia postoji interes druge (susjedne) drave, obvezno je obavijestiti nadleno tijelo druge drave o:

planu i programu u sklopu strateke procjene zahvatu radu postrojenja velikoj nesrei
Isto se oekuje od drugih drava
Mjere zatite okolia za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli
Utvruju se elaboratom zatite okolia
na zahtjev nositelja zahvata, izrauje ga ovlatenik
Na temelju elaborata ministarstvo izdaje
potvrdu da su mjere odreene elaboratom sukladne naelima zatite okolia
Sustav okolinog upravljanja

Organizacijama je omogueno
ukljuivanje u sustav Europske unije za ekoloko upravljanje radi poticanje uinkovitijeg upravljanja za okoli i informiranje javnosti o utjecajima pojedinih djelatnosti na okoli Ukljuivanje obavlja AZO Za organizacije ukljuene u sustav EMAS mogu se odrediti odgovarajue olakice i poticaji
6. Praenje stanja okolia
Praenje stanja okolia

sustavno praenje kakvoe okolia, odnosno promjena
stanja okolia i njegovih sastavnica praenje imisija odnosno kakvoe zraka, vode, mora, tla, biljnog i ivotinjskog svijeta, te iskoritavanja mineralnih sirovina praenje oneienja okolia odnosno emisija u okoli praenje utjecaja oneiavanja okolia na zdravlje ljudi praenje utjecaja vanih gospodarskih sektora na sastavnice okolia praenje prirodnih pojava praenje stanja ouvanosti prirode praenje drugih pojava koje utjeu na stanje okolia.
Praenje stanja okolia

Gdje se provodi?
za podruja utvrena planskim dokumentom u skladu sa stratekom procjenom za zahvate za koje je to odreeno procjenom utjecaja zahvata na okoli za sva postrojenja za koja je to odreeno objedinjenim uvjetima zatite okolia za podruja na kojima je dolo do oneiavanja okolia ako oneiiva nije poznat
Obaveze prilikom praenja stanja okolia

Ako je odreeno provoenje procjene utjecaja na okoli nositelj zahvata obvezan je pratiti stanje okolia na nain da:

putem strunih osoba provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane oevidnike putem strunih osoba provodi mjerenja imisija sudjeluje u praenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica oneiavanja okolia
Prikupljeni podaci moraju se dostaviti nadlenim tijelima dravne uprave

Konano odredite je Agencija za zatitu okolia
Trokove snosi nositelj zahvata (ako je poznat)
7. Informacijski sustav zatite okolia
Informacijski sustav zatite okolia

uspostavlja se za:
cjelovito upravljanje zatitom okolia i pojedinim sastavnicama okolia i optereenjima izradu i praenje provedbe dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia
Sadraj informacijskog sustava zatite okolia

Sustav sadri podatke i informacije o stanju okolia, optereenjima i utjecajima na okoli te odgovorima drutva Preciznije, rad se o podacima o:

stanju okolia i njegovim sastavnicama emisijama oneiujuih tvari u okoli iz Registra oneiavanja prirodnim i prostornim obiljejima prirodnim pojavama prirodnim dobrima i koritenju prirodnih dobara zatienim ili ugroenim podrujima biolokoj raznolikosti utjecajima oneiavanja okolia na zdravlje ljudi otpadu i gospodarenju otpadom opasnim tvarima industrijskim i ekolokim nesreama oneiivaima okolia organizacijama u sustavu EMAS
Sadraj informacijskog sustava zatite okolia

Sustav dodatno sadri i:

podatke koji su znaajni za vrednovanje odrivog razvitka socioekonomske podatke faktografske, metodoloke, dokumentacijske podatke prostorne podatke strune i znanstvene podatke domaih, stranih i meunarodnih institucija mjere politike, planove i programe zatite okolia.
Organizacija informacijskog sustava zatite okolia

Informacijski sustav zatite okolia vodi
se kao distributivni informacijski sustav, sastavljen od veeg broja dislociranih, neovisno izraenih, usklaenih i meusobno povezanih informacijskih sustava tematskih podruja i/ili podpodruja
Registar oneiavanja okolia

Dio informacijskog sustava zatite okolia Skup podataka o izvorima, vrsti, koliini, nainu i mjestu isputanja, prijenosa i odlaganja oneiujuih tvari i otpada u okoli Registar oneiavanja okolia vodi nadleno upravno tijelo u upaniji Sve detalje o sadraju i postupanju odreuje ministarstvo
8. Informiranje javnosti o okoliu i sudjelovanje javnosti
Informiranje javnosti o okoliu

Pravo pristupa informacijama o okoliu odnosi se na svaku informaciju koja se odnosi na:

stanje sastavnica okolia optereenja kao to su: tvari, energija, buka, zraenje, radijacija ukljuujui i radioaktivni otpad, otpad, emisije i druga isputanja u okoli, koji utjeu, ili mogu utjecati na sastavnice okolia mjere, ukljuujui administrativne mjere, kao to su politike, strateki dokumenti, propisi, planovi, programi, sporazumi o okoliu, kao i mjere ili aktivnosti utvrene radi zatite okolia i sastavnica okolia analize trokova i koristi te druge financijske i ekonomske analize i pretpostavke koje se primjenjuju kao dio mjera i aktivnosti s ciljem zatite i poboljanja stanja okolia uvjete koji se odnose na: kvalitetu ljudskog ivota, zdravlje i sigurnost u odnosu na okoli, oneienje hranidbenog lanca, ivotne uvjete, lokalitete od kulturnog znaaja i graevine, kada na njih utjee ili bi moglo utjecati stanje pojedinih sastavnica okolia, odnosno, stanje sastavnica okolia uzrokovano optereenjima
Obveza objave informacija o okoliu

Tijelo javne vlasti duno je osigurati u okviru svoje nadlenosti redovitu objavu informacija o okoliu:

tekstove meunarodnih ugovora, konvencija ili sporazuma, te propise iz podruja zatite okolia strategije, planove, programe i druge dokumente zatite okolia dostupna izvjea o provedbi propisa iz podruja zatite okolia, ukljuujui provedbu meunarodnih ugovora i stratekih dokumenata, planova i programa iz podruja zatite okolia izvjea o stanju okolia podatke koji se odnose na praenje stanja okolia dozvole i suglasnosti koje imaju znaajan utjecaj na okoli kao i ugovore sklopljene s ciljem zatite okolia studije i procjene rizika u odnosu na sastavnice okolia druge podatke od znaaja za zatitu okolia
Obveza objave informacija o okoliu

Tijela javne vlasti obvezna su bez odgaanja obavijestiti javnost putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajui nain u sluajevima neposredne opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoli, neovisno jesu li te opasnosti uzrokovane ljudskom djelatnou ili prirodnim pojavama Tijela javne vlasti i oneiivai, odmah po saznanju, obvezni su bez odgaanja obavijestiti javnost o prekoraenjima propisanih graninih vrijednosti emisija u okoli
Kako zatraiti informacije

Zahtjev za pristup informacijama o okoliu moe se podnijeti bilo kojem tijelu javne vlasti koje posjeduje informaciju o okoliu odnosno zatiti okolia, ili na koje se ta informacija odnosi Dotina tijela javne vlasti omoguit e pristup informacijama u najkraem moguem roku, ali najkasnije u roku od mjesec dana od dana zaprimanja zahtjeva

Rok se iznimno moe poveati na dva mjeseca ali je to tada nuno obrazloiti
U odreenim situacijama zahtjev za pristup informacijama mogue je i odbiti
Sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti

Javnost i zainteresirana javnost moraju, rano, tijekom postupka odluivanja u pitanjima okolia vezano za odgovarajue djelovanje nositelja zahvata i operatera odnosno djelatnost tvrtke, na prikladan nain, pravodobno i djelotvorno biti obavijetene o svojem pravu sudjelovanja u postupcima Javnost i zainteresirana javnost imaju pravo iznijeti svoje miljenje, prijedloge i primjedbe vezano za donoenje odluka odnosno akata tijela javne vlasti Javna rasprava, javni uvid, javna izlaganja itd.

Sve informacije koje su bitne za
sudjelovanje javnosti moraju biti adekvatno objavljene i popraene informacijama o nainima sudjelovanja javnosti Predvien je i minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti Nadlena tijela duna su javo objaviti svoju odluku, obrazloiti je i navesti kako je uvaeno sudjelovanje javnosti

Javnost izriito ima pravo sudjelovanja u:

postupku izrade zakona i propisa koji bi mogli imati znaajan utjecaj na okoli donoenju nacrta prijedloga planova i programa koji se odnose na okoli za koje nije odreena obveza strateke procjene postupku strateke procjene plana i programa postupku procjene utjecaja zahvata na okoli i u postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje tvrtke
9. Pristup pravosuu
Pristup pravosuu
Priznaje se pravni interes osobama (pravnim i fizikim) zainteresirane javnosti kada je zbog lokacije zahvata ili zbog prirode i utjecaja zahvata moe dokazati da joj je trajno narueno pravo Pravni interes priznaje se i udrugama uz uvjete:

da je registrirana da se statutom za cilj postavljena zatita okolia da provodi aktivnosti iz zatite okolia barem dvije godine
Pristup pravosuu
Javnost (fizika ili pravna osoba) ima pravo na sudu
osporavati odluke ili postupke koji su u suprotnosti sa zakonom o zatiti okolia Nadleni sud tada moe: naloiti operateru, tvrtki, oneiivau odnosno tijelu javne vlasti, da poduzmu sve nune mjere, ukljuujui i obustavu odreenih djelovanja odnosno djelatnosti obvezati tvrtku odnosno oneiivaa na plaanje odgovarajue naknade Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost utvrditi nune privremene mjere i naloiti operateru, tvrtki, oneiivau odnosno tijelu javne vlasti njihovu provedbu Sudski postupak po svakoj tubi iz podruja zatite okolia, je hitan!!
10. Odgovornost za tetu u okoliu
Odgovornost za tetu u okoliu

Tvrtka odgovara za tetu ako:

obavlja djelatnost koja predstavlja rizik za okoli i za ljudsko zdravlje odgovara za tetu u okoliu i prijeteu opasnost od tete kojoj je uzrok opasna djelatnost obavlja djelatnost koja se ne smatra opasnom djelatnou, ali u obavljanu te djelatnosti ne otklanja opasnosti i ne sprjeava nanoenje teta biljnim i ivotinjskim vrstama i prirodnim stanitima
Odgovorna tvrtka duna je sanirati svu tetu u okoliu
Obveza naknade trokova i tete

Odgovorna tvrtka sukladno postavljenom zahtjevu za
naknadu trokova i sanacije tete obvezna je nadoknaditi: trokove procjene tete trokove utvrivanja mjera za sanaciju okolia trokove povrata okolia u stanje prije nastanka tete ako je takav povrat mogu, odnosno trokove sanacije posljedica tete u okoliu, trokove kompenzacijskih mjera trokove provedbe mjera za sprjeavanje ili ublaavanje tete u okoliu. Vrijednost naknade treba biti priblina ekonomskoj i ekolokoj vrijednosti unitenog dobra
Obveza poduzimanja mjera i obavjetavanja

Odgovorna tvrtka duna je bez odgaanja:

poduzeti sve provedive aktivnosti i mjere za trenutani nadzor, ograniavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje za stavljanje uzronika tete pod nadzor obavijestiti sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu i spaavanje
Radi nadoknade svih moebitnih trokova tvrtke su dune osigurati odgovarajua sredstva (osiguranje)
11. Financiranje zatite okolia
Financiranje zatite okolia

Sredstva za financiranje zatite okolia osiguravaju se u:

dravnom proraunu proraunima jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune samouprave Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Sredstva za financiranje zatite okolia mogu se osigurati
i iz privatnih izvora kroz sustav koncesija, javnog privatnog partnerstva i drugih modela Programi zatite okolia mogu se financirati i sredstvima kao to su: donacije, krediti, sredstva meunarodne pomoi, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zatitu okolia te sredstva iz instrumenata, programa i fondova Europske unije, Ujedinjenih naroda i meunarodnih organizacija
Elementi ope politike zatite okolia

Volonterske mjere zatite okolia:
1. 2. 3. 4.
5.
Znak zatite okolia Priznanja i nagrade Oznaavanje proizvoda i ambalae Odgoj i obrazovanje za zatitu okolia i odrivi razvitak Ekonomski poticaji
Ostalo
Nadzor

Upravni nadzor Inspekcijski nadzor
Kaznene odredbe
Dokumenti zatite okolia

Vana komponenta organiziranog
sustava zatite okolia Na pisani nain utvruju stanje, namjere i/ili planove djelovanja u zatiti okolia Izrauju se bilo volonterski bilo temeljem zakonskih obveza Mogu biti dravni, upanijski, gradski, opinski ili od tvrtke/poduzea

Od velikog broja raznih dokumenata
zatite okolia u nastavku emo razmatrati nekoliko najtipinijih:

Deklaracije zatite okolia

Deklaracija o zatiti okolia RH Politika zatite okolia HEP TE-TO (EMS)
Politike zatite okolia

Strategije zatite okolia

Strategija zatite okolia RH Strategija gospodarenja otpadom RH

.u nastavku emo razmatrati nekoliko najtipinijih:

Izvjea o zatiti okolia Izvjee o zatiti okolia VS upanije Programi zatite okolia Program zatite okolia u BP upanije Planovi intervencija u zatiti okolia Plan intervencija u zatiti okolia DN upanije Planovi gospodarenja otpadom Planovi gospodarenja otpadom proizvoaa otpada Plan gospodarenja otpadom DN upanije
Deklaracije zatite okolia
Deklaracija o zatiti okolia u Republici Hrvatskoj

Po hijerarhiji najjai dokument zatite
okolia u RH Donio ju je Sabor RH 1992 godine Objavljena u Narodnim novinama (NN 34/92) Naelan dokument bez detalja i/ili kazni za neprovoenje Ona je politiko opredjeljenje za suvremenu/modernu zatitu okolia
lanak I.
Republika Hrvatska opredjeljuje se za gospodarski odriv razvitak temeljen na opstojnoj poljoprivredi i umarstvu, pomorstvu i turizmu te gospodarstvu i industriji zasnovanoj na ekoloki dopustivim tehnologijama.
lanak II.
Republika Hrvatska je svjesna opasnosti da bi nedovoljno osmiljena obnova i gospodarski razvitak mogli poveati unitavanje okolia.
lanak II. (nastavak)

Republika Hrvatska je odluna u cijelosti osigurati uravnoteen ekoloki i gospodarski razvitak u cilju trajnog ouvanja nacionalne batine za sadanje i budue generacije i provedbe ustavnog prava hrvatskih dravljana na zdrav ivot, dostojnog standarda, u ouvanom okoliu.
lanak III.
Republika Hrvatska je odluna ustrajati na izgradnji pravnog sustava sukladno meunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, kojim e u potpunosti osigurati trajnu, sustavnu i uinkovitu zatitu okolia.
lanak IV.
Republika Hrvatska e gospodarsku pretvorbu usmjeriti investicijskim odlukama, u pravce od ivog razvitka i to zabranom ulaganja kapitala u proizvodnju prljavim tehnologijama te posebnim stimulativnim mjerama u vidu poreznih i carinskih olakica poticati ekoloki prihvatljive tehnologije.
lanak VIII.
Od izuzetnog je dugoronog znaenja da se u duhu ouvanja okolia, pod motom misli globalno, djeluj lokalno unaprijede planovi i programi svih razina odgoja i obrazovanja.
lanak VIII. (nastavak)

Republika Hrvatska priznaje pravo pojedincu da zna i da ima pristup najnovijim informacijama o stanju prirodnog okolia i prirodnih resursa, pravo da bude konzultiran i da sudjeluje u odluivanju o aktivnostima koje e imati znaajan utjecaj na okoli, te pravo na zakonska sredstva i naknadu za one ije je zdravlje ili okoli bio ili moe biti ozbiljno ugroen
lanak VIII. (nastavak)

Republika Hrvatska e promicati temeljna naela ove Deklaracije dajui potporu svim udruenjima koja unapreuju zatitu okolia, a isto tako, zadaa je svih sredstava javnog priopavanja te udruenja da u sklopu svojih djelatnosti razvijaju ekoloku svijest.
Politike zatite okolia
Politika upravljanja okoliem

Dokument tipian za:

uspostavljanje SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIEM (EMS - Environmental Management System) i njegovu certifikaciju po ISO 14.000 poduzea i institucije, a ne za za teritorijalne cjeline (opine, gradove, upanije, dravu)
U pravilu vrlo saet i deklarativan Referira se na druge dokumente zatite okolia

HEP TE-TO: Politika upravljanja okoliem

Upravljanja okoliem dio je poslovne
strategije HEP-a pa tako i pogona TETO Zagreb. Kvaliteta, sigurnost, zdravlje i zatita okolia prioriteti su u poslovanju ovog pogona. Temelj politike upravljanja okoliem je zadovoljstvo potroaa ponuenim proizvodom i uslugom.

Odluni smo u provoenju politike
odrivog razvoja i akcija odreenih Programom zatite okolia. Utvrujemo ope i pojedinane ciljeve zatite okolia i obvezujemo se kontinuirano poboljavati i sprjeavati oneienja bilo koje vrste.

Svake godine pogon TE-TO Zagreb
redovno e objavljivali Izvjea o stanju okolia, a svi podaci o poslovima zatite okolia bit e javni i dostupni svim zainteresiranim stranama.

Redovno pratimo, provodimo i
potujemo zakonske propise Republike Hrvatske kao i odredbe meunarodnih konvencija, protokola i ugovora s naglaskom na zatitu potroaa i okolia.

Ovim inom uspostavljamo mehanizam
za trajno i kontinuirano poboljavanje vlastite prakse glede sustavnog upravljanja okoliem.
Strategije zatite okolia
Kakva treba biti strategija zatite okolia RH?

Zakonom o zatiti okolia je propisano da: a) Strategija zatite okolia dugorono odreuje i usmjerava ciljeve upravljanja okoliem u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem.

b) Strategiju zatite okolia donosi Sabor
na prijedlog Vlade.
c) Strategija zatite okolia objavljuje se u
Narodnim novinama.

d) Strategija zatite okolia sadri osobito:
stanje oneienja okolia po pojedinim dijelovima te ocjenu stanja okolia, osnovne ciljeve i mjerila za provoenje zatite okolia u cjelini po sastavnim dijelovima okolia i prostornim cjelinama te prioritetne mjere zatite, osnovu ravnomjernog gospodarskog razvitka i uinkovite zatite okolia,

osnovu osiguranja najpovoljnijih tehnikih, proizvodnih, ekonomskih mjera upravljanja okoliem, kratkorone i dugorone mjere za spreavanje i ograniavanje oneiavanja okolia i redoslijed njihovog ostvarivanja s rokom izvravanja, osnovu praenja stanja okolia (monitoring) kad je meunarodna obveza drave, pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno provesti sanaciju ugroenog okolia,

izvore i procjenu potrebnih sredstava za provoenje mjera zatite okolia, osnovu usmjeravanja i unapreivanja odgoja i obrazovanja na podruju zatite okolia, osnovu usmjeravanja znanstvenoistraivakog rada na podruju zatite okolia.
Kakva je vaea Strategija zatite okolia RH?

25. sijenja 2002. NN br. 46 (29. travnja 2002.)
Osnovne postavke Strategije ZO

polazna toka je unaprjeenje stanja
okolia u RH imbenici Strategije zatite okolia su:

usmjerenje RH ka odrivom razvoju

kao dominantna odrednica cjelokupne Strategije razvoja RH

prikljuenje RH Europskoj uniji (EU) pri tome se ne smije zanemariti okoli
Strategija zatite okolia govori o:

okolnostima u kojima se nalazimo
stanje okolia i obveze postojei pritisci na okoli
preprekama
smjeru koji valja izabrati da ostvarimo
zadane ciljeve
odgovori na pritiske
Kakvo je stanje okolia u RH?

Toan odgovor ne znamo, jer: ne postoji sustavno praenje sastavnica okolia, mjerenjem karakteristinih parametara nema cjelokupnog prikupljanja informacija o okoliu nisu dogovoreni specifini parametri za praenje promjena stanja u okoliu
Kakvi su pritisci na okoli i odakle dolaze?

na oblik i raspodjelu pritisaka na okoli
utjecale su promjene u gospodarstvu pritisci su iz svih sektora, a posebnu pozornost treba obratiti na:
promet turizam energetiku industriju poljoprivredu preventivu ind. nesrea
ugroene su i cjeline u Nacional.
parkovima
Kako funkcionira postojei sustav zatite okolia?

Postojei sustav je manjkav: zakonodavstvo je za nas predetaljno primjena se ignorira i izbjegava nekanjeno nisu objedinjene sve upravne i regulatorne funkcije vane za ZO u usklaen institucionalni ustroj za dio tema u zatiti okolia nadlenosti su podijeljene
to je dugoroni cilj zatite okolia u RH?

prilagoditi sustav ZO uvjetima u EU detaljno pratiti stanje okolia upravljati pritiscima na okoli tako da se
jami:

dugorona i cjelovita zatita okolia gospodarski napredak i socijalni boljitak dugorono: postizanje odrivog razvoja
poticati rast svijesti o vanosti
okolia
to napraviti za ostvarenje tog cilja?

1. ugraditi koncept odrivog razvoja i skrb
o okoliu u sva politika podruja, sve segmente gospodarstva te sve strategije i provedbene programe 2. ugraditi EU zakonodavstvo o zatiti okolia u nae zakonodavstvo,
to je skup posao i zahtjeva:

brze i krupne promjene utemeljenje Agencije za zatitu okolia
to napraviti za ostvarenje cilja? (nastavak)

3. dosljedno primjenjivati postojeu
legislativu i regulativu - bez izuzetaka

nepotivanje obveza i normi kanjavati
4. uz Strategiju izraditi i Nacionalni
program zatite okolia (NEAP) 5. podijeliti odgovornosti za stanje okolia

rezultati se postiu suradnjom: stanovnitva, zagaivaa, operative, regulatornih tijela, eksperata, NVO itd.

6. izgraditi kapacitete za cjelovito i
sustavno praenje stanja okolia

za prikupljanje i obradu informacija za njihovu javnu prezentaciju svim akterima, uz dogovor o sustavu pokazatelja za praenje stanja okolia
7. osnivanjem Fonda zatite okolia
omoguiti stabilno financiranje ZO

8. Promijeniti odnos spram okolia,
podizanjem ope razine svijesti i to aktivno - malim projektima:

tednja energije i promocija koritenja obnovljivih izvora energije edukacija o okoliu lokalna primjena odrivog razvoja razvoj kulture zatite okolia

pojaati sadanju labavu zatitu nacionalnih parkova i parkova prirode te zatititi nezatienu prirodnu batinu: Lastovo, Biokovo, cjelina Velebita, Kopaki rit, Papuk, Uku, Elafite, Liku Pljeevicu itd. 10. zatititi Jadransko more, otoke i obalno podruje kao cjelinu i upravljati njima kako bi se sprijeile tete koje mogu uzrokovati pritisci (promet, turizam, ribarstvo itd. )
9.
Kakva je vaea Strategija gospodarenja otpadom RH
Postojee stanje (1)

U 2000. g u RH je proizvedeno priblino
4.100.000 t otpada
300.000 1.000.000
1.200.000
Komunalni Poljoprivredni Graevinski Ostali tehnoloki
1.600.000
Procjene ne ukljuuju umski i rudarski
otpad te jalovinu
Postojee stanje (2)

Odloeni komunalni otpad u 2000. biljei
rast od 50% u odnosu na 1995 Procjenjuje se da gotovo 300.000 t nestaje iz sustava (divlja odlagalita) 25% tehnolokog otpada odlae se na odlagalita - samo dva ureena za tu svrhu 8 od 126 slubenih odlagalita ima uporabnu dozvolu
Kljuni problemi
Nedostatan broj postrojenja potrebnih za prihvat obradu i odlaganje otpada Informacijski sustav ne postoji Propisi se ne provode u potpunosti Neadekvatni ekonomski instrumenti Nedovoljno i nestruno informiranje javnosti Otpad se velikim dijelom odlae na neregularna neureena smetlita Podaci o stvarnom stanju su nepouzdani, neusporedivi i nedostupni Odlagalita nisu katalogizirana, niti sanirana Ne postoje gospodarski razlozi za smanjivanje koliina otpada
Nezainteresiranost
Problem - radioaktivan otpad

3 odlagalita s tehnolokim otpadom s povienom radioaktivnou

Odlagalite fosfogipsa Kutina (3.500.000 m3) Odlagalite ljake i pepela Plomin (1.000.000 m3) Odlagalite ljake i pepela Katel Suurac (50.000 m3) Radioaktivni otpad NEK ???
PROBLEM INGERENCIJE NIJE RIJEEN
Potencijalna burza otpada

komunalni otpad
1.200.000 t 2.900.000 t 80 000 t
50/t
60 mil 435 mil 16 mil
tehnoloki otpad
150 /t
opasni otpad
200 /t
Zakonski okvir
Zakon o zatiti okolia 2. Zakon o otpadu
1.
1. 2. 3. 4.
5.
Pravilnik o vrstama otpada Pravilnik o postupanju s ambalanim otpadom Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom Popis strunih institucija koje imaju ovlasti za izdavanje izvjea o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada
Sirovina
Ciklus Proizvodnje Ekoloka proizvodnja
Proizvod
Minimizirani Otpad
OPTEREENJE OKOLIA
Reciklaa Alternativna Energija Zbrinjavanje Spalionice Cementare TE Povrinsko odlaganje Regionalna odlagalita Spaljivanje Odlaganje
Biodizel El. energija Toplinska energija Bioplin Kompst
Podzemno odlaganje Duboke buotine Plitka ukopavanja
Koliine proizvedenog otpada
Strateki ciljevi (1)

Razvitak infrastrukture za cjelovit sustav gospodarenja otpadom (stvaranje uvjeta za uinkovito funkcioniranje sustava, osposobljavanje i povezivanje elemenata sustava) a) Usuglaavanje propisa (prenijeti i provesti EU propise o otpadu) i usvajanje podzakonskih propisa za pojedine vrste otpada (ambalani otpad, graevinski otpad, otpad poljoprivrede i umarstva, e-otpad itd.) Dogradnja infrastrukturnih postrojenja i sustava (Regionalna odlagalita, spalionice, biokompostane, odlagalite opasnog otpada, informacijski sustav) Izgradnja kapaciteta servisnih slubi sustava Edukacija strunjaka i javnosti
2005
b)
2015 2010 2010
c) d)

Postupno smanjivanje koliina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odloiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada a) b) c) Prevencija nastanka na mjestu proizvodnje (program istije proizvodnje) Separacija otpada na izvoru (industrija i kuanstva) Izgradnja podsustava prikupljanja i zbrinjavanja prioritetnih vrsta otpada (ambalaa, stari automobili i kuanski aparati, e-otpad, itd.) 2005 2012 2010

Postupno smanjivanje rizika od otpada a) b) c) Zatvaranje i saniranje smetlita i onih odlagalita iju e ulogu preuzeti Regionalna odlagalita Koritenje postojeih industrijskih kapaciteta za zbrinjavanje opasnog otpada ira primjena tehnologije odlaganje otpada utiskivanjem u duboke geoloke zamke naslaga stijena 2015 2015 2007
Mjere: Razvitak infrastrukture za cjelovit sustav gospodarenja otpadom

Izraditi detaljni program gradnje infrastrukturnih objekata i njihovog unoenja u prostorne planove 2. Izgraditi spalionice za opasni i komunalni otpad 3. Uspostaviti Regionalna odlagalita, i potom uz njih razviti Regionalne centre za gospodarenje otpadom 4. Uspostaviti odlagalita opasnog otpada (plitka ukopavanja i duboke buotine)
1.
Mjere: Postupno smanjivanje koliina otpada

1. 2. 3.
4. 5.
Kontinuirano provoditi projekte istije proizvodnje Uspostaviti sustave odvojenog skupljanja i recikliranja komunalnog otpada Donijeti odgovarajue programe i podzakonske propise u skladu s smjernicama EU Smanjiti pritisak na okoli od otpada na jadranskim otocima Poduprijeti i unaprijediti rad burze otpada
Mjere: Postupno smanjivanje rizika od otpada

1. Provoditi sanaciju i zatvaranje 2.
3.
4. 5.
neureenih odlagalita otpada Uspostaviti sustavnu termiku obradu onog dijela otpada koji se tako moe obraivati u postojeim kapacitetima Razviti i ire primijeniti utiskivanje opasnog otpada u duboke izolirane geoloke naslage Uspostaviti gospodarenje otpadom ivotinjskog porijekla (klaonice, mesna industrija i sl) Uspostaviti gospodarenje opasnim otpadom koji se obrauje kemijsko-fizikalnim postupcima
Kakvo treba biti IZVJEE O STANJU OKOLIA

Zakonom o zatiti okolia je propisano da:
a) Za potrebe ostvarenja Strategije i
Programa zatite okolia te drugih dokumenata vanih za zatitu okolia, izrauje se izvjee o stanju okolia.

b) Izvjee o stanju okolia sadri podatke
o stanju okolia, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoli, ocjenu provedenih mjera i njihove uinkovitosti, analizu ostvarivanja Strategije i Programa zatite okolia.

c) Izvjee o stanju okolia sadri ocjenu
provedenog nadzora, podatke o izreenim kaznama i o koritenju financijskih sredstava za zatitu okolia, procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojeih dokumenata te druge vane podatke za zatitu okolia.
Prvo Izvjee o stanju okolia RH

1998
Izvjee o stanju okolia Vukovarsko srijemske upanije

studeni 2006

Izvjee o stanju okolia izrauje se sukladno lanku 22. Zakona o zatiti okolia (NN 82/94 i 128/99) ovo je prvo izvjee o stanju okolia u upaniji kao osnova za izradu Programa zatite okolia Sadraj Izvjea je strukturiran prema NEAP-u (NN 46/02):

osnovni podaci o upaniji sudionici u zatiti okolia socio-ekonomski pritisci na okoli (poljoprivreda, industrija, promet, umarstvo, turizam ...) tematska podruja cjeline (zrak, voda, tlo, otpad, bioloka raznolikost, buka) upravljanje rizicima i nesreama instrumenti za provedbu ciljeva provedene aktivnosti zatite okolia
Gospodarstvo i poljoprivreda
Gospodarstvo:

osnovne djelatnosti su: poljoprivreda i preraivaka industrija (prehrambena, drvna, koe i obue i druga), eksploatacija nafte i plina, gline, pijeska i ljunka mnogi nekad veliki pogoni zatvoreni ili rade smanjenim kapacitetom ukupno oko 1800 gospodarskih subjekata, od toga 262 preraivake industrije (56 proizvodnih tvrtki 10 zaposlenih) 10 rizinih postrojenja (Plan intervencija u zatiti okolia VS) pritisci: isputanje neobraenih otpadnih voda, otpad, emisije u zrak obradivo tlo - 62 % povrine VS 70% pod kukuruzom i penicom, a ostalo: soja, suncokret, e. repa pritisci: tlo-pesticidi; zrak-metan; amonijak, duini oksidi; vodeorganske tvari isputanjem u recipijent ili ispiranjem min. gnojiva i pesticidi; osiromaenje tla
Poljoprivreda:

umarstvo, lov i ribolov

ume prekrivaju 70.026 ha veinom dravno vlasnitvo (nadlenost Hrvatskih uma) prevladavaju: poplavne ume hrasta lunjaka i mjeovito hrastovo-grabove ume, poplavne ume vrba i topole Uglavnom umsko-gospodarska funkcija 6,3% umskih povrina uniteno u ratu pritisak na ume: isuivanje tla, krenje i zauzimanje povrine (ceste i drugo), pesticidi, mehanizacija, otpad, pretjerana eksploatacija, krivolov, zagaenost minama Lov i ribolov tradicionalno razvijeni i kao turistika ponuda

18 dravnih, 51 zajedniko lovite, 2 uzgajalita lovne divljai gospodarski ribolov na Dunavu i Savi sportski ribolov na svim rijekama, Bobotskom kanalu i virovima za odravanje lova i ribolova neophodno je ouvanje postojeih stanita i uzgajalita
Prometna infrastruktura
Cestovna mrea

VS - vano prometno vorite - ceste u relativno loem stanju do 2/06 izgraeno oko 700 km cesta pritisci na okoli pri trasiranju, gradnji i koritenju: buka, emisije ispunih plinova (teretna vozila kroz naselja), zauzimanje zemljita, akcidenti izlijevanje u tlo i vode Dunav-meunarodni plovni put, Sava djelomino (potrebno kanaliziranje) izgradnja kanala Dunav-Sava u planu mogui pritisci na okoli: pri trasiranju, izgradnji i koritenju
Rijeni promet

Zrani promet - poljoprivredna uzletita, u planu Bok kod Vinkovaca eljeznica - 9 eljeznikih pruga od znaaja za dravu

planovi razvoja i izgradnje pretovarno-robnih terminala (pritisak na okoli u sluaju akcidenta)
Zrak
nema postaja za mjerenje kakvoe zraka (nisu niti

predviene u dravnoj mrei) nema sustavnih mjerenja 08/06 potpisan je ugovor za izradu izvjea o kakvoe zraka u upaniji mjerene emisije iz prometa u Vinkovcima glavni pritisci: od prometa (ispuni plinovi), malih loita (grijanje), poari na neureenim odlagalitima; u gradovima i industrija, amonijak iz stoarstva i neugodni mirisi s farmi Relativno mali broj prijava emisija u KEO iz pojedinanih izvora: iz sustava grijanja (16), te iz procesnih (3) i industrijskih postrojenja (5) izvor staklenikih plinova: neureena odlagalita i freoni poseban problem: alergeni (pelud ambrozije)
Povrinske vode
Kakvou povrinskih voda kontroliraju Hrvatske vode na 11 postaja (3 na Savi, 3 na Bosutu, 2 na Dunavu, 2 na Vuki i 1 na Biu) povrinske vode esto ne zadovoljavaju propisane granine vrijednosti (mikrobioloki, prema hranjivim tvarima, te reimu kisika) i prelaze zahtijevane vrste (Dravni plan za zatitu voda)

najvei pritisak: nerijeena odvodnja iz naselja (fekalne vode), industrije i utjecaj iz susjednih upanija i drava
Rijeka Sava Spava Dunav Vuka Bi Bosut
propisana vrsta II II II II II III
ocjena kvalitete (2001-2004.) III- IV II- IV III (IV) II- III IVIVV V
Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba:

42 javna vodoopskrbna sustava i 72 javna bunara prikljuenost na mreu uglavnom dobra (samo u 5 opina spojeno je < od 70% kuanstava) infrastruktura je dotrajala, oteena u ratu i zahtjeva sanaciju ispitivanje sirove vode iz javnih sustava: 40-49% uzoraka - kemijski neispravno (geoloki sastav tla i vode), a 6-9,5% mikrobioloki Problemi: prirodni kemijski sastav vode, gnojenje, fekalne vode, nedovoljno ureaja za obradu pokriveno 73% naselja Vinkovaca, 50% Vukovara, 35% upanje i 24% Iloka, a ostali su sustavi odvodnje u izgradnji/projektiranju prevladavaju: septike jame (nema katastra septikih jama) ili direktni ispusti u rijeke ili kanale optereenje recipijenta otpadne vode industrije prije ispusta u kolektor ili recipijent nema obrade ili je nedovoljna preporuka: suradnja opina u izgradnji zajednikih sustava i preistaa
Odvodnja

Zatita od poplava i navodnjavanje

u upaniji za odvodnju postoji:

522 km kanala I i II reda (odravaju Hrvatske vode) 591 km kanala III i 4.067 km IV reda (odravaju vlasnici/ korisnici zemljita) zamuljeni, obrasli, u njih se baca otpad i ispusti iz septikih jama, dijelom minski sumnjivo podruje potrebno je dovesti u nulto stanje Program ienja i obnove detaljne kanalske mree (2006-2008) sufinanciran od Hrvatskih voda, nadlenih ministarstava, Fonda ZOEU, upanije, gradova i opina Planom navodnjavanja VS - planiran kanal DunavSava, 23 akumulacije, 40 zahvata povrinske vode i 13 zahvata podzemne vode za navodnjavanje
postojei sustav navodnjavanja nedostatan

Upravljanje tlom
izvor oneienja tla (pritisci) na podruju VS su:

mineralna gnojiva i sredstva za zatitu u poljodjelstvu neureena odlagalita (smetlita) prometni koridori (emisije u zrak, ulje, akcidenti, zauzimanje...) otpadne vode i loe odravanje kanalske mree poari, eksploatacija mineralnih sirovina mine (4,4% povrine VS je minski sumnjivo podruje) reakcija tla, sadraj humusa, duika, kalija, fosfora i karbonata 45% povrina su prekisela tla, a 90% slabo humozna previe Cu, Cr, Ni, Co i As
prati se samo kakvoa poljoprivrednog zemljita kao temelj gnojidbe i poveanja poljoprivredne proizvodnje (Zavod za tlo)

Individualna mjerenja tekih metala u tlu

Otpad i odlagalita

ostale grupe otpada 1,7% opasni 1,9% graevinski 8,4% poljoprivredni i umarski 45% komunalni otpad 43%

na podruju VS nastaje godinje <100.000 t otpada (prijedlog upanijskog plana gospodarenja otpadom) otpad prikuplja 19 komunalnih poduzea/koncesionara odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija otpada - u 12 opina i gradova (glomazni, ambalaa) aktivno je 8 slubenih i dogovornih odlagalita, a 6 odlagalita je u postupku legalizacije velik broj divljih odlagalita/smetlita je saniran ili je sanacija u tijeku 50% stanovnitva gravitira odlagalitu Bazja koje je u sanaciji i planira se zatvaranje nije rijeeno sustavno gospodarenje komunalnim otpadom: regionalno ili upanijsko odlagalite prijedlog Plana gospodarenja otpadom VS gradovi i opine nisu izradili Planove gospodarenja otpadom
Bioloka raznolikost
Zatiene prirodne vrijednosti:

3 posebna rezervata umske vegetacije 5 spomenika prirode - rijetki primjerci drvea 4 spomenika parkovne arhitekture 3 znaajna krajobraza 3 park ume 20-tak vrijednih prirodnih podruja i 9 cjelina prirodnog i kultiviranog krajobraza potrebno je ustanoviti potreban stupanj zatite i eventualno sanaciju 2 vana podruja za ptice: Spavanski bazen i Obronci Fruke gore kod Iloka, definirani u sklopu projekta NATURA 2000 vei broj movarnih stanita (ali nema i proglaenih movarnih Ramsarskih podruja)
Za zatitu predloeno (preventivna zatita):

Podruja zatiena prema meunarodnim konvencijama

Buka
Procjenjuje se da je razina komunalne buke u upaniji je
uglavnom zadovoljavajua Nema sustavnog mjerenja razine buke, niti karte buke u Vinkovcima provedena mjerenja 2003. godine u blizini tvrtke Dalekovod Prema subjektivnoj procjeni buka prelazi dozvoljenu vrijednost u opinama Nutar i St. Jankovci i gradu Vinkovcima Najvei izvor buke su: cestovni i eljezniki promet industrijski pogoni i gradilita razminiranje Pritisci: ometanje okolnog stanovnitva i uznemiravanje ivotinjskih vrsta
Plan intervencija u zatiti okolia

upanijski plan intervencija u zatiti okolia (2006. g)

obraeno 35 operativnih planova - 10 rizinih postrojenja zaduenja svih sudionika u sluaju aktivacije, upanijski ekostoer imenovan 2005. g. nisu provedene vjebe 13 akcidenata u 2 godine (2003-04): 10 u vodenom mediju, 3 oneienja tla kao posljedica prometnih nesrea rijekom Dunav iz susjednih zemalja - na ulaznoj postaji Dunava u RH oneienja (pesticidi, iva, bakterije), masne mrlje rijekama iz Osjeko-baranjske upanije (npr. otpadne vode iz akovake industrije preko Ribnjaka, Joave u Bi i Bosut) rijekom Savom iz susjedne BiH i Brodsko-posavske upanije (povienje hranjiva, bakterija te povremeno nafte i ulja) nema sustavnog meuupanijskog praenja kakvoe rijene vode
Akcidenti (eko-nesree, iznenadni dogaaji)

Prekogranina i meuupanijska oneienja:

Postojei planovi i SUO

Prostorno-planska dokumentacija:

Prostorni plan VS (2002. godine) 14 jedinica lokalne samouprave je doneslo prostorne planove, 12 jedinica izradilo je konani prijedlog plana, u 4 opine - zavrena je javna rasprava na prijedlog plana

Izraeni regionalni operativni plan i Strategija razvoja VS Postupci procjene utjecaja na okoli za 7 zahvata:
upanijski centar za gospodarenje otpadom Stari Jankovci i Gradsko odlagalite upanja (2005); Istona zaobilaznica grada Vinkovaca i Odlagalite Petrovaka dola Vukovar, (2004); Ureenje obala za potrebe pristanita u Iloku i u Vukovaru na desnoj obali rijeke Dunav (2003), Eksploatacija opekarske gline na leitu Alvaluci Ilok (2002.) Farma muznih krava u opini Lovas, sanacija odlagalita Boino Brdo i farme nazimica eretinci u opini Markuica
U tijeku je izrada SUO za zahvate:

Programi zatite okolia
Kakav treba biti PROGRAM ZATITE OKOLIA

Zakonom o zatiti okolia je propisano da: a) Program zatite okolia sadri osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zatite okolia po sastavnim dijelovima i pojedinanim prostornim cjelinama te razrauje naela i smjernice zatite okolia sadrane u Strategiji zatite okolia.

b) Programom za zatitu okolia utvruju
se mjere zatite okolia u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i obiljejima, a u skladu s polazitima Strategije zatite okolia.

c) Programom zatite okolia utvruju se
osobito:
stanje oneienja okolia po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama, mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje oneiavanja okolia, subjekti koji su duni provoditi mjere i ovlatenja u svezi s provoenjem mjera zatite okolia,

c)
Programom zatite okolia utvruju se osobito:

smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje zatite okolia, nain provoenja interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiavanja okolia, rokovi za poduzimanje pojedinih mjera, izvori financiranja za provoenje pojedinih mjera i procjena visine potrebnih sredstava.
Program zatite okolia Brodsko posavske upanije
oujak 2003

Temelji su mu: Ustav Republike Hrvatske Deklaracija o zatiti okolia Zakon o zatiti okolia Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Nacionalna strategija zatite okolia Nacionalni plan djelovanja za okoli

Sadri: stanje oneienja okolia po sastavnim dijelovima i prostornim cjelinama; mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje oneienja okolia; subjekti koji su duni provoditi mjere i ovlatenja u svezi s provoenjem mjera zatite okolia; smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje zatite okolia; naini provoenja interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiavanja okolia; rokovi za poduzimanje pojedinih mjera; izvori financiranja za provoenje pojedinih mjera i procjena visine pojedinih sredstava.
Stanje oneienja okolia Brodsko-posavske upanije
Oneienje zraka
Izvori oneiavanja

tehnoloki procesi, industrijski pogoni, ureaji i objekti - stacionarni izvori; prijevozna sredstva - linijski izvori; naselja s kunim loitima, deponije otpada povrinski (difuzni) izvori
Stanje oneienja zraka

na podruju upanije nije uspostavljena podruna mrea za praenje, mjerenje kakvoe zraka, ne moe se utvrditi stanje oneienja zraka, ne moe se utvrditi kategorija kakvoe zraka.
Oneienja i oteenja tla

Odlaganjem otpada na legalne, ali nesanitarne deponije Odlaganjem otpada na divlja odlagalita Erozivnim procesima (29 % svih povrina upanije)
bujinih vodotoka, kao i sjeom uma Prometom na cestama koje nemaju rijeenu odvodnju s proiavanjem povrinskih voda koje se ispiru s kolnika Pretjeranom uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi Stanje tla na podruju upanije nije mogue utvrditi razred istoe jer ne postoje mjerenja sadraja tekih metala u tlu, odnosno nije uspostavljen monitoring tla na podruju upanije.
Postupanje s otpadom u upaniji

Komunalni otpad organiziranim odvozom otpada obuhvaeno je 71 % stanovnitva; sakupljanje obavlja 13 komunalnih poduzea i koncesionara; u 2001. godini stvoreno je ukupno 32.522 tona komunalnog otpada, od ega se 23.635 tona odloilo na odlagalita otpada; 4 slubena odlagalita komunalnog i neopasnog tehnolokog otpada; 50-tak divljih odlagalita na podruju upanije; ne postoji niti jedan objekt za gospodarenje otpadom koji ispunjava sve zakom propisane uvjete.

Tehnoloki otpad u KEO (2001 g.) prijavljeno je 13.286 t tehnolokog otpada; metalni otpad, papir, staklo, otpadna ambalaa,drvo; 23 % ili 3.059 t tehnolokog otpada obraeno; tri ovlatene tvrtke za postupanje s neopasnim tehnolokim otpadom.

Opasni otpad otpad koji nastaje u procesu primarne obrade koe; otpad koji se javlja iz procesa povrinske obrade metala, kao to su: otpadni muljevi koji sadre teke metale i sl.; otpad koji nastaje u procesima termike separacije metala, kao to su: ljake koje sadre soli; otpad koji nastaje pri izmjenama i manipulacijama uljima, kao to su: otpadna ulja, zauljena ambalaa, zauljene krpe i sl.; otpad koji nastaje u bolnicama, domovima zdravlja, veterinarskim ambulantama i privatnim ordinacijama; u KEO prijavljeno je 1.414,22 t opasnog otpada (80 % otpadna ulja)
Oneienje voda
veina vodotoka na podruju upanije nalazi se u vioj tj.
loijoj kategoriji od propisane Dravnim planom za zatitu voda Izvori oneienja voda komunalni ispusti - niti jedan grad odnosno opina nema izgraen ureaj za proiavanje otpadnih voda naselja, osim ureaj za proiavanje otpadnih voda izgraenog u naselju Dragali (BIO-DISK MODUL 1000 ES); industrijski pogoni, farme, klaonice; oneienja s poljoprivrednih povrina uslijed prekomjernog koritenje kemijskih preparata u poljoprivredne svrhe; divlje i neureene deponije
Buka
nisu obavljena mjerenja buke; najzastupljenija komunalna buka te buka
uslijed pojaanog prometa; podruje upanije za sada nije ozbiljnije ugroeno bukom.
Stanje uma
59.831,64 ha. (30 % povrine upanije); odlikuju se srednjom do dobrom kakvoom; biotski imbenici (napadi tetnika) godinje se tretira 600-800 ha uma; abiotski imbenici - 1999. godine - Psunj olujni vjetar unitio 67.636 m3 ume; antropogeni imbenici - loe gospodarenje, neadekvatno iskoritavanje, pretjerano ambijentalne promjene, poar, odlaganje otpada na umskim povrinama; postoji monitoring uma

postavljene su etiri bioindikacijske toke prati se i razina podzemnih voda na dvije postaje,
8.000-9.000 ha umskih povrina je zagaeno minama (Pranik 53,35 ha i Muki bunar 42 ha)
Stanje voda i movara

Na podruju upanije zatieni movarni
dijelovi prirode su:

dio parka prirode Lonjsko polje, zatieni krajolik Jelas polje, posebni zooloki rezervat Bara Dvorina s okolnim poplavnim podrujem koja je posljednja vea movarna povrina u upaniji.
Stanje voda i movara

Na podruju upanije postoje tri ribnjaka
i to:

Novi ribnjak Jelas, Stari ribnjak Jelas Ribnjak Vrbovljani.
Stanje travnjaka i oranica

105.548 ha obradive povrine (oranice); podruja intenzivno pod utjecajem ovjeka i karakterizira ih veliki broj malih parcela; trend naputanja posjeda i obrade zemljita i smanjenje poljoprivrednih povrina; zatieni krajolik Gajna primjer prisavskih panjaka s osnovnom namjenom ispae stoke (broj stoke na podruju upanije u zadnjih 10 godina ima tendenciju opadanja)
Stanje flore i faune

bogatstvo biljnih vrsta, nedovoljno istraeno zatieno osam biljnih vrsta, a pet je u statusu prijedloga za zatitu razliiti biotopi na podruju upanije pogodovali su i razvoju raznolike i brojne faune koja nije temeljito obraivana osim ornitofaune ribnjaka Jelas na kojem su utvrene kolonije ptica, a posebno kolonije liarki i aplji. najvei utjecaj do sada imala je izgradnja nasipa uz rijeku Savu, promjene livadne, movarne i vodene vegetacije
Eksploatacija mineralnih sirovina

tehniki kamen - etiri kamenoloma:
Giletinci, Perin, Stara i Fukinac (procijenjene rezerve 2,5 mil.m3) rijeni ljunak i pijesak - est lokacija rijeke Save: Duboica, Oajak-prud (Oajak), Slav. amac I, Slav. amac II, Slav. amac III i Kruevica-Novi Grad. Predviena koliina ljunka i pijeska za vaenje iznosi 1.020.000 m3. opekarska glina na lokaciji unjevci.
Katastar emisija u okoli (KEO)

evidentirana 94 gospodarska subjekta; oteano je prikupljanje podatka s
obzirom da u Podrunoj jedinici Bjelovar, Ispostava Poega, djeluje jedan inspektor zatite okolia koji djelatnost inspektora obavlja na podruju dvije upanije, Poeko-slavonske upanije i Brodsko-posavske upanije, a ije je sjedite u Poeko-slavonskoj upaniji
Mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje oneiavanja okolia

Mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje

oneiavanja zraka; Mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje oneienja tla; Mjere za gospodarenje otpadom Mjere za postupanje s komunalnim otpadom Mjere za postupanje s neopasnim tehnolokim otpadom Mjere za postupanje s opasnim otpadom; Mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje oneienja voda; Mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje buke; Mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje oneiavanja okolia kod eksploatacije mineralnih sirovina.
Smjernice i mjere za ouvanje okolia i unapreenje zatite okolia

Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje kakvoe
zraka; Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje kvalitete tla; Smjernice i mjere za unapreenja postupanja s otpadom; Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje kvalitete voda Smjernice i mjere za unapreenje zatite od buke Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje bioloke i krajobrazne raznolikosti Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje krajobrazne raznolikosti
Smjernice i mjere za ouvanje okolia i unapreenje zatite okolia

Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje bioloke raznolikosti ekolokih sustava i stanita

Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje bioloke raznolikosti uma Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje bioloke raznolikosti movara i voda Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje bioloke raznolikosti travnjaka i oranica Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje ekolokih stanita Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje vrsta i podvrsta Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje zatite genetske raznolikosti udomaenih svojti Smjernice i mjere za ouvanje i unapreenje bioloke i krajobrazne raznolikosti kroz sektore Smjernice za jaanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zatitu i ouvanje prirodne i krajobrazne raznolikosti u upaniji Smjernice i mjere za istraivanje i nadgledanje bioloke raznolikosti u upaniji
Plan interventnih mjera u zatiti okolia

sastavni je dio Programa zatite okolia upanija nije izradila Plan intervencija u zatiti okolia 255 gospodarskih subjekata koji su duni izraditi Operativne planove intervencija 35 gospodarskih subjekata dostavilo je Operativne planove intervencija
Program mjera zatite okolia sa nositeljima aktivnosti, procjenom trokova i rokovima za poduzimanje pojedinih mjera
na osnovu razmatranja potreba u zatiti okolia temeljem zakonskih obveza upanije, jedinica lokalne
samouprave, trenutnim trinim odnosima na podruju zatite okolia

Program zatite okolia nije vremenski ogranien
neke od aktivnosti je mogue, ili e biti potrebno, vremenski pomicati.
Pojedine aktivnosti trebat e nadopunjavati novima,
ovisno o aktualnoj problematici zatite okolia.
Podloge
1.
2.
3.
4. 5. 6.
Izvjee o stanju okolia na podruju Brodsko-posavske upanije, Ured za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu okolia i Zavod za prostorno ureenje, 2000. Prostorni plan Brodsko-posavske upanije, Zavod za prostorno ureenje Brodsko-posavske upanije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d. Osijek, 2001. Prethodna studija o utjecaja na okoli odlagalita komunalnog otpada istonog dijela Brodsko-posavske upanije, IPZ Uniprojekt MCF, 1998. Studija zatite voda na podruju Brodsko-posavske upanije Hidroprojekt-ing d.o.o i Hidroing d.o.o, 2001. Razvitak poljoprivrede na podruju Brodsko-posavske upanije, Agronomski fakultet sveuilita u Zagrebu, 2002. Katastar emisija u okoli, Ured za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu okolia, 2002.
Plan intervencija u zatiti okolia Dubrovako neretvanske upanije

studeni 2005
Sadraj
1. Informacije o izraivau Plana 2. 3.
4. 5.
intervencija Uvodno obrazloenje Sadraj Plana intervencija u zatiti okolia Dubrovako-neretvanske upanije Glavni zakljuci Plana intervencija Obveze po donesenom Planu intervencija
Uvodno obrazloenje
Dubrovako-neretvanska upanija (DN) duna je izraditi upanijski Plan intervencija u zatiti okolia temeljem Zakona o zatiti okolia i dravnog Plana intervencija u zatiti okolia Plan se odnosi na mogue ekoloke nesree ili iznenadne dogaaje koji mogu ugroziti okoli, te izazvati opasnost za ivote i zdravlje ljudi Svrha izrade Plana je predvianje, spreavanje i ograniavanje moguih ekolokih nesrea ili iznenadnih dogaaja
Uvodno obrazloenje
Plan se temelji na: Planu intervencija u zatiti okolia (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) APELL procesu Izraenih 15 Operativnih planova intervencija u zatiti okolia (OPIZO) pravnih i fizikih osoba s podruja DN Drugim dostupnim dokumentima i informacijama: Prostorni plan i Plan zatite od poara DN, podacima o opremljenosti interventnih jedinica (vatrogasne postrojbe, HMP, specijalizirane jedin.), prirunicima i modelima za procjenu posljedica iznenadnih dogaaja
Sadraj Plana intervencija u zatiti okolia DN

Dogovoren i usuglaen s MZOPUG! Planom je utvreno:

Primjena i postupak donoenja Plana Prostorna, teritorijalna i gospodarska obiljeja DN Obveznici izrade OPIZO Vrste, koliine i mogue opasnosti od opasnih tvari utvrenih OPIZO (provedena je struna analiza OPIZO i procjena posljedica i vjerojatnosti od nastanka izvanrednih dogaaja) Nedostaci u izraenim OPIZO

Subjekti i osobe koje sudjeluju u provoenju Plana: Eko-
stoer DN, Komunikacijske jedinice, interventne jedinice (vatrogasci, hitna medicinska pomo, policija, Sluba za Civilnu zatitu, ovlatene pravne ili fizike osobe, ABKO, pravne ili fizike osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti), Ekspertna jedinica, jedinice za prijevoz i logistiku, inspekcija zatite okolia Mjere za postupanje u sluaju iznenadnog dogaaja: slijed prijenosa informacija i dunosti svih sudionika u intervenciji Smjernice za postupanje u sluaju istjecanja otrovnih i eksplozivnih tvari Izvjeivanje javnosti o iznenadnom dogaaju

Nain odravanja vjebi i mjera prevencije nastanka iznenadnih dogaaja Financiranje Plana Dopunjavanje i revizija Plana:

a) b)
c) d) e)
Po reviziji i dopuni izraenih OPIZO Po primitku OPIZO pravnih/fizikih osoba koje su ih bile dune izraditi a postupaju s opasnim tvarima (posebice s eksplozivnim i otrovnim plinovitim tvarima) Po provedenim inspekcijskim nadzorima U sluaju promjene koliina ili vrsta opasnih tvari Po provedenoj vjebi i uoenim nedostacima u Planu
Shema izrade Plana intervencija

Analiza OPIZO
Utvrivanje rizinih objekata
Popis opasnih tvari
Izrada karata sa zonama ugroenosti
Utvrivanje interventnih jedinica
Rad Eko-stoera tijekom izn. dogaaja
Mjere u sluaju iznenadnog dogaaja
Dopuna i revizija Plana
Glavni zakljuci Plana intervencija

Obzirom na kemijsko-fizikalna svojstva i koliine
evidentiranih opasnih tvari u DN, izdvojene su lokacije s: plinovitim otrovnim tvarima (amonijak) 2 lokacije eksplozivnim tvarima (ukapljeni naftni plin) 2 lokacije zapaljivim tvarima (benzin) 1 lokacija Navedene opasne tvari nalaze se u: hladnjaama, spremnicima za potrebe rada kotlovnica i terminalu tekuih tereta. Openito su mogue posljedice eksplozija i poara manjeg dometa od dometa irenja plinovitih opasnih tvari ije irenje ovisi o trenutnim klimatskim prilikama.
Glavni zakljuci Plana intervencija

Opremljenost vatrogasnih postrojbi (najoperativnijeg dijela interventnih jedinica) na podruju DN nije adekvatna. Potrebna je dopuna opreme i sredstava ostalih vatrogasnih postrojbi na podruju cijele upanije. Plan intervencija je potrebno redovito aurirati i dopunjavati s novim podacima iz OPIZO pravnih/fizikih osoba s podruja DN. Provoditi analizu OPIZO i zahtijevati dopune. Zahtijevati izvjea o provedenim vjebama.
Obveze po donesenom Planu

Dopuna podataka u postojeim OPIZO Inspekcija zatite okolia treba:
a) b)
u suradnji s Strunim povjerenstvom identificirati obveznike i od njih zatraiti izradu OPIZO provesti inspekcijski nadzor nad pravnim/fizikim osobama koje nisu izradili OPIZO
Odravanje vjebe spremnosti i saniranja posljedica
iznenadnog dogaaja Izrada lokalnih Planova intervencija u zatiti okolia od strane gradova i opina s podruja DN Redovita revizija upanijskog Plana jednom godinje
Shema vjebe pripravnosti

Iznenadni dogaaj Izvjeivanje PU ili Sluba za sustav 112 Za sanaciju i lokalizaciju dovoljan je OPIZO? NE
OPIZO
DA
Postupanje prema OPIZO
Aktiviranje: interventnih postrojbi Eko-stoera
Provjera od strane policije Dodatne interventne jedinice
Akcijom zapovijeda Voditelj vatrogasne postrojbe
Eko-stoer
Ekspertna jedinica
Planovi gospodarenja otpadom
Kakav treba biti PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Temeljem Zakona o otpadu planski dokumenti gospodarenja otpadom su:

Strategija gospodarenja otpadom RH dugorono odreuje i usmjerava gospodarenje otpadom Plan gospodarenja otpadom RH provedbeni dokument Strategije upanijski (regionalni) Plan gospodarenja otpadom gradski i opinski Plan gospodarenja otpadom Plan gospodarenja otpadom proizvoaa otpada
Kakav treba biti Plan gospodarenja otpadom PROIZVOAA OTPADA ?
Kakav treba biti Plan gospodarenja otpadom PROIZVOAA OTPADA

Temeljem Zakona o otpadu Proizvoa otpada koji godinje proizvodi vie od 150t neopasnog otpada i/ili vie od 200kg opasnog otpada, duan je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od etiri godine. Npr: Prema podacima o prijavljenim i procijenjenim koliinama opasnog i neopasnog otpada koji nastaje/moe nastati unutar pojedinog proizvodnog pogona HEP Proizvodnje, svi proizvodni pogoni obveznici su izrade Planova gospodarenja otpadom.


Temeljem Zakona o otpadu Plan gospodarenja otpadom proizvoaa otpada sadri osobito:

Podatke o vrstama, koliinama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te predvianje trenda nastajanja otpada Mjere za sprjeavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove tetnosti Postojei i predvieni nain gospodarenja otpadom Podatke o vlastitim graevinama i ureajima za gospodarenje otpadom

Temeljem Zakona o otpadu Plan gospodarenja otpadom proizvoaa otpada sadri osobito podatke o:

lokacijama privremenog skladitenja otpada otpadu koji se predobrauje (u cilju smanjenja volumena/koliine, smanjenja tetnosti i opasnosti po okoli i sl.) na lokaciji ovlatenim tvrtkama za gospodarenje s opasnim i neopasnim otpadom, tvrtkama ovlatenim za servisiranje rashladnih i klima ureaja i laboratorijima koji izdaju Izvjea o fizikalnokemijskim svojstvima otpada

Planovi proizvoaa otpada koji imaju dozvolu za spaljivanje otpada (npr. termoelektrana, cementare,..) moraju sadravati podatke i o:

vrsti i koliini otpada koja se zbrinjava (spaljuje) nainu zbrinjava (spaljivanja) opremi, kategoriji i kapacitetu graevina i ureaja, te o tehnolokom procesu nainu rada i mjerama zatite okolia radi sprjeavanja tetnog utjecaja na okoli gospodarenju preostalim otpadom nakon postupka obrade

Izradom Plana gospodarenja otpadom
proizvoa otpada:

ispunjava zakonsku obvezu, postie veu odgovornost u postupanju s otpadom spreava naplatu kazni.

Plan gospodarenja otpadom proizvoa
otpada izrauje na propisanim obrascima Plan gospodarenja otpadom dostavlja se:

uredu dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu, nadlenom za poslove zatite okolia Agenciji za zatiti okolia AZO
Plan gospodarenja otpadom

Dubrovako neretvanska upanija
Odredbe
Plan gospodarenja otpadom upanija izrauje temeljem
odredbi iz Zakona o otpadu, l. 10 (NN 178/04, 111/06) donosi se na 8 godina (izmjene Zakona o otpadu) sadraj Plana odreen je Zakonom izradu Plana gospodarenja otpadom predvia i Strategija gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) i NEAP (NN 46/02)
nacrt Plana gospodarenja otpadom Dubrovako-
neretvanske upanije upuen je nadlenom Ministarstvu na suglasnost u travnju 2006. godine
Sadraj PGO DN
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Uvod Osnovne i ope odredbe Nazivlja u planu Opis postojeeg stanja Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada Mjere gospodarenja otpadom prema BATNEC Mjere za iskoritavanje vrijednih svojstava otpada - program odvojenog skupljanja Plan gradnje graevina za skladitenje, obradu i odlaganje otpada Popis otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita s mjerama sanacije Mjere nadzora i praenja gospodarenja otpadom Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu mjera Rokovi za izvrenje pojedinih mjera
Stanje gospodarenja otpadom u DN

koliina komunalnog otpada >51.000 tona (2004.)

40% grad Dubrovnik, po 10% Ploe i Metkovi sastav varira ovisno o sezoni, prostornom smjetaji i popunjenosti turistikih kapaciteta neopasni: 1.800 - 4.900 t opasni: 1.100-4.900 t
proizvodni otpad (prema KEO 2000-2004.)

14 komunalnih tvrtki, u 3 opine koncesionari/ komunalni
pogoni Janjina, Ston i Orebi odvoze otpad u Neum Pojezerje nema organizirani odvoz otpada ukupno: 39 smeara (oko 405 m3) i 8 autopodizaa prikupljanje u plastine vree, kante od 80-240 l i kontejnere (0,7-7m3); odvoz: 2-7 puta tjedno
Stanje gospodarenja otpadom u DN

8 slubenih, 12 odobrenih odlagalita (1 sanirano) sustavno odvojeno skupljanje - u gradu Dubrovniku i
opinama koje gravitiraju odlagalitu Grabovica te opini Blato ostali gradovi i opine povremeno glomazni otpad i olupine
Lovornik - Ploe, Kula Norinska (dio) i Slivno Dubravica - Metkovi i Opuzen, Kula Norinska (dio) Grabovica - Dubrovnik, Dubrovako primorje, Konavle, upa Dubrovaka i Mljet; Vinote - Trpanj Kokojevica - Lumbarda i Korula Ugrinovica - za opinu Smokvica Sitnica - Blato i Vela Luka Sozanj - Lastovo
Sustav GO integralni koncept

sustav GO sastoji se od:

procjene koliina otpada izbjegavanja i postupanja s otpadom (u domainstvu i industriji) skupljanja i prijevoza otpada (skupljanje, prijevoz i pretovar/ pranjenje vozila) izdvajanje i obrada otpada (aktivnosti u TS i Centru) konano zbrinjavanje/obrada i/ili odlaganje na odlagalitu
procjene koliina komunalnog otpada koje e nastati u
DN u slijedeih 25 godina (na temelju 2004): Ukupno oko 1.968.000 t procjena ovisi o znaajkama prostora, planu razvoja upanije, obuhvatu stanovnitva i proizvoaa otpada organiziranim skupljanjem i odvozom
Centar za GO - objekti i tehnologija

Centar za gospodarenje otpadom DN odabrana lokacija Badovinje Rupe

na oko 20 ha: prostori za mehaniku i intenzivnu bioloku obradu, dozrijevanje, stabiliziranje i zbrinjavanje komposta prostor za uskladitenje spreane krupne frakcije ostali pratei sadraji predobrada otpada s izdvajanjem korisnih sekund. sirovina te opasnih i problematinih komponenti, MBO: mehanika priprema ukupnog otpada i bioloka obrada biorazgradivog dijela u aerobnim uvjetima stabilizirani kompost
predviena tehnologija

Centar za GO - tehnologija
izdvajanje glomaznog otp., usitnjavanje i prosijavanje

krupnija frakcija - preanje i baliranje za skladitenje sitnija frakcija izdvajaju se eljezni i neeljezni metali od preteno organskog otpada procjedna voda se koristi za ovlaivanje i smanjivanje praine sustav otpraivanja zrak koji nastaje se koristi za aeraciju u biolokoj razgradnji
biorazgradivi otpad intenzivna bioloka razgradnja (oko 2 tjedna) i dozrijevanje komposta (10 tjedana) od ukupne koliine otpada:

41% bioloki stabilan kompost 39% relativno stabilna krupna frakcija (balirano) ostalo: sek. sirovine (metali) i otp. koji se moe sigurno odloiti
Transfer stanice
pretovarna stanica (transfer stanica), TS - graevina za privremeno skladitenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom predvieno je 7 potencijalnih TS u upaniji: Mljet, Lastovo, Korula, Ploe, Metkovi, Janjina i Oraac

smanjenje trokova prijevoza otpada i olakanje sustavnog prikupljanja otpada natkriveni objekt u kojemu se prekrcava otpad (iz smeara u veu prikolicu za transport leperom ili vei kontejner), skladini prostor za bijelu tehniku i slian otpad, te prostor za zaposlene s uredom i sanitarnim vorom
TS sadre:

Sustav GO prijevoz otpada

specifinost DN - problem prijevoza otpada s otoka na kojima su odlagalita zabranjena za prijevoz otpada do TS: smeari, vozila tipa Europress, a autopodizai samo iznimno prijevoz otpada od TS do odlagalita: vozila tipa Europress i smeari, vozila s press kontejnerom za komprimirani otpad i vozila za prijevoz baliranog otpada (s otoka na kopno)
LEGENDA PRETOVARNA STANICA UPANIJSKI ENTAR KOMUNALNOG OTPADA TRANSPORT OD PS DO UPANIJSKOG CENTRA TRANSPORT U KOMBINACIJI S BRODOM DO PS
Odvojeno prikupljanje primarna reciklaa

reciklani otoci (u 2 faze: po 1 RO za vie od 750

stanovnika papir, ambalaa) reciklana dvorita za izdvojeno prikupljanje otpada iz domainstava (u 2 faze) imaju zaposlene osobe i radno vrijeme nepropusna podloga s kanalizacijom i separatorom talonikom, ograda, objekt za zaposlene odvojeno prikupljanje ambalae (trgovine/ skupljai/ koncesionari) odvojeno skupljanje glomaznog otpada reciklaa graevinskog otpada (7 lokacija) sabirna mjesta za prihvat i skladitenje opasnog otpada (II faza)
Sanacija odlagalita u DN

sanacija otpadom oneienog tla/odlagalita opisana za svaku lokaciju zasebno 2004. godine samo 1 sanirano legalizirano odlagalite (Grabovica) ostala slubena odlagalita, jo nisu legalizirana predviena je sanacija slubenih odlagalita i zatvaranje/pretvaranje u pretovarne stanice nakon otvaranja Centra i poetka sustavnog GO u DN sva ostala odlagalita i smetlita moraju se sanirati i zatvoriti
Procjene potrebnih ulaganja

izgradnja upanijskog centra (lokacija Badovinje Rupe): > 310,92 milijuna kn (trokovi rada oko 902/kn/t/st)
44,5% odlagalite, 44% MBO, 11,5% transfer stanice izdvojeno prikupljanje od stanovnitva 2,63 5,25 mil. kn biootpad i kompostane: oko 20 mil. kn reciklana dvorita: oko 10 mil. kn vozila/mehanizacija: oko 2 mil. kn
izdvojeno skupljanje otpada: oko 37 mil. kn

Procjene potrebnih ulaganja

Sanacija odlagalita i smetlita: oko
121,6 mil. kn.

slubena odlagalita > 100,6 mil. kn ostala odlagalita > 11 mil. kn smetlita oko 10 mil. kn
tehnika dokumentacija na nivou DN
(14,5 mil. kn)
Zakljuak
PGO DN daje smjernice za sustavno GO u DN:

Centar, TS, reciklana dvorita i otoci, platoi za graevinski otpad, sabirna mjesta za opasni otpad
okvirna naknada za otpad - osnova za ocjenu socijalne podnoljivosti visine naknade za domainstva

u Njemakoj 0,57-1,5% godinje zarade u Hrvatskoj oko 1% god. zarade domainstva s 2 zaposlenih
Zakljuak
realizacija u fazama:
do 2007: potpun obuhvat stanovnitva, lokacija i lokacijska dozvola za upanijski centar i TS te 1 reciklano dvorite do 2010: 15% otpada se reciklira, sav komunalni otpad se obrauje, bez odlaganja biorazgradivog otpada, Centar i TS izgraeni, sanirana slubena odlagalita, otvoreno 5 reciklanih dvorita i 2 kompostane

Predavanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zakon o zatiti okolia

Zakon o zatiti okolia

2007. godine. NN 110/07 Drugi zakon o zatiti okolia RH

Prvi je donesen 1994. godine (NN 82/94, 128/99)

9. 10. 11. 12.

Ciljevi zatite okolia I

Ciljevi zatite okolia II

1. Naela zatite okolia i odrivog razvitka

Naela zatite okolia i odrivog razvitka

pravila ponaanja u zatiti okolia temelje se na:

Naela zatite okolia i odrivog razvitka

Naela zatite okolia i odrivog razvitka

javnosti 10. Poticanje 11. Pravo na pristup pravosuu

Naelo odrivog razvitka

Njime se treba voditi kod:

Primjenjivati ga na svim razinama:

Naelo ouvanja vrijednosti prirodnih dobara, bioloke raznolikosti i krajobraza

Naelo zamjene ili nadomjetanja drugim zahvatom

Naelo otklanjanja i sanacije tete u okoliu na izvoru nastanka

Naelo plaanja trokova oneiivanja

oneiavanjem okolia (polluter pays) 2. Trokovi obuhvaaju:

Naelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti

Graani imaju pravo na:

Naelo prava na pristup pravosuu

Svrha i primjena naela zatite okolia

2. Zatita sastavnica okolia

Zatita sastavnica okolia

uzimajui u obzir njihove meusobne odnose i meuutjecaje

Zatita tla i zemljine kamene kore

Zatita umskog podruja

Zatita mora i obalnog podruja

Zatita od utjecaja optereenja na okoli

3. Subjekti zatite okolia

Subjekti zatite okolia

Subjekti zatite okolia: Hrvatski sabor

Subjekti zatite okolia: Vlada

Subjekti zatite okolia: Savjet za odrivi razvitak i zatitu okolia

9 lanova lanove savjeta Vlada imenuje iz redova znanstvenih,

Subjekti zatite okolia: Agencija za zatitu okolia

Agencija surauje s Europskom

Subjekti zatite okolia: Agencija za zatitu okolia

Djelatnost Agencije obuhvaa osobito:

Subjekti zatite okolia: Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Subjekti zatite okolia: Osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia

Zaposlenici moraju polagati dravni ispit

Dobivaju suglasnost Ministarstva Pazi se na sukob interesa

Subjekti zatite okolia: Osobe ovlatene za strune poslove zatite okolia

4. Dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia

Dokumenti odrivog razvitka i zatite okolia

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske

Plan zatite okolia Republike Hrvatske

Program zatite okolia

Izvjee o stanju okolia

5. Instrumenti zatite okolia

Instrumenti zatite okolia

Standardi kakvoe okolia i tehniki standardi zatite okolia

Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli

utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa

Obavezno se izrauje kod donoenja planova i programa

Stratekom procjenom stvara se osnova

Procjena utjecaja zahvata na okoli

utvruje se mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na:

tlo vodu more zrak umu klimu