ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA

Mi nismo putnici na svemirskom brodu koji se zove Zemlja, mi smo njegova posada. Mi nismo stanovnici ovoga planeta, mi smo njegovi graani. Razlika izmeu to dvoje zove se odgovornost. Russel Schweickart !" S# !" $%#&S'( )R(*(+ $judska su prava poput oklopa, -tite vas. poput uputa su jer vam govore kako se treba pona-ati. poput sudaca su jer se njima mo/ete /aliti. (pstraktna su poput osje0aja. ba- kao i osje0aji pripadaju svima i uvijek 0e postojati, ma -to se dogodilo. )oput prirode su. poput duha jer su neuni-tiva. 1a- su poput vremena, prema svima se odnose jednako prema bogatima i siroma-nima, starima i mladima, bijelima i crnima, visokima i niskima. 2ude nam po-tovanje i tra/e od nas da druge po-tujemo. 1a- kao -to dobrotu, istinu ili pravdu ne mo/emo jedinstveno de3inirati ne mo/emo ni prava, no znamo ih prepoznati kad se s njima susretnemo. !" S# !" $%#&S'( )R(*(+ Skup na4elnih stavova o temeljnim, neodjeljivim i neotuivim pravima 4ovjeka koji mu pripadaju po prirodi i pojedina4no, neovisno o njegovoj rasi, boji ko/e, spolu, jeziku, vjeri, politi4kom ili drugom uvjerenju, nacionalnoj i etni4koj pripadnosti, socijalnom podrijetlu, ili nekom drugom polo/aju, uklju4uju0i politi4ki, pravni ili meunarodni polo/aj zemlje ili podru4ja kojih je graanin. !" S# !" $%#&S'( )R(*(+ osnovni standardi neophodni za dostojanstven /ivot potvruju slobodu i dostojanstvo pojedinca kao ljudskog bi0a najvi-e vrednote koje daju smisao 4ovjekovu postojanju najvi-a 3ormalnopravna na4ela kojima se ureuje pona-anje pojedinaca, grupa i dr/ava prema sebi i drugima pripadaju svim ljudima privilegij i odgovornost. )"*5%6S! $%#&S'57 )R(*( )roces normativnog potvrivanja dostojanstva 4ovjeka ograni4avanjem prostora za arbitrarno djelovanje onih koji njime vladaju, i to tako da se jasno odrede prava i du/nosti i jednih i drugih, star je oko 8999 godina. )romjene u omjeru izmeu du/nosti i prava u korist prava. )rve norme du/nosti. # sklopu sveobuhvatnih zbirki vjerskih, moralnih i pravnih propisa koji su va/ili za osobe odreene vjeroispovijesti.

)"*5%6S! $%#&S'57 )R(*( ,*%6RS'5:M"R($25 )R")5S5 '"%5M( S6 #R6;#%# )R(*( 5 &#<2"S!5 )"%6&52=( > !ora ?zbirka /idovskih moralni moralni, pravnih i obrednih propisa@ > 1iblija i &eset zapovijedi 1o/jih ?&ekalog lista kr-0anskih du/nosti prema 1ogu@ > 'urAan ?zbirka islamskih vjerskih, moralnih i pravnih propisa@ > *ede ?hinduisti4ki sveti spisi@ )"*5%6S! $%#&S'57 )R(*( )R(*25 )R")5S5 '"%5M( S6 #R6;#%# )R(*( 5 &#<2"S!5 )"%6&52=( > 7amurabijev zakonik ?=odeB 7ammurabi ureuje prava vlasni-tva, obitelji, pitanje kazni i sl.@, CD.ECF. st.pr.n.e. > *elika )ovelja sloboda ?Magna =arta $ibertatum ureuje odnose izmeu engleskog kralja i plemstva, osobito pitanja vojne obveze, poreza, ka/njavanja i oduzimanja imovine@, CGCH. > 7abeas =orpus (ct ?za-tita engleskih graana od arbitrarnog uhi0enja, pritvora i zatvaranja@, CIDJ. > )ovelja prava ?1ill o3 Rights uvoenje slobodnih izbora i priznanje parlamenta kao sredi-nje vlasti@, CIFJ. > ?ameri4ka@ &eklaracija o neovisnosti, CDDI. > ?3rancuska@ &eklaracija o pravima 4ovjeka i graanina, CDFJ. )"*5%6S! $%#&S'57 )R(*( 7R*(!S'5 )"*5%6S25 )R(*25 )R")5S5 > Statut &ubrova4ke Republike ?ureuje na4ela nepotkupljivosti i nepristranosti sudaca@, CGDG. > *inodolski zakonik ?ureuje prava i du/nosti kmetova, plemi0a i klera u skladu sa Kstarim obi4ajimaA@, CGFF. > statuti slobodnih gradova ?primjerice )olji4ki, 'or4ulanski, *ara/dinski@

L$"1($25 S#S!(* $%#&S'57 )R(*( po4etkom G9. stolje0a ideja o uspostavi institucionalne za-tite prava i sloboda 4ovjeka u sklopu globalne meunarodne zajednice na na4elima po-tivanja dostojanstva ljudske osobe, suvereniteta dr/ava i autoriteta meunarodnog dijaloga i dogovora CJ8H.g. u San Mranciscu potpisana K)ovelja #jedinjenih narodaA osnivanje organizacije #jedinjenih 2aroda po4etak izgradnja meunarodnog sustava promicanja i za-tite ljudskih prava M6;#2(R"&25 S#S!(* )R"M5=(2%( 5 Z( !5!6 $%#&S'57 )R(*( > "p0a deklaracija o ljudskim pravima, CJ8F. > Meunarodni pakt o graanskim i politi4kim pravima, CJII. > Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, CJII. N M6;#2(R"&2( )"*6$%( )R(*( M6;#2(R"&25 S#S!(* )R"M5=(2%( 5 Z( !5!6 $%#&S'57 )R(*( meunarodni instrumenti ljudskih prava brojne konvencije koje razrauju pojedina prava ili pojedine skupine prava pravno su obvezuju0e, a zajedno s vi-e stotina deklaracija, preporuka, izjava i drugih dokumenata 4ine meunarodni sustav promicanja i za-tite ljudskih prava > 'onvencija o sprje4avanju i ka/njavanju zlo4ina genocida, CJ8F. > Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, CJIH. > 'onvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije /ena, CJDJ. > 'onvencija protiv mu4enja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili poni/avaju0eg postupka ili kazne, CJF8. > 'onvencija o pravima djeteta, CJFJ.

Leneracije ljudskih prava i obrazovni programi ?preuzeto iz Spaji0E*rka- et.al. G998,CIO@ "15$%6<%( $%#&S'57 )R(*( > 26"!#;5*( > 26&%6$%5*(, M6;#S"12" "*5S2( 5 M6;#S"12" )"*6Z(2( > #25*6RZ($2( &*5%6 '$%#P26 *R5%6&2"S!5 > &"S!"%(2S!*" > %6&2('"S!

Sloboda, )o-tovanje drugih, 2ediskriminacija, !olerancija, )ravda, "dgovornost ... C9 2(P6$( 5Z #2 &6'$(R(=5%6 " )R(*5M( &%6!6!( ?5Z CJHJ. L"&526@ C. )ravo na jednakost, bez obzira na rasu, boju ko/e, spol, religiju ili nacionalno i socijalno podrijetlo G. )ravo na 3izi4ki i mentalni razvoj na zdrav na4in O. )ravo na ime i nacionalnost 8. )ravo na adekvatnu ishranu, stanovanje i lije4enje H. )ravo na posebnu skrb ako je rije4 o djeci s posebnim potrebama I. )ravo na ljubav, razumijevanje i za-titu D. )ravo na slobodno obrazovanje, igru i rekreaciju F. )ravo djeteta da bude meu prvima kojima je pru/ena pomo0 u vrijeme katastro3e J. )ravo na za-titu od svih oblika zapu-tanja, okrutnosti i eksploatacije C9. )ravo djeteta da odrasta u duhu tolerancije i mira kao 4lan op0eljudske obitelji.

"&L"% 5 "1R(Z"*(2%6 Z( $%#&S'( )R(*( > proces stjecanja znanja, stavova, vrednota i vje-tina nu/nih za /ivot u demokratskom i pluralisti4kom dru-tvu, temeljenom na po-tivanju ljudskih prava i trajnim nastojanjima svakog pojedinca i cijele dru-tvene zajednice da se ona -tite "&L"% 5 "1R(Z"*(2%6 Z( $%#&S'( )R(*( manje va/no usvajanje 4injeni4nog znanja o ljudskim pravima mnogo va/nije je usvajanje stavova, vje-tina, sposobnosti i pona-anja. "&L"% 5 "1R(Z"*(2%6 Z( $%#&S'( )R(*( Zadaci odgoja i obrazovanja za prava djeteta su u4iti i pou4avati, o pravima djeteta usvajati znanja o pravima djeteta, upoznavanje s 'onvencijom o pravima djeteta za prava djeteta razvijati stavove o potrebi u/ivanja i za-tite

prava djeteta i zadovoljavanja negovih razvojnih potreba u pravima djeteta u4iti u klimi koja odra/ava brigu za ideale i praksu ostvarivanja ljudskih prava i prava djeteta, u klimi u kojoj 0e se dijete osje0ati za-ti0eno i sretno, kako u meusobnim odnosima s drugom djecom, tako i u odnosima s odraslima =5$%6*5 "&L"%( 5 "1R(Z"*(2%( Z( $%#&S'( )R(*( ?C:G@ 5zgraivanje osobe g j koja po-tuje ljudska prava, te koja -titi svoja prava i prava drugoga, bori se protiv bilo kojeg oblika nasilja i za mirno rje-avanje sukoba, te se kao odgovorni graanin zala/e za demokratsko dru-tvo, temeljeno na jednakosti, pravdi i slobodi !aj se cilj posti/e, > izgraivanjem osobnog identiteta. > odgojem za prihva0anje i po-tovanje drugoga i prihva0anje razli4itosti u dru-tvu ?pojedinaca, naroda, kultura@. =5$%6*5 "&L"%( 5 "1R(Z"*(2%( Z( $%#&S'( )R(*( ?G:G@ > kreiranjem sredine koja kod djeteta poti4e razvijanje osje0aja osobne vrijednosti kao individue. > stvaranjem uvjeta u kojima se dijete osje0a pripadnikom i ravnopravnim 4lanom zajednice. > poticanjem razvoja socijalnih vje-tina za uspostavljanje kvalitetnih meuljudskih odnosa. > izgraivanjem stavova i sustava vrijednosti koji promi4u i -tite ljudsko dostojanstvo. > njegovanjem mirotvornog pona-anja. Z(&(=5 "&L"%( 5 "1R(Z"*(2%( Z( $%#&S'( )R(*( ?C:G@ > stjecanje osnovnih znanja o sebi ?kao ljudskom bi0u, kao pripadniku odreenog spola, odreene sredine, kulture, naroda@, o drugima ?njihovim sli4nostima i razlikama@, o /ivoj i ne/ivoj prirodi, o supostojanju /ive i ne/ive prirode. > razvijanje pozitivnih stavova ?o vrijednosti /ivota i va/nosti svakoga /ivog bi0a, o va/nosti u/ivanja ljudskih prava, o jednakosti svih ljudi, o pravdi, pravednosti i miru, o pripadnosti zajednici, o potrebi pridr/avanja pravila, o za-titi okoli-a, o meuovisnosti svega i svih na Zemlji@. > usvajanje i njegovanje temeljnih humanih vrijednosti ?kao -to su ljubav, prijateljstvo, odanost, suosje0anje, solidarnost, pravednost, istinoljubivost, nenasilje@. Z(&(=5 "&L"%( 5 "1R(Z"*(2%( Z( $%#&S'( )R(*( ?G:G@

> podr/avanje i izgraivanje pozitivnih osobina li4nosti ?samopouzdanje, samopo-tovanje, samosvijest, emocionalna stabilnost, samokontrola, samokriti4nost, odgovornost, samostalnost, kreativnost, otvorenost za svijet, radoznalost, spremnost na suradnju, empatija@. > razvijanje intelektualnih ?rje-avanje problema@ i socijalnih vje-tina ?suradnja, mirno rje-avanje sukoba, komunikacija, tolerancija@. > poticanje na primjenu usvojenog u svakodnevnom /ivotu. !i se zadaci ostvaruju sudjelovanjem djeteta u /ivotu zajednice u kojoj prevladavaju demokratski odnosi, kako izmeu djece, tako i izmeu djece i odraslih. 2(P6$( R(&( # )"&R#P%# "&L"%( 5 "1R(Z"*(2%( Z( $%#&S'( )R(*( ?C:G@ > djetetu treba uvijek pristupati tako da se osje0a prihva0eno, voljeno, za-ti0eno i podr/avano. > djetetu treba omogu0iti da iska/e svoje sposobnosti, da se a3irmira. > u radu treba uva/avati individualne karakteristike i potencijale svakog pojedinog djeteta. > u radu treba nagla-avati ono po 4emu su ljudi sli4ni, a razlikama ?u spolu, kulturi, vjeri, mi-ljenju, izgledu@ treba pristupati kao bogatstvu /ivota uo4avati ih i prihva0ati. > polazi-te u radu moraju biti do/ivljaji i interesi djece. > djetetovo u4enje treba temeljiti na iskustvu. > u radu s djecom treba polaziti od poznatog prema novom i nepoznatom. > neovisno o temi djetetu treba pru/iti cjelovit do/ivljaj. 2(P6$( R(&( # )"&R#P%# "&L"%( 5 "1R(Z"*(2%( Z( $%#&S'( )R(*( ?G:G@ > va/no je poticati svako dijete na aktivno sudjelovanje u rje-avanju problema i /ivotu grupe. > djetetu treba omogu0iti da probleme sagledava s raznih stajali-ta, da vr-i izbor, oprobava vlastita rje-enja, vrednuje osobno djelovanje i preuzima odgovornost. > u svim situacijama treba podr/avati djetetovu radoznalost i otvorenost za pitanja i probleme. > u svakodnevnim /ivotnim situacijama treba stvarati atmos3eru pravednosti, kako u podjeli zadu/enja ili u ka/njavanju, tako i u nagraivanju. > pohvala i pozitivna potkrepljenja moraju uvijek imati prednost pred kaznom. > va/an je sklad rije4i i djela odgojitelja.

> djetetu treba davati jasne upute i postavljati stabilne granice izmeu po/eljnog i nepo/eljnog. > u odgoj za ljudska prava uklju4iti i roditelje i -iru dru-tvenu zajednicu. 26)" !5*(2%6 &%6!6!"*57 )R(*( Razlozi za nepo-tivanje djetetovih prava u odgojnoobrazovanim institucijama i uop0e smatraju se,. > neznanje. > povr-nost. > zaokupljenost vlastitim problemima. > lo-a iskustva u djetinjstvu. #25!6& 2(!5"2S =Q16RS=7""$1#S ?http,::cRberschoolbus.un.org:@ C. )ravo na jednakost

ODGOJNO-OBRAZOVNA KOMUNIKACIJA
to je komunikacija+ communicare in3ormirati, sporazumijevati se, dogovarati se, raspravljati common zajedni4ki, op0i, javni communitR zajednica 'omunikacija N proces u kojem se in3ormacija prenosi od po-iljatelja do primatelja ?Morgas, CJJJ, C9I@. 5z ove de3inicije proizlazi da se proces komunikacije sastoji od 4etiri va/na elementa, po-iljatelj poruke ili izvor koji poruku oda-ilje. sama kodirana poruka. komunikacijski kanal kojim se poruka prenosi. primatelj poruke koji ju dekodira. 2a4ini na koje se komunikacija realizira ?prema &rude, G99F@ Everbalno N izra/ava se kroz jezik. Eneverbalno N izra/ava se kroz mimiku, geste, dr/anje tijela, slike itd.. Eparaverbalno ?jezi4ni izraz@ N visina glasa, izgovor, tempo govora itd.

Maktori ili podru4ja komunikacije ?prema 1entele, 1rosius, %arren, G99I, CGD@ # ve0ini de3inicija pojavljuje pet 3aktora ili podru4ja komunikacije, Epo-iljatelj. Eporuka ?izjava, signal, in3ormacija@. Eprimatelj. Esredstvo prijenosa poruke ili medij. Edjelovanje, odnosno reakcija koju poruka izaziva. =ilj, svrha, 3unkcija komunikacije cilj komunikacije izazivanje neke reakcije kod ciljne grupe ili osobe. svrha komunikacije zajedni4ko rje-avanje problema koje se mo/e dosti0i samo kroz komunikaciju i sporazum 3unkcija komunikacije ?Sager, CJFC, CJ3@, individualna ili osobna 3unkcija E slu/i razgrani4avanju i osiguravanju odreene pozicije pojedincu unutar grupe. identi3ikacijska 3unkcija E slu/i identi3ikaciji objekata, stanja ili dogaaja. socijalna 3unkcija E osigurava cjelokupnu grupu ili njezine 4lanove. koordinativna 3unkcija E poma/e u vremenskoEprostornoj koordinaciji grupe i njihovim zajedni4kim aktivnostima.

2a4ini i podru4ja komunikacije ?prema MrukE1adiane, G99D@

'omunikacijski aksiomi ?prema ). Satzlawicku@ ne mo/emo ne komunicirati. komunikacija ima sadr/ajnu i odnosnu dimenziju. odnos je odreena opa/anjem i interpretacijom pona-anja. komunikacija je verbalna i neverbalna. komunikacija je simetri4na i komplementarna. Razli4iti tipovi usklaenosti sadr/ajne i odnosne dimenzije pona-anja u komunikaciji prihva0a se sadr/aj i odnos. prihva0a se sadr/aj, ali se ne prihva0a odnos. ne prihva0a se sadr/aj, ali se prihva0a odnosno ne dovodi u pitanje odnos osobe dogovaraju, raspravljaju, dopunjuju, mijenjaju, usklauju... zrela komunikacija. ne prihva0a se ni sadr/aj ni ponueni odnosi nastaje kon3likt. sadr/aj komunikacije se koristi kako bi se promijenio odnos npr. sugovorniku se ne priznaje da je u pravu samo da bi mu pokazali da smo mi pametniji. odnos se koristi ?rede3inira@ da bi se uskladio sadr/aj prihva0amo tuu sliku, npr. prihva0am da sam lijen, ali i priznajem da nisam dovoljno u4io.

'omunikacija je simetri4na ili komplementarna

Simetri4na komunikacija odnos je temeljen na sli4nosti socijalnih polo/aja i uloga, potreba i interesa ?npr. razgovor dva in/enjera o nekoj konstrukciji. razgovor dva u4itelja o planiranju nastave, itd.@. 'omplementarna komunikacija odnos je temeljen na povezanosti razlika osoba koje komuniciraju ?u4iteljEu4enik. lije4nikEpacijent. voza4Eputnik. majkaEdijete, i sl.@. "vu vrstu komunikacije odlikuje razli4ita koli4ina socioEpsiholo-ke mo0i ?sposobnost utjecaja@ osoba u komunikaciji -to je osnova za stvaranje autoriteta, ali i za nametanje autoritarnih interpersonalnih odnosa ?odnos nadmo0i radi nadmo0i@. "dgojnoEobrazovna komunikacije 2ema odgoja bez komunikacije. "dgojnoEobrazovna komunikacije je razvojnoEinterakcijski proces stvaranja i razmjene zna4enja izmeu odgajanika i odgajatelja koji za cilj ima osobni razvoj odgajanika. Speci3i4nosti odgojnoEobrazovne komunikacije razvoj slo/enog repertoara interakcija. koli4ina socijalne mo0i. vrlo ograni4en broj in3ormacija o razvoju odgajanika. shvatiti, razumjeti i uva/iti dijete. prihvatiti zna4enja svojstvena djetinjstvu. govoriti jezikom koji djeca razumiju. prihva0anje ponuene samode3inicije. odgajatelj treba prihvatiti nestabilnost, 3leksibilnost, promjenjivost i netransparentnost samoprezentacije odgajanika. usvajanje simboli4kih sustava i jezika. usvajanje znakova, razvoja denotativnih i konotativnih zna4enja te upoznavanje ozna4enog. socijalno u4enje po modelu sama uloga odgajatelja je odgojnoEobrazovna poruka. razli4ite odgojne sredine. odgojnoEobrazovne skupine. "dgojnoEobrazovna komunikacija u -koli )"!5=(%2( '"M#25'(=5%( "sobe i skupine su samostalne. #4enici znaju da mogu raditi na svoj na4in. #4enici se slobodno izra/avaju. )oti4e se samostalnost mi-ljenja i rada. )oti4u se promjena i inovacija.

"dgovornost za rad i uspjeh. Samovrednovanje. Radovanje uspjesima drugih. (#!"R5!(R2( '"M#25'(=5%( "dlu4ujemo umjesto pojedinaca i skupina. 2areujemo i odreujemo kako 0e se raditi. 2epovjerenje zadr/avanje ideja i prikrivanje osje0aja. !e/i se stvaranju ovisnosti. )ridr/avanje propisanih i nametnutih pravila. Zadr/avanje odgovornosti u autoritetu. *rednovanje od strane autoriteta. "malova/avanje postignu0a drugih. "dgojnoEobrazovna komunikacija u razredu #spje-na odgojnoEobrazovna komunikacija u razredu je interakcija u4itelja i u4enika, u kojoj u4itelji nastoje, razumjeti i prihvatiti misli, osje0aje, pona-anje i 3iziolo-ke reakcije u4enika. djelotvorno reagirati. #spje-no komuniciranje u4itelja pretpostavlja razvijanje socijalnih vje-tina, promatranja i slu-anja u4enika kao osnovu za razumijevanje i prihva0anje. procjenjivanja i vrednovanja odgojne situacije. samoprocjenjivanja vlastitog pona-anja. preno-enja vlastitih ideja i osje0aja s ciljem da se pomogne u4eniku u suo4avanju s njegovim problemima. # upravljanju razredom, u4itelj : nastavnik, nagrauje. ka/njava. pona-a se neutralno. 2a ista pona-anja razli4ite djece u4itelj mo/e reagirati razli4ito bilo da ih nagrauje ili ka/njava u4enici to do/ivljavaju kao nepravdu.

Razumijevanje komunikacijskih procesa u razredu E Modeli komunikacije Lordonov model jasne komunikacije.

Mlandersova analiza verbalne interakcije u4itelja i u4enika. 1alesov model socijalnih interakcija u razredu. Lordonov model analize pona-anja u4enika

)rihvatljivost pona-anja djeteta subjektivizira obzirom na posljedice pona-anja za aktere razredne komunikacije. 2eprihvatljivo pona-anje u4enika nanosi -tetu, #4eniku u4enik koji 4ita novine za vrijeme nastave -kodi sebi ne prati nastavu i ne0e nau4iti. #4itelju u4enik iznuuje prolaznu ocjenu, ometa u4itelja u radu. #4itelju i u4eniku u4enik koji Tzabavlja razredU tijekom nastave ometa u4itelja u pou4avanju, a sebe i drugu djecu u u4enju. 2ikome pona-anje u4enika je prihva0eno od u4itelja, ali stru4njaci ?-kolski pedagog ili psiholog@ navedeno pona-anje dr/e -tetnim za napredovanje i razvoj u4enika. 'valitetna komunikacija u razredu je ona u kojoj se u4enicima poma/e u promjeni neprihvatljivih pona-anja kojima nanose -tetu sebi i drugima i ote/avaju osobni razvoj. &ominantno autoritarno ?represivno@ pona-anje u4itelja u razredu Lordon naziva jezikom neprihva0anja kojim se u4enicima -alju, nejasne poruke u4enici ne razumiju u 4emu i za-to grije-e, za-to ih osuuju, za-to se zbog toga osje0aju lo-e pa 4esto reagiraju povla4enjem ?pasivnost@ ili agresijom ?ometaju nastavu@.

prikrivene poruke stvarna poruka je sadr/ana u 3ormi ?kritiziranje u4enika@, a ne u sadr/aju, s ciljem da se izazove strah, osje0aj krivnje, osje0aj in3eriornosti, i sl. )oruke jezika neprihva0anja, zapovijed mora- se pokoriti mome autoritetu. prijetnja nije me briga za tebe i tvoje potrebe, va/no je da mi se podredi-. moraliziarnje ti nisi sposoban sam prosuditi, jedino su moje vrijednosti prave. savjet ja najbolje znam -to je za tebe dobro. pou4avanje ja sam u pravu, ti nisi u pravu, ja najbolje znam. kritiziranje ja sve bolje znam, ti manje vrijedi- od mene. nagraivanje hvali me da me se rije-i. izrugivanje ti si lo-, ja sam dobar. interpretacija ja sve znam, mogu vidjeti kroz tebe. hrabrenje ti ne zna- tko si, ja 0u ti re0i. ispitivanje sve mi mora- re0i, ja 0u rije-iti tvoj problem i zato moram sve znati. humor, cinizam ja, ustvari, nisam zainteresiran za tebe. Model jasne komunikacije u4itelja, u4itelj bezuvjetno prihva0a u4enika onakvim kakav je. u4itelj iskazuje stav da je opazio konkretni problem u4enika i da mu /eli pru/iti pomo0. aktivno slu-anje. pru/anje pomo0i djetetu u razvoju optimalen strategije rje-avanja problema. Model jasne komunikacije u4itelja E u4itelj koristi jezik prihva0anja u kojem dominiraju %a E poruke, jasno imenuje i opisuje dje4je pona-anje. obja-njava razloge svog nezadovoljstva, posljedice koje trpi zbog toga. iskazuje svoje osje0aje ?ljutnju, bijes, /alost, i sl.@. jasno obja-njava posljedice koje 0e dijete imati zbog odreenog pona-anja. poma/e u4eniku da pronae adekvatnije postupke zadovoljavanja svojih potreba.

Lordonov Model jasne komunikacije u razredu polazi od razvijanja socijalnih vje-tina u4itelja u podru4ju slu-anja, promatranja i govorenja odnosno vje-tine razgovora i ohrabrivanja u4enika.

)oma/e dobrom razgovoru, gledanje u u4enika. ohrabrivanje kimanjem glavom i osmjehivanjem. ohrabrivanje glasom. suosje0anje i strpljenje. pokazivanje interesa i pomno slu-anje. postavljanje potpitanja radi obja-njenja i pojedinosti. davanje konkretnih i speci3i4nih savjeta. neprekidanje u4enika u govoru. nekritiziranje i neosuivanje. iskazivanje osje0aja povjerljivosti i diskretnosti. "te/ava dobar razgovor, negledanje u u4enika. nesuosje0anje. neslu-anje i postavljanje pitanja o onom -to je u4enik ve0 rekao. kritiziranje i osuivanje u4enika. govorenje umjesto slu-anja. svaanje. obavljanje drugih poslova ?listanje papira...@. pri4anje o sebi. ismijavanje u4enika.

Demokratske kole Slo!o"#e kole Alter#at$%#e kole &'KOLE PO MJERI DJE(E(A)

"brazovanje je ili instrument koji se koristi kako bi se mlaa generacija integrirala u logiku postoje0eg sistema i postigla kon3ormizam, ili je sredstvo koje poma/e /enama i mu-karcima da se na kriti4ki i kreativan na4in suo4e sa stvarno-0u te otkriju kako sudjelovati u mijenjanju svijeta. )aulo Mreire )ojam demokratskog odgoja:-kole nije u4enje o demokraciji i ljudskim pravima ve0 podrazumijeva uklju4ivanje demokratskih na4ela, demokratskog djelovanja i nerepresivnog odgoja za mir u sam proces nastave. # demokratskim:slobodnim -kolama mladi ljudi imaju pravo odlu4iti kako, -to, gdje i s kim 0e u4iti u okviru onoga -to -kola mo/e ponuditi, te imaju jednako pravo glasa kod dono-enja odluka koje se ti4u upravljanja -kolom, pravila i kazni, ukoliko su kazne potrebne. Redovni demokratski sastanci na kojima svaka osoba ima jedan i jednako vrijedan glas su okosnica demokratskog obrazovanja. &emokratsko obrazovanja bez njih ne postoji. ?*ije0e 6#&6=Ea@

63ektivno i istinsko usvajanje znanja ?naspram 4injeni4nog i enciklopedijskog@ mo/e biti ostvareno jedino kada dijete u4i bez straha i stresa, a znanje koje se prenosi je podjednako i va/no i zanimljivo u4eniku kojem je kroz model demokratskog obrazovanja osigurano da vi-e nije objekt, ve0 subjekt nastavnog procesa. 'ao subjekt nastavnog procesa u modelu demokratskog obrazovanja u4enik po prvi puta ima slobodu odlu4iti -to, kada, kako i s kime /eli u4iti. &jeca koja kroz demokratski na4in obrazovanja iskuse uzro4noEposljedi4ne veze dono-enja samostalnih odluka te primjenu demokratskih principa u nastavi vrlo lako i bez zadr-ke izra/avaju svoje mi-ljenje, bore se za svoja uvjerenja, vi4na su grupnom radu i rje-avanju problema, po-tuju tue mi-ljenje te uspje-no sudjeluju u radu zajednice. &emokratski model obrazovanja djeci pru/a mogu0nost upravljanja vlastitim vremenom i izbor metoda i na4ina u4enja. &jeca koja prolaze takav model odgoja i obrazovanja s lako0om razvijaju nove strategije, a probleme s kojima se susre0u rje-avaju na kreativan i inovativan na4in, razvijaju0i sustave i alate koji im poma/u u cjelo/ivotnom obrazovanju. &emokratski na4in obrazovanja i strukturiranja nastave u potpunosti je komplementaran s 72"SEom svojim, Euklanjanjem suvi-nih obrazovnih sadr/aja Esuvremenim na4inom pou4avanja putem istra/iva4ke nastave Esamostalnim i skupnim radom Ete/njom k usvajanju primjenjivog znanja i vje-tina Emeukulturalnim i nacionalnim dijalogom Eodgojem za mir Epo-tivanjem osobnosti i individualnosti svakog djeteta Epozivanjem djeteta s njegovom vlastitom prirodom Estvaranjem razrednih zajednica i vije0a u4enika s elementima demokratskog upravljanja kolski pluralizam u 7rvatskoj na po4etku GC. stolje0a # prvoj godini GC. stolje0a u 7rvatskoj djeluje, EI privatnih osnovnih -kola EC9 katoli4kih gimnazija EG srednje -kole koje su osnovale druge kon3esionalne zajednice EC8 privatnih srednjih -kola # privatne osnovne -kole upisano je samo HCG u4enika, odnosno 9,COV svih u4enika osnovnih -kola u 7rvatskoj. # C8 privatnih srednjih -kola bilo je upisano CODJ u4enika, odnosno 9,DOV svih u4enika srednjih -kola u 7rvatskoj. # C9 katoli4kih gimnazija ?C /enska, G mu-ke i D mje-ovitih@ bilo je upisano G9CI u4enika.

# preostale G kon3esionalne srednje -kole ?(dventisti4ko u4ili-te Maru-evec, Zagreba4ka Medresa T&r. (hmed Smajlovi0U@ bio je upisan CIC u4enik. # vjerske srednje -kole bilo je, dakle upisano ne-to vi-e od CV svih u4enika srednjih -kola u 7rvatskoj. Llavni problem u radu svih privatnih -kola jest nedostatak odgovaraju0eg -kolskog prostora te podmirenje -kolskih tro-kova bez 3inancijske potpore dr/ave. 7rvatsko -kolstvo je zakora4ilo u pluralizam koji je znatno obogatio -kolsku ponudu. #z tu ponudu bli/i smo omogu0avanju ostvarivanja prava svakog roditelja na izbor vrste odgoja i obrazovanja za svoje dijete ?"p0a deklaracija o ljudskim pravima@.