Professional Documents
Culture Documents
Seizmika
Seizmika
m
= |
1,m
2,m
],m
N,m
|
R
m
= Z
m
m
Slika 5.6: Horizontalna pomeranja rama u ravni
Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati 7
Postupci za odreivanje krutosti ravnih ramova
Inverzijom matrice fleksibilnosti Z = D
m
-1
.
Dodavanjem vertikalnih oslonaca u nivou tavanica, a zatim zadavanjem jedininog pomeranja
svakog od dodatih oslonaca i odreivanje reakcije tih oslonaca. Reakcije oslonaca predstavljaju
elemente matrice krutosti rama.
Slika 5.6: Odreivanje fleksibilnosti i krutosti rama u ravni
Odreivanje matrice transformacije rama
Vektor pomeranja, koji odgovara izabranim stepenima slobode dinamikog sistema:
u = |u
1
:
1
0
1
u
]
:
]
0
]
u
N
:
N
0
N
|
Vektor odgovarajuih sila:
P = |P
x1
P
1
H
1
P
x]
P
]
H
]
P
xN
P
N
H
N
|
Veza se uspostavlja preko matrice krutosti sistema:
P = Ku
Pomeranja na nivou rama m u ravni data su preko vektora pomeranja
m
, koji predstavlja
horizontalna pomeranja rama na nivou svake tavanice
],m
. Na nivou j -te tavanice veza i
],m
= u
]
cos
m
+ :
]
sin
m
+ 0
]
r
m,]
m
= a
m
u
a
m
=
l
l
l
l
l
t
m,1
u u
u t
m,2
u
u u t
m,N
1
1
1
1
1
gde je t
m,]
= |
cos
m,]
sin
m,]
r
m,]]
Slika 5.7: Odreivanje veze pomeranja rama i pomeranja tavanice
Ako na ram m u nivou tavanice ] deluje sila R
],m
, onda su odgovarajue sile koje deluju na tavanicu:
8 Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati
F
],m
= _
F
x],m
F
],m
H
],m
_ = _
cos
m,]
sin
m,]
r
m,]
_ R
],m
Odnosno u matrinom obliku za sve tavanice:
F
m
= a
m
1
R
m
Iz ravnotee svih sila koje deluju na sistem sa unutranjim silama u nosau
F
m
= P
m
Uz prethodno dobijene veze:
R
m
= Z
m
m
m
= a
m
u
m
F
m
= a
m
1
R
m
Sledi:
a
m
1
R
m
= P -
m
a
m
1
Z
m
m
= P
m
- a
m
1
Z
m
a
m
u = P
m
Odnosno matrica krutosti sistema je:
K = a
m
1
Z
m
a
m
m
Krutost zidova
Ako je odnos E B 4 moe se zanemariti uticaj transverzalnih sila na deformaciju. Momenat inercije
zida za odreivanje krutosti zida moe se odrediti kao za gredni element:
I =
tB
3
12
Slika 5.8: Krutost zidova
U protivnom naprezanje zida treba tretirati
kao ravno naprezanje, a pomeranje o
usled horizontalne sile P se moe odrediti
prema izrazu:
o =
P
2EbB
3
|12Ex
2
- 4x
3
+(4 + Sv)B
2
x]
U analizama zid se moe zameniti i
linijskim nosaima sa promenljivom
fleksionom krutou ako na slici.
Slika 5.9: Zamenjujua krutost greda
Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati 9
5.4.2 Odreivanje matrice masa rama
Pomeranje diferencijalno male mase tavanice ]
u = u
]
- y0
]
: = :
]
+ x0
]
Inercijalne sile se dobijaju diferenciranjem pomeranja dva puta po vremenu J
2
Jt
2
,
mnoenjem sa diferencijalno malom masom Jm, sa multiplikatorom -1.u:
-u Jm = (-u
]
+y0
]
) Jm
-: Jm = (-:
]
-x0
]
) Jm
Momenat inercijalnih sila mase Jm oko koordinatnog poetka tavanice ], moe se izraziti u
obliku:
yu Jm - x: Jm = (yu
]
- y
2
0
]
- x:
]
- x
2
0
]
) Jm = (yu
]
- x:
]
-r
2
0
]
) Jm
Integracijom po celoj masi ]
M
]
tavanice, dobija se ukupni moment.
Slika 5.10: Odreivanje matrice masa tavanice
Prilikom integracije pojavljuju se veze:
_ Jm =
M
]
H
]
_ xJm =
M
]
x
1
H
]
_ yJm =
M
]
y
1
H
]
_ r
2
Jm =
M
]
I
o,]
Gde je I
o,]
polarni moment inercije tavanice ]. Inercijalne sile tavanice su:
_
I
x,]
I
,]
H
I,]
_ = -_
1 u -y
1,]
u 1 x
1,]
-y
1,]
x
1,]
I
o,]
_ H
]
_
u
]
:
]
0
]
_
Gde je matrica M
]
masa tavanice ] definisana kao:
H
]
= _
1 u -y
1,]
u 1 x
1,]
-y
1,]
x
1,]
I
o,]
_ H
]
Ako se usvoji da je kooordinatni poetak u teitu tavanice, onda je:
x
1,]
= y
1,]
= u
Pa je matrica masa tavanice jednostavnijeg oblika:
10 Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati
H
]
= _
1 u u
u 1 u
u u I
o,]
_ H
]
Matrica masa celog sistema dobija se na osnovu matrice masa pojedinih tavanica:
H =
l
l
l
l
H
1
u u
u H
2
u
u u H
N
1
1
1
1
Diferencijalne jednaine kretanja
Pri dejstvu zemljotresa javljaju se inercijalne sile koje
se mogu ralaniti na inercijalne sile usled pomeranja
sistema kao krutog tela I
u
g
i inercijalne sile usled
relativnog pomeranja I
u
.
I = I
u
g
+ I
u
I = -Mu
g
- Mu
Ku + Mu = -Mu
g
Ku +Mu = (homogen problem)
Slika 5.11: Relativno i apsolutno pomeranje tavanice
5.4.3 Centar krutosti
Horizontalna seizmika sila S = _S
x
2
+ S
2
prolazi kroz centar masa tavanice C
M
Slika 5.12: Centar krutosti
Centar krutosti (C
K
) ima sledee osobine:
Taka kroz koju pra da prolazi pravac dejstva seizmike
sile da bi nastupio sluaj translacije bez rotacije
Taka oko koje se okree tavanica pri rotaciji bez
translacije
Odreivanje centra krutosti
x
c
=
Z
I
=1
Z
I
=1
y
c
=
Z
x
y
k
=1
Z
x
k
=1
Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati 11
gde je:
l ukupan broj vertikalnih elemenata koji su paralelni sa y osom
k ukupan broj vertikalnih elemenata koji su paralelni sa x osom
5.4.4 Odreivanje seizmikih sila prema pravilniku
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim
podrujima (izvodi iz pravilnika)
I Opte odredbe
Pravilnikom se propisuju tehniki normativi za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim
podrujima VII, VIII i IX stepena seizminosti po skali MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik).
Uslovi za izgradnju objekata visoke gradnje u seizmikim podrujima X stepena utvruju se na
osnovu posebnih istraivanja, kao to se to zahteva za lokacije objekata van kategorije.
Objekti visokogradnje u seizmikim podrujima projektuju se tako da zemljotresi najjaeg
intenziteta mogu prouzrokovati oteenja nosivih konstrukcija, ali ne sme doi do ruenja tih
objekata.
II Kategorizacija objekata visokogradnje
Kategorija
objekta
Vrsta objekta
Koeficijent
kategorije
objekta Ko
Van
kategorije
Objekti visokogradnje u sklopu nuklearnih elektrana; objekti za skladitenje
toksinih i eksplozivnih materijala zapremine preko 10000 m
3
; objekti za
proizvodnju eksplozivnih materijala, energetski objekti snage preko 40 MW;
industrijski dimnjaci za objekte van kategorije; znaajniji objekti veza i
telekomunikacija, zgrade sa vie od 25 spratova; objekti visokogradnje od
ije ispravnosti zavisi funkcionisanje drugih tehniko-tehnolokih sistema, a
iji poremeaji mogu izazvati katastrofalne posledice; objekti ije ruenje
moe uzrokovati katastrofalne posledice za okolinu, odnosno naneti velike
materijalne tete iroj drutvenoj zajednici.
I kategorija
Zgrade sa prostorijama predvienim za vee skupove ljudi (bioskopske
dvorane, pozorita, fiskulturne, izlobene i sline dvorane); fakulteti; kole;
zdravstveni objekti; zgrade vatrogasne slube; objekti veze koji nisu
uvrteni u prethodnu kategoriju (PTT, RTV i drugi); industrijske zgrade sa
skupocenom opremom; svi energetski objekti instalisane snage do 40 MW;
zgrade koje sadre predmete izuzetne kulturne i umetnike vrednosti i
druge zgrade u kojima se vre aktivnosti od posebnog interesa za
drutveno-politike zajednice.
1.5
II
kategorija
Stambene zgrade; hoteli; restorani; javne zgrade koje nisu svrstane u prvu
kategoriju; industrijske zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju.
1.0
III
kategorija
Pomono-proizvodne zgrade; agrotehniki objekti.
0.75
IV
kategorija
Privremeni objekti ije ruenje ne moe da ugrozi ljudski ivot.
Objekti visokogradnje I kategorije koji su van seizmikih podruja analiziraju se prilikom
projektovanja na optereenja intenziteta VII stepena, sa koeficijentom Ko = 1.u.
12 Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati
III Seizminost i seizmiki parametri
Seizmika opasnost u pojedinim seizmikim podrujima ocenjuje
se prema seizmolokim kartama SFRJ. Za projektovanje objekata
visokogradnje svrstanih u II i III kategoriju koristi se seizmoloka
karta SFRJ izraena za povratni period zemljotresa od 500
godina.
Seizmika opasnost i potrebni parametri za projektovanje
objekata visokogradnje mogu se utvrditi i dodatnim istraivanjima
u okviru detaljne seizmike rejonizacije i seizmike
mikrorejonizacije.
IV Lokalni uslovi tla
Uticaj lokalnih uslova tla uzima se u obzir prilikom odreivanja seizmikih uticaja na konstrukcije
objekata visokogradnje II i III kategorije, pomou koeficijenata dinaminosti, zavisno od
kategorije tla na kome objekte treba graditi. Kategorija tla odreuje se prema kategorizaciji u
tabeli, na osnovu geotehnikih ispitivanja lokacije, inenjersko-geolokih i hidrogeolokih
podataka, geofizikih i drugih istraivanja tla.
Kategorije tla Karakteristini profil tla
I
Stenovita i polustenovita tla (kristalaste stene, kriljci, karbonatne stene, krenjak, laporac,
dobro cementirani konglomerati i slino). Dobro zbijena i tvrda tla debljine manje od 60 m, od
stabilnih naslaga ljunka, peska i tvrde gline iznad vrste geoloke formacije.
II
Zbijena i polutvrda tla, kao i dobro zbijena i tvrda tla debljine vee od 60 m, od stabilnih
naslaga ljunka, peska i tvrde gline preko vrste geoloke formacije.
III
Malo zbijena i meka tla debljine vee od 10 m, od rastresitog ljunka, srednje zbijenog peska
i teko gnjeive gline, sa slojevima ili bez slojeva peska ili drugih nekoherentnih materijala tla.
V Metode prorauna, doputeni naponi i pomeranja
Analiza nosive konstrukcije objekata vri se po teoriji graninih stanja ili po teoriji elastinosti.
Ako se proraun vri po teoriji elastinosti, doputeni naponi mogu se poveati za Su%, pri emu
se ne sme prei granica razvlaenja. Kod metala bez izrazite granice razvlaenja doputeni napon
ne sme prei 8u% vrstoe materijala.
Dozvoljeno optereenje na tlo, za najnepovoljniju kombinaciju seizmikih i ostalih uticaja,
odreuju se tako da koeficijent sigurnosti na pojavu loma u tlu iznosi 1.5.
Ako se proraun nosive konstrukcije vri po metodi graninih stanja, primenjuju se sledei
koeficijenti sigurnosti:
- za armirani i prednapregnuti beton 1.30,
- za eline konstrukcije 1.15,
- za zidane konstrukcije 1.50.
Maksimalni horizontalni ugib objekta za propisana seizmika optereenja, odreen po teoriji
elastinosti, iznosi:
mux
=
E
6uu
Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati 13
gde je B visina objekta, ne uzimajui u obzir uticaj tla. Pri odreivanju najveih ugiba, uticaj tla
se posebno odreuje ako je to neophodno.
VI Proraun seizmikih sila
1. Osnove prorauna
Konstrukcije objekata visokogradnje proraunavaju se na delovanje horizontalnih seizmikih sila,
najmanje u dve meusobno ortogonalne ravni.
Na delovanje vertikalnih seizmikih sila posebno se proraunavaju: konzolne konstrukcije i druge
konstrukcije kod kojih uticaj vertikalnih seizmikih sila moe da bude merodavan.
Ukupna teina objekta u odreuje se kao suma stalnog optereenja, verovatno korisnog
optereenja i optereenja snegom.
Verovatno korisno optereenje uzima se u visini od Su% optereenja odreenog propisima za
optereenja. Ako je korisno optereenje znaajno (skladita, silosi, biblioteke, arhivi i dr.),
seizmike sile odreuju se za najnepovoljniji sluaj maksimalnog, odnosno minimalnog stvarnog
optereenja.
Optereenje od vetra i korisno optereenje kranova ne uzima se u obzir kod seizmikih prorauna.
Teina stalne opreme uzima se u punom iznosu.
Seizmiki proraun konstrukcije provodi se primenom: metode ekvivalentnog statikog
optereenja ili metode dinamike analize.
2. Metoda ekvivalentnog statikog optereenja
Ukupna horizontalna seizmika sila S odreuje se prema obrascu:
S = K u
gde je:
K - ukupni seizmiki koeficijent za horizontalan pravac,
u - ukupna teina objekta i opreme prema.
Ukupni seizmiki koeficijent K proraunava se prema obrascu:
K = Ko Ks Ku Kp
gde je:
Ko koeficijent kategorije objekta,
Ks koeficijent seizmikog intenziteta,
Ku koeficijent dinaminosti,
Kp koeficijent duktiliteta i priguenja.
Minimalna vrednost ukupnog seizmikog koeficijenta K ne sme biti manja od u.u2.
Veliina koeficijenta seizmikog intenziteta Ks iznosi:
Stepen MSK Ks
VII u.u2S
VIII u.uSu
IX u.1uu
Koeficijent dinaminosti Ku odreuje se prema tabeli ili prema dijagramu, zavisno od kategorije
tla:
14 Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati
Kategorija tla Koeficijent
Granine vrednosti
koeficijenta Ku
I K
d
= u.Su I 1.u > Ku > u.SS
II K
d
= u.7u I 1.u > Ku > u.47
III K
d
= u.9u I 1.u > Ku > u.6u
K
d
T[s]
0.33
0
0.47
0.60
1.00
0.5 0.7 0.9 1.5 2.0
I I I kategorija
I I kategorija
I kategorija
Koeficijent duktiliteta i priguenja Kp
Vrsta objekta
Koeficijent
duktiliteta i priguenja Kp
za sve savremene konstrukcije od armiranog betona, sve eline
konstrucije, sve savremene drvene konstrukcije
1.u
za konstrukcije od armiranih zidova i elinih konstrukcija sa dijagonalama 1.S
za zidane konstrukcije ojaane vertikalnim serklaima od armiranog
betona: vrlo visoke i vitke konstrukcije sa malim priguenjem, kao to su
visoki industrijski dimnjaci, antene, vodotornjevi i druge konstrukcije sa
osnovnim periodom oscilovanja T 2.u s
1.6
Za konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili spratom, odnosno naglom
promenom krutosti, kao i konstrukcije od obinih zidova
2.u
Raspodela ukupne seizmike sile po visini konstrukcije vri se:
1) metodom dinamike graevinskih konstrukcija,
2) priblinim obrascima.
Za objekte do pet spratova raspored seizmikih sila vri se prema priblinom obrascu:
S
= S
u
i
H
i
u
i
H
i
n
i=1
gde je:
Si - seizmika horizontalna sila u i -tom spratu,
ui - teina i -tog sprata,
Bi - visina i -tog sprata od ruba temelja.
Za ostale objekte, osim za objekte za koje je obavezan proraun metodom dinamike analize,
raspodela ukupne seizmike sile po visini konstrukcije vri se tako to se 8S% S raspodeli prema
obrascu, a ostatak od 1S% S kao koncentrisana sila na vrhu objekta visokogradnje.
Ukupna vertikalna seizmika sila S odreuje se prema izrazu:
Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati 15
S = Kv u
gde je:
Kv - ukupni seizmiki koeficijent za vertikalan pravac,
u - ukupna teina objekta.
Ukupni seizmiki koeficijent za vertikalan pravac proraunava se prema obrascu:
Kv = u.7 K = u.7 Ko Ks Ku Kp
gde je:
K - ukupni seizmiki koeficijent za horizontalan pravac.
Za odreivanje koeficijenta K koristi se period oscilovanja uzima period oscilovanja za vertikalni
pravac posmatrane konstrukcije ili elementa konstrukcije.
3. Metoda dinamike analize
Dinamika analiza izvodi se sa ciljem da se utvrdi ponaanje konstrukcije objekta u elastinom i
neelastinom podruju rada za vremenske istorije ubrzanja tla oekivanih zemljotresa na lokaciji
objekta. Tom analizom utvruje se stanje napona i deformacije konstrukcije za kriterijume
projektnog i maksimalno oekivanog zemljotresa i utvruje prihvatljivi stepen oteenja koji moe
nastati na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima objekta, prilikom maksimalno
oekivanog zemljotresa.
Seizmiki proraun metodom dinamike analize obavezan je za sledee objekte visokogradnje:
1) za sve objekte van kategorije,
2) za prototip industrijski proizvedenih objekata u veim serijama (osim za objekte od drveta).
Ukupna horizontalna seizmika sila S dobijena ovom analizom ne sme biti manja od 7S% od
iznosa sile koja se dobija proraunom po metodi ekvivalentnog statikog optereenja, niti manja
od u.u2 u.
Metoda direktne dinamike analize
Sastoji se u reavanju diferencijalne jednaine prinudnih oscilacija.
Metod ekvivalentnog statikog optereenja
Zasniva se na spektralnoj analizi. Korienjem odgovarajue spektralne krive odreuje se
zamenjujue statiko horizontalno optereenje koje deluje u nivou svake tavanice i koje odraava
dinamike karakteristike objekta i tla.
16 Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati
Teorija konstrukcija 2 predavanja dr Ratko Salati 17
5.5 Projektovanje seizmiki otpornih objekata
Izbor lokacije
Projektne seizmike sile
Izbor osnove objekta
Vertikalna dispozicija zgrade
Veliina i raspored masa
Visina objekta
Diskontinuiteti krutosti
Izbor konstruktivnog sistema
Seizmike razdelnice
Frekventne karakteristike