EVROPSKI UNIVERZITET SVEUILITE BRKO SAOBRAAJNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
Tema seminarskog rada: Trokovi u transportu

Student: Aliibrahim ii Index: 007/12-D007/12-DS

EVROPSKI UNIVERZITET SVEUILITE BRKO SAOBRAAJNI FAKULTET

Trokovi u transportu
- Seminarski rad -

M E N T O R:

S T U D E N T:

Prof. Doc.dr Zoran Lali, dipl.ing.

Aliibrahim ii

Sadraj: Uvod ..1 Pojam I definicija trokova......2

Podjela trokova..2 Fiksni trokovi.3 Varijabilni trokovi.4

Analiza transportnih trokova..5 Logistiki trokovi.7 Poetni trokovi skladitenja (C1).7 Trokovi prijevoza robe (C2).8 Trokovi zaliha (C3)....9 Trokovi kvarljivosti robe (C4)..9 Cijena prijevoza.10 Trokovi skladitenja(C5).10 Ukupni logistiki trokovi( C ).10
Zakljuak...12

Uvod Troak je novani izraz (vrijednost) utroka proizvodnih inputa / resursa. Trokovi su kljuno pitanje ekonomije putem kojih se na tritu ocjenjuje uspjenost poslovanja preduzea- Svi ovi subjekti iji su individualni trokovi poslovanja nii ili isti s trokovima koje prihvata trite, osiguravaju sebi siguran opstanak I progress. Preduzee je uspjesno ako su (finansijski) efekti njegovog djelovanja vei od trokova. Dodajni predmetni trokovi se odnose na proizvodne funkcije koje se vre u sferi promet a. U osvu grupu dodajnih predemeznih trokova spadaju transportni trokovi. Transportni trokovi jesu novani izraz utroene koliine rada I sredszava za obavljanje procesa transportovanja. S obzirom da transport ima karakter proizvodne djelatnosti, to I transportni trokovi imaju karakter proizvodnjih prometnih trokova, te se oni dodaju vrijednosti robe, koja se prevozi I poveavaju je. Ovako definisanje trokova transporta obuhvata sve novane izdatke od momenta izlaska robe iz sfere proizvodnje pa do njenog uskladitenja kod trgovca odnosno neposrednog potroaa.

1. Pojam i definicija trokova

Postoje brojne i razliite definicije trokova a mogu se svrstati u dvije osnovne grupe: -Trokovi u uem smislu, prema kojim su to trokovi vezani za redovnupotronju u pogonima preduzea, -Trokovi u irem smislu. Ovdje pored trokova za neposrednu proizvodnjunastaju i trokovi drugih poslovnih funkcija kao npr. trokovi prodaje, nabavke,uskladitenja i slino. Pojam troak ne smije se poistovijetiti sa pojmovima: 1. Izdatak, koji predstavlja svako izdanje novca koji odmah ne implicira troak, jer ne mora doi do vremenskog podurdaranja, 2. Isplata, koja se vezuje za transakcije gotovim novcem putem iro-rauna, 3. Rashod, koji je iri pojam od troka i kod kojeg vai pravilo da su svi trokovi rashodi ali da svi rashodi nisu trokovi. Jedna od najprihvaenijih definicija trokova je ta da su trokovi cjenovni izraz potroenih faktora proizvodnje. Iz ove definicije proizilazi i osnovni cilj preduzea- profit. Kod troenja faktora proizvodnje za dobijanje razliitog stepena proizvodnje nekog proizvoda, pored trokova treba razlikovati i utroak kao koliinski izraz potroenih faktora proizvodnje u obliku mainskih sati, koliine repromaterijala, sati rada i drugo.1 Dakle troak se dobija kada se utroci pomnoe sa odgovarajuim cijenama.

1.1 Podjela trokova

Trokovi se sastoje od: - Trokovi rade snage, - Trokovi sredstava za rad, - Trokovi predmeta rada. Trokovi se mogu gruisati prema razliitim karakteristikama ali najrairenija je podjela: - Sa stajalita mogunosti rasporeivanja na nosioce trokova (direktni i indirektni trokovi), - Sa stajalita njihovog odnosa prema stupnju iskoritenja kapaciteta (fiksni i varijabilni trokovi). Direktni (pojedinani) trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti ne samo po mjestu nastanka troka, ve i po nosiocima trokova. To su: - Materijal izrade (osnovni i pomoni materijal) te energija i gorivo ako se mogu obuhvatiti po uinku, - Osobni dohoci izrade, - Amortizacija. Indirektni (opi) trokovi ne mogu se evidentirati neposredno po mjestu i nosiocima troka, pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova ili vie vrsta uinaka. To su: - Opi trokovi izrade, - Opi trokovi uprave i prodaje. Mogunost podjele trokova na direktne i indirektne podrazumjeva poznavanje mjesta nastanka i nosioca trokova. Mjesta nastanka troka su pojedini dijelovi preduzea u kojima trokovi nastaju. Nosioci troka su pojedini uinci to jest proizvodi i usluge bez obzira na mjesto nastanka trokova.
1

Prof. dr Tomislav Badin, Ekonomika preduzaa ekonomske onsove poslovnog odluivanja, Beograd 1995 2

1.1.1 Fiksni trokovi Fiksnim nazivamo one trokove koji u ukupnom iznosu ostaju istin nezavisno od promjene obima proizvodnje, tj. njihova osnovna karakteristika je konstatnost (neelastinost). Fiksni trokovi se ne poveavaju u njihovom ukupnom iznosu kada se proizvodnja poveava, niti se smanjuju kada se ona smanjuje. Oni ostaju isti ak i kada je proizvodnja maksimalno poveana a i u sluaju kada se obustavi svaka proizvodnja. Zbog svoje neelastinosti fiksni trokovi se jo nazivaju i stalnim trokovima. U okviru jednog razdoblja njihova visina ostaje neizmjenjena bez obzira na to da li je proizvedeno naprimjer 10 ili 20 jedinica proizvoda. Fiksni trokovi se nazivaju jo i periodini trokovi, zbog toga to se javljaju kao funkcija vremena. Ako naprimjer fiksni trokovi u jednoj godini iznose 80 KM, onda e oni za dvije godine iznositi 160 KM i tako redom. Po svojoj prirodi, fiksni trokovi spadaju u nune trokove (to su svi trokovi koje preduzee ima). Uslovljeni su samim postojanjem preduzea, bilo da ono proizvodi ili ne, pa se zovu i trokovi kapaciteta.2 Meutim, ne ponaaju se svi fiksni trokovi na isti nain. Neki su apsolutno nepromjenjivi bilo da koristimo 100% ili 0% kapaciteta, a neki su nepromjenjivi samo u okviru iste zone proizvodnje. Stoga se fiksni trokovi dijele na: a) Apsolutno fiksne, b) Relativno fiksne trokove. Apsolutno fiksni trokovi postojeeg kapaciteta ne mijenjaju se u ukupnom iznosu, neovisno o tome u kom stupnju se koriste postojei kapaciteti. Meutim, kao prosjeni ili jedinini trokovi, obrnuto su razmjerni iskoritenju kapaciteta. Naprimjer ako apsolutno fiksni troak kamiona iznosi 40000 KM godinje, pri prijeenoj kilometrai od 40000 tona- km iznosit e 1 KM (40000 / 50000), a pri kilometrai od 50000 tona- kilometar 0,80 KM (40000 / 50000). Relativno fiksni trokovi poveavaju se proirenjem kapaciteta prijevoznikog poduzea. Naprimjer nabava seset tegljaa marke MAN i osam poluprikolica Schwarzmuller u vrijedosti od 100 000 KM uzrokovat e dodatne fiksne trokove. Nakon to se ovi trokovi pridodaju postojeim fiksnim trokovima poprimit e znaaj apsolutno fiksnih trokova. Tabela 1. Meuodnos apsolutno i relativno fiksnih trokova

Vidi, Markovski.S., (1991), Trokovi u poslovnom odluivanju, IDP - nauna knjiga, Beograd, str.28 3

Fiksni trokovi u pojedinim prometnim granama su razliiti i kreu se na razini od 10% do 30% u cestovnom prometu, izmeu 30 i 50% u eljeznikom prometu i do 75% u cjevovodnom prometu. Relativno nizak udio fiksnih trokova u ukupnim trokovima cestovnih prmometnih preduzea pojanjava se javnim investicijama u cestovnu prometnu infrastrukturu. Tabela 2. Karakteristini fiksni trokovi po pojedinim granama prometa Vrsta prometa eljezniki Cestovni Cjevovodni Zrani Pomorski Fiksni/kapitalni trokovi Zemljite, izgradnja infrastrukture,vagoni i lokomotive (amortizacija) Zemljite, izgradnja infrastrukture, cestovna vozila (amortizacija) Zemljite, izgradnja infrastrukture Zemljite, izgradnja uzletno-slijetnih staza i terminala, zrakoplovi Zemljite za luke terminale, oprema za manipulaciju teretom, brodovi

1.1.2 Varijabilni trokovi

Varijabilni trokovi mijenjaju se s promjenom obima proizvodnje prometnih usluga. Ako se proizvodnja prometnih usluga povea za 7% varijabilni trokovi e se poveati priblino za 7% . Slika 1. Varijabilni trokovi T

Varijabilni trokovi po jedinici ostaju relativno konstantni. Gorivo je tipini varijabilni troak koji se mijenja kako se poveava broj prijeenih kilometara. Trokovi plaa ine najznaajniju stavku varijabilnih trokova u eljeznikom i potanskom prometu. Visoko trokovi plaa posljedica su relativno velikog broja radnika koji zahtijeva
4

tehnologija odvijanja eljeznikog, odnosno potanskog prometa. Trokovi plaa ine znaajnu stavku varijabilnih trokova i u cestovnom prometu. Ali posebna pozornost cestovnih preduzea usmjerena je na trokove goriva. Tabela 3. Meuodnos trokova rada i prihoda na H-u (u mil.) 2001.
Ukupni prihodi Trokovi radnika T. Rada/ukupni prihodi Prihodi od prijevoza Trokovi radnika T. Rada/prihodi od prijevoza Rtkm T.rada/ Rtkm

2002. 2553,4 1349,7 0,528589 858,8 1349,7 1,571612 3489 0,386844 2936 1380.2 0,470095 898,7 1380,2 1,535774 3614 0,381904

2003. 3371,4 1497,3 0,444118 987,8 1497,3 1,515793 3907 0,383235

2004. 3806,6 1517,8 0,398729 979 1517,8 1,550358 3946 0,384643

Primjer: Predpostavimo da elezniki operator koji ima godinje fiksne trokove u iznosu od 10 mil. analizira trokove s ciljem odreivanja cijene na relaciji Split Zagreb. Varijabilni trokovi po jednom vagonu na relaciji Split Zagreb iznose 200 . Premda je nerealna prva predpostavka je da eljezniki operator otprema svega 15 vagona godinje. Struktura trokova bi tada izgledala na slijedei nain: Fiksni trokovi 10 000 000 Varijabilni trokovi 3 000 (15 vagona x 200 ) Ukupni trokovi 10 003 000 Prosjeni trokovi po vagonu 666 966, 66

2. Analiza transportnih trokova

Analiza transportnih trokova moe se vriti sa vie gledita i to: - Sa stanovita saobraajnog preduzea, - Sa stanovita neposrednog korisnika transportnih usluga, - Sa stanovita drutvene zajednice. Analiza trokova sa stanovita saobraajnih preduzea moe se vriti kao i kod ostalih preduzea i to analiza: - Trokova osnovnih elemenata procesa proizvodnje , - Trokova poslovanja, - Cijena kotanja.
5

Analiza trokova transporta sa tanovita korisnika transportne usluge vri se prema vrijednosti koju plaa za izvrenu uslugu transportnom preduzeu. S druge strane ova vrijednost predstavlja prihod prevozniku. Razlika koja se pojavljuje u nalizi izmeu trokova sa gledita transportnih preduzea izraenih kroz cijenu kotanja i cijenu prodaje predstavlja novostvorenu vrijednost, tj. dio dobiti ovih preduzea. Trokovi transporta sa stanovitva drutvene zajednice predstavljaju one vrijednosti koje drutvo kotaju transportne usluge. Cjelokupni drutveni transportni trokovi koji predstavljaju vrijednost saobraajnih usluga vei su za iznos koje drutvo snosi za izgradnju i odravanje saobraajnih putevaod trokova sa stanovita preduzea i neposrednih korisnika saobraajnih usluga. Ukupni transportni trokovi mogu da se ponaaju prema stepenu zaposlenosti kapaciteta, zavisno od strukture trokova i intenziteta dejstva faktora na njihovu dinamiku kao: - Degresivni trokovi - Progresivni trokovi, - Uslovno proporcionalni ili regresivni trokovi. Stepen zaposlenosti kapaciteta u saobraaju pri kojem defresivni trokovi prelaze u progresivne trokove nazivamo granicom degresije. Kod ovakvog stepena koritenja kapaciteta, trokovi po jedinici saobraajne usluge su najnio, a koritenje kapaciteta je optimalno. Stepen zaposlenosti kapaciteta na kome degresivni trokovi prelaze u progresivne trokove nazivamo prag degresije trokova, koji u stvari nije nita drugo nego optimalni stepen koritenja transportnih kapaciteta u saobraaju. Ukupni trokovi po jedinici usluga na granici degresije sastoje se iz ukupnih proporcionalnih trokova i dijela fiksnih trokova koji otpada na jedinici usluga. Optimalni stepen zaposlenosti kapaciteta se javlja kao granica odreene zone zaposlenosti kapaciteta u saobraaju. To znai da kada se postigne maksimalni stepen koritenja kapaciteta, dalje poveanje obima saobraaja mogue je ostvariti samo poveanjem kapaciteta. Poveanje kapacitata omoguava dalje proirenje stepana zaposlenosti dok ponovo ne dostigne optimalnu granicu. Ove intervale u teoriji trokova nazivamo zonom zaposlenosti. U prevozu na kretanje trokova ima odraz ne postojenje mogunosti prilagoavanja kapaciteta kolebanjima na tritu. Ovo stanje se odrava na daleko usporenije opadanje ukupnih trokova u odnosu na opadanje obia saobraaja, nego to je bilo usporavanje njihovog rasta u odnosu na porast obima usluga. To se u teoriji torkova naziva remanentnost trokova. Osnovna karakteristika remanentnosti trokova transportnih kapaciteta proizilazi iz same remanentnosti koritenja transportnih kapaciteta i izaziva pojavu koja nam govori da se obim bruto rada sprije smanjuje od smanjenja obima neto rada, a transportni kapaciteti u saobraaju se jo sporije smanjuju u odnjosu na smanjenje i bruto i neto rada. One su u kratkoronim vremesnikim intervalima uopte ne smanjuju, a u duim vremesnikim periodima smanjivanja su gotovo neznatna. Ukoliko ima sluaj da potranja za saobraajnim uslugama na tritu opada i preduzee smanjuje obim proizvodnje doi e do promjena u dinamici trokova, ali u obrnutom smjeru. To znai da odgovarajuem obimu proizvodnje tj. stepenu zaposlenosti kapaciteta odgovara i odreea masa trokova proizvodnje. Proirenje obima proizvodnje u djelatnosti prevoza se vri za vei broj prevoznih usluga, a ta se dinamika prozvodnje posmatra u serijama proizvodnje. Ove mase obiljeavamo slojevima proizvodnje kojima dogovaraju slojevni trokovi. Posljednji sloj prko koga se proizvodnja poveava izaziva i poveanje trokova naziba se marginalni ili granini sloj tj. marginalni ili granini stepen zaposlenosti. Tro kovi nastali promjenama u stepenu zaposlenosti nazivaju se u teoriji trokova marginalni ili granini trokovi. 3 Razlikujemo slijedeu vrstu marginalnih trokova:
3

Jusufranovi ibrahim., Osnove drumskog saobraaja, Travnik 2007. Str. 233 6

Dodatne marginalne trokove od kojih dolazi u fazi porasta stepena zaposlenosti prevoznih kapaciteta, - Opadajue marginalne trokove od koji dolazi u fazi dmanjenja stepena zaposlenosti prevoznih kapaciteta. Bitne razlike u margianlnim trokovima javljaju se zavisno od duine vremenskih intervala u kojima se vri njihova analiza. Ovdje se razlikuju kratkoroni i dugoroni marginalni trokovi. Ukoliko se dinamika trokova analizira u kratkim vremenskim intervalima promjene stepena zaposlenosti u okiru istih kapaciteta imaju za posljedicu uglavnom dodatne ili pak opadajue varijabilne trokove. Kod duih vremenskih perioda reznim metodama prilagoavanja dodatni marginalni trokovi se pojavljuju kao posljedica uvoenja novih postrojenja te u sebi sadre fiksne trokove. Izraunavanje graninih trokova se vri radi definisanja kratkorone politike cijena (c<tg) i oni su uzrokovani proizvodnjom posljednje proizvodnje usluge. Izraz za raunanje graninih trokova je -

3. Logistiki trokovi
Logistiki trokovi jesu trokovi koje poiljatelj plaa za otpremu robe s jedne destinacije na drugu. Pored vozarine, poilatelj obraunava trokove stajanja robe na skladitu, ekajui otpremanje, trokove boravka robe na brodu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu, trokove tijekom prijevoza robe od polazita do odredine take. Pri razmatranju logistikih trokova analiziraju se: 1. Poetni trokovi skladitenja trokovi koji terete robu ekajui otpremu, 2. Trokovi prijevoza robe trokovi koji nastaju dranjem zaliha na skladitu, 3. Trokovi kvarljivosti robe, 4. Cijena prijevoza izravni trokovi prijevoza robe i 5. Trokovi skladitenja plaanje skladinog prostora. Poetni trokovi skladitenja, trokovi prijevoza robe, trokovi zaliha kao i trokovi koji nastaju pri gubitku, oteenju ili zakanjenju robe su trokovi koji su izravno povezani s vrijednou proizvoda i ovise o vrijednosti tereta. to je teret skupljim vrijedniji, ti trokovi su vei. Trokovi kvarljivosti rove u prijevozu vei su to je roba kvalitetnija, odnosno dulje je vrijeme njenog trajanja kao i prosjeno vrijeme koje moe podnijeti u transportu. Cijena prijevoza ovisi o ugovorenim uvjetima izmeu otpremnika i prijevoznika. Uvjeti sklopljeni ugovotom na due vrijeme su atraktivniji za otpremnika nego ugovaranje cijena i uvjeta za svaku pojedinu poiljku posebno. Cijena prijevoza ovisi o brzini i kapacitetu izabranog vozila. Brza vozila malog kapaciteta skuplja su za eksplotaciju, imaju veu cijenu po toni tereta od vozila male brzine a velikog kapaciteta. Trokovi skladitenja jesu varijabilni trokovi. Ovise o zemlji, regiji ili gradu, iznosu tehnoloke zaposlenosti, o tome koristi li se prijevoz za rashlaenu robu ili posebni zahtjevi pojedine vrste roba.

3.1 Poetni trokovi skladitenja (C1)

Dok proizvoa proizvodi robu, ona se skuplja dok se ne skupi dovoljna koliina robe (x) potrebna za formiranje poiljke. Po formiranju poiljke, koliina robe (x) na ekanju je nula. Roba se dalje proizvofi i ponovo se eka na koliinu dovoljnu za sledeu poiljku. Prosjean iznos robe na ekanju je veliina prosjene poiljke djeliva sa 2, (x/2). Trokovi dranja
7

takvih jedinica zovu se poetni trokovi skladitenja. Vrijednost i veliina prosjene poiljke izravno su proporcionalni poetnim trokovima skladitenja. Udvostruavanje vrijednosti robe ili veliine poiljke rezultira udvostruavanjem poetnih trokova skladitenja.4 Tabela 4. Model poetnih trokova skladitenja Oznaka Znaenje Godinja stopa vozarine u % An Broj dana u kojima postoji potranja za robom D Omjer vrijednosti prevoznog tereta i koliine prevoznog tereta V Prosjena veliina poiljke Av Godinji broj prevezenih kontjenera N

Slika 2. Linearna ovisnost trokova i veliine robe na skladitu C1

a- Prva poiljka b- Druga poiljka

x/2 (a)

x/2 (b)

3.2 Trokovi prijevoza robe (C2)

Roba moe biti prodana kupcu na nekoliko naina. Kupac moe preuzeti robu ve kod proizvoaa (po njegovim prednostima) ili na nekoj udaljenosti izmeu kupca i prodavatelja. Za vrijeme transporta, roba se smatra pokretnim inventarom. Vrijednost i vrijeme transporta izravno su proporcionalni trokovima prijevoza robe. Poveanje vrijednosti robe ili vremena prijevoza poiljke rezultira poveanjem trokova prijevoza. Tabela 5. Model trokova prijevoza robe Oznaka Znaenje V Omjer vrijednosti prevoznog tereta i koliine prevoznog tereta An Godinja stopa vozarine u % D Broj dana u godini u kojima postoji potranja za robom T Vrijeme prijevoza
4

Gassman, W.A. :Application of the Logistics Cost Model, str. 23. 8

3.3 Trokovi zaliha (C3)

Budui da sustavi transporta nisu potpuno pouzdani, prosjeno vrijeme prijevoza ponaa se kao standardna devijacija koja se kree u granicama izmeu vrlo male i vrlo velike. Poiljatelj se zatiuje od nespremnosti za isporuku imajui odreen broj jedinica uvijek na raspolaganju, tj zaliha. Predpostavimo da je distribucija izmeu polazinih i odreenih taki normalna. Poiljatelj bira razinu zatite odabirajui koliinu zaliha koja je razliita od standardne devijacije pojedinih poetno zavrenih taaka. Vrijednost robe i korijen vremena trasnsporta su izravno proporcionalni trokovima zaliha. Poveanje vrijednosti robe dovodi do poveanja trokova zaliha. Tabela 6. Model trokova zaliha Oznaka Znaenje Omjer vrijednosti prevoznog tereta i koliine prevoznog tereta V Standardna devijacija odnosa vrijednosti prevezenih kontjenera i onih zaliha Ssc Godinja stopa vozarine u % An Godinji broj prevezenih kontjenera N Vrijeme prijevoza T Standardna devijacija broja prevezenih kontjenera SDs Dnevna prodaja Ds Standardna devijacija vremena prijevoza St

3.4 Trokovi kvarljivosti robe (C4)

Proizvodi se znatno razlikuju po sposobnosti da sauvaju svoju vrijednost. Pojedina roba ima kratak fiziki vijek trajanja (npr. Svjee cvijee) i mora u kratkom vremenu biti dostaljena do odredita ili uope ne. Neka roba ima svoju najveu vrijedost na poetku prodajne sezone (npr. sezonska odjea), a nakon to sezona zavri automatski postaje bezvrijedna. Neka roba ima cikliki vijek trajanja, te traje jednu sezonu ili jednu godinu. Za takvu robu potrebno je prognozirati zahtjeve na kraju ciklusa, tako da po zavretku sezone u inventaru ne ostane nepotreban broj jedinica. Trokovi djelatnosti proizvoda imaju etiri komponente: - Sauvana vrijednost na kraju ivotnog vijeka proizvoda. to je vea sauvana vrijednost to su nii trokovi propadanja. - Vrijednost transportirane robe. Vrijednost proizvoda je izravno proporcionalna trokovima kvarljivosti. Poveanje vrijednosti robe dovodi do poveanja trokova nastalih zbog kvarljivosti robe. Vrijedi: skupla roba vei trokovi. - Omjer vremena transporta i vijek trajanja proizvoda, trokovi nastajanjaproizvoda se poveaju. Predost je smanjivanje vremena kojeg roba provede u transportu. Ako se vrijeme transporta smanjuje (npr. uvoenjem brzih brodova) logistiki trokovi prouzroeni propadanjem robe u transportu, takoer se smanjuju.
9

Parametar propadanja robe odreuje stopu propadanja vrijednosti transportirane robe. Ovaj parametar pokazuje da li roba ravnomjerno gubi svoju vrijednost iz dana u dan, ili je ta vrijednost manaj na poetku ivotnog vijeka proizvoda, a mnogo vea pri kraju trajanja proizvoda, ili je taj omjer obrnuz, odnosno stopa propadanja na poetku vijeka trajanja proizvoda, a manja pri kraju njegova postojanja. Parametar propadanja je eksponent koji odreuje stopu po kojoj roba gubi svoju vrijednost. Stopa propadanja od 1.0 predstalja linearno propadanje vrijedosti robe nakon ivotnog vijeka proizvoda. Za stopu propadanja veu od 1 propadanje je konkavno, s malim propadanjem na poetku i maksimalnim propadanjem nakon okonavanju vijeka proizvoda. Stopa propadanja od 4.0 karakteristina je za rashlaene terete s dramatinim propadanjem na poetku proizvodnog ciklusa (dok se ne zadovolje modni trendovi) i malim propadanjem na kraju ivota proizvoda. Tabela 7. Model trokova kvarljivosti robe Oznaka Znaenje Omjer vrijednosti prevezenog tereta i koliine prevoznog tereta V Preostala vrijedost robe nakon isteka njenog kirisnog vijeka izraena u % S Vrijeme prijevoza T Broj dana u godini koje roba moe provesti na skladitu do smanjenja njene S1 vrijednosti Koeficijent propadanja P C4= V x (1 S)

3.5 Cijena prijevoza

Cijena prijevoza plaa se prijevozniku za premjetanje robe od polazine do odredine destinacije. Ukljuuje sve oblike prijevoza (kamione, vlakove, brodove i zrakoplove) kao i trokove prekrcaja s jednog prometnog sredstva na drugo. Ukratko bra usluga i manja koliina tereta u pravilu imaju vei vozarinsku stopu. Trokovi brzog prijevoza mogu a i ne moraju biti oznaka, pokazatelj manjeg troka inventara.

3.6 Trokovi skladitenja (C5)

Trokovi skladitenja nisu konstantne vrijednosti ve ovise o zemlji, regiji ili gradu, stupnju tehnoloke zauzetnosti, o posebnim uvjetima skladitenja izahtjevima uskladitenja robe, treba li skladini prostor rashlaivati ili podgrijavati. Odluivanje o trokovima skladitenja teak je i zahtjevan posao, odnosno sustavom just in time, bilo zranim, pomorskim putem ne stvara trokove skladitenja u ukupnom modelu logistikih trokova. Tabela 7. Model trokova skladitenja Oznaka Znaenje Kapacitet kontjenera K Prosjena veliina poiljke Av Trokovi skladitenja W Godinji broj prevoznih kontjenera N

10

3.7 Ukupni logistiki trokovi (C)

Ukupni logistiki trokovi predstavljaju zbroj poetnih trokova skladitenja, trokova prijevoza robe, trokova zaliha, trokova kvarljivosti robe, cijene samog prijevoza i trokova skladitenja. Uspjeno polovanje tei stalnom smanjivanju trokova. Minimalizacija ukupnih trokova postie se reduciranjem svih trokova, smanjivanjem vremena kojeg roba provede na skladitu ili u zalihama, odabirom ekonominjieg naina prijevoza, sklapanjem povoljnih ugovora o prijevozu robe itd. Model ukupnih logisitikih trokova: C= C1 + C2 + C3 + C4 + C5 + cijena prijevoza
* ( ) +

+ V (1-S) + cijena prijevoza

11

Zakljuak
Na finalnu cijenu jednog proizvofa utiu mnogi faktori: cijena kotanja repromaterijala, utroen rad, utroena elektrina energija itd. Jedna od bitnijih stavki pri kalkulaciji cjiene robe su i transportni trokovi. Izbor transportnog sredstva za transport robe je veoma sloen i treba voditi rauna jer nekada najjeftinije transportno sredstvo nije i najekonominije. Pri optimizaciji logistikih trokova potrebno je dobro procijeniti koja zadovoljavajua razina otpreme pri minimilizaciji trokova, koliko je potrebno imati jedinica u zalihama da se u svakom trenutku moe udovoljiti potrebama kupaca, kojim metodama smanjiti gubitak ili oteenje robe te reducirati nepotrebno skladitenje. Logistiki put poveava vrijednot proizvoda djelujui u mjestima i vremenu. Vrijedonst proizvoda mjestom ostvaruje premjetanjem robe s lokacije u kojoj proizvod ima manju vrijedost na lokaciju kojom proizvod dobiva na vrijednosti. Poveanje cijene kotanja proizvoda premjetanjem ostvaruje odreene transportne trokove. Proizvod dobiva na vrijedosti vremenom provedenim na skladitu ekajui trenutak kad e biti potreban kupcu. U skladitu nastaju trokovi skladitenja koji su vei to su uvjeti skladitenja zahtjevniji.

12

Literatura: 1. Gassman, W.A. :Application of the Logistics Cost Model: Market Analysis of FastShip 1994 2. Markovski.S.,(1991.), Trokovi u poslovnom odluivanje, IDP-nauna knjiga Beograd 3. Prof. dr Tomislav Badin, Ekonomika preduzaa ekonomske onsove poslovnog odluivanja, Beograd 1995 4. Jusufranovi Ibrahim., Osnove drumskog saobraaja, Travnik 2007 Internet: http://bs.wikipedia.org

13