EVROPSKI UNIVERZITET SVEUILITE BRKO

SAOBRAAJNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
Tema seminarskog rada: Trokovi u transportu

Student:
Aliibrahim ii
Index:
007/12-D007/12-DS

EVROPSKI UNIVERZITET SVEUILITE BRKO

SAOBRAAJNI FAKULTET

Trokovi u transportu
- Seminarski rad -

M E N T O R:

S T U D E N T:

Prof. Doc.dr Zoran Lali, dipl.ing.

Aliibrahim ii

Sadraj:
Uvod ..1
Pojam I definicija trokova......2
Podjela trokova..2
Fiksni trokovi.3
Varijabilni trokovi.4

Analiza transportnih trokova..5

Logistiki trokovi.7
Poetni trokovi skladitenja (C1).7
Trokovi prijevoza robe (C2).8
Trokovi zaliha (C3)....9
Trokovi kvarljivosti robe (C4)..9
Cijena prijevoza.10
Trokovi skladitenja(C5).10
Ukupni logistiki trokovi( C ).10
Zakljuak...12

Uvod
Troak je novani izraz (vrijednost) utroka proizvodnih inputa / resursa. Trokovi su kljuno
pitanje ekonomije putem kojih se na tritu ocjenjuje uspjenost poslovanja preduzea- Svi
ovi subjekti iji su individualni trokovi poslovanja nii ili isti s trokovima koje prihvata
trite, osiguravaju sebi siguran opstanak I progress.
Preduzee je uspjesno ako su (finansijski) efekti njegovog djelovanja vei od trokova.
Dodajni predmetni trokovi se odnose na proizvodne funkcije koje se vre u sferi prometa. U
osvu grupu dodajnih predemeznih trokova spadaju transportni trokovi. Transportni trokovi
jesu novani izraz utroene koliine rada I sredszava za obavljanje procesa transportovanja. S
obzirom da transport ima karakter proizvodne djelatnosti, to I transportni trokovi imaju
karakter proizvodnjih prometnih trokova, te se oni dodaju vrijednosti robe, koja se prevozi I
poveavaju je. Ovako definisanje trokova transporta obuhvata sve novane izdatke od
momenta izlaska robe iz sfere proizvodnje pa do njenog uskladitenja kod trgovca odnosno
neposrednog potroaa.

1.

Pojam i definicija trokova

Postoje brojne i razliite definicije trokova a mogu se svrstati u dvije osnovne grupe:
-Trokovi u uem smislu, prema kojim su to trokovi vezani za redovnupotronju u
pogonima preduzea,
-Trokovi u irem smislu. Ovdje pored trokova za neposrednu proizvodnjunastaju i
trokovi drugih poslovnih funkcija kao npr. trokovi prodaje, nabavke,uskladitenja i
slino.
Pojam troak ne smije se poistovijetiti sa pojmovima:
1. Izdatak, koji predstavlja svako izdanje novca koji odmah ne implicira troak, jer ne
mora doi do vremenskog podurdaranja,
2. Isplata, koja se vezuje za transakcije gotovim novcem putem iro-rauna,
3. Rashod, koji je iri pojam od troka i kod kojeg vai pravilo da su svi trokovi rashodi
ali da svi rashodi nisu trokovi.
Jedna od najprihvaenijih definicija trokova je ta da su trokovi cjenovni izraz potroenih
faktora proizvodnje. Iz ove definicije proizilazi i osnovni cilj preduzea- profit. Kod
troenja faktora proizvodnje za dobijanje razliitog stepena proizvodnje nekog proizvoda,
pored trokova treba razlikovati i utroak kao koliinski izraz potroenih faktora
proizvodnje u obliku mainskih sati, koliine repromaterijala, sati rada i drugo. 1
Dakle troak se dobija kada se utroci pomnoe sa odgovarajuim cijenama.

1.1 Podjela trokova

Trokovi se sastoje od:
- Trokovi rade snage,
- Trokovi sredstava za rad,
- Trokovi predmeta rada.
Trokovi se mogu gruisati prema razliitim karakteristikama ali najrairenija je podjela:
- Sa stajalita mogunosti rasporeivanja na nosioce trokova (direktni i indirektni
trokovi),
- Sa stajalita njihovog odnosa prema stupnju iskoritenja kapaciteta (fiksni i varijabilni
trokovi).
Direktni (pojedinani) trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti ne samo po
mjestu nastanka troka, ve i po nosiocima trokova. To su:
- Materijal izrade (osnovni i pomoni materijal) te energija i gorivo ako se mogu
obuhvatiti po uinku,
- Osobni dohoci izrade,
- Amortizacija.
Indirektni (opi) trokovi ne mogu se evidentirati neposredno po mjestu i nosiocima
troka, pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova ili vie vrsta uinaka. To su:
- Opi trokovi izrade,
- Opi trokovi uprave i prodaje.
Mogunost podjele trokova na direktne i indirektne podrazumjeva poznavanje mjesta
nastanka i nosioca trokova.
Mjesta nastanka troka su pojedini dijelovi preduzea u kojima trokovi nastaju. Nosioci
troka su pojedini uinci to jest proizvodi i usluge bez obzira na mjesto nastanka trokova.
1

Prof. dr Tomislav Badin, Ekonomika preduzaa ekonomske onsove poslovnog odluivanja, Beograd 1995
2

1.1.1 Fiksni trokovi

Fiksnim nazivamo one trokove koji u ukupnom iznosu ostaju istin nezavisno od
promjene obima proizvodnje, tj. njihova osnovna karakteristika je konstatnost
(neelastinost). Fiksni trokovi se ne poveavaju u njihovom ukupnom iznosu kada se
proizvodnja poveava, niti se smanjuju kada se ona smanjuje. Oni ostaju isti ak i kada je
proizvodnja maksimalno poveana a i u sluaju kada se obustavi svaka proizvodnja.
Zbog svoje neelastinosti fiksni trokovi se jo nazivaju i stalnim trokovima. U okviru
jednog razdoblja njihova visina ostaje neizmjenjena bez obzira na to da li je proizvedeno
naprimjer 10 ili 20 jedinica proizvoda.
Fiksni trokovi se nazivaju jo i periodini trokovi, zbog toga to se javljaju kao funkcija
vremena. Ako naprimjer fiksni trokovi u jednoj godini iznose 80 KM, onda e oni za
dvije godine iznositi 160 KM i tako redom. Po svojoj prirodi, fiksni trokovi spadaju u
nune trokove (to su svi trokovi koje preduzee ima). Uslovljeni su samim postojanjem
preduzea, bilo da ono proizvodi ili ne, pa se zovu i trokovi kapaciteta.2
Meutim, ne ponaaju se svi fiksni trokovi na isti nain. Neki su apsolutno nepromjenjivi
bilo da koristimo 100% ili 0% kapaciteta, a neki su nepromjenjivi samo u okviru iste zone
proizvodnje. Stoga se fiksni trokovi dijele na:
a) Apsolutno fiksne,
b) Relativno fiksne trokove.
Apsolutno fiksni trokovi postojeeg kapaciteta ne mijenjaju se u ukupnom iznosu,
neovisno o tome u kom stupnju se koriste postojei kapaciteti. Meutim, kao prosjeni ili
jedinini trokovi, obrnuto su razmjerni iskoritenju kapaciteta. Naprimjer ako apsolutno
fiksni troak kamiona iznosi 40000 KM godinje, pri prijeenoj kilometrai od 40000
tona- km iznosit e 1 KM (40000 / 50000), a pri kilometrai od 50000 tona- kilometar
0,80 KM (40000 / 50000).
Relativno fiksni trokovi poveavaju se proirenjem kapaciteta prijevoznikog poduzea.
Naprimjer nabava seset tegljaa marke MAN i osam poluprikolica Schwarzmuller u
vrijedosti od 100 000 KM uzrokovat e dodatne fiksne trokove. Nakon to se ovi trokovi
pridodaju postojeim fiksnim trokovima poprimit e znaaj apsolutno fiksnih trokova.
Tabela 1. Meuodnos apsolutno i relativno fiksnih trokova

Vidi, Markovski.S., (1991), Trokovi u poslovnom odluivanju, IDP- nauna knjiga, Beograd, str.28
3

Fiksni trokovi u pojedinim prometnim granama su razliiti i kreu se na razini od 10% do

30% u cestovnom prometu, izmeu 30 i 50% u eljeznikom prometu i do 75% u
cjevovodnom prometu. Relativno nizak udio fiksnih trokova u ukupnim trokovima
cestovnih prmometnih preduzea pojanjava se javnim investicijama u cestovnu prometnu
infrastrukturu.
Tabela 2. Karakteristini fiksni trokovi po pojedinim granama prometa
Vrsta prometa

Fiksni/kapitalni trokovi

eljezniki

Zemljite, izgradnja infrastrukture,vagoni i

lokomotive (amortizacija)
Zemljite, izgradnja infrastrukture, cestovna
vozila (amortizacija)
Zemljite, izgradnja infrastrukture

Cestovni
Cjevovodni
Zrani
Pomorski

Zemljite, izgradnja uzletno-slijetnih staza i

terminala, zrakoplovi
Zemljite za luke terminale, oprema za
manipulaciju teretom, brodovi

1.1.2 Varijabilni trokovi

Varijabilni trokovi mijenjaju se s promjenom obima proizvodnje prometnih usluga. Ako
se proizvodnja prometnih usluga povea za 7% varijabilni trokovi e se poveati
priblino za 7% .
Slika 1. Varijabilni trokovi
T

Varijabilni trokovi po jedinici ostaju relativno konstantni. Gorivo je tipini varijabilni troak
koji se mijenja kako se poveava broj prijeenih kilometara.
Trokovi plaa ine najznaajniju stavku varijabilnih trokova u eljeznikom i potanskom
prometu. Visoko trokovi plaa posljedica su relativno velikog broja radnika koji zahtijeva
4

tehnologija odvijanja eljeznikog, odnosno potanskog prometa. Trokovi plaa ine

znaajnu stavku varijabilnih trokova i u cestovnom prometu. Ali posebna pozornost
cestovnih preduzea usmjerena je na trokove goriva.
Tabela 3. Meuodnos trokova rada i prihoda na H-u (u mil.)
2001.

2002.

2003.

2004.

Ukupni prihodi

2553,4

2936

3371,4

3806,6

Trokovi
radnika

1349,7

1380.2

1497,3

1517,8

0,528589

0,470095

0,444118

0,398729

858,8

898,7

987,8

979

1349,7

1380,2

1497,3

1517,8

T.
Rada/prihodi od
prijevoza
Rtkm

1,571612

1,535774

1,515793

1,550358

3489

3614

3907

3946

T.rada/ Rtkm

0,386844

0,381904

0,383235

0,384643

T. Rada/ukupni
prihodi
Prihodi
prijevoza

od

Trokovi
radnika

Primjer:
Predpostavimo da elezniki operator koji ima godinje fiksne trokove u iznosu od 10 mil.
analizira trokove s ciljem odreivanja cijene na relaciji Split Zagreb. Varijabilni trokovi
po jednom vagonu na relaciji Split Zagreb iznose 200 . Premda je nerealna prva
predpostavka je da eljezniki operator otprema svega 15 vagona godinje. Struktura trokova
bi tada izgledala na slijedei nain:
-

Fiksni trokovi
10 000 000
Varijabilni trokovi
3 000 (15 vagona x 200 )
Ukupni trokovi 10 003 000
Prosjeni trokovi po vagonu 666 966, 66

2. Analiza transportnih trokova

Analiza transportnih trokova moe se vriti sa vie gledita i to:
- Sa stanovita saobraajnog preduzea,
- Sa stanovita neposrednog korisnika transportnih usluga,
- Sa stanovita drutvene zajednice.
Analiza trokova sa stanovita saobraajnih preduzea moe se vriti kao i kod ostalih
preduzea i to analiza:
- Trokova osnovnih elemenata procesa proizvodnje ,
- Trokova poslovanja,
- Cijena kotanja.

Analiza trokova transporta sa tanovita korisnika transportne usluge vri se prema vrijednosti
koju plaa za izvrenu uslugu transportnom preduzeu. S druge strane ova vrijednost
predstavlja prihod prevozniku. Razlika koja se pojavljuje u nalizi izmeu trokova sa gledita
transportnih preduzea izraenih kroz cijenu kotanja i cijenu prodaje predstavlja
novostvorenu vrijednost, tj. dio dobiti ovih preduzea.
Trokovi transporta sa stanovitva drutvene zajednice predstavljaju one vrijednosti koje
drutvo kotaju transportne usluge. Cjelokupni drutveni transportni trokovi koji
predstavljaju vrijednost saobraajnih usluga vei su za iznos koje drutvo snosi za izgradnju i
odravanje saobraajnih putevaod trokova sa stanovita preduzea i neposrednih korisnika
saobraajnih usluga.
Ukupni transportni trokovi mogu da se ponaaju prema stepenu zaposlenosti kapaciteta,
zavisno od strukture trokova i intenziteta dejstva faktora na njihovu dinamiku kao:
- Degresivni trokovi
- Progresivni trokovi,
- Uslovno proporcionalni ili regresivni trokovi.
Stepen zaposlenosti kapaciteta u saobraaju pri kojem defresivni trokovi prelaze u
progresivne trokove nazivamo granicom degresije. Kod ovakvog stepena koritenja
kapaciteta, trokovi po jedinici saobraajne usluge su najnio, a koritenje kapaciteta je
optimalno. Stepen zaposlenosti kapaciteta na kome degresivni trokovi prelaze u progresivne
trokove nazivamo prag degresije trokova, koji u stvari nije nita drugo nego optimalni
stepen koritenja transportnih kapaciteta u saobraaju. Ukupni trokovi po jedinici usluga na
granici degresije sastoje se iz ukupnih proporcionalnih trokova i dijela fiksnih trokova koji
otpada na jedinici usluga.
Optimalni stepen zaposlenosti kapaciteta se javlja kao granica odreene zone zaposlenosti
kapaciteta u saobraaju. To znai da kada se postigne maksimalni stepen koritenja
kapaciteta, dalje poveanje obima saobraaja mogue je ostvariti samo poveanjem
kapaciteta. Poveanje kapacitata omoguava dalje proirenje stepana zaposlenosti dok ponovo
ne dostigne optimalnu granicu. Ove intervale u teoriji trokova nazivamo zonom zaposlenosti.
U prevozu na kretanje trokova ima odraz ne postojenje mogunosti prilagoavanja kapaciteta
kolebanjima na tritu. Ovo stanje se odrava na daleko usporenije opadanje ukupnih trokova
u odnosu na opadanje obia saobraaja, nego to je bilo usporavanje njihovog rasta u odnosu
na porast obima usluga. To se u teoriji torkova naziva remanentnost trokova.
Osnovna karakteristika remanentnosti trokova transportnih kapaciteta proizilazi iz same
remanentnosti koritenja transportnih kapaciteta i izaziva pojavu koja nam govori da se obim
bruto rada sprije smanjuje od smanjenja obima neto rada, a transportni kapaciteti u saobraaju
se jo sporije smanjuju u odnjosu na smanjenje i bruto i neto rada. One su u kratkoronim
vremesnikim intervalima uopte ne smanjuju, a u duim vremesnikim periodima smanjivanja
su gotovo neznatna.
Ukoliko ima sluaj da potranja za saobraajnim uslugama na tritu opada i preduzee
smanjuje obim proizvodnje doi e do promjena u dinamici trokova, ali u obrnutom smjeru.
To znai da odgovarajuem obimu proizvodnje tj. stepenu zaposlenosti kapaciteta odgovara i
odreea masa trokova proizvodnje. Proirenje obima proizvodnje u djelatnosti prevoza se
vri za vei broj prevoznih usluga, a ta se dinamika prozvodnje posmatra u serijama
proizvodnje. Ove mase obiljeavamo slojevima proizvodnje kojima dogovaraju slojevni
trokovi. Posljednji sloj prko koga se proizvodnja poveava izaziva i poveanje trokova
naziba se marginalni ili granini sloj tj. marginalni ili granini stepen zaposlenosti. Trokovi
nastali promjenama u stepenu zaposlenosti nazivaju se u teoriji trokova marginalni ili
granini trokovi. 3
Razlikujemo slijedeu vrstu marginalnih trokova:
3

Jusufranovi ibrahim., Osnove drumskog saobraaja, Travnik 2007. Str. 233

6

Dodatne marginalne trokove od kojih dolazi u fazi porasta stepena zaposlenosti

prevoznih kapaciteta,
- Opadajue marginalne trokove od koji dolazi u fazi dmanjenja stepena zaposlenosti
prevoznih kapaciteta.
Bitne razlike u margianlnim trokovima javljaju se zavisno od duine vremenskih intervala u
kojima se vri njihova analiza. Ovdje se razlikuju kratkoroni i dugoroni marginalni
trokovi. Ukoliko se dinamika trokova analizira u kratkim vremenskim intervalima promjene
stepena zaposlenosti u okiru istih kapaciteta imaju za posljedicu uglavnom dodatne ili pak
opadajue varijabilne trokove. Kod duih vremenskih perioda reznim metodama
prilagoavanja dodatni marginalni trokovi se pojavljuju kao posljedica uvoenja novih
postrojenja te u sebi sadre fiksne trokove. Izraunavanje graninih trokova se vri radi
definisanja kratkorone politike cijena (c<tg) i oni su uzrokovani proizvodnjom posljednje
proizvodnje usluge. Izraz za raunanje graninih trokova je

3. Logistiki trokovi
Logistiki trokovi jesu trokovi koje poiljatelj plaa za otpremu robe s jedne destinacije na
drugu. Pored vozarine, poilatelj obraunava trokove stajanja robe na skladitu, ekajui
otpremanje, trokove boravka robe na brodu ili nekom drugom prijevoznom sredstvu,
trokove tijekom prijevoza robe od polazita do odredine take.
Pri razmatranju logistikih trokova analiziraju se:
1. Poetni trokovi skladitenja trokovi koji terete robu ekajui otpremu,
2. Trokovi prijevoza robe trokovi koji nastaju dranjem zaliha na skladitu,
3. Trokovi kvarljivosti robe,
4. Cijena prijevoza izravni trokovi prijevoza robe i
5. Trokovi skladitenja plaanje skladinog prostora.
Poetni trokovi skladitenja, trokovi prijevoza robe, trokovi zaliha kao i trokovi koji
nastaju pri gubitku, oteenju ili zakanjenju robe su trokovi koji su izravno povezani s
vrijednou proizvoda i ovise o vrijednosti tereta. to je teret skupljim vrijedniji, ti trokovi su
vei. Trokovi kvarljivosti rove u prijevozu vei su to je roba kvalitetnija, odnosno dulje je
vrijeme njenog trajanja kao i prosjeno vrijeme koje moe podnijeti u transportu. Cijena
prijevoza ovisi o ugovorenim uvjetima izmeu otpremnika i prijevoznika. Uvjeti sklopljeni
ugovotom na due vrijeme su atraktivniji za otpremnika nego ugovaranje cijena i uvjeta za
svaku pojedinu poiljku posebno. Cijena prijevoza ovisi o brzini i kapacitetu izabranog vozila.
Brza vozila malog kapaciteta skuplja su za eksplotaciju, imaju veu cijenu po toni tereta od
vozila male brzine a velikog kapaciteta. Trokovi skladitenja jesu varijabilni trokovi. Ovise
o zemlji, regiji ili gradu, iznosu tehnoloke zaposlenosti, o tome koristi li se prijevoz za
rashlaenu robu ili posebni zahtjevi pojedine vrste roba.

3.1 Poetni trokovi skladitenja (C1)

Dok proizvoa proizvodi robu, ona se skuplja dok se ne skupi dovoljna koliina robe (x)
potrebna za formiranje poiljke. Po formiranju poiljke, koliina robe (x) na ekanju je nula.
Roba se dalje proizvofi i ponovo se eka na koliinu dovoljnu za sledeu poiljku. Prosjean
iznos robe na ekanju je veliina prosjene poiljke djeliva sa 2, (x/2). Trokovi dranja
7

takvih jedinica zovu se poetni trokovi skladitenja. Vrijednost i veliina prosjene poiljke
izravno su proporcionalni poetnim trokovima skladitenja. Udvostruavanje vrijednosti robe
ili veliine poiljke rezultira udvostruavanjem poetnih trokova skladitenja.4
Tabela 4. Model poetnih trokova skladitenja
Oznaka
Znaenje
An
Godinja stopa vozarine u %
D
Broj dana u kojima postoji potranja za robom
V
Omjer vrijednosti prevoznog tereta i koliine prevoznog tereta
Av
Prosjena veliina poiljke
N
Godinji broj prevezenih kontjenera

Slika 2. Linearna ovisnost trokova i veliine robe na skladitu

C1

a- Prva poiljka
b- Druga poiljka

x/2 (a)

x/2 (b)

3.2 Trokovi prijevoza robe (C2)

Roba moe biti prodana kupcu na nekoliko naina. Kupac moe preuzeti robu ve kod
proizvoaa (po njegovim prednostima) ili na nekoj udaljenosti izmeu kupca i prodavatelja.
Za vrijeme transporta, roba se smatra pokretnim inventarom. Vrijednost i vrijeme transporta
izravno su proporcionalni trokovima prijevoza robe. Poveanje vrijednosti robe ili vremena
prijevoza poiljke rezultira poveanjem trokova prijevoza.
Tabela 5. Model trokova prijevoza robe
Oznaka
Znaenje
V
Omjer vrijednosti prevoznog tereta i koliine prevoznog tereta
An
Godinja stopa vozarine u %
D
Broj dana u godini u kojima postoji potranja za robom
T
Vrijeme prijevoza
4

Gassman, W.A. :Application of the Logistics Cost Model, str. 23.

8

3.3 Trokovi zaliha (C3)

Budui da sustavi transporta nisu potpuno pouzdani, prosjeno vrijeme prijevoza ponaa se
kao standardna devijacija koja se kree u granicama izmeu vrlo male i vrlo velike. Poiljatelj
se zatiuje od nespremnosti za isporuku imajui odreen broj jedinica uvijek na
raspolaganju, tj zaliha. Predpostavimo da je distribucija izmeu polazinih i odreenih taki
normalna. Poiljatelj bira razinu zatite odabirajui koliinu zaliha koja je razliita od
standardne devijacije pojedinih poetno zavrenih taaka.
Vrijednost robe i korijen vremena trasnsporta su izravno proporcionalni trokovima zaliha.
Poveanje vrijednosti robe dovodi do poveanja trokova zaliha.
Tabela 6. Model trokova zaliha
Oznaka
Znaenje
V
Omjer vrijednosti prevoznog tereta i koliine prevoznog tereta
Ssc
Standardna devijacija odnosa vrijednosti prevezenih kontjenera i onih zaliha
An
Godinja stopa vozarine u %
N
Godinji broj prevezenih kontjenera
T
Vrijeme prijevoza
SDs
Standardna devijacija broja prevezenih kontjenera
Ds
Dnevna prodaja
St
Standardna devijacija vremena prijevoza

3.4 Trokovi kvarljivosti robe (C4)

Proizvodi se znatno razlikuju po sposobnosti da sauvaju svoju vrijednost. Pojedina roba ima
kratak fiziki vijek trajanja (npr. Svjee cvijee) i mora u kratkom vremenu biti dostaljena do
odredita ili uope ne. Neka roba ima svoju najveu vrijedost na poetku prodajne sezone
(npr. sezonska odjea), a nakon to sezona zavri automatski postaje bezvrijedna. Neka roba
ima cikliki vijek trajanja, te traje jednu sezonu ili jednu godinu. Za takvu robu potrebno je
prognozirati zahtjeve na kraju ciklusa, tako da po zavretku sezone u inventaru ne ostane
nepotreban broj jedinica.
Trokovi djelatnosti proizvoda imaju etiri komponente:
- Sauvana vrijednost na kraju ivotnog vijeka proizvoda. to je vea sauvana
vrijednost to su nii trokovi propadanja.
- Vrijednost transportirane robe. Vrijednost proizvoda je izravno proporcionalna
trokovima kvarljivosti. Poveanje vrijednosti robe dovodi do poveanja trokova
nastalih zbog kvarljivosti robe. Vrijedi: skupla roba vei trokovi.
- Omjer vremena transporta i vijek trajanja proizvoda, trokovi nastajanjaproizvoda se
poveaju. Predost je smanjivanje vremena kojeg roba provede u transportu. Ako se

vrijeme transporta smanjuje (npr. uvoenjem brzih brodova) logistiki trokovi

prouzroeni propadanjem robe u transportu, takoer se smanjuju.
- Parametar propadanja robe odreuje stopu propadanja vrijednosti transportirane robe.
Ovaj parametar pokazuje da li roba ravnomjerno gubi svoju vrijednost iz dana u dan,
ili je ta vrijednost manaj na poetku ivotnog vijeka proizvoda, a mnogo vea pri kraju
trajanja proizvoda, ili je taj omjer obrnuz, odnosno stopa propadanja na poetku vijeka
trajanja proizvoda, a manja pri kraju njegova postojanja.
Parametar propadanja je eksponent koji odreuje stopu po kojoj roba gubi svoju vrijednost.
Stopa propadanja od 1.0 predstalja linearno propadanje vrijedosti robe nakon ivotnog vijeka
proizvoda. Za stopu propadanja veu od 1 propadanje je konkavno, s malim propadanjem na
poetku i maksimalnim propadanjem nakon okonavanju vijeka proizvoda. Stopa propadanja
od 4.0 karakteristina je za rashlaene terete s dramatinim propadanjem na poetku
proizvodnog ciklusa (dok se ne zadovolje modni trendovi) i malim propadanjem na kraju
ivota proizvoda.
Tabela 7. Model trokova kvarljivosti robe
Oznaka
Znaenje
V
Omjer vrijednosti prevezenog tereta i koliine prevoznog tereta
S
Preostala vrijedost robe nakon isteka njenog kirisnog vijeka izraena u %
T
Vrijeme prijevoza
S1
Broj dana u godini koje roba moe provesti na skladitu do smanjenja njene
vrijednosti
P
Koeficijent propadanja
C4= V x (1 S)

3.5 Cijena prijevoza

Cijena prijevoza plaa se prijevozniku za premjetanje robe od polazine do odredine
destinacije. Ukljuuje sve oblike prijevoza (kamione, vlakove, brodove i zrakoplove) kao i
trokove prekrcaja s jednog prometnog sredstva na drugo. Ukratko bra usluga i manja
koliina tereta u pravilu imaju vei vozarinsku stopu. Trokovi brzog prijevoza mogu a i ne
moraju biti oznaka, pokazatelj manjeg troka inventara.

3.6 Trokovi skladitenja (C5)

Trokovi skladitenja nisu konstantne vrijednosti ve ovise o zemlji, regiji ili gradu, stupnju
tehnoloke zauzetnosti, o posebnim uvjetima skladitenja izahtjevima uskladitenja robe,
treba li skladini prostor rashlaivati ili podgrijavati. Odluivanje o trokovima skladitenja
teak je i zahtjevan posao, odnosno sustavom just in time, bilo zranim, pomorskim putem ne
stvara trokove skladitenja u ukupnom modelu logistikih trokova.
Tabela 7. Model trokova skladitenja
Oznaka
Znaenje
K
Kapacitet kontjenera
Av
Prosjena veliina poiljke
W
Trokovi skladitenja
N
Godinji broj prevoznih kontjenera

10

3.7 Ukupni logistiki trokovi (C)

Ukupni logistiki trokovi predstavljaju zbroj poetnih trokova skladitenja, trokova
prijevoza robe, trokova zaliha, trokova kvarljivosti robe, cijene samog prijevoza i trokova
skladitenja. Uspjeno polovanje tei stalnom smanjivanju trokova. Minimalizacija ukupnih
trokova postie se reduciranjem svih trokova, smanjivanjem vremena kojeg roba provede na
skladitu ili u zalihama, odabirom ekonominjieg naina prijevoza, sklapanjem povoljnih
ugovora o prijevozu robe itd.
Model ukupnih logisitikih trokova:
C= C1 + C2 + C3 + C4 + C5 + cijena prijevoza

+ V (1-S) + cijena prijevoza

11

Zakljuak
Na finalnu cijenu jednog proizvofa utiu mnogi faktori: cijena kotanja repromaterijala,
utroen rad, utroena elektrina energija itd. Jedna od bitnijih stavki pri kalkulaciji cjiene robe
su i transportni trokovi. Izbor transportnog sredstva za transport robe je veoma sloen i treba
voditi rauna jer nekada najjeftinije transportno sredstvo nije i najekonominije.
Pri optimizaciji logistikih trokova potrebno je dobro procijeniti koja zadovoljavajua razina
otpreme pri minimilizaciji trokova, koliko je potrebno imati jedinica u zalihama da se u
svakom trenutku moe udovoljiti potrebama kupaca, kojim metodama smanjiti gubitak ili
oteenje robe te reducirati nepotrebno skladitenje. Logistiki put poveava vrijednot
proizvoda djelujui u mjestima i vremenu. Vrijedonst proizvoda mjestom ostvaruje
premjetanjem robe s lokacije u kojoj proizvod ima manju vrijedost na lokaciju kojom
proizvod dobiva na vrijednosti. Poveanje cijene kotanja proizvoda premjetanjem ostvaruje
odreene transportne trokove. Proizvod dobiva na vrijedosti vremenom provedenim na
skladitu ekajui trenutak kad e biti potreban kupcu. U skladitu nastaju trokovi
skladitenja koji su vei to su uvjeti skladitenja zahtjevniji.

12

Literatura:
1. Gassman, W.A. :Application of the Logistics Cost Model: Market Analysis of
FastShip 1994
2. Markovski.S.,(1991.), Trokovi u poslovnom odluivanje, IDP-nauna knjiga Beograd
3. Prof. dr Tomislav Badin, Ekonomika preduzaa ekonomske onsove poslovnog
odluivanja, Beograd 1995
4. Jusufranovi Ibrahim., Osnove drumskog saobraaja, Travnik 2007
Internet:
http://bs.wikipedia.org

13