Valovi

Valovi koji se ire kroz elastina sredstva jesu mehaniki valovi. Transverzalni val nastaje ako estice koje prenose energiju titraju okomito na smjer irenja. Longitudinalni val nastaje kada estice titraju oko ravnotenog poloaja na pravcu kojim se iri val. Jednadba sinusoidalnog vala ima oblik

Longitudinalni val

Transverzalni val

Jednadba sinusoidalnog vala & kruna "rekvencija ili pulzacija smjer irenja vala k valni broj

!o poetna "aza #"azni pomak$ A je amplituda vala s elongacija toke u poloaju % u trenutku t

'mjer irenja vala

(egativni predznak znai da se val iri u pozitivnom smjeru x-osi.

*

)ozitivan predznak znai da se val iri u negativnom smjeru x-osi.

*

Vrijede relacije

gdje je T - period titranja f - frekvencija - valna duljina +azna brzina v vala povezana je s valnom duljinom i frekvencijom f u izrazu:

,rzina irenja transverzalnog vala na napetom uetu ili ici je

,rzina irenja longitudinalnog vala

u vrstom tijelu modula elastinosti E i gustoe - je

u teku.ini stlaivosti / i gusto.e - je

u plinu adijabatske konstante 0 tlaka p gusto.e - 1 temperature T mno!inske mase " je:

#opplerov efekt
promjena "rekvencije signala to ga prima prijamnik zbog gibanja izvora signala i #ili$ prijamnika.

Dopplerov efekt

Transverzalni val opisan je jed nad bom :

,mjer (irenja: prema -x

1 s ( x , t ) = 4, 0 cm sin 2 15 s 1t 10 m 1 x + 4 a! "oli#a je am pli$% d a, &re#vencija, period a, valna d % ljina, brzina vala, po'e$na &aza i #oji je sm jer (irenja va la) b! "oli#i je pom a#, brzina i % brzanje 'es$ice na m jes$% x 1 = 3, 5 cm % $ren% $#% t 1 = 0, 12 s) 2 k valni broj k = s ( x , t ) = A sin ( t kx + 0 ) A = 4 cm -1 -1 -1 k = 2 10 m = 20 m = *2, . m = 2 15 s -1 = 30 s -1 = 94, 2 s -1 2 2 = = = 0, 1 m rad -1 -1 Hz k 2 10 m [ ] = s 2 s = = 2 f T -1 v = =f 2 15 s -1 T f = = = 15 s = 15 H z 2 2 v = 0, 1 m 15 H z = 1, 5 m / s 2 1 0 = = T = = **,+ m s 4 2 f

 ( x , t ) = t kx + 0
1 = ( x 1 , t 1 )

s ( x , t ) u ( x ,t ) = = A cos ( t kx + 0 ) t

1 = 2 15 0, 12 10 0, 035 + 4 = 1,+ 2 6arcijalna 7d jelom i'na! d erivacija

1 = *12 = 10, *. rad

o

&% n#cije s ( x , t ) po varijabli vrem ena t $o nije % #% pna 7$o$alna! d erivacija jer &% n#cija s ovisi i o varijabli x

"al#%la$ori: 012 245 3 3,14159 3 1.0

u 1 = u ( x 1 , t 1 ) = 1, 1* m / s
a( x , t ) = u ( x , t ) = A 2 sin ( t kx + 0 ) t

s1 = s ( x 1 , t 1 ) = 3, .0 cm

a1 = a ( x 1 , t 1 ) = 33. m / s 2

Razlika izmeu fazne brzine vala i brzine estice koja titra

2va vala jed na#i8 am pli$% d a A = 3 cm , valni8 d % ljina = 30 cm i brzina (irenja v , (ire se is$im pravcem s 9eom e$rijs#om razli#om 8od a = . cm a! "oli#a je &azna razli#a izm e: % $a d va vala) b! ;zved i$e izra z za am pli$% d % rez% l$an$no9 vala % ovisn os$i o A , i c! ;zra'% naj$e n% m eri'#% vrijed nos$ rez% l$an$ne am pli$% d e
1 = 2 = 30 cm v1 = v2 v = . cm A 1 = A 2 A = 3 cm a! = ) b! A ( A , , ) = ) c! A = )

, v jed na#i k , f , T , jed na#i

0azli'i$e sam o po'e$ne &aze
s1 ( x , t ) = A sin ( t kx + 01 ) s2 ( x , t ) = A sin ( t kx + 02 )

0 = 02 01

0azli#a % 8od % za cijel% valn% d % ljin% zna'ila bi razli#% % &azi za 2

0 = 2 0 = 2

8 . = 2 = 30 15

s ( x , t ) = s1 ( x , t ) + s2 ( x , t )

= t kx + 01

= t kx + 02

s ( x , t ) = A sin + A sin = A ( sin + sin ) s ( x , t ) = A 2 sin

+ cos 2 2

+ 2t 2 kx + 01 + 02 + 02 = = t kx + 01 2 2 2
01 02 = = 0 2 2 2 s ( x , t ) = 2 A cos
A = 2 A cos

0 + 02 sin t kx + 01 2 2

0 = 2

0 = 2 A cos 2

A = 2 3 cm cos

. = 4, 01 cm 30

6ro#omen$iraj$e parame$re rez%l$an$no9 vala<

,% perpozicijom sin% soid no9 vala x s1 ( x , t ) = 4, 0 cm sin 3 s 1t + cm i pripad na m % d r% 9o9 vala s2 &orm irao se s$ojni val =vor $i$ranja je % $o'#i x 1 = 5 cm "a#o 9lasi po$p% na jed nad ba pribrojeno9a d r% 9o 9 vala)
x 1 = 5 cm

A ( x 1 ) = 0 7'vor!

s2 ( x , t )

x s2 ( x , t ) = 4, 0 cm sin 3 s 1t + + 02 + cm s1 ( x , t ) = A sin ( t kx + 01 )
s2 ( x , t ) = A sin ( t + kx + 02 )

s ( x , t ) = s1 ( x , t ) + s 2 ( x , t )

= t kx + 01

= t + kx + 02

s ( x , t ) = A sin + A sin = A ( sin + sin )

+ s ( x , t ) = A 2 sin cos 2 2

+ 2t + 01 + 02 = 2 2 + 02 = t + 01 2 2 kx + 01 02 = 2 2 01 02 = kx + 2

 + 02 s ( x , t ) = A 2 sin t + 01 2

01 02 cos kx + 2
,$ojni val

02 01 01 + 02 s ( x , t ) = 2 A cos kx + sin t + 2 2
6ros$orni dio >remens#i dio

1mpli$%da na mjes$% ?

01 A ( x ) = 2 A cos kx + 02 2
=vorovi: Trb% si: A = 0 A = 2A

01 A ( x 1 ) = 2 A cos kx 1 + 02 = 0 2 01 kx 1 + 02 = arccos 0 = + n , n = 0, 1, 2, 2 2

02 01 = + n kx 1 2 2

02 01 = + 2n 2 kx 1
02 01 = ( 2 n + 1 ) 2 kx 1 02 = 01 + ( 2 n + 1 ) 2 kx 1
1 k= + cm

"ona'no rje(enje: x s2 ( x , t ) = 4, 0 cm sin 3 s 1t + + 1,+1 + cm

01 = 0

5 02 = ( 2 n + 1 ) 2 7 za n = 0 5 = 2 = 1,+1 ( 02 ) 0 7 za n = 1 5 = 2 +1 2 = 2 + ( 02 ) 0 ) ( 02 ) 1 ( 7

2adatak.
3eljezna i srebrna ica jednakih promjera i jednakih duljina podvrgnute su jednakim napetostima. 4zraunajte osnovnu "rekvenciju srebrne ice1 ako je osnovna "rekvencija eljezne ice 566 7z. 8usto.a eljeza je 9:66 kg m ;< 1 a gusto.a srebra je =6>66 kg m;< . 2ato su osnovne "rekvencije uop.e razliite? )ogledajmo prvo brzinu valova. @oemo ju izraziti na sljede.i nain #C$ Ako su promjeri ica isti1 isti su i polumjeri. 'ila napetosti je takoBer ista u oba sluaja. 8usto.e su1 meButim1 razliite pa zakljuujemo da su razliite i brzine.

' druge strane1 brzina irenja valova povezana je s njihovom "rekvencijom i valnom duljinom

,rzina za eljeznu icu razliita je od one za srebrnu1 kao to smo pokazali.

Valne duljine osnovnih tonova su iste. 2ato? Jer je osnovni ton de"iniran zahtjevom da nema vorova izmeBu onih na krajevima ice. 4z toga vidimo da je valna duljina osnovnog tona jednaka dvostrukoj duljini ice. D ovom zadatku promatramo dvije ice jednakih duljina pa su oito i valne duljine njihovih osnovnih tonova jednake.

+EFGVF(H4JF I'(IV(47 TI(IVA 'D EA2L4J4TFK

D jednadbi #C$ grupiramo na jednoj strani veliine koje su jednake za obje ice u zadatku1 a na drugoj one koje nisu

,udu.i da su lijeve strane jednake za obje ice1 oito i desne strane moraju biti jednake

2adatak.
3ice polumjera 61= mm napeta je silom $ i daje osnovnu "rekvenciju LL6 7z. Mana su dva uzorka te ice1 a razlikuju se malo u promjerima poprenih presjeka. 'vaki uzorak je napet jednakom silom $. Gada obje ice titraju1 uje se =6 udara u < sekunde. Golika je razlika promjera tih ica? Ibjasnimo prvo to su udari te zato nastaju. @i ujemo val koji nastaje superpozicijom vala u prvoj i onoga u drugoj ici. Taj val izgleda ovako

(ae ui su osjetljive na intenzitet valova1 koji je proporcionalan kvadratu amplitude. Gvadrat amplitude oscilira dvostruko ve.om "rekvencijom od same amplitude1 u to se moete uvjeriti na dva naina =. dolovi na slici .e takoBer postati bregovi pa je valna duljina dvostruko kra.a

ovo je ono to nas zanima!

ovaj lan ne oscilira, konstantan je u vremenu

D prethodnom zadatku smo pokazali da vrijedi

8rupiramo konstantne i promjenjive lanove

2akljuujemo da vrijedi Idatle je

1 tj.

2va se brod a m im oilaze paralelnim pravcim a #a#o je pri#azano na slici @ba se 9ibaj% brzinom 50 #m / 8 A $ren% $#% #ad a nji8ova spojnica za$vara #% $ 30B sa sm jerom 9ibanja, brod 1 % p%C% je zv%'ni si9nal bro d % D "oji $on re9is$rira sl% (aoc na brod % D a#o je vlas$i$a &re#vencija sirene brod a 1 400 H z) Drzina zv% #a % zra#% iznosi 340 m / s
= 30o v 10 = v D0 = 50 #m / 8 f 0 = 400 H z v z = 340 m / s f =)

r v 10
r v1 r vD v + vp v vi

f = f0

v D = v D0 cos
1000 m cos 30 o v D = v 1 = 50 3*00 s = 12, 0 m / s

r v D0
f = f0

D
vz + vD = 429 H z vz v1

Eadarskim valovima kontrolira se brzina

+rekvencija koju prima automobil koji se pribliava izvoru je

v brzina radarski% zraka &elektromagnetni valovi$. Automobil re"lektira tu istu "rekvenciju i time postaje izvorom novog signala #iN$ koji se pribliava brzinom va pa prvobitni izvor sada kao prijamnik p' dobiva povratnu "rekvenciju

vOc

,rzina svjetlosti je mnogo ve.a od brzine automobila pa se rezultat ne.e promijeniti ako se u nazivniku zanemari brzina automobila.