INSTRUKCIJAZAARHIVAREMAPA - PRVA

UPUTA ZA SPECIJALIZIRANE
ARHIVE
Mirela SLUKAN
Hrvatski dravni arhiv
UDK 528.44 : 930.25 (093)
rad
Zavod za arhivistiku, povijesne
znanosti i filmologiju
Zagreb, trg 21 Primljeno 13. rujna 2002. godine
Zbog neprocjenjive vanosti katastra) i zatita katastarskoga gradiva
od velikogje za svaku dravu. Svijest o tome stara je koliko i sam katastar,
pa je ovo gradivo oduvijek tretirano kao gradivo vrijednosti. Jo u tijeku
katastarske izmjere pojedinih hrvatskih zemalja) u svrhu pohranjivanja i zatite
obilnoga ka tasta rskoga gradiva nastaloga izmjerom) osnivane su posebne arhive -
popularno nazivane Arhive mapa. Ovaj rad donosi prikaz povijesti Arhiva mapa
Austrijskog primorja osnovanog 1824. godine) kao prve specijalizirane arhive
(registrature) namijenjene katastarskoga gradiva za hrvatskih
zemalja. U svrhu organizacije rada i zatite gradiva Arhiva mapa za Austrijsko
primorje) 1826. godine izdana je '1nstrukcija za arhivare mapa" (Instruktion fur
die Mappenarchivar) prva uputa za specijalizirane arhive. Osim po-
pisa gradiva koje Arhiva treba Instrukcija donosi osobito detaljne upute
o uvjetima katastarskoga arhivskog gradiva) rukovanju gradivom kao i
svih dunostima arhivista koji o njemu brine. Ovaj rad temeljen je na arhivskim
izvorima tijekom rada na katastarskom gradivu prve sustavne kata-
starske izmjere Istre. Spomenuta je Uputa ovdje prvi put objelodanjena i prevede-
na na hrvatski jezik.
Prva sustavna katastarska izmjera Istre
Prva sustavna katastarska izmjera Istre obavljena je u sklopu sustavne katastarske iz-
mjere zemalja Habsburke Monarhije kojom su po prvi put i sve hrvatske
zemlj e.! Izmjera je po caru Franji I dobila naziv franciskanska izmjera, a katastar na-
I I prije ove izmjere na Istre postojali su pokuaji uspostave katastra zemlji t a u vrijeme vlasti,
no oni su ostajali bez rezult ata. Za razdoblj a vladavine u Istri, nije izvrena niti sustavna topo-
grafska izmjera. Na Pazinske kneije koja jc bila pod habsburkom upravom, krajem 18. i
19. izvrena je prva topografska izmjera. Zbog velikih problema koje je habsburkim vlastima uzro-
kovao nedostatak bilo kakvih topografskih i katastarskih podloga za Istre, 1805. godine bilo je
pokuaja da se jozefinska izmjera Monarhije prenese i na d io Istre ali su ti napori redovito ostajali bez
rezultata.
81
M. SLUKAN za arhivare ... / VI A svezak g IO
stao izmjerom, franciskanski katastar. 1806. godine, kada je franciskan-
ska ropografska izmjera, se s pripremama za katastarske izmjere
koj a je trebala posluiti za stabilnog katastra zemljita kao pravednijeg sustava
oporezivanja zemljinog prihoda. U okviru Generaltaba (Generalquartiermeisterstab)
1807. godine osnovan je Astronomsko-triangulacijski biro i Topografski zavod pod
vodstvom pukovnika F. X. Richtera, da bi se 1810. godine osnovalo posebno dravno
Povjerenstvo za zemljarine i stvaranje novoga poreznog sustava, a 1816. godine
i Povjerenstvo za osnivanje katastra zemljita. Nakon objavljivanja Naredbe o
nju stabilnog katastra (Patent uber die Einfuhrung des stabilen Katastars) 23. prosin-
ca 1817. godine, su radovi na samoj izmjeri Monarhije. Radovi su se vrili po
upravno-terirorijalnim jedinicama. Katastarska izmjera Habsburke Monarhije
je na hrvatskih zemalja, upravo izmjerom Austrijskog primorja (KustenIand
ili Provincia del'Litorale) je sastavni dio i Pokrajina Istra (Istrien Kries ili
Circolo dell' Istria). Razlog izmjere Monarhije upravo u Austrijskog
primorja valja traiti u to to u vrijeme prve (jozefinske) katastarske
izmj ere nije bilo u sastavu Habsburke Monarhije, pa je nedostatak zemljinih eviden-
cij a ovdje bilo najizraeniji. Odmah nakon izmjere Austrijskog primorja, pristupilo se
izmjeri Dalmacije iz istog razloga.
2
Izmjera Austrijskog primorja obavljena je u razdoblju 1817. i 1825. godine,
odnosno do 1840. godine do kada je zavrena i porezna. Prvom sustavnom katastar-
skom izmjerom Istre nastala je obilna katastarska dokumentacija za 179 koja
se sastoj ala iz nekoliko desetaka listova katastarskih planova i ope-
rata.
3
Teritorijalni opseg i granice ustanovljenih franciskanskom katastarskom
izmj erom zadrale su se do danas.
4
Arhiv mapa za Austrijsko primorje
Jo u tijeku katastarske izmjere pojedinih hrvatskih zemalja, je da se u
svrhu pohranjivanja i zatite obilnoga katastarskog gradiva nastalog izmjerom, osnuju
posebne arhive - popularno nazivane Arhive mapa. Tako je carskom uredbom od 6.
prosinca 1822. godine da se u svakoj pokrajini Habsburke Monarhije u kojoj
je izmj ereno 200 milja ili 4.000 listova trebaju osnovati arhive za pohranu
nas taloga gradiva. Katastarska izmjera hrvatskih zemalja nije obavljena isrovremeno ni
jedinstveno za zemlju, pa su i arhivi za pojedine hrvatske zemlje nastajali odvoje-
2 Hrvatska i Slavonij a dobi le su prvu sustavnu topografsku izmjeru i prvi katastar jozefinskom izmjerom Habs-
burke Monarhije sedamdesetih i osamdesetih godina 18.
3 Usp. A. "Katas tar Istre", u: Dmgi hrvatski kongres o katastm, radovi izloeni na Kongresu u Zagrebu
24-26. li stopada 2001, str. 221-229.
4 Do promjena je dolazilo samo u nazivima katas tarskih
82
M. SLUKAN za arhivare ... / VIA svezak 8- 10
no i u vrijeme.
5
Kako je izmjera na hrvatskih zemalja upravo
na Istre, Arhiv mapa za Austrijsko primorje, najstariji je Arhiv mapa na po-
hrvatskih zemalja.
Arhiv mapa za Austrijskog primorja osnovan je 21. 1824. godine, sa
sjeditem u Trstu. Arhiv se nalazio u sklopu pokrajinskog Povjerenstva za ze-
mIjoporeznog katastra (Grundsteuer Regulirungs Provincial) koje je djelovalo u sklopu
Ministarstva financija. Iako je tada ustaljen naziv Arhiv mapa zadran do dananjih
dana, on u dananjem smislu predstavlja registraturu, odnosno arhivu. Gradivo Arhiva
mapa za Austrijskog primorja danas se u mjeri nalazi pohranjeno u
Dravnom arhivu u Trstu (Archivio di Stato di Trieste), fond Franciskanskog ka-
tastra (Catasto Fra n ceschin o 1818-1840) . Fond je u mjeri zadrao nekadanju
strukturu koja je rezultat upravo Instrukcija za arhivare mapa iz 1826. godine.
Jedan dio katastarskih planova prve izmjere Istre danas je pohranjen u Dravnom
arhivu u Splitu, u fondu Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju. Ti su planovi temeljem Ugo-
vora o miru FNRJ i Italije od 10. 1947. godine 1, priloga XIV), te
Uredbe o ratifikaciji sporazuma FNRJ i Italije 2, 6,7 i prilog 7), od 1954.
godine, Hrvatskoj .6 gradivo katastra Istre pridrueno je katastarskom
gradivu katastra Dalmacije, koje je u to vrijeme bilo pohranjeno u Oblasnom geodet-
skom zavodu Dalmacije u Splitu. Nakon pridruivanja katastarskoga gradiva za podru-
Istre, Arhiv mapa za Dalmaciju preimenovan je u Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju i
l. listopada 1982. godine predan na Dravnom arhivu u Splitu, gdje se i danas
nalazi ? Arhiv mapa za Istru, koji se danas u Splitu, sadri katastarske planove prve
izmjere, odnosno reambulacije s kraja 19. i 20. te nove
izmjere iz 20. do 1960. godine. Katastarski planovi pohranjeni u
Dravnom arhivu u Splitu pokrivaju hrvatskog dijela istarskog okruja
s izuzetkom kotara Buje. Fond Arhiva mapa u Dravnom arhivu u Splitu je
strukturiran temeljem Instrukcija za arhivare mapa iz 1826. godine.
Dio katastarskoga gradiva za Istre koje je nastajalo reambulacijama krajem
19. i 20. uglavnom za potrebe gruntovnica, nije dospijevalo do
Arhiva mapa, se u sudovima, u sklopu kojih su djelovale grunto-
5 Izmj era Dalmacije obavljena je u razdoblju od 1823. do 1838. godine. a nj ezin Arhiv mapa osnova n je 1834.
godine sa sjeditem u Zadru. Katastarska izmjera Hrvatske i Slavonije traj ala je od 1847. do 1877. godine. Arhiv
za dio Hrvatske i Slavonije osnovan je 1860. godine. a za hrvatsku i slavonsku Vojnu krajinu 1859.
godine. oba sa sjeditem u Zagrebu_
6 Temeljem spomenutog Ugovora Hrvatskoj su trebali biti predani izvornici svih operata. pi sano i
kartografska gradivo prve sustavne katastarske izmjere Istre. Godine 1954. predan je samo dio katastarskih
planova Istre. bez kotara Buje.
7 Dravni arhiv u Splitu. fond br. 152 - Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju. spi si; fond br. 153 - Arhiv mapa za Istru
i Dalmaciju. podaci o osnovnim i dopunskim mreama stabilnih geodetskih fond br. 154 - Arhiv mapa
za Istru i Dalmaciju. katastar zemljita.
83
M. SLUKAN za arhivare ... / VIA svezak 8 10
vnice. To je gradivo istarskog katastra danas uglavnom pohranjeno u Dravnom arhivu
u Pazinu, u novoosnovanom fondu Katastar Istre (1817-1944). Dio katastra u vremen-
skom rasponu od 1819. do 1911. godine, koji se uglavnom odnosi na
izdvojeno je iz Arhiva mapa te se danas nalazi u Kartografskoj zbirci Dravnog arhiva
u Rijeci.
Upute za rad arhivarima mapa
Od samog s katastarskim gradivom postupalo se kao s dokumentom najvie
dravne vrijednosti. Stoga je osobita panja njegovu pohranjivanju kao i evi-
denciji izdavanja izvadaka i precrta. U tu je svrhu 18. studenog 1826. godine izda-
na posebna uputa - Instruktion fur die Mappenarchivar koja propisuje sastavne dijelove
Arhiva, zatite gradiva i postupanja na zahtjeve stranaka, dunosti arhivista kOji
o gradivu brinuti, pa i dimenzije i izgled ormara za pohranu karata.
8
Spomenuta
instrukcija i danas ima izravan utjecaj, ne samo na sadraj dananjih arhiva katastarskoga
gradiva, i na strukturu njihovih fondova, pa su u tom smislu njezine odredbe
le vanost i za razumijevanje suvremene arhivske djelatnosti. Ovdje se osvrnuti samo
na neke odredbe, posebno s stajalita.
Zanimljivo je vidjeti koja je odgovornost bila na samo jednom koji je vodio
arhivu. Arhivar je u tu svrhu polagao posebnu prisegu, a u svome je radu bio osobno
odgovoran Pokrajinskom povjerenstvu u je sklopu arhiv djelovao. O svakom dopi-
su ili ispravi koju je izdavao morao je voditi "poslovni protokol" koji je svaki mjesec slao
Povjerenstvu na pregled i ovjeru. Osim izvjetaja, najmanje svaka tri mjeseca
u kontrolu bi stizao referent Povjerenstva koji bi na licu mjesta pregledao arhiv i o tome
podnosio pismeni izvjetaj . Danas je tako sustav kontrole koji je funkcionirao
gotovo cijelo teko zamisliv.
dio Uputa je zatiti i pravilnom rukovanju gradivom. Upravo ne-
vj eroj atnom opisani su ormari u kojima se treba gradivo. Tako sa-
znajemo da se katastarski planovi na drvenim policama 28 cola duljine i 4 cola
visine. Nacrt police za planove priloen je Uputi (vidi sliku). Svaka polica je
rimskim brojem koji je ispisan na posebnim izgled je propi-
san Uputom. Pi sani dio dokumentacije slae se okomito na police. Sanduci u kojima se
protokoli moraju se obojiti utom uljanom bojom bijelog hrasta. Gradivo Arhiva
mapa za Istru i Dalmaciju i danas se upravo u takvim ormarima, koji su zbog svoje
starosti i i sami postali svojevrstan kulturni spomenik arhivistici u Hrvat-
skoj.
Za sigurnost gradiva kao i za samu mikroklimu je osobno odgovarao arhivar.
Dopuna ove upute izdana je 9. lipnj a 1839. godine kao Nacht ragzur Instruktion f ur den Mappenarchivar. Obje
upure se u Arhi vu mapa za Istru i DalmaCiju u Dravnom arhi vu u Splitu.
84
M. SLUKAN Instrukcija za arhivare ... / VIA svezak 8-10
Stroge mjere zatite od gamadi te osobito od poara bile su rigorozne (u arhiv se ne smije
nikad ni pod kojim izgovorom uz svjetlo), Detaljno opraivanje gradiva obavljalo
se Za svaku tetu nastalu rukovanjem gradiva, arhivar je osobno odgovoran.
Kao to je naglaeno, za svaki svoj rad, arhivar je vodio vrlo precizne evidencije.
GotovO svaki njegov potez bio je zabiljeen u formularu koji je pri tome
morao ispunjavati. Iako je takav uredskog poslovanja zasigurno
vao rad tadanje arhive, precizne evidencije koje su do dananjih dana, temelje-
ne na pravilima Upute, danas nam detaljan uvid u tadanji sustavarhivskoga
uredskog poslovanja kao i u strukturiranja arhiva. Sama evidencija gradiva vodila
se kroz pet formulara.
Prvi formular (ovdje kao formular C) sadravao je abecedni popis
(enklava) s oznakom kojoj pripadaju. Inventar ukupnoga gradiva, mapa i elabora-
ta (formular D) koje je arhivar bio duan voditi za svaku pojedinu bio je najopse-
niji. On je popis svih pojedinih dokumenata s oznakom godine i
pa ti popisi imaju sve osobine dananjih inventara. su se evidentirale
abecednim slijedom unutar svake Pokrajine. Izvorni su planovi odvojeno od li-
tografski koloriranih i crno-bijelih kopija, probnih otisaka te indikacijskih skica. Pisano
gradivo koje je elaborat jedne u skladu s Uputom, je opis granica
katastarske (descrizione conjiniI Grenz-Beschreibung), upisnik zemljinih
(protocolIo particielle fondil Protocol1 der Grund-Parzellen), umetnute listove zemljinog
upisnika (Jogli intercalari del protocolIo particielle fondil Einschaltungsbogen zum
Grund-Parzellen Protocoll), upisnik (protocolIo particelIe edificilPro-
tocol! der Bau-Parzellen), umetnute listove upisnika (Jogli intercalari
del protocolIo particielle edificil Einschaltungsbogen zum Bau-Parzellen Protocoll), nacrt
nepodijeljenih posjeda (prospeto delle proprieta indiviselAusweis uber die gemeinschaftilc-
hen Eigenthumer), abecedni popis vlasnika zemljita i objekata (elenco alphabetico dei
proprietari dei fondi ed edificilAlphabetisches Verzeichnis der Grund und Bau-Eigenthu-
mer) i poreznu procjenu (operati d estimolkatastral Schatzungsoperate) . albe i odgovore
na albe (reclamil Reclamations Verhandlungen ) pridruivane su naknadno onako kako
su stizale.
Ovakva struktura fonda, zasnovana na Uputi, u Dravnom arhivu u Trstu
je do dana njih dana. Na taj danas je strukturiran i inventar fonda Dravne geo-
detske uprave (1847-1963)9 kao i inventar Katastra Istre (1817-1960). 10 Kako je uz svaki
dokument naveden i broj ormara i police, odnosno sanduka u kojem se gradivo
inventarni popisi imali su i osobine topografskog inventara.
9 Fond Dravne geodetske uprave koji se danas u Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu gradivo
nekadanjih arhiva za i vojnih dijelova Hrvatske i Slavonije. Invent ar je izradila autorica
ovih redaka. a objavio ga je Hrvatski dravni arhiv 1999. godine.
10 Inventar je obj avio Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu 2002. godine.
85
M. SLUKAN InStrukcija za arhivart ... / VIA svezak 8- 10
Zasebno su se i evidentirali operati trigonometrijske i triangulacije koji
su bili popisani u skladu s rubrikama formulara pod oznakom E. Na kraju, arhivar je
vodio abecedni popis po okruzima (formular F) te ukupni abecedni popis
i njihovih enklava (formular G) koji u dananjem smislu predstavlja svojevrsno kazalo
katastarskih dio svakoga inventara i danas.
Osim evidencija gradiva, arhivar je vodio i evidenciju radnji vezanih uz gradivo i nje-
govo koritenje. Gradivo arhiva moglo se koristiti samo u slubene svrhe. Privatne osobe
ni pod kojim uvjetima nisu mogle dobiti uvid u sadraj operata. Pojedine dijelove gradiva
mogli su preuzimati samo za to posebno ovlatena lica koja su ispunjavala potvrdu o pre-
uzimanju gradiva (formular H). Potvrde o preuzimanju polagale bi se u knjigu biljeaka
te unutar mjesta gdje je gradivo stajalo zabiljeku o izdavanju gradiva arhivisti i
danas stavljaju u gradivo na mjestu odakle je gradivo izdvojeno!). Arhivar je morao biti
i osoba u geodetskim poslovima. Jedna od dunosti arhivara bila je kontrola to-
planova. Iako sam nije smio vriti nikakve preinake, o svim propustima bio je du-
an obavjetavati Povjerenstvo te voditi evidenciju (formular L) o svim izvrenim isprav-
ci ma koje su naknadno proveli geodeti. Na kraju, arhivar je vodio i evidenciju prigovora
s imenima inspektora i geometara na koje se prigovori odnose (formular M). Kao to
vidimo, posao arhivara u Arhivu mapa nije bio nimalo jednostavan. Njegove dunosti
daleko prelaze dananja zaduenja jednog arhivista. Ne samo da je brinuo o zatiti gradi-
va, vrio njegovu obradu te radio po zahtjevima korisnika, je odgovarao i
za sam sadraj operata. Standardi i iskustva njihova rada uvelike se i danas utkani u pra-
vila i zakone kojima je rad arhivista. Odgovornost i preciznost kojim su tadanji
arhivari vodili ovaj Arhiv mapa i danas nam svima moe biti uzor.
t akvoj sustavnoj brizi o katastarskom gradivu, ono je usprkos stoljetnom
intenzivnom koritenju, u mjeri do dananjih dana. Uputa
iz 1826. godine, najstarija je takva uputa za rukovanje katastarskim gradivom izdana za
arhive na hrvatskih zemalja. Ona ima iznimnu vanost, ne samo kao dio povi-
jesti uspostave stabilnog katastra, i za povijest arhivske struke u Hrvatskoj .
Zbog svega navedenog, ovdje donosim cjelovit prijevod Upute namijenjen arhivarima
Arhiva mapa. Prijevod Upute ovdje donosim u originalu, sva stilska obiljeja
teksta i tadanju terminologiju. To se odnosi kako na arhivsko tako i na geodet-
sko nazivlje. Tako se za osobu zaduenu za Arhiv mapa koristi izraz arhivar, dok danas
koristimo izraz arhivist. za pisane dijelove operata u pravilu se koristi izraz pro-
tokol (npr. zapisnik povrina = ptotokoli upisnik zemljinih
= ptotokoli o zemljinim dok se za katastarski plan koristi izraz mapa. Uku-
pna pisana dokumentacija jedne katastarske naziva se elaborat, a elaborat zajedno
s mapom operat jedne katastarske
86
M. SLUKAN Instrukcija za arhi vare ... / VIA svezak 8- 10
Instrukcija za arhivare mapa
(postupanje i operata izmjere)
od 18. studenoga 1826*).
I. odlomak
O arhivama
1.
U registraturi Povjerenstva za zemljoporeznog katastra (Grundsteuer Re-
gulirungs Provincial) se operati stabilnog katastra u primjerenom, od poara
sigurnom prosroru, koji se ili ima odabrati u nekoj javnoj zgradi, ili se mora unajmiti
pod uvjetom da vlasnik zgrade ne moe dati otkaz bez suglasnosti Pokrajinskog povje-
renstva.
2.
Nadzor nad ovim operatima i pribavljanje istih dunost je nekog stalno zaposlenog,
zakletog arhivara s rangom stvarnog adjunkta registrature zemaljskog ureda_
3.
Arhivar je u neposrednom odnosu Pokrajinskom povjerenstvu i nje-
nom predsjedniku.
4.
Uz obveze koje propisuje ova instrukcija, a koje se odnose na odr-
avanj e, i ponovno preuzimanje operata, on se jo ima pobrinuti i za sve one
poslove koje mu od do slubenim putem naredi njegovo pretpostavlj eno
Pokrajinsko povjerenstvo ili njen predsjednik.
5.
Za urednost i svih operata, za zabiljeki propi sanih ovom
*) Javljeno gali cijskom, moravsko- leskom, donjoaustrij skom, kao i enskom, t ajerskom, ilirskom, pri-
morskom Povjerenst vu za uredenje zemlj oporeznog katastra i guverneru Dal macije (gdje jo nij e postojalo
pokrajinsko Povjerenstvo) dekretom Dvorskog zemljopreznog povjerenst va od 18. studenoga 1826. Z. 28343
iz godine 1824; Poreznom povjerenst vu u Celovcu od strane Poreznog povjerenst va u Ljubljani na temelju
dekreta Dvorskog zemlj oporeznog povjerenstva dravnog katastra od 29. lipnj a 1853. Z. 925, Poreznom povje-
renst vu u CzernowitZll dekretom Dvorskog zemlj oporeznog povjerenst va dravnog katastra od 19. lipnj a 1854,
Z. 2133, Porezni m povjerenstvima u Salzburgu i Troppauu dekretom Dvorskog zemlj oporeznog povjerenst va
dravnog katastra od 4. srpnj a 1854, Z. 2451, Poreznom povjerenst vu u Krakovu dekretom Dvorskog zemlj o-
poreznog povjerenst va dravnog katastra od 21. li pnj a 1855, Z. 2547. Financij skom zemalj skom povjerenstvu u
In nsbrucku dekretom Dvorskog zemlj oporeznog povjerenstva dravnog katastra od 12. rujna 1857. Z. 32768.
87
M. SLUKAN za ... / VIA svezak 8- 10
instrukcijom i za ispravno naknadnih popravaka koji su mu arhi-
var je osobno odgovoran.
6.
Bude li arhivaru privremeno odobren osobni ovaj mu je i za
poslunost na njega
7.
O svim nalozima i raspravama koji se pojavljuju u arhivu arhivar mora voditi po-
slovni protokol, a ovaj se ima urediti prema vrsti protokola koja je kod Pokrajinskog
povjerenstva
Ovaj poslovni protokol on ima iz mjeseca u mjesec Pokrajinskom povjeren-
Stvu, koje mu isti nakon obavljenog uvida opet ima dostaviti natrag sa svim moebitnim
primjedbama.
8.
Da bi o izvrenju propisa sadranih u ovoj instrukciji bilo u potpunosti mir-
no, Pokrajinsko povjerenstvo s vremena na vrijeme, a svaki kvartal najmanje jednom,
poslati jednog od svojih referenata koji ima ispitati stanje arhiva i o tome podnijeti iz-
vjetaj.
II. odlomak
O predmetima pohrane
9.
predmeta pohrane se zasad samo na operate izmjere, uz re-
zervu da se ono naknadno unese i za ostale operate katastra, je u arhivu
potrebno, a trenutak za to nastupi.
88
Uz ovo se za u arhivu od operata izmjere:
1. listovi o razmacima trigonometrijskih (triangulacijske karte) 115.
Instrukcije o izmj eri),
2. triangulacijski listovi (formular M Instrukcije o izmjeri, 117. do
120),
3. popisi trianguliranih fiksnih i (formular N Instrukcije o izmje-
ri, 132),
4. protokoli prenesenih trianguliranih (formular O Instrukcije o izmjeri,
137),
M. SLUKAN za arhivare ... ! VIA svezak 8- 10
5. izvorni sekcijski listovi, koji mape i one koje tu moda
pripadaju kao dodatne mape 145,201, od 339. do 343),
6. indikacijske skice 354),
7. protokoli o zemljinim 360),
8. protokoli o 374),
9. abecedni popisi vlasnika 423),
10. definitivni opisi granica 196),
ll. isprave o kulturama 360),
12. popisi nepoznatih vlasnika 446),
13. pisani podaci o nazivima vlasti 421. i 481),
14. protokoli
15. litografirani otisci mapa.
10.
Oblik i unutarnje svih ovih operata proizlazi iz Instrukcije o izmjeri od 28.
1824.
III. odlomak
O uvjetima
11.
Vlastiti sanduci napravit se za triangulacijske listove, za njihove priloge i za mape,
a vlastiti sanduci za originalne protokole i isprave.
12.
Za duplikate protokola i isprava, zatim za indikacijske skice i protokole
izradit se jednostavne otvorene police s daskama na kojima se u jednostavnim papir-
natim omotima imaju ovi predmeti, jer dijelom slue neposrednoj uporabi kod
operacija procjene, a dijelom, kao protokoli postaju posve nepotrebni nakon
zavretka katastarskih operacija.
Ove police se, na primjerenom razmaku jedna od druge, imaju voditi onoliko u visi-
nu, koliko to doputa prostor sobe, no ipak da se mogu bez preve-
likih
13.
Visina sanduka ima se odrediti prema lokalu, oni moraju imati vrata i brave koje ima-
ju samo jedan a ako su iz mekog drva, imaju se u potpunosti premazati jednakom,
kao hrast utom uljanom bojom.
89
M. SLUKAN za arhivare ... / VIA svezak 8- 10
14.
Sanduci namijenjeni triangulacijskim operatima i mapama imaju se u unutranjosti
razdijeliti u vodoravne pretince, od kojih svaki ne zauzima vie prosrora no za jedan
od onih pregradaka koji su namijenjeni mapa, a o kojima se radi u 19. ove
Instrukcije.
15.
Ovi sanduci za mape se nizom rimskih brojki. Broj biti vidljiv iz bijele
postavljene na okviru sanduka; ispod tog broja postavit se M a p e;
na koncu na jo jasno biti napisani: ime okruga kojemu pripadaju u sanduku
mape, broj pregradaka koji se nalaze u sanduku, te
tna slova koje se u
16.
Sanduci druge vrste, koji su namijenjeni primanju izvornih protokola i isprava, u bi-
tnome dobivaju istu opremu kao sanduci za mape. No vodoravni pretinci ovih sanduka,
u koje se zapisnici koji se nalaze u tvrdim omotima imaju vertikalno posloiti, moraju
biti s obzirom na dubinu i visinu prema ovoj namjeni, i to s obzirom na propise
sadrane u 24. i 40. ove Instrukcije.
17.
Ovi sanduci po cijeloj pokrajini jednako dobivaju rimske brojeve. Brojevi se,
kao kod sanduka za mape, imaju postaviti na bijele stavljene na okvir sanduka;
ispod tog broja pojavljuje se P r o t o k o l i , zatim slijede: ime okruga, broj omo-
ta koji se nalaze u sanduku i slova se elaborati u sanduku.
18.
Formular A
Formular A cneom prikazuje opisane sanduke i
19.
Za neposredni prihvat tri angulacijskih listova, njihovih priloga i mapa
slue drveni pregraci koji po unutarnjem praznom prostoru mjere 28 cola duljine i 4
cola visi ne, a smj eteni su u vodoravnim pretincima sanduka za mape.
20.
Svako Pokrajinsko povjerenstvo dobiva jedan uzorak ovog pregratka, te ga se mora
drati.
90
M. SLUKAN Instrukcija za arhivare ... / VIA svezak 8- 10
21.
Na prvog pregratka namijenjenog triangulacijskim operatima svakoga poje-
dinog okruga 28) postavit se na ime pokrajine, ime okruga i broj lisrova i
priloga koji se nalaze u pregratku.
22.
Pregraci s mapama se na koja se ima postaviti na po okruzima
arapskim brojkama.
Na toj zatim se, osim imena pokrajine i okruga, navesti brojevi i imena
koje se nalaze u tom pregratku, broj listova i dodatnih mapa, a na koncu kod
onih mapa kod kojih su umetnuti Ricordo arci 35), poziv na glavnu
23.
Formular B
Ove imaju se urediti po formularu B, a njihov se obris litogranrati.
24.
Izvorni protokoli i isprave ulagat se po u omote iz krute ljepenke, s ko-
natim te s vrpcama na stranicama.
25.
Na ovih omota bit ime kojoj pripadaju protokoli i ispra-
ve koje se u njima zatim brojevi mapa, te se istodobno pribiljeiti u
kojem se sanduku za mape i u kojem pregratku poronji nalaze.
26.
Od ovih omota za protokole Pokrajinsko povjerenstvo dostaviti jedan uzorak, ko-
jega se mora drati .
27.
O vrsti pohranjivanja i o izmjeri litogranranih otisaka mapa postoje vlastite odredbe
koje se, litogranranje mapa neke pokrajine moraju posebno javiti Pokra-
jinskom povjerenstvu te ih se treba drati .
91
M. SLUKAN Instrukcija za arhi va ... / VI A svezak 8- 10
IV. odlomak
O ulaganju operata
28.
Li stovi O razmacima trigonometrijskih triangulacijski listovi, proto-
kol prenesenih i popis ili opis svi ovi predmeti pohranit se po okruzi-
ma, i to U prvom pregratku 21) svakog okruga.
29.
triangulacijski listovi bit skrojeni po mjeri pregratka s naokolo jednako
velikim rubom i, ako tome pripadaju preklopi, takvi moraju na njih biti
vrpcama.
30.
Bit nizani onim redoslijedom jedan na drugi, kojim su kvadratne milje
kod trigonometrij ske triangulacije; njihov se sastav po toj vrsti prikazati na kosturu,
na koji biti priloen.
31.
Izvorni listovi presjeka imaju se obrezati na udaljenosti od jedne cole od linija presje-
ka, na strane.
32.
Listovi presjeka koji pripadaju jednoj i s tim u vezi jednu cjelinu, zatim
dodatne mape, stavit se u jedan omotni arak, koji sloen potpuno pokriva listove. Pri
tom oni biti sloeni po svom pritodnom redoslijedu, od samo naslovni list
izuzetak, koji uvijek dolazi odozgo, ako i ne bi nosio prvi broj.
33.
Omotni arci, ako omotni papir i tako nije zajedno sloen, zalijepit
se na lij evoj strani, a preostale tri strane ostavit se otvorenima.
34.
Svaki omotni arak mora na vanj skoj strani imati kostur koji je propisan u 340.
dijela Instrukcije o izmjeri, na kojemu su vidljivi btoj i ime za koje
su uvrtene zajedno ime (enklava, 158. i 159. Instrukcije o izmjeri), ime
poreznog kotara, okruga, pokrajine, btoj i sastav listova i dodatnih mapa.
92
M. SLUKAN Instrukcija za arhivare .. . / VIA svezak 8- 10
35.
Formular e
Za (enklave) imaju se izdati posebni uloni ili Ricordo arci prema formu-
laru C. Isti sadre natpis Ricordo arci za N (ime enklave) Mapa se
nalazi kod i ne N (ime glavne Uz ove ulone arke uzet se arci
omotnog papira za mape, to da imati navedenu kao sloeni omotni
arci, te biti litograf1rani natpisom.
36.
omotni i Ricordo arci poredat se po okruzima abecednim redoslijedom
imena i u tom se redoslijedu arapskim brojkama.
37.
Istim brojkama se naknadno imaju ispisati i same mape, i to na da
brojke na naslovnom listu mape budu jasno postavljene ravno iznad prvog reda naslova,
a na svim ostalim sekcijskim listovima na njihovoj na gornjem rubu za desnu
ruku.
38.
Gore opisanim redom imaju se uloiti sve mape i Ricordo arci u drvene
pregratke propisane u 19. ove Instrukcije. Svaki pregradak ima se koristiti za onoliko
mapa i Ricordo araka koliko u nj stane; mape okruga ne smiju se nalaziti u
jednom te istom omotu.
39.
Izvorni zapisnici i isprave povezat se za svaku posebno; nakon zavrene
procjene, posebno se narediti njihov uvez.
40.
Svi jednoj protokoli izvornih zapisa i isprava imaju se uloiti u
jedan omot opisan u 24. ove Instrukcije; tako pohranjeni po imaju se
jednakim abecednim redoslijedom kao i mape s arap-
skim brojevima, te uloiti po pretincima u posebno za njih namijenjene sanduke
16.). Ovo ulaganje po okruzima u prvom sanduku i gornjem pretincu te se
nastavlja u jedinstvenom redu od desne k lijevoj ruci i od pretinca do pretinca, sve dok
se ne popune sanduci.
41.
Izvorni protokoli i isprave (enklava) uz to se, odvojeno od glavnih
93
M. SLUKAN za arhi vare .. . / VIA svezak 8-10
imaju samostalno poredati.
42.
Operati okruga ne smiju se pohraniti u jedan te isti sanduk.
43.
Duplikati uloenih protokola i isprava, indikacijske skice i protokoli
vat se po u papirnatim omotima.
44.
Paketi po imaju na prednjoj strani dobiti natpis koji mora sadravati ime
i broj dodijeljen izvornim operatima u gore opisanom ulaganju.
45.
Ulaganje ovih paketa brojem l na gornjoj polici i nastavlja se s lijeve na
desnu ruku i po policama kroz cijelu pokrajinu prirodnim redoslijedom, odvojeno po
okruzima.
46.
Odjeljci poj edinih okruga moraju se posebnim natpisima i rimskim brojka-
ma na okviru police.
V odlomak
O evidencije operata
47.
O svim, na ovaj pohranjenim i sloenim operatima vodit se inventura po
okruzima.
48.
Formul ar D
Isto se ima urediti po formul aru D. On sadrava u prvoj vertikalnoj rubrici brojeve
koje su dobile mape i protokoli u pohrani, zatim slijede imena katastarskih
imena i brojevi poreznih kotareva u kojima se nalaze zatim
pojedinih operata izmjere koji kod njih postoje, te oznaku sanduka i pregrada-
ka u kojima se isti nalaze pohranjeni. Rubrike i natpisi se litografirati.
Inventar za svaki okrug se u sanduku s mapama.
94
M. SLUKAN Inmukcija za arhivart .. . / VIA svezak 8 10
49.
Formular E
Na prvoj strani svakog okruga posebno se evidentirati u njemu sadrani operati
trigonometrijske i triangulacije i njihovo po formularu E.
50.
Na narednim stranama imaju se nabrojati od broja 1 s operatima de-
taljne izmjere abecednim redoslijedom njihova ulaganja.
Sl.
(enklave) imaju se isro zabiljeiti ovim redoslijedom; kako za iste posto-
je posebni protokoli i oni se za sebe dobit s obzirom na protokole i isprave
oznaku spremnika pohrane. S obzirom na mape imaju se oni
spremnici u kojima se nalazi pohranjena glavna imenu ima se pridodati
enklava, a u rubrici: Primjedba ima se ova je zabiljeena
s N razvidnim s kojom je glavnom enklava koncentrirana
i prikazana na jednoj mapi.
52.
Formular F
Osim ovog inventara po okruzima ima se otvoriti pregled svih abece-
dnim redoslijedom kroz cijelu pokrajinu, a po formularu F.
On sadrava ime i broj ime okruga i poreznog kotara kojima iste pripadaju,
oznaku okolnosti je li samostalno zabiljeena ili je tretirana kao enklava, te na-
znaku stranice glavne knjige na kojoj se navedena nalazi.
53.
Formular G
Ovom se pregledu na koncu ima pridruiti isprava o broju i enklava svakog
okruga i cijele pokrajine, po formularu G.
54.
Da bi ove isprave po oznaci imena koja se u njima pojavljuju doveli
li potpuni sklad s mapama, te da bi se izbjegla svaka zabluda kod jednakoga ime-
na, imaju se one mape i zapisnici, na kojima se ne nalazi ime poreznog kotara
ili distrikta kojemu pripadaju, istim opisati na nekom primjerenom mjestu naslovnog
lista.
95
M. SLUKAN Instrukcija za arhivarc ... / VIA svezak 8- 10
VI. odlomak
O odravanju operata
SS,
Arhivar ima odravanju operata pridavati panju i na svaki ih osigura-
ti od utjecaja vremena, praine i gamadi, te od nepovoljnih utjecaja prostora.
56.
Za suha vremena ima se u tu svrhu arhiv te se najmanje jednom
svi sanduci i ostali spremnici imaju od praine.
57.
Protiv takora i mieva ima se arhiv na svrsishodan osigurati, a najmanje dva-
put godi nje mora se u sve sanduke i pregratke svjee umetnuti suhi kamfor, tucani
bijeli panjolski papar i
58.
Za izbjegavanje svake opasnosti od vatre u arhiv se ne smije nikad i ni pod kojim
izgovorom uz svjedo.
59.
Otkrije li arhivar u samom lokalitetu prekraje koji ugroavaju operate, a on ne
moe obvezan je prijaviti ih Pokrajinskom povjerenstvu na daljnje raspolaga-
nj e, koja o tome morati poduzeti prikladne ptopise mjera.
60.
Kod preuzimanj a i predaje operata arhivar ima ispitati njihovu i sva-
ko otkriveno kvarenje, te svaki gubitak prijaviti Pokrajinskom povjerenstvu radi kazne
i
61.
Kod onih poslova gdj e se operati koriste pred arhivara, on je osobno odgovo-
ran za svaku tetu nastalu zanemarivanjem potrebnog opreza.
96
M. SLUKAN za arhivare ... / VIA svezak 8- 10
VII. odlomak
O koritenju operata
62.
U arhivu pohranjeni operati izmjere u pravilu se smiju koristiti samo za uporabu za
operacije stabilnog katastra prema naredbama i uvijek samo na poticaj pre-
tpostavljenog Pokrajinskog povjerenstva.
63.
Ako bi ih koristile druge vlasti za druge administrativne svrhe, za to mora postojati
dozvola od strane Dvorskoga zemljoporeznog povjerenstva, a davanje operata
ili zatraenih podataka smije se tada obaviti samo na koji je od do
odredilo Dvorsko povjerenstvo.
64.
Pojedinim kojima po svojoj namjeni ovi nisu potrebni za vlastite, dodi-
jeljene im po danoj uputi Pokrajinskog povjerenstva, ne smiju se ovi dati,
a uz najstrou odgovornost arhivara ni u kom privatnim osobama, niti
im ih dati makar i na uvid.
65.
Svaka predaja koju je naredilo Pokrajinsko povjerenstvo ima se obaviti uz duan
oprez, uvijek samo osobi koju je ovlastila vlast koja ih preuzima, a uz propisnu potvrdu
o preUZImanJU.
66.
Formular H
Ova potvrda o preuzimanju ima se u arhivu ispostaviti po formularu H, u njemu se
imaju popisati svi predani predmeti, stanje u kojem su operati
bili kod i na koje se preuzimatelj ima upozoriti, a na koncu se preuzimatelj ima
potpisati.
67.
Ove potvrde o preuzimanju imaju se poloiti u one spremnike za pohranu i na isto
mj esto gdje predmeti pripadaju, za mape: u omotni arak za mape, za zapisnike
U za njih namijenjene omote; zato za sve predmete koji se odvojeno pohranjuju treba
izdati vlastite potvrde o preuzimanju, a predane mape moraju se u posebnim
rezervnim omotnim arcima.
97
M. SLUKAN za arhivare ... 1 VIA svezak 8- 10
68.
Formular ] a i b
O svim obavlj enima na ovaj sukladno primljenim nalozima ima se
voditi knjiga biljeaka prema formularu], koja se u skladu s ispostavljenim potvrdama
o preuzimanju mora iz dana u dan drati u redu.
U toj knjizi biljeaka posvetit se triangulacijskim operatima svakog okruga, zatim
svake svoja vlastita stranica, gdje se sva koja se na njih odnose, mogu
drati u evidenciji.
69.
Formular K
Na koncu svake polovi ne godine arhivar ima Pokrajinskom povjerenstvu
predati ispravu o onim operatima koji se nalaze u rukama drugih mjesta ili pojedinih
individua, a ovo ako to s vremenom ocijeni, odrediti utjerivanje
70.
Kod se operati , kako je propisano u 60., imaju odmah pregledati, zatim
smjesta redom opet pohraniti i u knji zi biljeaka podmiriti, uz oznaku
dana i stanja operata.
VIII. odlomak
O popravcima II operatima izmjere
71.
U obveze arhivara pripada po ispitati operata izmjere s namje-
rom da odgovaraju prvobitnim propisima biljeenja, prijaviti otkrivene mane i pogreke
i voditi evidenciju, te na koncu napraviti potrebna pobolj anj a prema uputama koje
o tome dobiti . No po vlastitom arhivar u operatima ne smij e obaviti ni naj-
manju promjenu.
72.
Formul ar L
O svi m prekrajima za koje Pokrajinsko povjerenstvo iz povoda tih ili pri-
java da se treba pridravati neke reambulacije na terenu, arhivar ima
vodi ti protokol prema formularu L u kojemu u svoje vrijeme trebati pribiljeiti je li i
kada obavljena ispravka pojedinih
98
M. SLUKAN Instrukcij a za arhivare .. . 1 VI A svezak 8- 10
73.
Formular M
O ovom se protokolu ima voditi imenik prema formularu M, od prvi odjeljak
abecednim redom iskazuje u kojima je dolo do prigovora i pogreaka, a drugi
odjeljak imena inspektora i geometara koji su zabiljeenim prigovorima, s
pozivom na brojeve zapisnika.
IX. odlomak
O instrumentima i rekvizitima potrebnima u arhivu
74.
Instrumente, znakove i materijal za pisanje, potrebne za poslove arhivara i njemu
privremeno osoblja, potom potreptine za spremnika kao i svu
opremu, pribavit Pokrajinsko povjerenstvo.
75.
Za predanih mu instrumenata arhivar je osobno odgovoran.
76.
O istome on ima voditi poseban inventar, a one predmete koji su vani a koji podlije-
u habanju, ima uredno
18. studenoga 1826.
99
M. SLUKAN za arhi vare .. . / VIA svezak 810
T.
Instrnktion ffir den Mappenarchivar
(Behandlung und Verwahrung der Vermessungsoperate)
100
VOln 18. November 1826 *) ..
1. Abschnitt.
Von den Archiven im allgemeinen.
'I.
Bei jeder Gr. Str. Reg. Pr. Koon. werden die Operate des
sta bil en in einem angemessenen feuersichereri Lokale .
aufbewahrt, welcbes entweder in Ijffentlichen Gebaude .
gewiihlt, oder unter der Bedingung gemietet werden mufi, dan
es d'er Eigentumer des Gebli.ucles ohne Zustimmung der Provo
Koon. nicht aufkUnden konne. .
2.
Die Aufsicht Uber diese Operate und die Besorgung der-
selben steht einem stabil angestellen beeideten Arcbivar mit dem
Hnnge eine s wirklichen Registratufsadjunkten der Landes-
stelle zu.
*) .Mitgoteilt dor bOhmi6chen, galizi6chen, milhri6ch-schle,6ischen,
llieder06terreichi6chen, ob der ennsi6chen, iUyri6chen,
killltenHlndischen Gr. Str. Reg. Pr. Koan. und dem Gouverneur von DaJma.tien
(wo eine Prbv: Koan. noch nicht be6tand) mit Dekret der Gr. Str. Reg. Hof-
Koan. vom 18. November 1826, Z. 28343 vom Jahre 1824; der Str. Dion.
in Klagenfurt von Seite der Str. DiOI,. in Laibach infolge Dekrete6 der Gen.
Dion. d. Gr. St. Kat. vani '29. Juni 1853, Z. 925, der Str. Dion. in Czerno-
witz mit Dekrot der Gen. DiOli . d. Gr. St. Kat. vom 19. Juni 1854, Z. 2133, den
Str. Dionen. in Salzburg und Troppau mit Dekret der Gen. Dion. d. Gr. St .
Kat. vom 4. Juli 1804, Z. 2451,der Str. Dionen:'in Krakau mit dem Dekret der
Gen. Dion. d. Gr. St. Kat. vom 21. Juni' l85u, Z. 2047, der Fin. L. Dion. in
Innsbruck miftDekret der Gen. Dlan. d. Gr. St. Kat. vom 12. September 1857,
Z. 32768. ' . ,
Slika 1. Naslovna stranica Instrukcija za arhivare mapa
M. SLUKAN za arhivare ... / VIA svezak 8- 10
199
A..
I1ll1el'c EinriclJtung des Ka8tens zur Anfbewahrung <leI' .l\1appen.
Slika 2. Slika ormara za katastarske planove Arhiva mapa
101
M. SLUKAN za arhivare ... / VIA svezak 8- 10
SUMMARY
INSTRUCTIONS FORARCHIVISTS OF MAPS - FIRST ARCHIVIST'S
INSTRUCTION FOR SPECIALIZED ARCHIVES
The preservation and protection of cad astral documents is of a great importance for
every country, due to the invaluable importance of the cad astre in general. The con-
sciousness of it is as old as the cadastre itself, and that is why this matter was always
considered as a matter of greatest value. Still in the course of cadastral survey of some
Croatian countries, for the purpose of depositing and protecting the abundant cad as-
tral documents resulted from the survey conducted, some special archives were founded
- broadly known under the name Maps' Archives.
This work presents a review of the history of Maps' Archives of the Austrian Lit-
toral, founded in 1824 as the first specialized archives (registry offices), intended to be
the place of preservation of cadastral documents for the area of the Croatian countries.
For the purpose of better organizing the work and protecting the documents of the
Maps' Archives for the Austrian Littoral, in 1826 "Instructions for archivists of maps"
(Jnstruktion fur die Mappenarchivar) were published, the first archivist's instructions
for specialized archives. The instructions present a list of all the documents which are
supposed to be preserved by archives and it provides information on detailed instruc-
tions and conditions of preserving the cadastral and archival documents, of using the
documents, as well as all the other responsibilities of the archivist who takes care of
them. This work is based on archival sources discovered in the course of the work on
cad as t ral documents of the first systematic cadastral survey conducted in Istria. The
above mentioned Instructions have been for the first time made public and translated
into Croati an right on this occasion.
102
M. SLUKAN Instrukcija za arhivare ... / VIA svezak g IO
RIASSUNTO
L'ISTRUZIONE PER GLI ARCHIVISTI DELLE MAPPE - UNA PRIMA
ISTRUZIONE ARCHIVISTICA PER GLI ARCHIVI SPECIALIZZATI
La conservazione e la preservazione degli archivi catastali e di grande significato per
ogni paese, in seguito all' importanza inestimabile del catasto. La coscienza di cio e
antica come il catasto solo, sicche questi archivi sono stati da sempre trattati come gli ar-
chivi di maggior valore. Gia durante il misuramento catastale dei singoli territori croati,
allo scopo della conservazione e della preservazione di una larga quantita di archivi
creati con il misuramento, sono stati fondati degli archivi speciali - popolarmente chia-
mati gli Archivi delle mappe.
lavoro riporta la presentazione della storia degli Archivi delle mappe del li-
torale austriaco fondato nelI 'anno 1824, come un primo archivio specializzato con lo
scopo della conservazione degli archivi catastali dei territori croati. Nell'anno 1826 e
srata pubblicata L'lstruzione per gli archivisti delle mappe (Instruktion fur die Mappe-
narchivar), una prima istruzione archivistica per gli archivi specializzati, con lo scopo
dell 'organizzazione dellavoro e della preservazione dei documenti degli Archivi delle
mappe per illitorale austriaco. Oltre all 'elenco del materiale che l'Archivio doveva con-
servare, L'lstruzione apporta delle indicazioni abbastanza dettagliate su lIe condizioni
della conservazione degli arch ivi catastali, sul trattamento degli archivi, su tutti idoveri
dell ' archivista che si curava di loro. lavoro si basa sulle fonti archivistiche trova-
re durante illavoro sugli arch ivi catastali, una prima misurazione catastale sistematica
dell 'Istria. L'lstruzione in argomento viene qui pubblicata e tradotta in lingua croata
per la prima volta.
103