SVEUILITE U SPLITU

KEMIJSKO-TEHNOLOKI FAKULTET
ZAVOD ZA TERMODINAMIKU
TERMODINAMIKA I TERMOTEHNIKA
(formule za polaganje prvog parcijalnog kolokvija)
dr. sc. Vanja Martinac, red. prof.
Split, ak. god. 2007/2008
2
FORMULE
1. Osnovne termodinamike veliine stanja
Specifini volumen, v je volumen kojeg zauzima jedinica mase tvari.
m
V
v =
v = specifini volumen, m
3
kg
1
V = ukupni volumen, m
3
m = masa tvari, kg
Reciprona vrijednost specifinog volumena je gustoa tvari:
V
m
v
= =
1
, kg m
3
.
Tlak, p je sila koja djeluje okomito na jedinicu povrine.
A
F
p = , N m
2
.
Razlikujemo apsolutni tlak, nadtlak i snieni tlak ili podtlak (vakuum). Nadtlak i snieni tlak odnose
se na atmosferski tlak, dok je apsolutni tlak ukupni tlak kojim djeluje plin ili para. Apsolutni tlak predstavlja
zbroj barometarskog i manometarskog tlaka, tj.
m b a
p p p + =
Ako je tlak u nekoj posudi manji od barometarskog, taj podtlak ili vakuum oitava se na vakuummetru. U
tom sluaju apsolutni tlak je jednak razlici barometarskog tlaka i vrijednosti koju pokazuje vakuummetar, tj.
v b a
p p p =
Treba napomenuti da samo apsolutni tlak predstavlja veliinu stanja.
Temperatura, T je termika veliina stanja koja oznauje mjeru srednje kinetike energije molekula.
2. Jednadba stanja idealnog plina
Veliine stanja, tj. p, v i T, meusobno su ovisne. Najprikladnije izraavanje ovisnosti meu osnovnim
parametrima stanja predstavlja analitika jednadba koja ima oblik
f (p, v, T) = 0
Prema tome, ako su poznate dvije od ovih veliina, trea se moe izraunati iz odnosa
( ) T v f p ,
1
=
( ) T p f v ,
2
=
( ) v p f T ,
3
=
Budui da prikazana jednadba odreuje stanje tijela, ona se naziva jednadba stanja.
3
T R v p = jedn. stanja za 1 kg idealnog plina
T R m V p = jedn. stanja za m kg idealnog plina
T V p = R
m
jedn. stanja za 1 kmol idealnog plina
T n V p = R jedn. stanja za n kmol idealnog plina
3. Normni kubni metar
U tehnici se esto susree izraz normni kubni metar,
3
n
m 1 . On predstavlja koliinu plina koja kod normalnih
uvjeta (273.15 K, 1.013 bar) zauzima volumen od
3
m 1 . Prema tome
414 . 22
1
m 1
3
n
= kmol;
odnosno
414 . 22
M
m 1
3
n
= kg
4. Opa plinska konstanta
R je opa plinska konstanta koja je jednaka za sve plinove.
1 1
K kmol kJ 314 . 8 R

=
Iz ope plinske konstante moe se izraunati plinska konstanta pojedinog plina
K kg
kJ

314 . 8 R
M M
R = =
5. Toplinski kapaciteti:
v v
v
dT
du
dT
q
c |

\
|
= |

\
|
=


p p
p
dT
dh
dT
q
c |

\
|
= |

\
|
=

p p
p
dT
dv
p
dT
du
c |

\
|
+ |

\
|
= =
p
R
p
dT
du
v
+ |

\
|
= c
v
+ R.
Prema mjerenjima, svi jednoatomni plinovi imaju jednake toplinske kapacitete koji su neovisni o
temperaturi, a iznose
( )
1 1
plin i jednoatomn
,
K kmol kJ 20.93

m p
C .
Kod dvoatomnih plinova, molarni toplinski kapaciteti su takoer gotovo jednaki za razliite plinove, ali nisu
neovisni o temperaturi. Kod srednjih temperatura za dvoatomne plinove
( )
1 1
plin dvoatomni
,
K kmol kJ 29.31

m p
C .
4
Kod vieatomnih plinova ove su vrijednosti jo vee, ali toplinski kapaciteti razliitih plinova s istim brojem
atoma nisu vie meusobno jednaki.
Pored razlike, posebno je znaajan i omjer toplinskih kapaciteta koji obiljeavamo s ,
v
p
v
p
C
C
c
c
= = .
Kod jednoatomnih plinova = 1.667.
Kod dvoatomnih plinova = 1.4.
6. Smjese plinova
Volumni udjeli: itd. ,
2
2
1
1
V
V
V
V
= =
1 ...
2 1
= + + +
Maseni udjeli:
itd. ,
2
2
1
1
m
m
m
m
= =
1 ...
3 2 1
= + + + +
n
,
Kod istih temperatura i tlakova, mase pojedinih komponenata proporcionalne su volumenima i
molarnim masama, stoga moemo napisati
2 2
1 1
2
1
2
2
1
1
2
1
2 2
1 1
2
1
ili
M
M
M
V
V
M
V
V
m
m
m
m
M V
M V
m
m

= = =
Kod veeg broja komponenata to izraavamo omjerom
n n n
M M M : ... : : : ... : :
2 2 1 1 2 1
=
ili za i-ti plin
( )

=
=
n
i
i i
i i
i
M
M
1

jer je
1
1
=

=
n
i
i

Sljedeom jednadbom moemo iz volumnih udjela izraunati masene udjele

=
=
n
n i
i
i
i
i
M
M
1

5
Volumni udjeli predouju ujedno i mnoinske udjele pojedinih komponenata u smjesi, tj. iz volumnog
sastava smjese moemo izraunati mnoinske udjele komponenata u smjesi. Iz izraza
n
n
p
p
p
p
V
V
1 1 1 1
slijedi = = .
Stoga je:
n
n
p
p
V
V
1 1 1
= =
Plinsku konstantu
s
R moemo izraunati iz masenih udjela i plinskih konstanti pojedinih komponenti
kako slijedi
( ) ( )
( )
( ) ...
314 . 8
...
...
314 . 8 314 . 8
2 1
1
2
1
2 2
1
1
1 1
1
+ + =
+ + = =

=
= =
=

n
i
i i
n
i
i i
n
i
i i
n
i
i i s
M
M
M
M
M
M
M
R R
,
a kako je
1 ...
3 2 1
= + + +
( )
s
n
i
i i
s
M
M
R
314 . 8 314 . 8
1
= =

( )

= =
= =
n
i
i i
n
i
i i s
M x M M
1 1
.
Toplinski kapaciteti plinske smjese:
c
p,s
c
v,s
= R
s
(

=
(

=
=
K kmol
kJ

K kg
kJ

1
i p, ,
i p, ,
n
i
i s p
n
1 i
i s p
C C
c c

6
7. Promjene stanja idealnih plinova
7.1. Izohorna promjena stanja (V = konst.)
V = konst., dakle dV = 0 pa prema tome i
W = p dV = 0
Dovedena toplina moe se prema I. glavnom zakonu izraziti kako slijedi
( )
1 2 1 2 2 , 1
T T c m U U Q
v
= =
ako smijemo pretpostaviti da je
v
c unutar temperaturnog podruja ( )
1 2
T T neovisno o temperaturi, tj.
konstantno. Uzevi u obzir jednadbu stanja moe se odrediti konana temperatura iz tlakova i poetne
temperature, tj.
konst.
1 2
1
2
1 1
2 2
1 1 1
2 2 2
= =

=
=
v v
T R
T R
v p
v p
T R v p
T R v p
1
2
1
2
p
p
T
T
=
7.2. Izobarna promjena stanja (p = konst.)
Prema I. glavnom zakonu dovedena toplina je

( )
1 2 1 2 1 2
2
1
1 2 2 , 1
H H V V p U U dV p U U Q = + = + =
( ) ( )
1 2 1 2 2 , 1
T T R m T T c m Q
v
+ =
( )( ) R c T T m Q
v
+ =
1 2 2 , 1
( )
1 2 2 , 1
T T c m Q
p
=
Rad izvren za gibanje stapa, tj. za svladavanje stapnog optereenja je
( )
1 2 2 , 1
V V p W =
Zbog poveanja temperature poveat e se volumen pa je prema jednadbi stanja
konst.
2 1
1
2
1 1
2 2
= =

p p
T R
T R
V p
V p
1
2
1
2
T
T
V
V
= ,
7
7.3. Izotermna promjena stanja (T = konst.)
Kod vrlo polaganog rastezanja plina u nekom cilindru koji nije izoliran, dostrujavat e plinu kroz
stijenke toplina iz okoline. Rastee li se plin dovoljno polagano, dostrujavat e toliko topline da se
temperatura plina i okoline nee primjetno razlikovati. Ako je temperatura okoline stalna, to e i temperatura
plina prilikom takve polagane ekspanzije ostati konstantna. Stoga se moe primijeniti Boyleov zakon
= = = V p V p V p
2 2 1 1
konst.
Do istog rezultata dolazimo i iz jednadbe stanja
1 1 1
T R m V p =
2 2 2
T R m V p =
Budui da je T T T = =
2 1
, slijedi
= = = T R m V p V p
2 2 1 1
konst.
pV = konst. je jednadba izoterme koja je u p, V dijagramu predstavljena istostranom hiperbolom.
Prema I. glavnom zakonu
Q = dU + W
W dT c Q
v
+ =
T = konst. dT = 0 Q = W,
tj.
2 , 1 2 , 1
W Q =
Naime, kod idealnih plinova zbog T = konst. slijedi
2 1
U U = .
Kod izotermne promjene unutarnja energija se ne mijenja, a sva dovedena toplina pretvara se u rad koji
moemo izraunati iz poetnog i konanog stanja

2
1
2 , 1
dV p W =
1
2
2
1
2
1
2 , 1
ln
V
V
T R m
V
dV
T R m dV
V
T R m
W =
(

=
(

=
2
1
1
2
p
p
V
V
=
2
1
2 , 1
ln
p
p
T R m W = ,
prema tome
2
1
1
2
2 , 1
ln ln
p
p
T R m
V
V
T R m W = =
2
1
2
1
2 2
2
1
1 1 2 , 1
ln ln ln
p
p
V p
p
p
V p
p
p
V p W = = =
8
7.4. Adijabatska promjena stanja (Q = 0)
Adijabatska promjena stanja vri se kada plin ekspandira u dobro izoliranom cilindru ili kada je
ekspanzija tako brza da se u tijeku njenog odvijanja ne moe izmijeniti neka primjetna koliina topline s
okolinom.
Prema I. glavnom zakonu
Q = dU + W.
Obzirom da je Q = 0 slijedi da je Q = 0, to je
dU = W

2
1
2
1
W dU
U
U
=
2 , 1 1 2
W U U = ili
2 1 2 , 1
U U W =
Kod adijabatske promjene stanja, kako vidimo, rad se vri iskljuivo na raun unutarnje energije radnog
tijela te stoga adijabatska ekspanzija uzrokuje hlaenje tijela. Treba izraunati snienje temperature radnog
medija pa nam je u tu svrhu potrebna jednadba adijabate.
q = du + w
dv p dT c q
v
+ =
T c dv p dT c
v v
= + : 0
0 =

+
T c
dv p
T
dT
v
.
Iz jednadbe stanja
v
R
T
p
=
i supstitucijom slijedi
0 = +
v
dv
c
R
T
dT
v
.
Uvrtavanjem
v p
c c R = dobivamo
( )
0 =

+
v
dv
c
c c
T
dT
v
v p
.
Uzevi u obzir
=
v
p
c
c
,
slijedi
( ) 0 1 = +
v
dv
T
dT
.
Nakon integriranja dobiva se sljedei izraz
( ) = + v T ln 1 ln konst.
9
i ako to napiemo u obliku potencije slijedi =
1
v T konst. Uvrtavanjem
R
v p
T

=
u gornji izraz slijedi
R
R
v v p
=


konst.
1
konst. = R v p

konst. =

v p jednadba adijabate
Jednadba adijabate u p, V dijagramu predstavljena je hiperbolom koja je neto strmija od istostrane
hiperbole koja predstavlja izotermu.
Odnosi veliina stanja dobivaju se iz jednadbe adijabate i iz jednadbe stanja idealnog plina.
Tlak i volumen iz jednadbe adijabate

2 2 1 1
v p v p =

|
|

\
|
=
2
1
1
2
v
v
p
p
.
Volumen i temperatura iz jednadbe adijabate i jednadbe stanja
R
T
v p
R
T
v p
=

2
2 2
1
1 1
i
2
2 2
1
1 1

T
v p
T
v p
=

1 2 2 2 1 1
T v p T v p =
1 2
2 1
1
2
T v
T v
p
p

= .
Ako taj izraz uvrstimo u sljedeu jednadbu

|
|

\
|
=
2
1
1
2
v
v
p
p
dobivamo

|
|

\
|
=

2
1
1 2
2 1
v
v
T v
T v
,
a odatle
1
2
1
1
2

|
|

\
|
=

v
v
T
T
.
Temperatura i tlak iz jednadbe

|
|

\
|
=
2
1
1
2
v
v
p
p

1
1
2
2
1
|
|

\
|
=
p
p
v
v
i ako taj izraz uvrstimo u jednadbu
1
2
1
1
2

|
|

\
|
=

v
v
T
T
10
dobijemo

1
1
2
1
1
1
2
1
2

|
|

\
|
=
(
(
(

|
|

\
|
=
p
p
p
p
T
T

1
1
2
1
2

|
|

\
|
=
p
p
T
T
.
Za izvreni rad pri adijabatskoj promjeni stanja vrijedi izraz
( )
|
|

\
|
= = =
1
2
1 2 1 2 1
1
T
T
T c m T T c m U U W
v v
.
Ako umjesto
1
2
T
T
uvrstimo vrijednost iz jednadbe adijabate, dobit emo
(
(
(

|
|

\
|
=

1
1
2
1 2 , 1
1
p
p
T c m W
v
.
Budui da je
1
=

R
c
v
,
slijedi
(
(
(

|
|

\
|

1
1
2 1
2 , 1
1
1 p
p T R m
W ,
a uz pomo jednadbe stanja dobiva se sljedei izraz
(
(
(

|
|

\
|

=
(
(
(

|
|

\
|

1
1
2 1
1
1
2 1 1
2 , 1
1
1
1
1 p
p T R m
p
p V p
W
iz ega slijedi
( ) ( )
2 2 1 1 2 1 2 , 1
1
1
1
V p V p T T
R m
W

=

7.5. Politropska promjena stanja
Stvarne linije kompresije, odnosno ekspanzije za uvjete koji vladaju u strojevima moemo predoiti
opim hiperbolama, politropama koje su dane jednadbom politrope
=
n
v p konst.
Eksponent n razlikuje se od adijabatskog eksponenta . Eksponent n ima najee vrijednost
1 <n < .
Za izotermnu promjenu stanja eksponent n = 1, a za adijabatsku promjenu stanja n = .
11
Iz =
n
v p konst. i jednadbe stanja dobivamo sljedee izraze
n
n
p
p
T
T
1
2
1
2
1

|
|

\
|
=
1
1
2
2
1

|
|

\
|
=
n
v
v
T
T
n
v
v
p
p
|
|

\
|
=
1
2
2
1
.
Za razliku od adijabatske, pri politropskoj promjeni stanja izmjenjuje se toplina. Zanima nas, naravno,
kolika je toplina koja se kod ekspanzije dovodi, odnosno kod kompresije odvodi i kako ih moemo
izraunati.
Diferenciranjem jednadbe politrope =
n
v p konst. dobiva se
n p dv + v dp = 0.
Diferenciranjem jednadbe stanja slijedi
p dv + v dp = R dT.
Ako taj izraz oduzmemo od prethodnog dobiva se
(n 1) p dv = R dT
1

=
n
dT R
dv p .
Ako se ovaj izraz supstituira u izraz za I. glavni zakon slijedi
1

= + =
n
dT R
dT c dv p du q
v

( )
dT
n c
R
c q
v
v
|
|

\
|

=
1
1 .
Uzevi u obzir da je
1 =

=
v
v p
v
c
c c
c
R
slijedi
dT
n
c q
v
|

\
|

=
1
1
1

dT
n
n
c q
v
1

=

.
Ako uzmemo da je
1 1
K kg kJ ,
1

=

n v
c
n
n
c

slijedi
12
dT c q
n
=
( )
1 2 2 , 1
T T c q
n
=
( )
1 2 2 , 1
T T c m Q
n
= .
Najee emo se susretati s politropama iji je eksponent n vei od 1, a manji od . U tom sluaju
n
c
je negativno. Za vrijeme ekspanzije toplina se dovodi radnom mediju, ali njemu svejedno pada temperatura
dok se kod kompresije toplina odvodi, ali temperatura raste. Naime, koliina topline koja se kod ekspanzije
dovodi nije dovoljna da bi se njome mogao pokriti izvreni rad, ve se jedan dio rada vri na raun unutarnje
energije plina pa mu usprkos dovoenju topline temperatura pada.
Postojanje politropskoga kapaciteta
n
c pokazuje da kod plinova postoji itav niz toplinskih kapaciteta
koji su, osim o vrsti plina, ovisni jo i o promatranoj promjeni stanja. Toplinski kapaciteti
p
c i
v
c su samo
posebni oblici
n
c .
Rad dobiven politropskom ekspanzijom izmeu dva stanja odredit emo prema I. glavnom zakonu i
uz pomo jednadbe
dT c m Q
n
=
Q = dU + W W = Q dU dT c m dT c m W
v n
=
( ) dT c c m W
v n
=
dT
n
n
c m dT c
n
n
c m W
v v v
|

\
|

= |

\
|

= 1
1 1

dT
n
c m W
v

=
1
1
.
Integracijom dobivamo
( )
|
|

\
|

=
1
2
1 2 1 2 , 1
1
1
1
1
1
T
T
T
n
c m T T
n
c m W
v v

,
a preureenjem uz pomo jednadbe stanja i izraza za odnos temperature i tlakova kod politropske promjene
slijedi
(
(
(

|
|

\
|

n
n
p
p
n
V p
W
1
1
2 1 1
2 , 1
1
1
( )
2 1
1
2 1
2 , 1
1
1
1
T T
n
R m
T
T
n
T R m
W

=
|
|

\
|

= .
Vidimo da je izraz za izraunavanje rada isti kao i kod adijabate s tim to umjesto eksponenta u ovom
izrazu za politropsku promjenu je eksponent n.
13
Na slici 1 dat je grafiki prikaz promjena stanja idealnih plinova u p,v dijagramu.
Slika 1. Prikaz promjena stanja u p, v - dijagramu
14
8. Promjene stanja idealnog plina prikazane u T, s dijagramu
8.1. v = konst. (izohorni proces)
Za izohorni proces slijedi:
dT c q
v
=
dv p du ds T q + = = , tj.

T
dT c
ds
v

= ,
odnosno u granicama od 1 do 2

(

= =
2
1
1 2
T
dT
c s s s
v v
.
Ako je konst. =
v
c slijedi:

1
2
ln
T
T
c s
v v
= .
8.2. . konst = p (izobarni proces)
Za izobarni proces, vrijedi
dT c q
p p
=
odnosno
T
dT c
ds
p

= .
Za konanu promjenu od 1 do 2 slijedi
(

= =
2
1
1 2
T
dT
c s s s
p p
.
Ako je konst. =
p
c

1
2
ln
T
T
c s
p p
=
15
8.3. T = konst. (izotermni proces)
Izotermni proces moemo prikazati kako slijedi
dv p du q + =
0
2 1 2 1
= = = du u u T T
dv p q = ,
a promjena entropije
T
dv p
ds

= .
Iz jednadbe stanja

v
R
T
p
T R v p = = .
Ako taj izraz uvrstimo u prethodnu jednadbu, slijedi

v
dv
R ds = ,
a za promjenu od 1 do 2 slijedi:
(

= =
2
1
1 2
v
dv
R s s s
T

1
2
ln
v
v
R s
T
=
2
1
ln
p
p
R =
8.4. Q = 0 (adijabatski proces)
Za adijabatu vrijedi q = 0. Promjena entropije je

T
q
ds

=
iz ega slijedi ds = 0, tj. s je konstantno. Zato se adijabata naziva i izentropa.
16
8.5. Politropski proces
dT c q
n
=

(

=
(

=
2
1
2
1
1 2
T
dT c
T
q
s s
n

politr.
s
1
2
ln
1 T
T
n
n
c
v

=


1
2
1 2
ln
T
T
c s s
n
=
Na slici 2 prikazane su promjene stanja u T,s dijagramu.
Slika 2. Prikaz promjena stanja idealnih plinova u T, s dijagramu
17
8.6. Promjena entropije idealnog plina pri konstantnom
toplinskom kapacitetu
Promjenu entropije u nekom procesu mogue je izraziti pomou dva parametra stanja.
8.6.1. s = f (T, v)

1
2
1
2
1 2
ln ln
v
v
R
T
T
c s s s
v
+ = =
8.6.2. s = f (p, v)

1
2
1
2
1 2
ln ln
p
p
c
v
v
c s s s
v p
+ = = .
8.6.3. s = f ( p, T )

1
2
1
2
1 2
ln ln
p
p
R
T
T
c s s s
p
= =
9. MAKSIMALAN RAD SUSTAVA
( ) ( )
2 1 0 2 1 0 2 1 . max
V V p S S T U U W + =
Indeks 0 odnosi se na okolinu, indeks 1 na poetno stanje, a 2 na konano stanje davatelja rada.
Da bi se dobio maksimalan rad, svejedno je kojim putem (nainom) davatelj rada mijenja stanja od 1 do 2,
ali uz uvjet da se promjena vri povrativo. Nikakvim nainom ne moe se dobiti vei rad od rada koji je dan
jednadbom. Stvarni rad e uvijek biti manji od maksimalnog. Kod potpunog iskoritenja radne sposobnosti
davatelja rada njegovo stanje, dakle, treba izjednaiti (uravnoteiti) sa stanjem okoline tako da postane
0 2
p p = i
0 2
T T = .
Dakle, ( ) ( )
0 1 0 0 1 0 0 1 . max
V V p S S T U U W + = [kJ]
( )
0 1 v 0 1
c m T T U U =
( )
|
|

\
|
=
0
1
0
1
0 0 1 0
ln ln
p
p
R m
T
T
c m T S S T
p
( )
|
|

\
|

=
0
0
1
1
0 0 1 0
p
T R m
p
T R m
p V V p
18
9.1. Maksimalan rad zraka stlaenog u rezervoaru
Razmotrit emo koliki maksimalni rad moe izvriti zrak, stlaen u nekom rezervoaru volumena
1
V , a pod
tlakom
1
p (vii tlak od atmosferskog), ako mu je temperatura jednaka temperaturi okolnog zraka, ( )
0 1
T T = .
Ovakav proces je tipian povrativ proces jer se odigrava pri razlici temperatura stlaenog zraka (davatelja
rada) i okoline jednakoj nuli ( )
0 1
T T = pa e i rad koji se tim procesom ostvari biti maksimalan. Dakle, u
stanju 2 postignut je okolni tlak
o
p . Budui da je temperatura zraka u rezervoaru (spremniku) stalno bila
jednaka okolnoj temperaturi, u stanju 2 zrak spremnika prilagodio se okolnom stanju.
Slijedi:
=
. max
W
|
|

\
|
+
1 0
1
1 1
1 ln
p
p
p
p
V p
o
9.2. Maksimalan rad vruih plinova
Razmotrit emo primjer kada je dobiveni rad rezultat razlike temperatura davatelja rada i okoline. Treba
odrediti, npr. maksimalan rad vruih plinova temperature
1
T i volumena
1
V koji su nastali sagorijevanjem
goriva u loitu pri atmosferskom tlaku ( )
0 1
p p = . Maksimalan rad dobit e se ako se vrui plinovi na
povrativ nain dovedu u ravnoteu s okolinom, tj. da u konanom stanju bude
0 1 3
p p p = = i
0 2
T T = .
To je mogue izvesti na taj nain to e se plinovi najprije adijabatski ekspandirati do temperature okoline
( )
0
T , a zatim izotermno (pri T = konst.) ponovo vratiti na poetni tlak ( )
0
p .
Slijedi:

|
|

\
|
=
0
1
0
1
0 . max
ln 1
T
T
T
T
T c m W
p
.
10. TEHNIKI RAD rad unutar stalnotlanog procesa

2
1
tehn.
dp V W = = n
.
W
1,2
.
19
11. EKSERGIJA (radna mo)
Eksergija (radna mo) jest najvei rad koji moemo dobiti iz 1 kg tvari koja struji i koja nadolazi pri
konstantnom tlaku p, a otputa se u okolinu tlaka
0
p .
To je maksimalan rad unutar stalnotlanog procesa.
Izraz za eksergiju moemo pisati u obliku:
( )
0 1 0 0 1
s s T h h e = [
kg
kJ
]
h
1
h
0
= c
p

.
(T
1
T
0
)
( )
|
|

\
|
=
0
1
0
1
0 0 1 0
ln ln
p
p
R
T
T
c T s s T
p
gdje se indeksom 0 oznaava stanje radne tvari pri okolnom tlaku i okolnoj temperaturi. Veliine sa
indeksom 1 odnose se na stanje dobavljene tvari kod konstantnog tlaka.
12. TIPINI NEPOVRATIVI PROCESI
12.1. Priguivanje

1 2
p p

1 2
T T = (idealni fluidi) ;
1 2
T T (realni fluidi)
Prilikom priguivanja, ako se zanemari izmjena topline s okolinom, kako znamo, entalpija radnog tijela i to
ne samo idealnog plina nego takoer i realnih plinova i tekuina, je konstantna, tj.

2 1
h h = .
20
12.2. Mijeanje plinova
12.2.1. Mijeanje plinova pri konstantnom volumenu
Kako je volumen konstantan, to je ukupno izvreni rad nula. Budui da se ne izmijenjuje toplina s okolinom
Q = 0, to je prema I. glavnom zakonu, unutarnja energija sustava prije mijeanja jednaka unutarnjoj energiji
sustava nakon mijeanja, tj.
= + + +
n v n v v
T c m T c m T c m
n
...
2 2 1 1
2 1
( ) T c m c m c m
n
v n v v
+ + + = ...
2 1
2 1
.
Odatle slijedi

( )
( )

=
=

=
n
i
v i
n
i
i v i
i
i
c m
T c m
T
1
1
( )
( )

=
=

=
n
i i i
i i
n
i i
i i
T
V p
V p
1
1
1
1

Kada se npr. mijeaju samo dvoatomni plinovi, tj. plinovi s jednakim

i
, slijedi

=
=

=
n
i i
i i
n
i
i i
T
V p
V p
T
1
1
.
Kod izraunavanja tlakova smjese treba primijeniti Daltonov zakon, tj.

( ) n
p p p p + + + = ... ' ' '
gdje su ' ' , ' p p , ... parcijalni tlakovi pojedinih sudionika u smjesi, te se za ukupni tlak smjese dobiva

=
n
i i
i i
T
V p
V
T
p
1
.
Indeksi i odnose se na stanja komponenata prije mijeanja.
21
12.2.2. Mijeanje plinskih struja
Ako se mijeaju dimni plinovi iz vie loita i dovode u zajedniki dimnjak, to je primjer mijeanja plinskih
struja pri konstantnom tlaku. Mijealitu se dovodi
1
2 1
s kg ... , ,

m m ili
1 3
2 1
s m ... , ,

V V plinova pri stalnim
tlakovina ... , ,
2 1
p p , dok se od mijealita odvodi
1
s kg

m ili
1 3
s m

V smjese pri stalnom tlaku p.

Ako se mijeanje vri bez izmjene topline s okolinom, zbroj unutarnjih energija i radova utiskivanja mora
biti jednaka unutarnjoj energiji i radu istiskivanja smjese, tj.
V p U V p V p U U + = + + + + + ... ...
2 2 1 1 2 1
,
odnosno
H H H H
n
= + + + ...
2 1
.
Obzirom na to da je entalpija prije i nakon mijeanja konstantna, slijedi


= =
=
n
i
p i
n
i
i p i
T c m T c m
i i
1 1
,
a odatle

=
=

=
n
i
p i
n
i
i p i
i
i
c m
T c m
T
1
1

=
=

=
n
i i
i i
i
i
n
i
i i
i
i
T
V p
V p
1
1
1
1

.
Ako svi plinovi imaju isti
i
, dobivamo

=
=

=
n
i i
i i
n
i
i i
T
V p
V p
T
1
1
.
Meutim, ovdje zbroj V V
i
.
Ukupni volumen smjese nakon mijeanja odreuje se iz sume parcijalnih volumena komponenata u
novonastaloj smjesi:

( ) n
V V V V + + + = ... ' ' '
odnosno

=
n
i i
i i
T
V p
p
T
V
1
.
Obzirom da je p
i
= p, dobivamo jednostavniji izraz

=
=
n
i i
i
T
V
T V
1
.
22
13. KRUNI PROCESI
Ako kod krunog procesa promatramo unutarnju energiju radnog medija, vidimo da ona prilikom
promjene stanja mijenja svoju vrijednost, ali tako da konano ponovo poprima svoju polaznu vrijednost jer
se radna tvar vraa u poetno stanje. Prema tome, unutarnja energija na poetku i na kraju zatvorenog
procesa poprima iste vrijednosti tako da je promjena unutarnje energije
U = 0
Prema I. glavnom zakonu
Q = U + W
pri emu je ukupno iskoritena toplina
Q = (
. dov
Q ) (
. odv
Q ).
Zbog U = 0, dobivamo
W = (
. dov
Q ) (
. odv
Q ) = Q - Q
o
.
Vidimo da je kod krunog procesa dobiveni rad jednak razlici dovedene (Q) i odvedene (Q
o
)topline.
Vaan kriterij za ocjenjivanje pretvorbe ogrjevne topline, Q u mehaniki rad W prua nam tzv.
termiki stupanj djelovanja nekog desnokretnog krunog procesa.
1 1 < =

= =
Q
Q
Q
Q Q
Q
W
o o

Termiki stupanj iskoritenja Carnotovog krunog procesa:

1 <

= =
T
T T
Q
W
o
C

23
13.1. Procesi u stapnim strojevima s unutarnjim izgaranjem
13.1.1. Ottov proces
Slika 3. Ottov proces u p, v i T, s dijagramu
Opisani proces dade se prikazati i u T, s dijagramu, slika 3.b. Dovedena toplina q proporcionalna je
povrini a 2 3 b, a odvedena toplina
0
q povrini a 1 4 b u T, s dijagramu. Budui da se toplina
dovodi i odvodi uz konstantan volumen, moe se toplina po kilogramu radne tvari odrediti iz relacija
( )
2 3
T T c q
v
=
( )
1 4 0
T T c q
v
= ,
a budui da je to kruni proces, termiki stupanj djelovanja bit e

3
2
4
1
3
4
2 3
1 4
0
t
1
1
1 1 1
T
T
T
T
T
T
T T
T T
q
q

= = .
Poe li se od izraza koji vrijedi za adijabatsku promjenu stanja, za adijabatsku kompresiju od stanja 1 do 2
dobiva se izraz

1
1
2
2
1

|
|

\
|
=

v
v
T
T
,
24
a za adijabatsku ekspanziju vrijedi omjer

1
1
2
3
4

|
|

\
|
=

v
v
T
T
.
Iz prethodna dva izraza izlazi da je

3
2
4
1
3
4
2
1

T
T
T
T
T
T
T
T
= = .
Ako te izraze uvrstimo u relaciju za
t
, dobiva se

1
2
1
t
1
1

|
|

\
|
=

v
v
.
Prema tome, osim o svojstvima radne tvari (eksponent ), termiki stupanj djelovanja ovisi samo o omjeru
volumena koji je odreen konstrukcijom cilindra. Omjer volumena moe se prikazati i kao omjer izmeu
ukupnog volumena cilindra i kompresijskog volumena koji je jednak volumenu izmeu stijenki cilindra i
stapa kada je stap u krajnjem poloaju. Ako omjer volumena, koji moemo nazvati kompresijskim
omjerom, oznaimo s , vrijedi da je

K
C
2
1
V
V
v
v
= =
pa je termiki stupanj djelovanja

1
t
1
1

.
Stanje 1 odgovara stanju okoline pa se mogu odrediti temperature i tlakovi za sve karakteristine toke
prikazanih dijagrama. Za adijabatsku kompresiju vrijedi relacija

1
1
2
2
1

|
|

\
|
=

v
v
T
T
pa je temperatura na kraju kompresije

1
1
1
1
2
1 2

=
|
|

\
|
=

T
v
v
T T ,
a tlak na zavretku kompresije

=
|
|

\
|
=
1
1
2
1 2
p
v
v
p p
to se izvodi iz jednadbe adijabate.
25
Stanje 4 karakterizirano je tlakom
4
p i temperaturom
4
T pa se uz zadani tlak
4
p , a znajui stanje 1,
temperatura
4
T odreuje iz izraza

1
4
1 4
p
p
T T =
jer je to izohorna promjena. Budui da je promjena stanja izmeu 3 i 4 adijabatska, vrijedi

1
1
4
1
1
4 3

|
|

\
|
= =


p
p
T T T

=
4 3
p p
to je analogno prethodnim jednadbama za
2
T i
2
p .
13.2. Dizelski proces
Na slikama 3 i 4 predoen je dizelski proces u p, v i T, s dijagramu. Stanje 1 odgovara kraju usisavanja
zraka u cilindar, odnosno kraju ispuhivanja. Nakon toga nastaje kompresija do stanja 2 za koju nema
ogranienja u svezi opasnosti od samozapaljenja jer se komprimira isti zrak. Kada je stap u krajnjem
poloaju, stanje 2, poinje se ubrizgavati gorivo. Gorivo se samo pali jer je zrak visoko komprimiran i
ugrijan. Ubrizgavanje goriva tako je dozirano da se pri kretanju stapa od krajnjeg poloaja u cilindru odrava
konstantan tlak. U toki 3 zavreno je izgaranje i tada se postie maksimalna temperatura u procesu. Nakon
toga vri se adijabatska ekspanzija do stanja 4 kada poinje ispuh plinova izgaranja uz konstantan volumen
do stanja 1.
Slika 3. Dizelski proces u p, v dijagramu
26
Slika 4. Dizelski proces u T, s dijagramu
Dovedena toplina q proporcionalna je povrini a 2 3 b, a odvedena toplina
0
q povrini a 1 4 b u
T, s dijagramu. Toplina se dovodi uz konstantan tlak, a odvodi se uz konstantan volumen pa je
( )
2 3
T T c q
p
=
( )
1 4 0
T T c q
v
= .
Termiki stupanj djelovanja bit e

3
2
4
1
3
4
2 3
1 4
0
t
1
1
1
1 1 1
T
T
T
T
T
T
T T
T T
c
c
q
q
p
v

= =

.
Osim kompresijskog omjera potrebno je definirati i omjer ubrizgavanja (omjer optereenja) koji je
odreen relacijom

K
U
2
3
V
V
v
v
= = ,
a prema oznakama na prikazanoj slici.
27
Za adijabatsku ekspanziju izmeu stanja 3 i 4 slijedi

1
1
3
1
4
3
3
4

|
|

\
|
=
|
|

\
|
=

v
v
v
v
T
T
jer je
1 4
v v = . Proirivanjem s
2
v i uz uporabu izraza za i dobiva se

1
1
1 2
2 3
3
4

\
|
=
|
|

\
|
=

v v
v v
T
T
.
Omjer temperatura za vrijeme dovoenja topline, zbog toga to je to izobarna promjena stanja, moe se
odrediti prema izrazu

1
3
2
3
2
= =
v
v
T
T
.
Ako se dobivene relacije uvrste u izraz za
t
, slijedi

1
1 1 1
1
1
t

.
Iz relacije za
t
se vidi da s poveanim kompresijskim omjerom raste stupanj djelovanja, ali pada s
porastom omjera ubrizgavanja. Iako u motorima s dizelskim procesom nema opasnosti od samozapaljenja
jer se ne komprimira smjesa goriva i zraka, nego isti zrak, ipak se motori ne konstruiraju za vrlo visoke
kompresijske omjere da ne bi kompresori zraka za ubrizgavanje goriva troili previe snage.
Ako je poznato stanje okoline (
1 1
, T p ), mogu se ustanoviti tlakovi i temperature za sve karakteristine toke
prikazanih dijagrama.
Navest emo izraze za temperaturu i tlak na kraju ekspanzije uz napomenu da se promjena stanja izmeu 4 i
1 provodi uz =
1
v konst.

=
1 4
T T

= =
1
1
4
1 4
p
T
T
p p .
Temperatura na kraju izgaranja je

1
1 3

=

T T .
Kod prikaza ovisnosti temperatura i tlakova o omjeru ubrizgavanja , za pojedine vrijednosti omjera
kompresije, vidljivo je da se radi o vrlo visokim maksimalnim temperaturama procesa koje su to vie to su
vei omjer ubrizgavanja i omjer kompresije. Temperature plinova izgaranja na izlazu iz cilindra takoer su
vrlo visoke, a ovise samo o omjeru ubrizgavanja pa rastu s njegovim poveanjem. Zbog toga se smanjuje
termiki stupanj djelovanja s porastom omjera utrcavanja.