Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Iz Preduzetnistva
Seminarski Rad Iz Preduzetnistva
!D"#!$
...................................................................................................................................................... 3 SADRAJ...................................................................................................................................... 3 UVOD............................................................................................................................................. 5 ..................................................................................................................................................... 5 1. IDENTIFIKACIJA POTREBE U OKRUENJU.......................................................................... 5 2. OPIS PREDUZETNIKE IDEJE................................................................................................ 7
3. GENERISANJE I OPIS INOVACIJE.......................................................................................... 8 4. OPIS PROIZVODA..................................................................................................................... 9 4.1 OP TI PODACI O GU!I..................................................................................................................9 4.2 GU!A KAO SAVRE!ENI !ATERIJA".............................................................................................1# 4.3 GU!ENO $ TE%NIKI PROIZVODI ZA VOZI"A.................................................................................1# 4.4 GU!A ZA RECIK"AU..................................................................................................................11 5. OPIS TE%NO"OGIJE.............................................................................................................. 12 &. OPIS TRI TA $ CI"JNI% KUPACA....................................................................................... 14 7. DEFINISANJE POTREBNI% KAPACITETA............................................................................ 15 8. TRI NA STRATEGIJA.......................................................................................................... 1& 9. DEFINISANJE KONKURENCIJE............................................................................................ 17 NA PODRUJU SRBIJE TRENUTNO I!A TRI OZBI"JNA PROIZVO'AA GRANU"ATA OD SEKUNDARNI% SIROVINA GU!E( TO SU )TRA*A"+ SA SEDI TE! U KRU EVCU( )TIGAR+ IZ PIROTA I ) EKO REC*C"ING+ KOJI SE NA"AZI U NOVO! SADU. ...................17 1#. ODRE'IVANJE "OKACIJE I PROSTORA............................................................................ 18 11. !ENAD!ENT( ORGANIZACIJA I V"ASNI TVO ............................................................... 19 12. ANA"IZA RIZIKA................................................................................................................... 2#
13. TER!INSKI P"AN................................................................................................................. 2# DA BI DOBI"I BO"JI PREG"ED E"JENI% KORAKA POETKA P"ANIRANJA PROIZVODNJE( ODRE'EN JE TER!INSKI P"AN KOJI JE TABE"ARNO PRIKAZAN ,TABE"A 9-. OVAJ TER!INSKI P"AN DAJE NA! PREG"EDNU !OGU.NOST PRA.ENJA ZADATI% ROKOVA OPERACIJA. ............................................................................................. 21 14. PROJEKCIJA PRI%ODA I RAS%ODA.................................................................................. 21 15. PROJEKCIJA NOVANI% TOKOVA..................................................................................... 22 1&. ODRE'IVANJE KRITINE TAKE POS"OVANJA............................................................. 23 ZAK"JUAK................................................................................................................................ 25 "ITERATURA............................................................................................................................... 2& PRI"OZI....................................................................................................................................... 27 PRI"OG 1/ ZA TO RECIK"IRATI0.......................................................................................................27 RECIK"IRANJE STVARA I DO 5 PUTA VI E RADNI% !ESTA NEGO SA!O ZBRINJAVANJE OTPADA. RECIK"IRANJE STVARA RADNA !ESTA ZA ININJERE( EKO"O KE OSOB"JE( UOP TE RADNIKE I JO !NOGO TOGA. .................................................................................................................................27 RECIK"IRANJE POBO"J AVA ISTO.U I KVA"ITET IVOTA..................................................................27 PRI"OG 2/ "INA KARTA PREDUZE.A................................................................................................27 PRI"OG 3/ IZG"ED RECIK"IRANOG !ATERIJA"A.................................................................................28 ........................................................................................................................................................28
U%OD
Pojam preduzetnitvo o uhvata z ir znanja* vetina i sposo nosti* ali i kreativnost* pokretaki duh* hra rost* od/ovornost* dinaminost* posve0enost* upornost$$$ Preduzetnika znanja i vetine su itni z o/ lake/ snalaenja u o lasti poslovanja* ali se mo/u primeniti u svim o lastima svakodnevno/ ivota* tako da ovek ko/a jednom zahvati preduzetniki duh* projektuje to* umno/ome i na svoj privatni ivot$ 1judi se odluuju na preduzetniki poduhvat iz vie razlo/a2 ini mi se da je jedan od osnovnih razlo/a taj to* kao preduzetnik* moe da se ira ime 0e se aviti* na koji nain i kada$ Postoji vie teorija preduzetnitva$ Sve one se slau da je preduzetnitvo delatnost usmerena na pokretanje* or/anizovanje i inoviranje poslovanja preduze0a* sa osnovnim ciljem stvaranja novo/ trita i ostvarivanja do iti$ 3no je vezano za sve aspekte ljudsko/ ponaanja i delovanja ( razvoja kreativnost* pospeuje ra4anje ideja i o o/a0uje ljudske potre e$ Preduzetnitvo slui da se pronalaze novi* olji i e5ikasniji naini da se zadovolje potre e trita$ Da se promene i unaprede stvari$ Da se preduzme neto novo na tritu$ ) celom svetu* kroz o razovanje iz o lasti preduzetnitva* raste ljudski potencijal kao kljuni element zapoljavanja i ekonomsko/ razvoja$ 6ada se razmilja o preduzetnikom poduhvatu* moraju se uzeti o o zir i navike savremeno/ oveka kao i podlonost promenama istih$ Preduzetniki poduhvat mora iti prila/o4en navikama savremeno/ oveka$ 7 ne samo to* preduzetnik mora i predvideti navike* iti dovoljno sposo an da proceni da li je odre4ena pojava u drutvu trenutan 8modni trend8 ili je u pitanju pojava sa kojom se moe raunati 8na due staze8* pa se u odnosu na to mora i prila/oditi preduzetniki poduhvat$ Navike sa kojima se mora raunati mo/u iti prirodom predodre4ene ali u osnovi se 5ormiraju tokom vremena kao produkt naih odluka i njihovo/ sprovo4enja 9u skladu sa naim znanjima* vetinama i orijentacijama:$
Prema )$S$ <ensus #ureau* veliina svetsko/ stanovnitva se iri neverovatnom rzinom$ Svet je dose/ao rojku od ' milijardu ljudi '=,,$ /odine* + milijarde '%++$ /odine$* a vie od > milijardi +,,,$ /odine$ Procenjuje se da 0e svetska populacija prei ci5ru na vie od % milijardi do +,;,$ /odine'$ ?o znai da* ako se svetski prirodni resursi udu ravnomerno distri uirali* ljudi u +,;,$ /odini 0e imati samo +;@ resursa po /lavi stanovnika koji su '%;,$ /odine imali$ Zemaljska ku/la ima 5iksni iznos prirodnih resursa ( od kojih su ve0 neki potroeni$ Sa rastom populacije poveava se potronja raspoloivih resursa* kojih sve manje i manje ima na raspola/anju$ Neke od najve0ih pretnji udu0nosti dolazi od sredstava i stvari koje mi acamo svaki dan$ #acanjem predmeta koji i se mo/li reciklirati smanjuje se raspoloiva ener/ija* voda i prirodni resursi* koji i se mo/li spasiti recikliranjem$ Aedan od modernih projekata reciklae* u svetu veoma rasprostranjen* je reciklaa /ume$ Reciklaom /ume uvamo dra/ocena prirodna o/atstva$ Veliko ue0e u /umenom delu imaju sirovine to se o navljaju a do ijene su iz drve0a u centralnoj Bmerici koje daje /umu$ 3no se* uz/aja i u Bziji* izriito za proizvodnju prirodne /ume$ ) sluaju pneumatika za kamione* udeo prirodne /ume u celokupnom sadraju /ume dosee i do =,@$ ?ajland* 7ndonezija i !alezija spadaju me4u najve0e sna devae prirodne /ume$ ?amo rastu otprilike +, ( ., m$ visoka drveca koja daju /umu opse/a od oko -; santimetara$ Da i se do ila prirodna /uma* napravi se zasekotina naroitim noem u ; ( > /odina starom drve0u* tako da se ono moe 8izmusti8$ Da i se to o avilo* malo vedro se postavlja ispod zasekotine$ 1ateks to iz nje iskapava u vedro potom se prera4uje u prirodnu /umu$ Drvo staro +; /odina prestaje da proizvodi lateks$ 3no se onda see i zamenjuje mladicom$ Drvena masa* koja je tvr4a od ukve* javora ili hrasta* esto se koristi za izradu nametaja ali je tako4e do ra i za pravljenje i/raaka ili muzikih instrumenata$ Najve0i deo zasada drve0a koje daje /umu pripada sitnim zemljoradnicima$ !e4unarodne 5irme vode kao svoje veoma mali roj plantaa$ Danas je poznato vie od >, ,,, proizvoda od /ume$ 3 zirom na svoj udeo i znaaj mo/u se /rupisati u nekoliko /rupa: pneumatika* /umeno C tehnike ro e* o u0a* proizvodi specijalne namene$ ) isto vreme kori0ene /ume sadre u se i sastojke: kauuk* metal* tekstilni kord$Pro lem prerade kori0enih pneumatika 9/uma: i ostalih tehnikih proizvoda ima veliki ekonomski i ekolokiznaaj$ Reciklaa /ume je mehaniki proces u kome od /ume do ijamo >,@ /umeno/ /ranulata* -;@ eline ice* kao i ;@ platna* u potpunosti ez tetno/ uticaja na ivotnu sredinu$
'
>
0. OPI P"OIZ%OD!
0.& Op1ti podaci o gu/i Sintetike /ume zahvaljuju0i razliitim speci5inim oso inama imaju mno/o ve0i opse/ primene ne/o prirodni kauuk$ )deo sintetiko/ kauuka u ukupnoj proizvodnji kauuka stalno raste* tako da je danas sintetiki kauuk zastupljen sa preko K,@ ukupne svetske proizvodnje kauuka$ Sintetika /uma 9ta ela+: o uhvata vie vrsta proizvoda* koji su vrlo razliito/ sastava i naina proizvodnje$ Najpoznatiji su proizvodi polimerizacije: utadien polimeri* hloropren polimeri i or/anski polisul5idi$
0.+ .u/a kao savre/eni /aterija2 Posle Dru/o/ svetsko/ rata* tehnolo/ija proizvodnje sintetike /ume je znatno usavrena* a lideri tehnoloko/ razvoja ostali su u/lavnom isti$ Razvijeni su novi postupci* katalizatori i* naravno* standardizovani su zahtevi i naini ispitivanja proizvoda od /ume$ Danas postoji dvadesetak /radacija kvaliteta /ume* a* zahvaljuju0i irokoj ponudi sastava sintetike /ume* omo/u0eno je i pove0anje lepeze speci5ikacija namene pojedinih /umenih materijala$ ) novije vreme* u skladu sa sve ve0im zahtevima za ouvanjem ivotne sredine* razvijene su sintetike /ume koje ne zahtevaju vulkanizaciju i mo/u se reciklirati$ Naravno* najve0i potroa /ume i dalje ostaje automo ilska industrija i industrija mehanizacije$ 3ne su ujedno i /lavni podstrekai dalje/ razvoja industrije /ume$ Danas je ivot postao nezamisljiv ez /ume* jer se ona primenjuje u svim s5erama privrede$ 0.- .u/eno 3 tehniki proizvodi za vozi2a Prilikom izrade receptura za proizvodnju /umeno C tehniku ro u koristi se celokupni asortiman aznih elastomera$ Za iz or materijala u 5unkciji proizvoda je otpor na hemijske* termike i mehanike uticaje$ Proizvodi za vozila izra4uju se tako da zadovoljavaju uslove upotre e u opse/u temperatura od C>;, ,< do ++,, ,<$
',
Lizike karakteristike /ume* kao to su netoksinost* iode/rada ilnost* o lik* masa i elastinost* ih ine kandidatima za irok spektar aplikacija u svim o licima C cele* seene* u o liku /ranulate ili praha$ ?okom poslednjih /odina* raznovrsnost meterijala proizvedenih od odpadne /ume se pove0ala$ 7ndustrijski proizvo4ai koriste materijale manjih dimenzija* proizvedene novim tehnolo/ijama* i meavine materijala za proizvode kao to su automo ilski delovi* zaptivne smee* zatitni sloj kao i razliiti materijali za povrine novih puteva$
!r Senka !azi0: P3ZNBVBNAJ !B?JR7AB1B* Zavod za ud enike i nastavna sredstva* #eo/rad* +,,= $
''
5. OPI ('6NO7O.I$'
?ehnoloki proces proizvodnje moemo podeliti na dva dela$ Prvi deo se odnosi na otkup i sakupljanje /umeno/ otpada 9pre sve/a pneumatika:$ Dru/i deo se odnosi na proces reciklae i prerade /ume Naje0i kori0eni nain prerade /ume je dro ljenjem$ Prvi korak kod reciklae je dro ljenje* posle koje/ sledi izdvajanje materijala po vrstama 9/uma* elik i tekstil:$ ) procesu dro ljenja pri normalnoj temperature* pneumatici se dro e na ulazu u postrojanje tako da je o ez e4ena homo/enost ulazne sirovine i kvalitet proizvodnje$ Postoji razlika izme4u /ranulate od ptnikih i teretnih vozila$ Vano je da se izdvoje stariji pneumatici* poto posle deset /odina oni delimono /u e svoje oso ine i dolazi do nemo/u0nosti iskori0enja /ranulate$ Poto kod ve0ih pneumatika eline niti mo/u imati prenik do =mm i sa o zirom na rok upotre e noeva i cele linije za dro ljenje* ove niti se odstranjuju$ Meline niti se odstranjuju tako to se pneumatici seku po duini$ Pneumatici oslo o4eni elinih niti acaju se u dro ilicu sa ozu ljenim valjcima na osovinama koje se vrte u suprotnim smerovima* /de se dro e na komadi0e dimenzija .N;cm$ Za postizanje e5ektivnije proizvodnje* ovaj process se ponavlja dva do tri puta$ )slede0em delu linije se * u dro ilici sa valjcima na osovinama koje se vrte u suprotnim smerovima sa uzdunim ozu ljenjem* krupni /ranulat dalje dro i na manje komadi0e* pri emu dolazi do razdvajanja metalnih od /umenih delova$ Na izlazu se pomo0u jako/ ma/neta elini komadi0i$ Slede0a operacija je da se dro ljenje nastalo/ materijala na eljenu veliinu od ,*. d, . mm$ Olavni product mehanike prerade je/umeni /ranulat raznih veliina 5rakcija* /umeni prah* iseena elina ica i seeni tekstil$ Lrakcije koje se do iju klasinom metodom mo/u se uporediti sa pahuljama sne/a z o/ iz/leda svoje povrine$ Za 5rakcije ve0e povrine po/odna je hemijska prerada* npr$ Za proizvodnju re/enerate$
'+
!etoda mehaniko/ dro ljenja se naziva Pam ijentQ* to u en/leskom jeziku znai toplota okoline ili sredine$ !aterijal se dro i pri so noj temperature i nije potre no dodatno hla4enje za nje/ovo stvrdnjavanje$ Visoka temperature trenja* do koje se reciklirani material za/reva* se postie trenjem u mlinu$ Slikom +> predstavljen je tok ematski prikaz mehanike reciklae /ume$ )lazna dro ilica 9B: smanjuje material* koji se pomera po transportnoj traci$ Oranulator 9#: smanjuje /umene komadi0e 7 rine se o celokupnom razdvajanju izmeano/ materijala* tako da se tekstil i elik usisavaju pomo0u aspiratora 9R:* odnosno kroz ma/netnu liniju 9<:$ Slede0e mlevenje 9D: dovodi /ranulat do eljene veliine zrna$
> K
'-
"ecik2iranje /eta2a Procena o:i/a tr4i1ta " Procena tr4i1nog ude2a preduze;a += ,,, ,,, k/ ,*,-%
'.
Proces dro:2jenja Presovanje ; /uma Dnevna proizvodnja Prodaja na /odinjem nivou )slovi za ispunjenje kapaciteta: ( (
rad u jednoj smeni* osmoasovno radno vreme sa pauzom od pola sata za doruak* rad uvek u prvoj smeni$ zadravanje postoje0e opreme za proizvodnju
';
=. ("#I9N! ("!('.I$!
Da i se odredila najpovoljnija strate/ija preduze0a mora se izvriti situaciona analiza* koja se naj olje vidi kroz ST3? analizu 9ta ela ;:$ ST3? analiza je tehnika identi5ikovanja: sna/a* sla osti* prilika i pretnji koji se odnose na ideju jedno/ preduzetniko/ poduhvata tj$ samo/ preduze0a i poeljno je uraditi pre izrade iznis plana$ <ilj analize je do0i do zakljuka kako pospeiti sna/u preduze0a* kako eliministi sla osti* iskoristiti povoljne prilike i onemo/u0iti da se pretnje ostvare* ili da se ar umanji njihov uticaj$
Tabela 5: &'O( ana!iza preduze)a
N!.' (Postojanje kvalitetne lokacije za otkupnu stanicu* ()ra4en izved eno tehniki projekat za lokaciju otkupne stanice ( Do ijena ekoloka dozvola od resorno/ ministarstva Vlade Repu like za postrojenja i otkupnu stanicu ( 7z/ra4ena osnova mini po/ona za reciklau /ume (6valitetan struni kadar (Primat na tritu
7!BO (I ( !ale proizvodnje serije pove0avaju trokove ( Nedostatak 5inansijskih sredstava za rekonstruciju* do/radnju i proirenje deponije* ( Sla a naplata* koja ne pokriva trokove i onemo/u0avaju nova ula/anja u opremu* ( Neo uenost /ra4ana za selektivno prikupljanje* reciklau ( Propisi koji tretiraju ovu o last su neaurirani i ne sprovode se$
P"I7IK' P"'(N$' ( Znaajnija 5inansijska sredstva se mo/u ( Sla a mo/u0nost uticaja na u rzanje procesa osi/urati u udetu optine* re/ulacije re/ionalne ekoloke situacije ( Porast potencijala trita na avke osnovnih ( Postojanje nekontrolisanih divljih deponija$ materijala kao i stalni porast tranje za proizvodima od recikl$ materjala ( Pove0anje ekoloke svesti /ra4ana$ ( )vo4enje inte/ralno/ upravljanja otpadom* ( !o/u0nost koritenja pristupnih 5ondova Jvropske unije u o lasti zatite ivotne sredine* ( Po oljanje hi/ijesko(sanitarne situacije na re/ionalnom nivou$
'>
"ecik2a4ni centri ?raSal 6ruevac ?i/ar Pirot Jko RecSclin/ Novi Sad 3stali reciklani centri BUKONI D.O.O.
'K
Po/on za reciklau
'=
Kva2iDikacija
UKUPNO
'%
P2an reagovanja Zapoljavanje menadera sa iskustvom* o uke* u/ovori sa konsultantskim ku0ama Planiranje proizvodnje* savetovanje sa strunim licima* kori0enja sudskih prava i zatita Pra0enje trinih kretanja* planiranje proizvodnje* uskla4ivanje roja radnika u odnosu na potre an kapacitet* uvo4enje novih maina i tehnolo/ija )vo4enje 7S3 %,,' standarda* zapoljavanje radnika sa iskustvom* o uka radnika
Da i do ili olji pre/led eljenih koraka poetka planiranja proizvodnje* odre4en je terminski plan koji je ta elarno prikazan 9ta ela %:$ 3vaj terminski plan daje nam pre/lednu mo/u0nost pra0enja zadatih rokova operacija$ 7z priloeno/ vidimo da postoje tri najvanija roka 9dinamika implementacije: a to su: ( ( ( Period investiranja Pro ni rad Poetak redovne proizvodnje S o zirom na ve0 postoje0i prostor ne oekuje se ve0e odstupanja od terminskog p!ana.
Tabela 9: ?erminski plan Bktivnost Lormiranje doo U#)63N7P Na avka mehanike dro ilice Do/ovor oko vo4enja poslovnih knji/a 6upovina va/e za merenje Poetak sa radom Nosioc aktivnosti Vlasnik Vlasnik Vlasnik Vlasnik Vlasnik Planirani datumi zavretka ,'$,-$+,'-$ ,'$,%$+,'-$ ,'$,.$+,'-$ ,'$,%$+,'-$ ,'$''$+,'-$ Potre na sredstva 5@.@@@ Blternativne mo/u0nosti
Zanatska radnja 9manji trokovi: 5@@.@@@ Poetni kapital Nema 5.@@@ alternative +@@.@@@ 3 avezno +@.@@@ F
Projekcija prihoda i rashoda predstavlja ilans uspeha preduze0a* u toku jedne /odine$ 3snovni cilj ilansa uspeha je da utvrdi do it preduze0a$ #ilans uspeha 5irme P#)63N7Q D33* i mo/ao da iz/leda kao to je to predstavljeno u ta eli ',$
Tabela 10: Bi!ans uspeha -ir,e /BUKONI0 1OO Stavka ilansa uspeha '$)kupan prihod +$)kupni rashodi +$'$!aterijalni trokovi +$+$Nematerijalni trokovi +$-$Bmortizacija +$.$Plate +$;$6amate -$Do it 9'(+: .$Porez na do it ;$Neto do it 9-(.: 7znos 9RSD: ;$,,,$,,,*,, -$K;,$,,,*,, '+,$,,,*,, '=,$,,,*,, -,,$,,,*,, '$K;,$,,,*,, +,$,,,*,, '$+;,$,,,*,, +-,$,,,*,, '$+;,$,,,*,,
7z ta ele ', se vidi da na osnovu planirane projekcije prihoda i rashoda za teku0u /odinu* 5irma P#)63N7Q D33* planira da istu zavri pozitivno* sa /ore pomenutom neto do iti* uz neznatne oscilacije u istoj* koje i mo/le proiste0i usled neznatnih kole anja u materijalnim trokovima 5irme$
"ed. :r 7 '$ +$
' 7' B ' N ( I )6)PN7 PR7!7<7 9'V+V-: )kupan prihod 7zvori 5inansiranja (tudji (sopstveni 3statak vrednosti projekta ( osnovna sredstva ( o rtna sredstva )6)PN7 7ZDB<7 9.V;V>: 7nvesticije ( u osnovna sredstva ( u o rtna sredstva Poslovni rashodi 9 ez amortizacije: Porez na do it N'(O P"IBI*I IIFIIJ
.ODIN' P"O$'K(! +@&5 >$,,,$,,, +$+;,$,,, +@&8 K$,,,$,,, -$+;,$,,, +@&< =$,,,$,,, .$+;,$,,, +@&= ',$,,,$,,, >$+;,$,,,
-$ 77 .$ ;$ >$ III
=,,$,,, K,,$,,, ',,$,,, -$K;,$,,, K;,$,,, @ -$+;,$,,, K;,$,,, -$K;,$,,, K;,$,,, -$K;,$,,, K;,$,,, -$K;,$,,, K;,$,,, -$K;,$,,, K;,$,,,
6ritina taka poslovanja moe se izraunati 5ormulom: 6?PFL?&9P<(V?p: /de je: 6?P F L? P< F F 6ritina taka poslovanja Liksni trokovi Prodajna cena Varija ilni trokovi Vrija ilni trokovi po jedinici proizvoda
V? F V?p F
+.
Z!K7$U,!K
Da i se preduzetniki poduhvat ostvario uspeno* potre no je* pre sve/a* imati do ru ideju$ 7deja se ra4a kroz prepoznavanje potre e u okruenju$ Zato je dru/i korak ilo osmiljavanje ideje za povratnu lo/istiku* konkretno za reciklau /ume$ )pravo je smanjenje ove vrste otpada zadatak povratne lo/istike i ovo/ rada$ 3vaj rad je o uhvatio tehnolo/iju upravljanja otpadom od /ume u svrhu dostizanja optimalno/ reenja$ )pravo je reciklaa prioritet u hijerarhiji upravljanja otpadom$ ?o je ekoloki i ekonomski e5ikasna mera koja ima pozitivan e5ekat ne samo na ivotnu sredinu ve0ina drutvo u celini$ 6roz analizu svih taaka ovo/ rada doli smo do zakljuka: Projekat je likvidan tokom svo/ veka Projekat je ekonomian Projekat je nisko rizian Drutvena opravdanost je neosporna
Z o/ sve ve0ih koliina i tetnosti po zdravlje* otpad se smatra jednim od najznaajnijih ekolokih pro lema savremeno/ sveta* pa je kroz ovaj rad prikazana mo/u0nost smanjenja isto/$ Dok u J) i SBD(u zakonska re/ulative vezana za postupanje sa otpadnim pneumaticima postoji ve0 du/i niz /odina* u Repu lici Sr iji je ovaj pro lem o uhva0en u predlo/u Zakona o upravljanju otpadom* koji 0e uskoro stupiti na sna/u$ <ilj ovo/ rada io je da se ukae na pro lem otpada od /ume* jer je to ekoloki opasan otpad kome se mora od momenta prikupljanja do konano/ z rinjavanja pristupiti na veoma oz iljan nain* sa ciljem to pravilnije/ kori0enja sekundarnih sirovina* kako i se tetan uticaj na okolinu sveo na minimum$ Reciklaa je posao u kome svako do ija: proizvo4ai tede na sirovinama a iskori0ene /ume vie ne i zavravale na deponijama za/a4uju0i okolinu$ Sr ija reciklira tek nekih ',@ otpada koji napravi$ Z o/ sve/a to/a* potre an je sistemski pristup tretmanu /umeno/ otpada u Sr iji$ 3no to je ura4eno od strane drave je donoenje Nacionalne strate/ije upravljanja otpadom +,,-$/odine* me4utim* jo uvek se ekaju zakoni koji 0e re/ulisati upravljanje pojedinanim vrstama otpada$ Zakonska re/ulativa je neophodna za dalja sistemska reenja* ukljuuju0i i podizanje reciklanih centara* ija su iz/radnja i upravljanje u svetu prvenstveno azirani na privatnoj inicijativi$
+;
7I('"!(U"!
'$ Ro ert !olnar: 83SN3VJ PRJD)ZJ?N7"?VB8* Visoka tehnika kola strukovnih studija u Zrenjaninu* Zrenjanin* +,,%$ +$ P$ Draker: 87N3VB<7AJ 7 PRJD)ZJ?N7"?V38* Privredni pre/led* #eo/rad* '%%'$ -$ !r Senka !azi0: P3ZNBVBNAJ !B?JR7AB1B* Zavod za ud enike i nastavna sredstva* #eo/rad* +,,= $ . $ V i d o v i 0* !$*: PRJDBVBNAB 7Z PRJD!J?B 13O7S?76B 3?PBDN7R !B?JR7AB1B 7 P3VRB?N7R SRJDS?BVB* Sao ra0ajni 5akultet* #eo/rad* +,,>$ ; $ R a d e n o v i 0* !$* Wivi 0* D$* Zari0* A$* : SJ!7NBRS67 RBD : RJ<761BWB 3?PBDB* Sao ra0ajni 5akultet* #eo/rad* +,,K$ >$ III$s/i$ a* internet* januar +,'-$ K$ III$ekolo/ija$ a* internet* januar +,'-$ =$ III$scri d$comC internetC januar +,'-$ %$ III$pu lic$carnet$hr* internet* januar +,'-$ ',$ III$uniIa $rs* internet* januar +,'-$ ''$ III$Ie rzs$stat$/ov$rs T* internet* januar +,'-$ '+$ III$danas$rs* internet* januar +,'-$ '-$ III$centarzareciklazu$com* januar +,'-$ '.$ III$portal(sr ija$com* internet* januar +,'-$ ';$ III$ekapija$com* internet* januar +,'-$
+>
P"I7OZI
Pri2og &K Za1to recik2iratiL ( ( ( ( ( ( ( Proizvodimo preko ';$,,, tona sme0a svaki dan$ Pitanje je vremena kad 0e da ponestane prostora za reavanje pro lema otpada$ Recikliranje smanjuje otpad* to smanjuje potre u za odla/anjem i deponijama$ Recikliranje smanjuje za/a4enje i tedi ener/iju$ Proizvodnja proizvoda od sirovina rezultira za/a4enjem i troi vie ener/ije* dok je recikliranje du/orono je5tiniji u odnosu na odravanje deponija i dru/ih sistema$ 6ad pro/rami recikliranja postanu uinkovitiji* onda 0e iti i manje sme0a za deponovati$ Recikliranje stvara i do ; puta vie radnih mesta ne/o samo z rinjavanje otpada$ Recikliranje stvara radna mesta za ininjere* ekoloke oso lje* uopte radnike i jo mno/o to/a$ Recikliranje po oljava isto0u i kvalitet ivota$
Pun naziv preduze0a Potanska adresa ?ele5on* LaD J(mail #roj poslovno/ rauna !atini roj P7# 9Poresko 7denti5ikacioni #roj: 6ontakt oso a
uka,.X/mail$com
"andor #uka
+K
+=