Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju Kolegij: Uvod u arheologiju Studentica: Sanja Marina Profesorica: doc.dr.sc.

Irena Radi Rossi

POEKO-SLAVONSKA UPANIJA
Seminarski rad

U Zadru, 19. prosinca 2013. godine

Tema ovoga rada je Poeko-slavonska upanija te arheoloka nalazita unutar iste te je cilj ovog rada prikazati Poeko-slavonsku upaniju kroz razne povijesne periode,poevi od razdoblja mlaega paleolitika pa sve do srednjega vijeka.

Poeko-slavonska upanija(1821km) obuhvaa Poeku kotlinu te najvei dio breuljkastoga podruja njezinih rubnih gora. Najstariji tragovi ljudske nazonosti na prostoru Poeke kotline potjeu iz mlaeg paleolitika i mezolitika.Iz tog je razdoblja poznato etrdesetak nalazita.Najpoznatije je i najbolje istraeno nalazite na otvorenom kraj sela Zarilca ,ondje su otkriveni mnogobrojni osteoloki ostatci sisavaca (mamut,bizon,jelen,divlje govedo,divlji konj i divlja svinja).Pretpostavlja se da je to nalazite bilo logor prapovijesnih lovaca na mamute.Najzanimljiviju arheoloku cjelinu ,najvjerovatnije jedinstveni paleolitiki i mezolitiki prostor,ine lokaliteti irem podruju sela Rueva. U ranom neolitiku na tim podrujima javlja se starevaka kultura.Otkriven je razmjeno malen broj naselja iz toga razdoblja,a ona se mogu svrstati u dvije skupine.Prva skupina nalazi se na blago povienim poloajima oko Kutjeva,dok se druga nalazi iz Orljavu,ugllavnom oko sela Zagraa,na prirodnoj komunikaciji koja kotlinu otvara prema jugu.Prilino oskudni podaci upuuju na to da su nastambe bile zemunice.Iako se Poeka kotlina nalazi na zapadnom rubu rasprostiranja klasine sopotske kulture,ta je kultura ondje bogato zastupljena.U razdoblju sopotske kulture dolazi do promjene naina ivota,a ona se najprije zapaa u gradnji nadzemni nastambi. Prva prava eneolitika kultura u Poekoj kotlini lasinjska je kultura.Budui da sva nalazita u Poekoj kotlini pripadaju kasnoj lasinjskoj kulturi pretpostavlja se da je rije o jedinstvenoj pjavi na tom podruju.Najbolja ilustaracija je vrijedan nalaz pet cijelih posuda na nalazitu airi kraj Jakia,vjerovatno pronaenih u religijskom kontekstu viestrukog ukopa,to je jedinstveno na podruju lasinjske kulture. Na Vlastelinskom vinogradu i Mihaljima iznad Kutjeva pronaene su dvije plosnate bakrene sjekire,a nalaze se na trasi puta kojim su se kretali metalurzi badenske kulture. Iz naselja kraj Hrnjevca potjee keramiki materijal na temelju kojeg je izdvojen poseban ttp Kevderc-Hrnjevac retz-gajarske kulture. Kostolakoj kulturi pripisuju se tri nalazita:Mali grad kraj Potoana,Trenkovo i Aikovci.Nalazi keramike iz Draganluga ,Grabarja,Mitrovca i Trenkova svjedoe o postojanju naselja vuedolske kulture.;poetno razdoblje te rairene kulture naziva se upravo po tom nalazitu.Srednje bronano doba slabo je poznato.Iako postoji nekoliko nalaza kulture panonske inkrustirane keramike/(Teki i Graberje) nema ubiciranih naselja koja bi se mogla pripisati tom razdoblju.Kasno bronano doba obiljeeno je kulturom polja sa arama,unutar kojeg se posebno izdvajaju nalazita grupe Barice-Greani koja se uglavnom nalaze unutar same Poeke kotline (nekropole u Grabarju i Poegi) i u prostoru Posavine juno od kotline

Tijekom starijega eljeznog doba u Poekoj kotlini postojala je mrea manjih i veih naselja povezanih u jedinstven sustav s nekoliko znaajnih sredita o emu svjedoi tridesetak nalazita. Manja nalazita nalazila su se u niem djelu kotline,dok su vea i znaajnija naselja bila utvrene gradine na prilino visokim obroncima gorja.Kaptol,eponinmno nalazite haltatske grupe Martijanec-Kaptol,bilo je glavno sredite utjecaj kojega se irio i daleko izvan Poeke kotline. Bogati grob iz Velike upuuje na postojanje ranolatenskoga naselja na obroncima Papuka. Poslije je plodno podruje Poeke kotline imalo znaajnu ulogu u ivotu Rimske provincije Panonije.Sredinje mjesto zauzima Incerum ija je pretpostavljena lokacija u blizini sela Tekia na temelju kasnoantikoga groblja otkrivenog na nalazitu Tretanovakoj gradini.Na tom mjestu otkriveno je vie od 100 grobova sa raznolikom arhitekturom i bogatim nalazima stakla(vie od 60 posuda),nakita to uglavnom potjee iz 4.st.U blizini groblja otkriveni su i dijelovi naselja.Oko sela Bikupaca vjerovatno je postojalo naselje ,a kraj sela Imrijevaca metalurko sredite.Uz pojedinane nalaze grobova,keramike,nakita i ostava novca ,poznate su i lokacije nekoliko antikih vila(villa rustica) poput onih u Slobotini,Dragi i Imrijevcima.Na Turskom gradu u blizini sela Slobotine otkriven je termalni kompleks. Jedini sigurni trag iz ranokranskoga razdoblja na podruju Poeko-slavonske upanije kamena je ploa sa urezanom ribom iz groba mukarca pronaenoga u sklopu romanike crkve Sv.Mihovila na Rudini,s poetka 4.st. Prvo je nepoznato nalazite nedaleko od sela Brestovca na kojem je poetkom 19.st.pronaeno nekoliko zlatnih dijelova pojasne garniture i nakita.Nalazi se pripisuju avarsko-slavenskoj populaciji,a nastali su poetkom 9.st.(nalaze se u Kunsthistorisches Museumu u Beu). Pokraj sela Drenovca u junom djelu Poeke kotline istraeno je ranosrednjovjekovno groblje s 32 ukopa meu kojima se posebno istiu 3 groba s ukopima konja.Od nalaza istiu se sablja,ma pala,konjska oprema,kotana kutijica za igle i naunice sa staklenim privjeskom ,a pripadaju istom kulturnom krugu i razdolju kao nalazi s Brestovca.Srednjovjekovna keramika i tragovi graevina potonjih razdoblja pronaeni su na nizu lokaliteta to svjedoi o gusto naseljenom prostoru Poeko-slavonske upanije u spomenutom razdoblju. Mnogobrojni ostatci samostana i crkava svjedoe o djelovanju mnogobrojnih srednjovjekovnih crkvenih redova na prostoru upanije.Pronaeni su tragovi srednjovjekovnih selita,te mnogobrojne utvrde na obroncima Poekoga gorja.