Trenje

8. dio

Sile na tijelo Vanjske sile Aktivne sile Reaktivne sile Sile trenja
Sile presjeka ili unutranje sile Normalna sila N Popre na sila Tz
Moment uvijanja

Sile veza

Mt

Moment savijanjaMy
2

Sila trenje
je sila koja se javlja na dodirnoj povrini (kontaktu) dvaju tijela pri gibanju jednog tijela po povrini drugog tijela i koja oteava to gibanje (kinemati ka sila trenja) ili to gibanje spre ava (stati ka sila trenja).

Vrste trenja
1. Trenje klizanja
a) horizontalna podloga b) kosina

2. Trenje ueta 3. Trenje kotrljanja 4. Viskozno trenje

4

Trenje klizanja
Otpor koji se javlja pri klizanju jednog tijela po povrini drugog tijela. Suho trenje bez podmazivanja Polusuho trenje s podmazivanjem

Suho trenje
1. Sila trenja djeluje tangencijalno na dodirnoj povrini i u suprotnom je smjeru od tendencije gibanja. 2. Sila trenja jednoliko je raspore ena po dodirnoj povrini 3. Iznos sile trenja ne ovisi o veli ini dodirne povrine 4. Stati ka sila trenja: Coulomb-ov zakon
6

Coulomb-ov zakon:
T = N (ili Ft = FN ili Rt = RN
Stati ka sila trenja

T = Tmaks.

- stati ki koeficijent trenja N - normalna reakcija podloge

Kinemati ka sila trenja

Tk = k N

k <
Koeficijenti trenja i k ovise o vrsti materijala i obradi (hrapavosti) dodirnih povrina.
8

Stati ki koeficijent trenja

Materijali u dodiru elik - elik Metal - drvo Drvo- drvo Gumeni pneumatikasfalt Suho 0,15 0,6 - 0,5 0,65 0,90 Podmazano 0,10 0,10 0,2 -

Grani ni slu ajevi ravnotee

1. Pred klizanje 2. Pred prevrtanje

10

1. Grani ni slu aj ravnotee pred klizanje

Na dodirnoj plohi aktivira se maksimalna sila trenja

T = Tmaks .

Intenzitet sile F se mijenja dok pravac sile ostaje isti!

0 Fi F

11

12

Sila

Fi = 0

13

Sila Fi

14

Sila F

15

 Intenzitet sile F se mijenja dok pravac sile ostaje isti!

0 Fi F

16

c) Grani ni slu aj ravnotee: F > Fi

Kut trenja maksimalni otklon reakcije podloge od normale ravnine podloge
T tg = N T = tg N
17

 Zakon trenja: Iz poligona sila:

T = N
T = tg N

proizlazi za stati ki koeficijent trenja:

= tg
18

Pitanje: Da li je isto teret gurati ili vu i po podlozi ?

19

Stoac trenja

Reakcija podloge Rp= R opisuje plat stoca

20

2. Grani ni slu aj ravnotee pred prevrtanje

Intenzitet sile

Fi

je konstantan

Na dodirnoj povrini javlja se reakcija podloge

R pi = Ti + N
Zna i da se na dodirnoj povrini se ne aktivira maksimalna sila trenja

T
21

 Mijenjamo pravac djelovanja sile - visine na kojima djeluje sila

Fi

0 hi h

22

23

2. Grani ni slu aj ravnotee pred prevrtanje

24

1. 2. 3.

Fx = 0 Fy = 0 MD = 0

Fi - Ti = 0 N-G =0 G b - Fi h = 0 Gb h= Fi

Ti = Fi N =G

25

Prevrtanje:

MD 0

Fi h pr . > G b
M D = Fa e 0

26

Trenje na kosini
Eksperimentalno odre ivanje stati kog koeficijenta trenja

27

Komponente sile tee

28

Jednadbe ravnotee

1. Fx = 0 2. Fy = 0

T - G sin = 0 N - G cos = 0

T = G sin N = G cos
29

3. Zakon trenja T = N

Supstitucija u zakon trenja ad 3.:

T = N
od prije smo imali:

G sin = G cos tg =

= tg
slijedi:

tg = tg

=
30

31

za >

32

Ravnotea: Fpr< F < Fd

Sila pridravanja Fpr

Sila dizanja Fd
33

Klinovi
Klin je jednostavna sprava koja se koristi za podizanje ili razupiranje. To je kosina u inverznoj upotrebi.

34

35

Coulomb-ov zakon - ponavljanje:

T = N (ili ili Ft = FN Rt = RN
36

Trenje ueta
Trenje ueta je tangencijalni otpor koji se javlja pri relativnom me usobnom klizanju zategnutog ueta preba enog preko valjkastog tijela koloture. Pomo u koloture moemo mijenjati smjer sile (ili smjer gibanja).
37

Slu aj bez trenja

S =G

38

t.g. tendencija gibanja

Dizanje tereta - slu aj s trenjem

F >G

39

1. Fx = 0 2. Fy = 0 3. Zakon trenja dT = dN

40

41

d - mali kut

d jo manji kut 2

d d sin 2 2
d cos 1 2
42

1.

Fx = 0

d d (S + dS ) cos S cos dT = 0 2 2 d dT = dS cos 2 dT = dS

43

2.

Fy = 0

d d dN S sin (S + dS ) sin =0 2 2 d d + dS sin dN = 2 S 2 2 dN = S d

44

3. dT = dN dS = S d dS = d S F dS = d S 0 G

45

F ln S / G / = 0

ln F ln G = F ln = G F = e G F = G e
46

Dizanje tereta
F >G F = G e

47

Pridravanje tereta

P<G G = P e

G>P

G P = e P = G e

48

Ravnotea - sila u uetu S

P S F G e

G S G e e

S G e

49

Trenje ueta

S 2 = S1 e
50

51

52

a) Nepomi ni kolotur
S=Q Sile jednake na krajevima ueta - slu aj kad nema trenja

b) Pomi ni kolotur

53

Sustavi koloturja
a) Arhimedovo koloturje b) Potencijalno koloturje

54

a) Arhimedovo koloturje
n broj pomi nih kolotura

Q S= 2n

55

Broj pomi nih kolotura: n = 2 1. bez trenja:

4 F Q = 0

( F +

2. s trenjem:
2

F + 3 F + 4 F Q = 0

faktor iskoristivosti
56

b) Potencijalno koloturje
n broj pomi nih kolotura

Q S= n 2
57

Trenje kotrljanja
isto kotrljanje bez klizanja

Trenje kotrljanja je otpor koji se mora savladati pri kotrljanju valjkastog tijela po podlozi koja se deformira.

58

Trenje kotrljanja

MK moment otpora
59

60

Grani no stanje ravnotee

1. 2. 3.

Fx = 0 Fy = 0 MA = 0

F-T = 0 N-G = 0 N e - FR = 0

T=F N=G
61

ad 3.

MA = 0

N e - FR = 0

Pri kotrljanju pogonski moment mora biti jednak momentu otpora e krak momenta kotrljanja (cm)

Mk = N e
Mp = F R

ad. 3.

Ne e F= = N = f N R R
62

ad. 3.

Ne e = N = f N F= R R T = f N T = N

ad. 1. T=F (kod trenja klizanja)

ad. 3. ad. 2. Ne e F= = N = f N R R N=G

Pogonska sila F = f G
f bezdimenzionalna veli ina 63

Trenje u leajevima osovina

64