1.

LONDONSKI UGOVOR
LONDONSKI UGOVOR ili kupovanje talijanskog saveznitva tuim teritorijem kako ga autori !kma"#a $are% i Ra"eli& nazivaju potpisale su '() travnja *+*,) go"ine Italija i Velika -ritanija .ran/uska i Rusija) Italija se na po0etku rata *+*1) o"lu0ila na politiku 0ekanja a sile !ntante o%e&ale su joj "o"jelu ju#nog 2irola Gori/e Gra"ike 2rsta Istre i ve&eg "ijela Dalma/ije Valonu otok Sasen i Do"ekanesko oto0je) Italija je takoer tra#ila "a joj se prizna pravo proitanje kolonija u !3ri/i i pravo na "io njema0ki4 kolonijalni4 posje"a i su"jelovanje u mogu&oj po"jeli 2urske) Lon"onskim ugovorom Italija se o"lu0ila prikloniti silama !ntante a protiv 2rojnog saveza Njema0ke i !ustro5Ugarske)

2. DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA

6re" kraj 6rvog svjetskog rata mnogi protivni/i opstanka !ustro5Ugarske 7onar4ije #eljeli su stvoriti neovisnu ju#noslavensku "r#avu) Upravo ti protivni/i poja0ali su svoju "jelatnost *+*8) i utemeljili Naro"no vije&e Slovena/a 9rvata i Sr%a koje se pokualo nametnuti kao 0im%enik za osamostaljenje ju#noslavenski4 zemalja 7oanr4ije) Naro"nom vije&u pristupila je 9rvatsko5 srpska koali/ija na 0elu sa Svetozarom 6ri%i&evi&em) 9rvatski politi0ari su nakon raspa"a 7onar4ije '+) listopa"a *+*8) "onijeli o"luku o preki"u svi4 "r#avnopravni4 veza s :arevinom !ustrijom i Kraljevinom Ugarskom te 2roje"nu Kraljevinu Dalma/iju 9rvatsku i Slavoniju s Rijekom proglasili neovisnom "r#avom) 2a "r#ava s ostalim ju#noslavenskim zemljama "ota"anje !ustro5Ugarske stupa u novu DR;!VU 9RV!2! SLOV<N!:! I SR-!) Dr#ava je o%u4va&ala 9rvatsku Slavoniju i Dalam/iju Istru Rijeku 2rst slovenske zemlje =Koruku Kranjsku >tajersku Goriku Gra"iku? -I9 te Vojvo"inu) 6re"sje"nik Naro"nog vije&a S9S %io je !nton Koroe/ prvi potpre"sje"nik !nte 6aveli& te "rugi potpre"sje"nik Svetozar 6ri%i&evi&) :ilj nove "r#ave %ila je priprema uje"injenja sa Sr%ijom no zavla"alo je teko stanje u "r#avi z%og neu0inkovitog na"zora u mnogim krajevima ne"ostatka oru#ani4 i re"arstveni4 snaga te %rojni4 skupina @zelenog ka"raA) 6ro%lem je nastao i ka"a 0lani/e !ntante nisu priznale Dr#avu S9S te je po0etkom *+*8) Italija okupirala ja"ransku o%alu)

3. UJEDINJENJE DRAVE SHS S KRALJEVINOM SRBIJOM

Svetozar 6ri%i&evi& voa Naro"nog vije&a uspostavio je veze s Naro"nim vije&em te se zalagao za u%rzano i %ezuvjetno uje"injenje Dr#ave S9S s Kraljevinom Sr%ijom) Naro"no vije&e i Nikola pre"sje"nik sprske vla"e potpisali su u stu"enom *+*8) ;<N<VSKU D<KL!R!:I$U "okument kojim je pre"vieno ravnopravno uje"injenje) Iako je potpisao "eklara/iju 6ai& se zalagao za vo"e&u ulogu Sr%ije) -io je za"ovoljan "jelovanjem 6ri%i&evi&em koji se zalagao za

u%rzano i %ezuvjetno uje"injenje "jelovanje omogu&ilo uspostavu srpske "omina/ije u %u"u&oj jugoslavenskoj "r#avi) Na sje"ni/i Sre"injeg o"%ora Naro"nog vije&a S9S 'B) i '1) stu"enog u Cagre%u Stjepan Ra"i& protivio se %ezuvjetnom uje"injenju te je pre"lo#io stvaranje savezne "r#ave u kojoj %i %ila o0uvana 4rvatska "r#avnost) 2a"a je Ra"i& rekaoD @Ne srljajte kao guske u magluA @ Ne ulazite u zaje"ni/u sa Sr%ijom prije ureivanja polo#aja 9rvatskeEA U%rzo je iza%ran O"%or Naro"nog vije&a koji je tre%ao otputovati u -eogra" "a prove"e zaklju0ke o uje"injenju F N!6U2!KD iznesene zamisli o potre%i potivanja prava postoje&i4 "r#avnopravni4 je"ini/a) Delega/ija Naro"nog vije&a s 6aveli&em i 6ri%i&evi&em na 0elu "onijeli su !"resu regentu kralju !leksan"ru koji je proglasio %ezuvjetno uje"injenje ostavljaju&i pitanje ureenje nove "r#ave za kasnije) Iako je o"%or #elio "a se razmotre zamisli Naputka *)*')*+*8) go"ine regent !leksan"ar pri4vatio je zamol%u Naro"nog vije&a "a se Dr#ava S9S uje"ini s Kraljevinom Sr%ijom te je proglasio nji4ovo uje"injenje u KR!L$<VS2VO SR-! 9RV!2! I SLOV<N!:!) 6rvoprosina0kim aktom 9rvatska je izgu%ila svoju "r#avnost i povijesni i"entitet)

4. RAPALLSKI UGOVOR RIMSKI UGOVOR

Kraljevina S9S nije pri4vatila talijansku okupa/iju 4rvatski4 i slovenski4 po"ru0ja no nije imala "ostatne vojne snage "a i4 oslo%o"i) Kraljevina S9S i Italija potpisale su ugovor u stu"enom *+'G) go"ine u talijanskom gra"i&u Rapallu prema kojem je i ugovor "o%io ime F Rapallski ugovor) 2im su ugovorom Italiji pripojeni Istra %ez Kastva i Krka :res i Loinj gra" Ca"ar Lastovo i 6alagru#a 0ime je oko B),GG 0etvorni4 kilometara po"ru0ja "ananje Repu%like 9rvatske i oko pola milijuna 9rvata i Slovena/a na 4rvatskim i slovenskim po"ru0jima potpalo po" vlast Italije) Rijeka je tim ugovorom proglaena slo%o"nom "r#avom iako su u njoj vlast imali 2alijani) Ona je o" po0etka stu"enog *+*8) %ila po" talijanskom okupa/ijom a ve&ina lokalnog talijanskog stanovnitva za4tijevala je priklju0enje Italiji) 6R<GOVORI I2!LI$< I ND9 O R!CGR!NIH<N$U ',)1)*+1*) 6regovore su vo"ili u Lju%ljani 6aveli& i :iano koji je za 6aveli&a i njegovu "elega/iju imao "va prije"loga) $e"an je o%u4va&ao preputanje Italije 0itave ja"ranske o%ale o" Rijeke "o Kotora i u unutranjosti teritorija ozna0enog na karti o" Karlov/a na jugu "o pre" 7ostar te se prote#e "o sjeverozapa"nog kuta :rne Gore) Drugi prije"log je o%u4va&ao povijesnu Dalma/iju ali je pre"viao %lisku povezanost Italije i ND9) 6aveli& nije pri4vatio nije"an prije"log nego je izlo#io stav "a %i 2rogir Split i Du%rovnik s nekim oto/ima pripali ND9) U Lju%ljani nita nije %ilo zaklju0eno) U kasnijim pregovorima 6aveli& je izmijenio prije"log te je pristao na ustupnje

'

2rogira i Splita Italiji ali "a ND9 su"jeluje u upravi gra"a Splita =pregovori zavreni u 2r#i&u I) svi%nja *+1*) o"akle je o"lu0eno "a &e se pregovori potpisati u Rimu?) 6aveli& je "oputovao u Rim *8),)*+1*) g"je je s 7ussolinijem potpisao Rimske ugovore koji se sastoje o" tri "okumenta F prvim je utvrena grani/a izmeu ND9 i Italije) Italija je prisvojila najrazvijeniji "io 4rvatske o%ale a 9rvatskoj je ostao po"vele%itski "io 9rvatskog primorja i o%ala o" Omia "o Du%rovnika) Drugim ugovorom o%vezala se ND9 "a ne&e na ja"ransko5 primorskom po"ru0ju po"izati nikakve vojne o%jekte niti "r#ati ratnu mornari/u osim manji4 je"ini/a poli/ijske i 3inan/ijske slu#%e) 2re&im "okumentom se pre/izira politi0ki o"nos ND9 i Italije navo"i se "a Italija preuzima jamstvo za politi0ku nezavisnost Kraljevine 9rvatske koja ne&e preuzimati meunaro"ne o%veze koje %i se kosile s nave"enim jamstvom) Rimskim ugovorima sklopljeno je "a je uspostavljena Kraljevina 9rvatska =ND9? te je 6aveli& u ime 9rvatske kralju Vittoriju <manuelu II) ponu"io krunu kralja Cvonimira vla"aju&oj ku&i Savoja a "a je za nositelja te krune o"reen vojvo"a o" Spoleta)

5. ZA TO JE ZABRANJEN RAD KPJ!

Komunisti su %ili okupljeni u ilegalnoj Komunisti0koj partiji $ugoslavije =K6$? koja je "jelovala po" tim imenom o" *+'G) go"ine) Na po0etku je javno "jelovala propovije"aju&i pokretanje so/ijalisti0ke revolu/ije koja &e "onijeti oslo%oenje ra"nitvu i seljatvu) Vlasti su z%og ra"ikalni4 komunisti0ki4 poziva na revolu/ionarnu smjenu vlasti za%ranile njezino "jelovanje =O-CN!N! *+'G)?) Smatrali su "a na vlast tre%a "o&i svim sre"stvima i "a je ona u rukama @%ur#oazijeA koja @izra%ljuje ra"ni0ku klasuA komunisti su se u %or%i protiv re#ima svim sre"stvima pa i terorizmom) Imali su "o%ar iz%orni rezultat na iz%orima za Ustavotvornu skuptinu te se kralj %ojao za vlast) K6$ je smatrao "a je uspotavom jugoslavenske "r#ave rijeeno na/ionalno pitanje tako "a se nije pose%no zalagala za prava 4rvatskog i ostalog naro"a pogoeni4 srpskom "omina/ijom) Kasnije je uvi"jela "a je na/ionalno pitanje va#no te se tre%a zalagati za njegovo rjeenje stvaranjem sve ve&eg %roja prista) 9rvatski komunisti su se okupljali o potre%i %or%e za slo%o"nu 9rvatsku te su osnovali Komunisti0ku partiju 9rvatske *+BI) go"ine) Osnovni /ilj im je %ila meunaro"na so/ijalisti0ka revolu/ija kojom %i %ili ostvareni "rutveni o"nosi kakvi su vla"ali u Staljinovu SSSR5u)

". ZA TO SU HRVATI BILI NEZADOVOLJNI VIDOVDANSKIM USTAVOM I TO JE NJIME OZAKONJENO!

VIDOVD!NSKI US2!V "onesen je '8) lipnja *+'*) go"ine a ozakonio je /entralizam kojim su iz%risani osta/i 4rvatske "r#avnosti) 2vor/i ustava smatrali su "a povijesne pokrajine F tuinske tvorevine F tre%a ukinuti) :entralisti0ko ureenje izra#eno je je"instvenim teritorijem na kojem se uki"aju povijesne je"ini/e i uspostavljaju o%lasti) .ormiranje o%lasti o%avlja se prema priro"nim so/ijalnim i ekonomskim prilikama a je"na o%last mogla je imati najvie 8GG)GGG stanovnika) Vr4ovni organi vlasti %ili su kralj vla"a i Naro"na skuptina a svi ni#i organi %ili su im po"reeni) 6rema po"jeli na vlasti zakono"avnu vlast imali su Naro"na skuptina i kralj upravnu vlast o%avljao je kralj preko ministarstava a su"sku vlast su"kovi kao @nezavisniA no izri/ali su presu"e u ime kralja) Kraljevina S9S je prema ustavu %ila ustavna parlamentarna monar4ija) Dr#ava je tre%ala %iti parlamentarna monar4ija no kralj je za"r#ao velike ovlasti i %io je zapravo izna" ustava i zakona) Dr#ava je %ila parlamentarna jer je imala Naro"nu skuptinu kao iza%rano pre"stavni0ko tijelo u koju "olate naro"ni poslani/i) Dr#ava je monar4ija jer joj je na 0elu naslje"ni vla"ar po na0elu primogeniture

#. NACIONALNI

UNITARIZAM

CENTRALIZIRANA

DRAVA

HRVATSKO PITANJE
9RV!2SKO 6I2!N$< F 4rvatski politi0ari zalagali su se za samostalnu 4rvatsku "r#avu s /jelokupnim teritorijem koji joj pripa"a protivili su se talijanskoj okupa/iji ja"ranske o%ale) Na/ionalni unitarizam ozna0ava te#nju za je"instvom na ra0un pose%nosti iako su se 9rvati zalagali za ravnopravnost u novoj "r#avi nali su se u /entraliziranoj "r#avi u kojoj se sve o"luke "onose na je"nom mjestu a kralj za"r#ava velike ovlasti i on je izna" samog ustava i zakona)

$. HRVATSKA STRANKA

PU%KA

SELJA%KA

STRANKA

HRVATSKA

REPUBLIKANSKA SELJA%KA STRANKA HRVATSKA SELJA%KA

-ra&a Stjepan i !ntun Ra"i& osnovali su *+G1) go"ine 9rvatsku pu0ku selja0ku stranku kojom su #eljeli uvesti i seljatvo u 4rvatsku politiku) 6rije osnivanja stranke pokrenuli su list Dom politi0ki list za politi0ko prosvje&ivanje 4rvatskog seljatva) Smatrali su "a seljake tre%a politi0ki organizirati te "a se iri slojevi stanovnitva moraju zainteresirati za pro%leem 4rvatskog sela) C%og svog voe Stjepana Ra"i&a koji je %io voa 4rvatske %or%e protiv /entralizma i velikosrpski4 presizanja 9rvatska pu0ka selja0ka stranka *+'G) je go"ine na iz%orima za Ustavotvornu skuptinu osvojila ve&inu 4rvatski4 glasova te je postala vo"e&om 4rvatskom politi0kom stankom)

Iako nisu su"jelovali u ra"u Ustavotvorne skuptine jer je Ra"i& s4vatio kako 4rvatski pre"stavni/i ne&e s ostalima %iti ravnopravni u ra"u Ra"i& je "onio svoj na/rt 4rvatskog ustava F US2!V N<U2R!LN< S<L$!HK< R<6U-LIK< 9RV!2SK<) U njemu je 9rvatska zamiljena kao suverena "r#ava =repu%lika? u sklopu saveza suvereni4 "r#ava zapravo kon3e"era/ije koji %i nastao na "ota"anjem po"ru0ju Kraljevstva S9S) Iz ovi4 razloga 96SS mijenja ima u 9RSS F 9rvatska repu%likanska selja0ka stranka) Stjepan Ra"i& je *+'B) i *+'1) go"ine posjetio Veliku -ritaniju i .ran/usku jer je #elio potra#iti pomo& u inozemstvu za rjeavanje 4rvatskog pitanja) U "r#avama je naiao na nerazumijevanje jer su "vije zemlje priznavale Kraljevinu S9S kao "r#avu koja je zastupala nji4ove interese u tom "ijelu <urope te iz ti4 razloga nisu "ali po"rku Ra"i&u) Ra"i& i pre"stavni/i stanke posjetili su SSSR g"je se 9RSS priklju0ila Selja0koj interna/ionali organiza/iji po" na"zorom Komiterne i sovjetski4 komunisti0ki4 vlasti) 9tio je pokazati "a je spreman na ra"ikalne poteze iako je %io protivnik komunisti0ke i"eologije) Re#im je ipak o"govorio na Ra"i&ev potez F primijenio je O%znanu *+'G) go"ine kojom je za%ranjen ra" Komunisti0ke partije $ugoslavije a samim time i ra" 9RSS5a a Ra"i& je zatvoren)

&. POLITI%KE STRANKE I ORGANIZACIJE U KRALJEVINI SHS

U Kraljevini S9S "jelovale su politi0ke stanke i organiza/ije koje mo#emo po"ijeliti na one koje su zastupale 4rvatske na/ionalne interese i na one koje su zagovarale jugoslavenski na/ionalizam) PRVA SKUPINA' 9RV!2SK! 6UHK! S<L$!HK! S2!NK! =9RSS F 9SS? 9RV!2SK! S2R!NK! 6R!V! =prije S2R!NK! 6R!V!? 9RV!2SK! C!$<DNI:! 9RV!2SKI -LOK 9RV!2SK! .<D<R!LIS2IHK! S<L$!HK! S2R!NK! 9RV!2SK! 6UHK! S2!NK! DRUGA SKUPINA' N!RODN! R!DIK!LN! S2R!NK! D<7OKR!2SK! S2R!NK! ORG!NIC!:I$! $UGOSL!V<NSKI9 N!:ION!LIS2! =OR$UN!? OGR!N:I SR-I$!NSKI9 S2R!N!K! U @6R<H!NSKI7A KR!$<VI7! UKR!2KOD

9RV!2SK! S2R!NK! 6R!V! zastupala je i"eju uspostave neovisne 4rvatske "r#ave u 0iji %i sastav uli "ota"anja -anska 9rvatska s 7eimurjem i Rijekom Dalma/ija -osna i 9er/egovina te Istra) Njezini su pre"stavni/i su"jelovali u ra"u Naro"ne skuptine i ostali4 iza%rani4 tijela) 6ritom se isti/ao %u"u&i ustaki poglavnik !nte 6aveli& koji je s vremenom postao stvarni voa stranke) Njegova je politi0ka "jelatnost tijekom "va"eseti4 go"ina %ila prete#ito javna i legalna) 6okrat tog "esetlje&a po0elo je prevla"avati ilegalno "jelovanje koje je imalo za /ilj uspostavu samostalne 4rvatske "r#ave i oru#anim sre"stvima a ne samo politi0kim) 2ijekom "va"eseti4 go"ina 9S6 je %ila uglavnom suprotstavljane "jelovanju 9RSS5a i Stjepana Ra"i&a 0iju su politiku pravai smatrali neo"lu0nom) Smetalo im je to to Ra"i& nika"a nije o"%a/io mogu&nost 4rvatsko5srpskog sporazuma i nesmetan razvoj 9rvata u sklopu jugoslavenske "r#ave) 9RV!2SK! C!$<DNI:! osnovana je *+*+) go"ine a zagovarala je ravnopravnost i nesmetan razvoj 9rvata u novoj "r#avi) Iako su u po0etku tra#ili "e/entraliza/iju kasnije su za4tijevali 3e"eraliza/iju jugoslavenske "r#ave u kojoj %i 4rvatski naro" "o%io pose%nu 3e"eralnu je"ini/u F "r#avu) 9RV!2SKI -LOK je nastao ka"a su zastupni/i 9C napustili ra" Ustavotvorne skuptine %ili su protivni/i /entralisit0kog ureenja "r#ave a ra" skuptine vo"io je upravo pri4va&enje takvi4 rjeenja) Uz 9RSS i 9C 9rvatskom %loku je kratkotrajno pripala i 9S6) 9RV!2SK! .<D<R!LIS2IHK! S<L$!HK! S2R!NK! osnovana je *+'() go"ine o" strane preostali4 zaje"ni0ara i "ijela %ivi4 4aeresesova/a razo0arani4 Ra"i&em) Na njezinom 0elu %io je !nte 2rum%i& "ota"anji 0lan 9rvatske zaje"ni/e neka"anji pre"sje"nik $ugoslavenskog o"%ora i prvi ministar vanjski4 poslova Kraljevine S9S) Njegova razo0aranost jugoslavenskom "r#avom i neravnopravno&u 4rvatski4 zemalja %ila je o0ita te se zauzimao za upostavu istinski suverene 4rvatske 3e"eralne je"ini/e koja %i s ostalim zemljama Kraljevine S9S "ijelila vanjske poslove i meunaro"no priznate vanjske grani/e) 9RV!2SK! 6UHK! S2R!NK! je utemeljena *+*+) o" strane organizirani4 katolika =@klerikal/iA jugoslavenske orijenta/ije a za4tijevala je ravnopravan polo#aj 4rvatskog naro"a u Kraljevini S9S) N!RODN! R!DIK!LN! S2R!NK! %ila je najja0a sr%ijanska stranka koja je osnovana *88*) go"ine i %ila je prva politi0ka stranka s pisanim programom =osniva0 !"am -ogoslavljevi&?)

Ra"ikalna stranka okupljala je gra"sko stanovnitvo i srpsko seljatvo) U Kraljevini S9S nastojala je proiriti utje/aj izvan Sr%ije na iri prostor nove "r#ave te je za ra"ikale Kraljevina %ila Velika Sr%ija) Ra"ikalna stranka %ila je glavni nositelj velikosrpskog 4egemonizma) :entralisti0ko ustrojstvo "r#ave i kon/entra/ija sveukupne vlasti u -eogra"u omogu&ili su ra"ikalima postavljanje na visoke "u#nosti u novoj "r#avi) 6re"sje"nik Ra"ikalne stranke %io je Nikola 6ai& koji je vo"io stranku "o svoje smrti *+'() go"ine) D<7OKR!2SK! S2R!NK! okupljala je ve&inu 4rvatski4 pristaa jugoslavenskog na/ionalizma nakon nastanka jugoslavenske "r#ave) Ve&ina 0lanova %ili su neka"anji 0lanovi 9rvatsko5srpske koali/ije) Voa stranke %io je Svetozar 6ri%i&evi& koji je kao ministar unutranji4 poslova u vla"ama koje su "emokrati 0inili s pripa"ni/ima velikosrpske Naro"ne ra"ikalne stranke oso%itom #estinom pokuao suz%iti "jelovanje 4rvatski4 stranaka i nji4ovo zalaganje za 4rvatske na/ionalne interese) 6ritom se koristio re"arstvom i oru#nitvom kako %i se nasilno o%ra0unao sa svima koji su zagovarali 4rvatski @plemenski separatizamA kako su ga tuma0ili pristae re#ima) Demokrati se nisu suprotstavljali velikosrpskim ispa"ima iako su kao jugoslavenski na/ionalisti javno zastupali suprotstavljanje svim @plemenskimA pose%nostima) U Kraljevini S9S slu#%eno je priznato postojanje je"nog naro"a koji se sastojao o" triju plemena F Sr%a 9rvata i Slovena/a) OR$UN! je osnovana *+'*) u Splitu na poti/aj Demokratske stranke i jugoslavenskog re#ima) O"lu0no su se zalagali za %or%u protiv talijanski4 pretenzija na ja"ransku o%alu i Rapallskog ugovora) Calagali su se za oslo%oenje 4rvatski4 krajeva po" Italijom za ja0anje jugoslavenske "r#ave za o0uvanje pose%ni4 4rvatski4 interesa kako %i osla%ili jugoslavensku "r#avu i onemogu&uje oslo%oenje 9rvata i Slovena/a po" talijanskom vla&u) U praksi je glavna za"a&a orjunaa %ila %ro%a protiv stranka s 4rvatskim pre"znakom) Koristili su se nasiljem a uzor su im %ili talijanski 3aisti) OGR!N:I SR-I$!NSKI9 S2R!N!K! U @6R<H!NSKI7A KR!$<VI7! F "jelovanje malo%rojni4 9rvata u #elji za lakim zapoljavanjem u "r#avnoj slu#%i) 7nogi su iz ti4 razloga pristupali 0etni0kim u"ru#enjima koja su svoja "jelovanja proirila na pre0anske krajeve) 2akoer %ili su 0esti slu0ajevi prijalaza iz katoli0ke u pravoslavu vjeru) Srpska pravoslavna /rkva u vrijeme re#ima smatrala se "r#avnom :rkvom) SLOV<NSK! L$UDSK! S2R!NK! %ila je vo"e&a politi0ka stranka u Sloveniji) Osnovana je *8+') go"ine kao Katoli0ka naro"na stranka a po" nazivom Slovenska lju"ska stranka o" *+G,)

go"ine) 6rogram stranke tra#io je rjeenje slovenskog pitanja u okviru 97) Voe ove stranke pripremali su "onoenje Svi%anjske "eklara/ije *+*I) go"ine) U Kraljevini S9S pri4vatila je novu "inastiju a zalagala se za autonomni polo#aj Slovenije) Nakon "onoenja Vi"ov"anskog ustava istupa iz Ustavotvorne skuptine) SLS imala je u svom vo"stvu katoli0ke sve&enike pa je njezino "jelovanje nosilo jak %iljeg klerikalizma) Stranka je imala veliku po"rku seljatva koji su joj na iz%orima "ali svoje glasove) Imala je po"rku i ve&ine gra"skog stanovnitva te je %ila glavna politi0ka snaga Slovena/a izmeu "va rata) Na 0elu stranke %io je "r) !N2ON KORO><:) $UGOSL!V<NSK! 7USLI7!NSK! ORG!NIC!:I$! %ila je stranka %osansko5

4er/egova0ki4 muslimana) Nakon stvaranja jugoslavenske "r#ave *+*8) -I9 je %io izlo#en jako pro"oru velikosrpstva) Srpska stranka u -I9 4tjela je na svim razinama postaviti svoje pouz"ane lju"e tako "a su smjenjivani slu#%eni/i 9rvati i pripa"ni/i muslimanske vjere) !gresivni srpski 4egemonizam ugro#avao je nesrpsko stanovnitvo oso%ito ono muslimanske vjere) $e"na o" pose%nosti $7O5a %ila je naglaavanje za4tjeva za osiguranje vjerksi4 prava muslimana) 6o tome i po sastavu svog 0lanstva i pristaa %ila je stranka izrazito kon3esionalne zatvorenosti tj) Stranka utemeljena na vjerskoj opre"ijeljenosti) Na 0elu stranke %io je pre"sje"nik "r) 7e4me" Spa4o) Ca nji4 @jugoslavenstvoA nije na/ionalna orijenta/ija ve& neop4o"na prakti0na politika koja u "atim okolnostima naj%olje o"govara muslimanskim masama) Isti/anje jugoslavenskog naziva omogu&avalo je stran/i pogo"%e i sa srpskom i s 4rvatskom stranom) C<7L$OR!DNIHK! S2R!NK! nastala je *+'G) go"ine spajanjem triju zemljora"ni0ki4 grupa koje su "jelovale prije I) svjetskog rata u "ijelovima nove "r#ave F Glavni savez sprski4 zemljora"ni0ki4 u"ruga na 0elu s 7i4ajlom !vramovi&em iz Sr%ije Savez te#aka iz -osne i 2e#a0ki savez iz Dalma/ije) Stranka je svoj program temeljila na unitaristi0koj kon/ep/iji i zalagala se za /entralisti0ku organiza/iju "r#ave) U program je uneseno i s4va&anje o seljatvu kao pose%nom "rutvenom sloju i za4tjev za izgra"nju "r#ave na za"ru#nim osnovama) Stranka se zalagala za @staleki parlamentA) Nakon to se opre"ijelila za /entralizam 4rvatsko stanovnitvo napustilo je stranku) Stranka je u%rzo postala sr%ijanska opozi/ijska stranka no nije imala zna0ajan utje/aj na politi0ki #ivot zemlje) Novi pre"sje"nik nakon glasanja za ili protiv Vi"ov"anskog ustava proglaen je $ovan 7) $ovanovi& F 6i#on) KO7UNIS2IHK! 6!R2I$! $UGOSL!VI$< okupljala je ra"nitvo i so/ijalno ugro#ene slojeve gra"skog stanovnitva te lijevo orijentiranu inteligen/iju) Stranka je osnovana u -eogra"u *+*+) kao So/ijalisti0ka ra"ni0ka partija $ugoslavije) Na osniva0kom kongresu "elegati su se izjasnili za pristupanje nove stranke 2re&oj interna/ionali sa sje"item u 7oskvi) Na "rugom kongresu u

Vukovaru *+'G) go"ine stranka je promijenila ime u K6$) Istaknula je %or%u protiv ruenja kapitalizma te stvaranje SR$) Castupala je gle"ite o je"instvenom jugoslavenskom naro"u =unitarizam? ali je *+'1) pri4vatila gle"ite "a je "r#ava viena/ionalna te je tra#ila za svaki naro" pravo samoo"reenja i o"/jepljenja o" zaje"ni/e)

1(. ZA TO JE STJEPAN RADI) BIO VO*A NAJZNA%AJNIJE HRVATSKE STRANKE TE POSTAO GLAVNI VO*A U BORBI ZA PRAVA HRVATSKOG NARODA U KRALJEVINI SHS!
S2$<6!N R!DIJ F kao zastupnik 96SS %io je iznimno aktivan u ra"u 9rvatskog sa%ora) Dugo je zastupao politiku austroslavizma i stvaranja 4rvatske "r#ave u sklopu 7onar4ije) 2akoer je po"upirao i"eju ju#noslavenskog uje"injenja no isti/ao je i potre%u o0uvanja 4rvatske "r#avne in"ivi"ualnosti) Iako je poz"ravio raspa" !5U 7onar4ije tra#io je "a se 9rvatska uje"ini na na0elu ravnopravnosti i o0uvanja 4rvatske "r#avnosti) Svojim zalaganjem "oao je u suko% s po%orni/ima %ezuvjetnog uje"injenja sa Sr%ijom koji su u novoj "r#avi "oli na vlast) S o%zirom na izra#en Ra"i&ev otpor smatrali su ga otvorenim protivnikom novog re#ima) Ipak Ra"i& je nastavio zastupati ravnopravnost 4rvatskog i ostali4 naro"a u sklopu nove "r#ave a isti/ao je "a postoji stvarna opastnost "a ona %u"e pretvorena u proirenu srpsku "r#avu) Ra"i& je sa svojim sura"ni/ima pokretao niz proglasa u kojim su tra#ili ravnopravnost 4rvatskog naro"a i protivili se nasilju jugoslavenski4 vlasti =%atinjanje #igovanje progoni i zatvaranje?) Na raspisane iz%ore za Naro"nu Skuptinu Kraljevinu S9S mogli su iza&i i 0lanovi 9RSS %ez o%zira to je nji4ovo vo"stvo %ilo u zatvoru) Ve&ina 9rvata je na Ra"i&a gle"ala kao #rtvu omra#enog re#ima te i4 je ve&ina glasovala upravo za 9RSS) 2o je navelo ra"ikale "a po0nu pregovarati s Ra"i&em koji je iz zatvora poslao poruku "a priznaje Vi"ov"anski ustav i monar4iju s "inastijom Karaorevi&a a stranka je iz svojeg imena iz%a/ila pri"jev @repu%likanskaA te se ota" zvala 9RV!2SK! S<L$!HK! S2R!NK!)

11. STVARANJE SELJA%KO+DEMOKRATSKE KOALICIJE

7eu Sr%ima i jugoslavenskim na/ionalistima u @pre0anskimA krajevima oja0ala je Samostalna "emokratska stranka =SDS? po" vo"stvom Svetozara 6ri%i&evi&a) On je s4vatio "a /entralizam i srpska "omina/ija tete svim @pre0anskimA krajevima i nji4ovom razvoju a oni o" %eogra"skog re#ima nemaju nikakve koristi) 6ri%i&evi& se iz ti4 razloga o"lu0io na sura"nju s Ra"i&em te su sklopili koali/iju S<L$!HKO5D<7OKR!2SKU KO!LI:I$U u stu"enom *+'I) go"ine) Na 0elu su joj %ili Stjepan Ra"i& i Svetozar 6ri%i&evi&) Koali/ija je pre"stavljala savez koji je povezivao ve&inu 9rvata i znatan "io Sr%a @pre0anaA) SDK je nastupao ra"ikalno napa"aju&i postupke re#ima i tra#e&i korjenite promjene u Kraljevini S9S)

12. VJERSKE ZAJEDNICE U KRALJEVINI SHS

Vjerske zaje"ni/e u Kraljevini S9S su katoli/i muslimani pravoslav/i i ;i"ovi)

13. VANJSKA POLITIKA KRALJEVINE SHS 14. GOSPODARSKO STANJE U HRVATSKIM ZEMLJAMA
Gospo"arstvo Kraljevine S9S %ilo je vrlo neuje"na0eno) 6rivre"ne struktura "r#ave pokazivala je "a je Kraljevina izrazito agrarna zemlja) 6oljoprivre"a je %ila glavni na0in privreivanja najve&eg "ijela stanovnitva a njezina glavna o%ilje#ja %ila su zastarjelost u na0inu o%ra"e i mjestimi0no primitivna agrote4ni0ka orua) In"ustrija se nalazila u svojim po0e/ima a na po"ru0ju zanatstva prevla"avao je sitni o%rt s razmjerno malim postotkom pomo&ne ra"ne snage) Karakteristika in"ustrije %ila je niska proizvo"nja i sla%a te4ni0ka opremljenost) Na raspore" in"ustrijski4 postrojenja ve&ina i4 se nalazila na sjeverozapa"u i na sjeveru "r#ave =Slovenija sjeverna 9rvatska? a najmanje in"ustrijski4 sre"ita %ilo je u 7ake"oniji :rnoj Gori i -I9) 9rvatska je imala vo"e&u ulogu u kemijskoj in") prera"i metala proizvo"nji elektri0ne energije "rvnoj i ko#arskoj in")) Slovenija je vo"ila u tekstilnoj in"ustriji metalurgiji i in"ustriji papira) Struktura vanjske trgovine Kraljevine %ila je izrazito nepovoljna) 6o"ru0je neka"anje -anske 9rvatske %ilo je uz slovenske zemlje i vojvoanske regije -a0ku i -anat meu najrazvijenijim po"ru0jima Kraljevine S9S) Gra" Cagre% %io je in"ustrijsko 3inan/ijsko i prometno sre"ite /ijele "r#ave) :entraliza/ija nove jugoslavenske "r#ave utje/ala je na 4rvatsko gospo"arstvo i usporila njegov razvitak jer su vlasti nov/e slali u Sr%iju 0ime se rairila korup/ija i zloupora%a %rojni4 sre"stava) U Cagre%u je %ilo sre"ite najve&i4 4rvatski4 u jugoslavenski4 tvrtki koje su posje"ovale suvremene pogone razli0iti4 in"ustrijski4 grana) U Cagre%u je "jelovala %urza najzna0ajnija u Kraljevini S9S) Osijek je %io veliko gospo"arsko sre"ite a na 4rvatskoj o%ali razvijao se Split) Velike poteko&e "va"eseti4 go"ina trpjelo je 4rvatsko pomorstvo jer je Rijeka F najve&a luka na 4rvatskoj o%ali F "ola po" talijansku vlast) Njezinu ulogu preuzeo je susje"ni gra" Suak a "va"eseti4 go"ina otvorena je "ioni/a pruge Cagre% F Split o" Gra0a/a "o Knina 0ime je Dalma/ija prometno povezana s ostatkom 4rvatski4 zemalja prugom normalnog kolosijeka) 9rvatski %ro"ari razvijali su svoju trgova0ku i putni0ku 3lotu a sre"ita 4rvatskog pomorstva %ili su Suak Split i Du%rovnik) Stupanj razvijenosti 4rvatske poljoprivre"e %io je razli0it F ve&i i suvremeno o%raeni posje"i i veleposje"i postojali su u ve&em %roju u Slavoniji a u ostalim je po"ru0jima prevla"avao mali i sre"nji selja0ki posje") Vlasti su provele koloniza/iju u Vojvo"ini Srijemu Slavoniji i 7ake"oniji a "ovo"ile su ratne "o%rovolj/e sprske vojske =@solunaiA? F posr%ljivanje) Na posje"ima u Dalmatinskoj zagori Li/i i -osni i 9er/egovini vla"ala je nestai/a

*G

4rane i prenapu0enost koja je prisiljavala stanovnitvo na iseljavanje u %ogatije krajeve) Nakon 6rvog svjetskog rata razvijao se turizam F isti/ali su se -rijuni Lovran Opatija Du%rovnik 9var Ra% :rikveni/a) 2uristi su uglavnom "olazili iz !ustrije Njema0ke 7aarske i He4oslova0ke)

15. ATENTAT U NARODNOJ SKUP TINI I POSLJEDICE

Ra"i& 9SS i SDK vo"ili su 4rvatsku politiku i #estoko su se suko%ljavali s %eogra"skim re#imom i nastojanjima "a se o"r#i /entralizam i srpska "omina/ija) Re#im u -eogra"u s kraljem !leksan"rom #elio je trajno eliminirati Ra"i&a iz politi0kog #ivota pa su zagovarali i 3izi0ko uklanjanje vo"e&i4 lju"i) 6ritom su se na"ali "a &e to pokole%ati 4rvatske stranke i sve one koji zastupaju 4rvatske na/ionalne interese) 6o0evi o" %eogra"skog ra"ikalnog lista $e"instvo koje je napa"alo i vrijealo 9SS i samog Ra"i&a te im se prijetilo smr&u rasplet se o"vio u Naro"noj skuptini ka"a je 'G) lipnja *+'8) go"ine ra"ikalski zastupnik 6unia Ra0i& s govorni/e zapu/ao na zastupnike SDK) 6ritom je u%io zastupnike 9SS5a 6avla Ra"i&a i Kuru -asari0eka a ranio je Ivana 6ernara Ivana Granu i Stjepana Ra"i&a) 6oslje"i/e atentata %ile su tekeD zavla"alo je op&e teko stanje jer su ogor0eni atentatom zastupni/i SDK %ojkotirali ra" Naro"ne skuptine osnivani su %rojni prosvje"i koji su "ovo"ili Kraljevinu S9S u teku krizu) Vo"stvo SDK istupilo je *) kolovoza *+'8) go"ine s rezolu/ijom u kojoj je naglaeno "a SDK ne priznaje o"luke Naro"ne skuptine te "a je atentat ponitio "ota"anje "r#avno ureene i najavljena je %or%a za stvarnu ravnopravnost 4rvatskog naro"a) Stjepan Ra"i& rezolu/iju je potpisao a umro je o" poslje"i/a ranjavanja 8) kolovoza *+'8) go"ine) Ra"i&evom smr&u promijenilo se vo"stvo 9SS jer je na 0elo "oao Ra"i&ev %liski sura"nik Vla"ko 7a0ek)

1". ODNOS REIMA PREMA HRVATIMA U VRIJEME ESTOSIJE%ANJSKE DIKTATURE

Kralj !leksan"ar je () sije0nja *+'+) go"ine uputio mani3est @7ome "ragome naro"u Sr%a 9rvata i Slovena/aA te je uveo tzv) >estosije0anjsku "iktaturu) 6roglasio je uki"anje Vi"ov"anskog ustava i rasputanje Naro"ne skuptine te uvoenje neposre"ne kraljevske vlasti) Diktaturom su ukinute sve slo%o"e izra#avanja /enzura tiska je postro#ena za%ranjene su i rasutene politi0ke stranke a poli/ija i oru#nitvo "o%ili su velike ovlasti) Svi koji su se protivili ovakvom re#imu nali su se na u"aru vlasti a zatvaranja mu0enja i u%ojstva postali su svako"nevi/om) 9rvatsko ime i na/ionalne sim%ole re#im je potisnuo a nji4ova je javna upora%a ka#njavana) Na/ionalna neravnopravnost o0itovala se u novoj upravnoj po"jeli "r#ave =KR!L$<VIN! $UGOSL!VI$! OD *+'+)? koja je po"ijeljena na "evet %anovina) U Savskoj i 6rimorskoj %anovini %ila je 4rvatska ve&ina iako su znatna po"ru0ja s 4rvatskom ve&inom ostala izvan grani/a ovi4 "viju %anovina) 9rvati koji su vo"ili oru#ane %or%e protiv re#ima i kralja

**

u%rzo su %ili zatvarani i u4i&eni) 2ijekom re#ima u%ijen je 4rvatski povjesni0ar i prava 7ilan >u33laL u Cagre%u *+B*) go"ine)

1#. NASTANAK I DJELOVANJE USTA KO+DOMOBRANSKOG POKRETA

Istaknuti 0lan 9S65a !nte 6aveli& nije %io za"ovoljan ta"anjim stanjem i proglaenjem "iktature te se o"lu0io emigrirati) Cagovarao je oru#ani otpor "iktaturi a "ota"anju politiku 9S65a o nu#nosti uspostave neovisne 4rvatske "r#ave povezao je s i"ejom unitenja $ugoslavije svim sre"stvima) Ovakvo stanje #eljela je iskoristi jugoslavenska protivni/a Italija koja je po"r#avala 6aveli&a i pru#ala im pomo&) -rojne emigrante u Italiji 7aarskoj i !ustriji 6aveli& i sura"ni/i nastojali su organizirati te je po0etkom *+BG) nastala Ustaka organiza/ija =US2!>! F 4rvatska revolu/ionarna organiza/ija F U9RO?) Ve&ina pripa"nika %ili su emigranti u Italiji a 6aveli& i4 je uz pomo& talijanski4 vlasti smjestio u pose%nom iz%jegli0kom logoru g"je su u%rzo pretvoreni u vojni0ku postroj%u) Organiza/ija je ureena kao malo%rojna vojni0ki ureena organiza/ija koja je tre%ala pre"vo"iti %or%u za oslo%oenje 9rvatske) Ca razliku o" ustaa F elitne skupine iza%rane za oru#anu %or%u F 6aveli& i sura"ni/i pokuali su okupiti i %rojne 4rvatske iseljenike i ra"nike na privemenom ra"u u europskim zemljama u masovnim organiza/ijama 9rvatskog "omo%ranstva F tre%ali su osigurati iru potporu "jelovanju Ustake organiza/ije meu 4rvatskim iseljenitvom i u javnostti zemalja u kojima su j"leovanju) US2!>KO5DO7O-R!NSKI 6OKR<2 sastojao se o" malo%rojne i vojni0ki organizirane Ustake oragniaza/ije i masovni4 organiza/ija 9rvatskog "omo%ranstva u <uropi i %ojema !merikama koje su okupljale 4rvatske iseljenike) 6aveli& je %io na 0elu kao ustaki poglavnik i "omo%ranski vr4ovni starjeina)

1$. ZAGREBA%KE PUNKTACIJE

S o%zirom na ogor0enost 4rvatske javnosti "jelovanje ugle"ni4 lju"i poput !l%erta <insteina i 9einri/4a 7anna te 4rvatskog iseljenitva o teroru kojem je izlo#en 4rvatski naro" kralj !leksan"ar #elio je pre"staviti Kraljevinu $ugoslaviju u ljepem svjetlu te je nametnuo *+B*) tzv) Oktroirani ustav) Ustavom je nametnuo la#nu ustavnost i parlamentarizam) U Kraljevini je i "alje vla"ala "iktatura koja je negirala 4rvatska na/ionalna prava) Naizgle" povoljnije stanje #eljeli su iskoristiti voe SDK s Vla"kom 7a0ekom *+B') te su sastavili i potpisali rezolu/iju koja je z%og njezini4 to0aka nazvana Cagre%a0ke punkta/ije) U njoj su tra#ili preureenje Kraljevine $ugoslavije na temelju potovanja graanski4 i politi0ki4 slo%o"a te prava njezina naro"a) 2akoer su tra#ili povratak na stanje *+*8) go"ine te uki"anje srpske "omina/ije) 6oslje"i/e izlaganja rezolu/ije rezultirali su 7a0ekovim u4i&enjem te osu"om na viego"inju ro%iju)

*'

1&. ATENTAT U MARSEILLEU I NJEGOVE POSLJEDICE

Ustae su u sura"nji s make"onskim emigrantima i Italijom izveli atentat na kralja !leksan"ra prilikom njegova posjeta .ran/uskoj +) listopa"a *+B1) go"ine) Na kralja je pu/ao make"onski emigrant Veli0ko Kerin) .ran/uske vlasti otkrile su "a su atentat pripremali 0lanovi U9RO5a to je "ovelo "o naglog preki"a njezinog ra"a u svim europskim zemljama) Italija je z%og meunaro"nog pritiska 6aveli&a morala zatvoriti a ustae su razoru#ane i internirane na za%a0ene Liparske otoke u 2irenskom moru) !tentat nije ispunio ustaka o0ekivanja o raspa"u "r#ave a !leksan"ra je naslije"io njegov maloljetni sin 6etar) Stvarnu vlast imao je knez 6avle Karaorevi& koji je %io na 0elu kraljevskog namjesnitva) Nakon atentata i smrti kralja zavla"ala je li%eraliza/ija politi0kog #ivota) 2ako su mnogi 4rvatski politi0ari oslo%oeni meu kojima je %io i Vla"ko 7a0ek) Doputena je i o%nova 4rvatskim stranaka i "rutva s @plemenskiA pre"znakom opet je %ilo mogu&e isti/ati 4rvatske na/ionalne sim%ole)

2(. VLADA BOGOLJUBA JE,TI)A, NJEZIN PROGRAM I IZBORI 1&35.

Knez 6avle se *+B1) o"lu0io povjeriti novi man"at za sastav vla"e -oglju%u $e3ti&u "vorskom 0ovjeku i ministru vanjski4 poslova u pret4o"noj vla"i) $e3ti& je vla"u pre"stavio kaoAvla"u pomirljivosti i novog "u4aA) Raspisani su novi prijevremeni iz%ori *+B,) go"ine) Nakon raspisivanja iz%ora "olo je "o o%nove ra"a za%ranjeni4 politi0ki4 stranaka) Capo0eli su pregovori izmeu stranaka opozi/ije za postavljanje zaje"ni0ke iz%orne liste) Cakonska o"re"%a tra#ila je potporu liste iz polovine "r#avnog teritorija) SKD je "ogovorila s Demokratskom i Cemljora"ni0kom strankom i $7O postavljanje liste U"ru#ene opozi/ije s nositeljem "r) Vla"kom 7a0ekom) Nositelj vla"ine liste %io je pre"sje"nik vla"e -ogolju% $e3ti&) Slu#%eni reultati na iz%orima %ili su slje"e&i) Vla"ina lista (G (M glasova U"ru#ena opozi/ija BI 1M @C%orA s nositeljem Dimitrijem Ljoti&em * 'M starora"ikali G 8M =@pai&ev/iA s nositeljem -o#om 7aksimovi&em?) Vla"ina lista u Naro"noj skuptini "o%ila je 'G' poslani0ka mjesta a U"ru#ena opozi/ija samo (I) Vla"a je koristila pozi/iju vlasti u javnom izjanjavanju pa ju je opozi/ija optu#ila za pritisak na %ira0e i 3alsi3i/iranje rezultata)

21. VLADA MILANA STOJADINOVI)A I NJEZIN PROGRAM RJE AVANJA RHVATSKOG PITANJA
Nakon iz%ora *+B,) knez 6avle se o"lu0io promijeniti politiku te je na vlast "oveo kom%ina/iju tri politi0ke strankeD Ra"ikalnu SLS i $7O) .ormirana je vla"a na 0elu s ra"ikalom "r) 7ilanom Stoja"inovi&em u koju su uli i "r) !nton Koroe/ i "r) 7e4me" Spa4o) Uskoro je 3ormirana nova strana0ka 3orma/ija po" nazivom $UGOSL!V<NSK! R!DIK!LN! C!$<DNI:! =$RC?) Razlika izmeu $NS i $RC5e %ila je velikaD "ok je $NS %ila stvorena @o"ozgoA i %ila je re#imska

*B

stranka $RC je nastala o" %ivi4 stranaka te je potvrena namjera kneza 6avla "a #eli o%noviti li%eraliza/iju politi0kog #ivota) $RC je temeljila svoj program na njegovoj unitarnoj5 /entralisti0koj kon/ep/iji) Stoja"inovi& je u Naro"noj skuptini iznio pro%lem 4rvatksog pitanja F priznao je postojanje 4rvatskog pitanja i najavio je njegovo rjeenje) Ca razliku o" Stoja"inovi&a $e3ti& nika"a nije govorio o rjeavanju 4rvatskog pitanja) Ipak Stoja"inovi&a je knez 6avle poti/ao "a spominje 4rvatsko pitanje no to nije %ilo iz stvarne namjere "a ga se i rijei) Oktroirani ustav %io je temelj na kojem se zasnivao program $RC5e a on je utvr"io na/ionalni unitarizam a 4rvatsko pitanje je pitanje je"ne =4rvatske? na/ije u jugoslavenskoj "r#avi) Spominjenjem 4rvatskog pitanja priznaje se "a "r#ava nije unitaristi0ka to je ona po svom ustavu) Stoja"inovi& je ipak %io svjestan "a je 4rvatsko pitanje %ilo glavno politi0ko pitanje /ijele "r#ave) Sre"inom *+BI) Stoja"inovi& se sastao s 7a0ekom te je isklju0io mogu&nost uki"anja ustava "o kraljeve punoljetnosti) 7a0eku je pre"lo#io rjeenjeD ulazak pet ministara 9SS5a u vla"u nakon 0ega %i uslije"io novi iz%orni zakon i %ili %i raspisani iz%ori za Naro"nu skuptinu) Nakon razgovora u -re#i/ama 7a0ek se o"lu0io ja0e povezati sa sr%ijanskim strankama iz U"ru#ene opozi/ije =Demokratska i Cemljora"ni0ka stranka i ra"ikali oko Glavnog o"%ora?)

22. REZULTATI IZBORA 1&3$. I ZAHTJEVI HSS+- ZA RJE AVANJE HRVATSKOG PITANJA
Stoja"inovi&eva sura"nja s Njema0kom i Italijom te %loka"a 4rvatskog pitanja izveli su suprotan u0inak o" onog to je knez 6avle o0ekivao) 2ako je ja0al 4rvatska opozi/ija koja je sve vie "o%ivala o%lik je"instvenog 4rvatskog na/ionalnog pokreta oko "r) 7a0eka a i "r#anje sr%ijanske U"ru#ene opozi/ije koja nije o"o%ravala Stoja"inovi&evo "iktatorsko ponaanje i ne"emokratske meto"e) Sve je ovo navelo kneza 6avla "a raspie iz%ore i provjeri mo#e li $RC %iti nositelj "r#avne politike i vlasti) 6rijevremeni iz%ori raspisani su **)prosin/a *+B8) go"ine) Ca iz%ore postavljene su tri zemaljske kan"i"atske liste prema istima zakonskim o"re"%ama iz *+B,)D vla"ina lista $RC s "r) Stoja"inovi&em lista opozi/ije s nositeljem "r) 7a0ekom i lista @C%orA s Ljoti&em) Listu opozi/ije 0inile su SDK U"ru#ena opozi/ija i "io $NS5a koji nije po"r#avao Stoja"inovi&a na 0elu s 6etrom ;ivkovi&em) Rezultati iz%ora %ili su slje"e&iD vla"ina lista ,1M lista opozi/ije 11M @C%orA *M glasova) >o se ti0e 9SS5a iz%orni rezultat pokazuje "a je "o%ila najve&i %roj glasova u svojoj povijesti a Stoja"inovi&eva lista "o%ila je manje glasova nego i je"na pret4o"na vlasta) Stoja"inovi& je #elio "r#ati sve po" svojom kontrolom u unutranjoj i vanjskoj politi/i te je "o navelo kneza 6avla "a ga smijeni i novi man"at za sastav vla"e povjeri Dragii :vetkovi&u) 9SS je tra#io "a se "a pre"nost rjeavanju "r#avnopravnim pitanjima i povratku parlamentarizma) Novi ustav se nije tre%ao "onositi %ez suglasnoti 9rvata kojim &e se pokuati rijeiti 4rvatsko pitanje)

*1

23. SPORAZUM CVETKOVI)+MA%EK I NASTANAK BANOVINE HRVATSKE

Nerijeeno na/ionalno pitanje u Kraljevini $ugoslaviji %ilo je je"no o" najva#niji4 "r#avni4 pro%lema) 2ijekom *+B8)NB+) unutarne i meunaro"ne okolnosti ile su u prilog rjeavanju @9rvatksog pitanjaA) Stanje u <uropi "alo je naslutiti u%rzano pri%li#avanje rata to je "ovo"ilo u pitanje opstanak "r#ave optere&ene unutarnjim suko%ima) Knez 6avle je %io prisiljen na oz%iljne pregovore s 9rvatima) 2ako je *+B+) 7ilan Stoja"inovi& uklonjen s polo#aja pre"sje"nika vla"e) U kolovozu *+B+) zapo0eli su pregovori pre"sje"nika jugoslavenske vla"e Dragie :vetkovi&a i pre"sje"nika 9SS5a Vla"ka 7a0eka) Sporazum je omogu&io stvaranje -anovine 9rvatske) Ostale %anovine za"r#ale su prijanji status i %ile po"lo#ne sre"injoj %eogra"skoj vlasti) -anovina 9rvatska sa sje"item u Cagre%u sastojala se o" "ota"anjeg po"ru0ja Savske i 6rimorske %anovine te po"ru0ja kotareva Du%ronik >i" Ilok -r0ko Gra"a0a/ Derventa 2ravnik i .ojni/a) Sporazum je %anovini osigurao gospo"arsku i 3inan/ijsku autonomiju a na vlast su "oli 0lanovi SDK) Uspostavom -anovine 9rvatske omogu&ena je 3e"eraliza/ija Kraljevine $ugoslavije) 6otpre"sje"nik jugoslavenske vla"e postao je 7a0ek a na 0elu %anovine i njezine izvrne vlasti %io je %an Ivan >u%ai&) Stvarni voa %io je Vla"ko 7a0ek) Ure"%a o -anovini "onesena je na osnovi 0l)**( Oktroiranog ustava prema kojoj kralj ima neograni0enu slo%o"u u "onoenju zna0ajni4 mjera u slu0aju rata mo%iliza/ije nere"a) Ure"%om o -anovini utvreni su njezin teritorij na"le#nosti i organiza/ija) Na"le#nosti su utvrene izri0itim na%rajanjem onoga to se na nju prenosi F poslovi poljoprivre"e trgovine in"ustrije uma ru"nika graevina so/ijalne politike i naro"nog z"ravlja 3izi0kog o"ogja prosvjete i unutarnji4 poslova) U na"le#nosti sre"inje vlasti su vanjski poslovi o%rana promet pota i 3ina/ije) -anovina je imala zakono"avnu upravnu i su"sku autonomiju) Cakono"avnu vlast imali su kralj i 9rvatski sa%or upravnu %anska vlast na 0elu s %anom Ivanom >u%ai&em a %anska vlast se sastojala o" ** o"jela na 0elu sa e3ovima koje postavlja %an) Upravna vlast je %ila potpuno nezavisna prema sre"injoj vlasti u poslovima svoje na"le#nosti) Su"stvo je %ilo potpuno samostalno) !utonomija -anovine naruila je na0elo /entralizma te je negirala na0elo "r#avnog i na/ionalnog unitarizma Oktoiranog ustava) Ure"%a o -anovini postavila je prve osnove slo#ene ili 3e"eralne "r#ave)

24. STRANKE U OPOZICIJI PREMA SPORAZUMU CVETKOVI) MA%EK

6oliti0ke stranke u opozi/iji koje se nisu slagale sa sporazumom su Demokratska stranka Ra"ikalna stranka Cemljora"ni0ka stranka Srpska ra"ikalna stranka Srpski kulturni klu% pripa"ni/i 9SS5a te ustae)

*,

-anovina 9rvatska imala je %rojne politi0ke protivnike jer su smatrali -anovinu opasno&u za o"r#avanje sprske "omina/ije u $ugoslaviji) 7eu njima %ile su utje/ajne snage u srpskoj politi/i jugoslavenska vojska i Srpska pravoslavna /rkva koje je okupljao Srpski kulturni program koji je izaao s geslom @Sr%i na okupEA) 6okret je tra#io stvaranje velike Sr%ije u sklopu zamiljeni4 srpski4 zemalja) ;estoki kriti0ari -anovine 9rvatske %ili su i 6aveli&evi pristae koji su i prije optu#ivali 7a0eka i 9SS za iz"aju 4rvatski4 na/ionalni4 interesa) Komunisti su u sporazumu vi"jeli isklju0ivo @sporazum 4rvatske i srpske %uro#oazijeA uperen @protiv prava ra"ni0ke klaseA te su i oni #estoko napa"ali %ansku vlast i 9SS) Demokratska stranka F kritizirala je sporazum jer je iz"vojeno 4rvatsko pitanje iz op&eg preureenja "r#ave te su smatrali "a tre%a raspraviti kriterije za preureenje "r#avne zaje"ni/e a nakon toga teritorijalno razgrani0enje) Ra"ikalna stranka F sporazum je ugrozio interese /ijele zemlje potaknut je 4rvatski na/ionalizam sporazum teti jugoslavenskoj "r#avnoj i"eji ra"ikali nisu pri4va&ali 3e"eralizam Cemljora"ni0ka stranka F slagala se s pret4o"no spomenutim strankama "a se tre%a "ati pre"nost teritorijalnom pitanju) Stranka se o"vojila na "va %loka F je"an je s novim pre"sje"nikom priznao sporazum "ruga je grupa na ljevi/i oko Dragolju%a $ovanovi&a istupila protiv sporazuma i iz stranke Srpska ra"ikalna stranka F nova stranka na 0elu s "r) Stoja"inovi&em protivi se novom sporazumu jer smatra "a je to opasnost za sprsku 4egemoniju Srpski kulturni klu% F smatraju "a su ugro#eni interesi srpskog naro"a i Sr%ije protive se sporazumu jer smatraju "a je novi pose%ni polo#aj 9rvatske onemogu&io "omina/iju srpstva te su Sr%i ugro#eni K6$ F sporazum je negativan politi0ki potez jer je ograni0en samo na 4rvatsko pitanje sporazum omogu&uje u0vr&ivanje reak/ijskog re#ima u Sr%iji :G 7ake"oniji K6$ je ta"a najavio %or%u protiv 9SS5a

25. POKRET .SRBI NA OKUP/0

-anovina 9rvatska imala je %rojne politi0ke protivnike jer su smatrali -anovinu opasno&u za o"r#avanje sprske "omina/ije u $ugoslaviji) 7eu njima %ile su jugoslavenska vojska i Srpska pravoslavna /rkva 0ija je razmiljanja prenosio Srpski kulturni klu% koji je izaao s geslom @Sr%i na okupA) 6okret je tra#io stvaranje velike Sr%ije u sklopuu zamiljeni4 srpski4 zemalja) One su tre%ale o%u4vatiti preostale %anovine u $ugoslaviji =osim Dravske %anovine sa slovenskom ve&inom? te znatna po"ru0ja -anovine 9rvatske)

2". HITLEROV NAPAD NA KRALJEVINU JUGOSLAVIJU

*(

$ugoslavenske vlasti pokuale su iz%je&i ulazak u rat te su o"r#avale "o%re veze s Njema0kom i Velikom -ritanijom) Njema0ka je iskoristila sura"nju s $ugoslavijom te je poja0an utje/aj u $ugoslaviji i Njema0ka je vrila veliki pritisak) $ugoslavenska vla"a je pristupila 2rojnom paktu ',) o#ujka *+1* no skupina visoki4 0asnika jugoslavenske vojske uz sura"nju s Velikom -ritanijom izvrila je "r#avni u"ar smijenila vla"u :vetkovi&57a0ek i svrgnula kraljevsko Namjesnitvo) Kralj 6etar II) proglaen je punoljetnim i zauzeo je prijestolje) Vla"u je osnovao je"an o" voa pu&ista Duan Simovi&) 9itlera su vijesti o "r#avnom u"aru raz%ijesnile te se o"lu0io "a "rga0ije poteze) Napa" je $ugoslaviju zapo0eo je () travnja *+1*) go"ine njema0kim %om%ar"iranjem glavnog gra"a -eogra"a) U"ru#ene njema0ke talijanske i maarske snage slomile su otpor jugoslavenske vojske) Nakon "esetak "ana ratovanja jugoslavenska %ojska je kapitulirala a njezini "jelovi priklju0eni su 2re&em Rei/4u Italiji i 7aarskoj -ugarskoj i 2alijanskoj !l%aniji)

2#. NASTANAK NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE

Nakon kapitula/ije Kraljevine $ugoslavije Nijem/i su smatrali "a &e uspotaviti sta%ilnost na jugoslavenskom po"ru0ju ukoliko %u"u suraivali s lokalnim stanovnitvom) ;eljeli su "a 9SS preuzme vlast i "a na tom po"ru0ju %u"e osnovana neovisna 4rvatska "r#ava uz njema0ku pomo&) 7a0ek voa 9SS o"%io je takvu sura"nju) Nijem/i su ta"a pru#ili pomo& ustaama jer su i4 smatrali talijanskim ti&eni/ima) 6ri%ili#avanje njema0ke postroj%e Cagre%u potaknulo je vou ustake "omovinske skupine Slavka Kvaternika "a u "ogovoru s njema0kim izaslanikom *G) travnja *+1*) go"ine proglasi uspostavu Nezavisne Dr#ave 9rvatske F ND9 u ime ustakog poglavnika !nte 6aveli&a)

2$. USTROJ VLASTI NDH

6o"ru0je ND9 sastojalo se o" neka"anje -anske 9rvatske =sa Srijemom? -I9 i "ijela Dalma/ije) ND9 se nastojala uklopiti u osovinski @Novi pore"akA te je pokuala upostaviti unutarnje ureenje sli0no ureenju na/isti0ke Njema0ke i 3aisti0ke Italije) Uve"ena je je"nostrana0ka "iktatura s Ustakim pokretom kao je"inom "oputenom politi0kom organiza/ojom) Ostale stranke i politi0ke organiza/ije %ile su za%ranjene i rasputene) Vla"aju&i Ustaki pokret %io je je"ini politi0ki pre"stavnik 4rvatskog naro"a) !nte 6aveli& %io je poglavnik Ustakog pokreta i "r#avni poglavar) 6aveli& poglavnik Slavko Kvaternik vojskovoa i zamjenik poglavnika te ministar vojske 7ile -u"ak ministar %ogotovlja i nastave) Ustaki vlasto"r/i nastojali "u o" 9rvatske stvoriti totalitarnu "r#avu u kojoj ne&e %iti mjesta za razli0ita razmiljanja i u kojoj je sve tre%alo %iti po"reeno 6aveli&evoj volji) Ustanove graanske "r#ave i parlamentarnog sustava %ile su potisnute a sve je va#ne o"luke "onosio poglavnik) 9rvatski

*I

"r#avni sa%or sazvan je *+1') go"ine no nije imao nikakav utje/aj na razvoj unutarnji4 prilika) U"arnu snagu oru#anig snaga ND9 0inile su "ragovolja0ke ustake vojne postroj%e koje su %ile okupljene u Ustakoj vojni/i) Glavninu oru#ani4 snaga 0inila je re"ovita vojska 9rvatskog "omo%ranstva koje se "ijelilo na kopnenu vojsku zra0ne snage i mornari/u) U ND9 su osnovne upravne o%lasti %ile velike #upe F ukupno '' sa starim povijesnim nazivima) Na 0elu su mu %ili veliki #upani koje je imenovao poglavnik) ;upe su se sastojale o" kotara kotarski ispostava i op&ina)

2&. NDH KAO DIKTATORSKA DRAVA

ND9 se nastojala uklopiti u osovinski @Novi pore"akA te je pokuala upostaviti unutarnje ureenje sli0no ureenju na/isti0ke Njema0ke i 3aisti0ke Italije) Uve"ena je je"nostrana0ka "iktatura s Ustakim pokretom kao je"inom "oputenom politi0kom organiza/ojom) Ostale stranke i politi0ke organiza/ije %ile su za%ranjene i rasputene) Vla"aju&i Ustaki pokret %io je je"ini politi0ki pre"stavnik 4rvatskog naro"a) !nte 6aveli& %io je poglavnik Ustakog pokreta i "r#avni poglavar) Ustaki vlasto"r/i nastojali "u o" 9rvatske stvoriti totalitarnu "r#avu u kojoj ne&e %iti mjesta za razli0ita razmiljanja i u kojoj je sve tre%alo %iti po"reeno 6aveli&evoj volji) Ustanove graanske "r#ave i parlamentarnog sustava %ile su potisnute a sve je va#ne o"luke "onosio poglavnik) 9rvatski "r#avni sa%or sazvan je *+1') go"ine no nije imao nikakav utje/aj na razvoj unutarnji4 prilika) ND9 je %ila "r#ava %ez temeljnog zakona F ustava) Nije imala nikakvu ko"i3i/iranu ispravu o svom ustrojstvu nego se njezin unutarnji sustav zasnivao na razli0itim "r#avnim zakonima i zakonskim o"re"%ama ustavopravnog sa"r#aja) :ijeli je sustav nastao postupno na temelju skupni4 i poje"ina0ni4 zakono"avni4 akata koje je "onosio e3 "r#ave F poglavnik) U ND9 nije %ilo iza%rani4 pre"stavni0ki4 organa vlasti ni u op&inama kotarevima #upama) $e"ina politi0ka organiza/ija %ila je ustaka a Glavni ustaki stan %io je rukovo"e&i organ ustake organiza/ije koju 0ine poglavnik "oglavni/i po%o0ni/i povjereni/i) 6ostojali su i prijeki su"ovi koji su osuivali na smrt ili "ugogo"inju ro%iju) Uz privremene i stalne zatvore postojali su i kon/entra/ijski logori za politi0ke protivnike)

3(. ODNOS USTA KE VLASTI PREMA ROMIMA, IDOVIMA, SRBIMA I POLITI%KIM PROTIVNICIMA
Ustae su provo"ile represivnu politiku prema ne4rvatskom stnaovnitvu prema Sr%ima ;i"ovima Romima i svim 9rvatima koji nisu po"r#avali ND9) Ustae su pri4vatile na/isti0ke antisemitske pogle"e te su nastojali @rijeitiA #i"ovsko pitanje) 6o uzoru na na/isti0ke zkaone "oneseni su u travnju *+1*) rasni zakoni prema koji su ;i"ovi isklju0eni iz #ivota 4rvatskog "rutva) 2akvi zakoni primjenjivani su i na Rome) U ljeto *+1*) po0ela su masovna u4i&enja i

*8

"eporta/ije ;i"ova u novoosnovane kon/entra/ijske logore) U njima su logorai %ili izvrgnuti teroru i tekim #ivotnim uvjetima a mnogi su neposre"no nakon "olaska ili kasnije u%ijeni) U logorima je #ivote izgu%ilo "ese/i tisu&a lju"i razli0iti4 vjeroispovijesti i na/ionalnosti) Najvie je lju"i stra"alo u kon/entra/ijskim logorima $asenova/ i Stara Gra"ika) Oko polovi/e ukupnog %roja #rtava logora $asenova/ =I')GGG lju"i? i Stara Gra"ika %ili su Sr%i "ok su ostali %ili ;i"ovi 9rvati %osansko4er/egova0ki muslimani i Romi) U logorima su %ili zato0eni i Vla"ko 7a0ek te knji#evnik 7i4ovil 6avlek 7ikin u%ijen *+1') u Staroj Gra"iki) Rasni zakoni nisu se o"nosili na Sr%e ali oni su %ili isklju0eni iz javnog #ivota mnogi su smaknuti i progonjeni) Sr%i su proglaeni neprijateljima 4rvatske slo%o"e i naro"om koji je kolektivno o"govoran za sve patnje 9rvata u jugoslavenskoj "r#avi) Negirano je sprsko na/ionalno ime u 4rvatskim zemljama a progonu je izlo#ena Srpska pravoslavna /rkva) 6otkraj *+1*) go"ine "olo je "o promjene ponaanja re#ima prema irokim slojevima srpskog stanovnitva) Dota"anji progoni i u%ojstva potpuno su prekinuti no vlasti nisu %ile spremne priznati postojanje Sr%a po" nji4ovim na/ionalnim imenom na po"ru0ju ND9 a ra" S6:5a %io je i "laje onemogu&en)

31. RASIZAM, HOLOKAUST I GENOCID U NDH

G<NO:ID prema meunaro"nom pravu zlo0in za "jelo u0injeno s namjerom "a se potpuno ili "jelomi0no unite naro"ne vjerske ratne ili etni0ke skupine lju"i 9OLOK!US2 geno/i" na" ;i"ovima u na/isti0koj Njema0koj i u zemljama po" njezinom okupa/ijom i utje/ajem za vrijeme ') svjetskog rata ka"a je u%ijeno gotovo ()GGG)GGG u kon/entra/ijskim logorima Na po"ru0ju ND9 %ilo je oko B()GGG ;i"ova a "ijelili su se u tri skupine o" koji4 je svaka imala svoju #i"ovsku op&inu) Najve&a i naj%rojnika skupina %ila je op&ina !kaneza a uz nju su "jelovale se3ar"ska op&ina i op&ina ort"oksni4 ;i"ova) ;i"ovska vjerska i etni0ka zaje"ni/a "ala je zna0ajan "oprinos gospo"arskom kulturnom i prosvjetnom razvoju 4rvatskog "rutva u prolosti) I prije upostave ND9 ustaki je pokret u svoje i"eoloke osnove ugra"io antisemitizam) 2ako je 6aveli& *+B() go"ine ozna0io #i"ovstvo kao neprijatelje 4rvatskog oslo%o"ila0kog pokreta) Nakon uspostave ND9 ustake su vlasti "onosile rasne zakone i "ruge protu#i"ovske mjere s /iljem potpunog unitenja ;i"ova u 9rvatskoj) ND9 je "onijela "va"esetak ure"%i meu kojima se isti0u one o 0uvanju 4rvatske naro"ne imovine o "r#avljanstvu o zatiti arijanske krvi i 0asti 4rvatskog naro"a te zatiti 4rvatske kulture) Rasne o"re"%e o"nosile su se na unitavanje #i"ovski4 gospo"arski4 pozi/ija =o"uzimanje po"uze&a ka#anjavanje z%or prikrivenog imetka?) Ustae su takoer nastojale slomiti mo& #i"ovskog i srpskog kapitala)

*+

U prolje&e i ljeto *+1*) ustake su vlasti "onijele %rojne mjere protiv ;i"ova izvrgavaju&i i4 nelju"skim i poni#avaju&im postup/ima) Nareeno je nji4ovo o%ilje#avanje uo0ljivim oznakama F nosili su #ute trake sa #i"ovskom zvijez"om ograni0eno im je kretanje te za%ranjeno posje&ivanje kina i javnog kupalita) 7asovno su otputani iz javni4 slu#%i i po"uze&a a za"r#ani su samo oni %ez koji4 se nisu mogle o%avljati neke "jelatnosti)Ustaki tisak stalno je po"r#avao protu#i"ovske mjere i u"aljavanje ;i"ova iz javnog #ivota) 6aveli& je *+1*) "onio izvanre"nu zakonsku o"re"%u i zapovije" u kojoj je ;i"ove kolektivno optu#io za irenje glasina kao glavne kriv/e u ote#avanju opskr%e stanovnitva) Ustaki re#im okomio se i na Rome prema kojima je naro0ito "rasti0no istupio *+1') go"ine) Glavnina Roma nastra"ala je u logoru $asenova/) 6olitika na/ionalne i rasne netrepeljivosti u ND9 rezultirala je osnivanjem kon/entra/ijski4 logora mjesta likvi"a/ije ;i"ova Sr%a Roma te 9rvata koji su %ili neprijateljski raspolo#eni prema re#imu) Osnivanje i na"zor na" logorima %ili su u na"le#nosti Ustake na"zorne slu#%e na 0elu s <ugenom Di"om Kvaternikom ravnateljem Ravnateljstva za javni re" i sigurnosti) R!VISGUR je osnovan *+1*) a %io je pose%ni o"jel ministarstva unutarnji4 poslova) Osnivanje sustava logora zapo0elo je osnivanjem tzv) Sa%iralita koja su nosila razli0ite nazive =sa%irni logori z%iralita iseljeni0ki logori? a %ila su mjesta privremenog %oravka u4i&enika) Najpoznatija sa%iralita %ila su u :apragu kraj Siska u -jelovaru i 6o#egi) Iz sa%iralita su u4i&eni upu&ivani u kon/entra/ijske logore) 6rvi logor je %io Dani/a kraj Koprivni/e u koji su ;i"ovi Sr%i i ostali upu&eni '+)1)*+1*) Ka"a je logor ukinut pre%a0eni su u logor $a"ovno kraj Gospi&a) U ljeto *+1*) postojao je i logor na otoku 6agu) 6otkraj stu"enog *+1*) o%javljena je Cakonska o"re"%a o upu&ivanju nepo&u"ni4 i pogi%eljni4 oso%a na prisilni %oravak u sa%irne i ra"ne logore te je tako stvorena i zakonska osnova za u4i&enja ;i"ova Sr%a i 9rvata) Glavni i najve&i logor %io je u $asenov/u osnovan *+1*) go"ine) U njemu su se vrile masovne likvi"a/ije zato0enika zato0eni/i su nakon mu0enja "o#ivljavali tragi0an zavretak)

32. ODNOS USTA KOG REIMA PREMA MUSLIMANIMA I HRVATSKOJ SELJA%KOJ STRANCI
Stav prema muslimanima u -I9 ustaki pokret je zauzeo jo u emigra/iji prije stvaranja ND9) -osna i 9er/egovina je zauzimala va#no mjesto u kon/ep/iji %u"u&e 4rvatske "r#ave kao njezin sastavni "io) Isti/ali su "a je -I9 nastanjen 4rvatskim pu0anstvom te "a su muslimani po na/ionalnoj pripa"nosti 9rvati koji moraju %iti uklju0eni u 4rvatsku "r#avu) $e"an o" prvaka ustakog pokreta 7ile -u"ak u knjizi 9rvatski naro" u %or%i za samostalnu 9rvatsku pisao je "a su %osanski muslimansi rasno naj0i&i najmanje natrunjeni 9rvati) U "okazivanje teze o 4rvatstvu

'G

muslimana ustae su se i povezivale na !ntu Star0evi&a koji je takoer govorio "a su muslimani -I9 4rvatske pasmine najstarije i naj0istije europsko plemstvo) 6ri stvaranju ND9 u njezin sastav ula je -osna i 9er/egovina a ta"a su muslimansi isti/ani kao je"no o" glavni4 konstitutivni4 uporita nove "r#ave) Ustae su po"uzimale mjere za potpuno kroatiza/iju -I9 a takoer su "avale pose%no zna0enje za a3irma/iju Islamske vjerske zaje"ni/e) 6aveli& se izjanjavao za "e3iniranje vjersko5prosvjetne autonomije te je izra"io zakonsku o"re"%u) U lipnju *+1*) osnovano je u Sarajevu povjerenstvo o" erijatski4 vjerski4 stru0njaka koje je pre"alo Na/rt islamskog zakona i ustava) 6ovjerenstvo je *+1') tre%alo izra"iti Cakonski na/rt o Islamskoj vjerskoj zaje"ni/i u ND9) 6aveli& je u kolovozu *+1*) "onio o"luku o gra"nji "#amije u Cagre%u a u "#amiju je pretvoren ta"anji 7uzej likovni4 umjetnosti Ivana 7etrovi&a) Oko okru#nog z"anja po"ignuta su tri minareta) D#amija je %ila otvorena *+11) go"ine) 9RV!2SK! S<L$!HK! S2R!NK! U ND9 6rema sporazumu :vetkovi&57a0ek 9SS je imao svoje pre"stavnike u sre"injoj vla"i i punu vlast u -anovini 9rvatskoj) S njom je u sklopu SDK %ila 0vrsto vezana Samostalna "emokratska stranka) Napa" osovinski4 sila na $ugoslaviju ()1)*+1*) 9SS je "o0ekala kao stranka na vlasti ali su "ogaaji koji su se o"vili kasnije %itno promijenili njezin polo#aj i utje/ali na "r#anje njezina vo"stva) Dr) Vla"ko 7a0ek vratio se u Cagre% a u sre"inju vla"u kao svog zamjenika uputio je "r) $urja Krnjevi&a) 6rilikom proglaenja ND9 "ao je izjavu koja pokazuje "a nije #elio nikakav suko% s njema0kim okupa/ijskim snagama i novom ustakom vla&u) Izjava je sa"r#avala osnovno politi0ko gle"ite 7a0eka i vo"stva 9SS5a "a ne pru#a otpor novonastalom stanju) 2ijekom rata 9SS nije o%avljao svoju politi0ku "jelatnost jer su prema o"re"%ama re#ima ustaa sve politi0ke stranke i poje"ine organiza/ije %ile za%ranjene) Ustae su nastojale privu&i 0lanove 9SS5a u ustaki pokret) Ca vrijeme -anovine 9rvatske 9SS se raslojavala na "esno i lijevo krilo te umjereni /entar) 2ek nekoli/ina 0lanova priklonila se ustakom pokretu) 7a0ek je s ostalim 0lanovima stranke su"jelovao u jugoslavenskoj iz%jegli0koj vla"i) 7a0ek i Krnjevi& su suraivali s %ritanskom vla"om) 7a0ek je poslao pismo koje je Krnjevi& pre"ao %irtanskom ministru vanjski4 poslova !nt4onLju <"enu za %ritanskog premijera O) :4ur/4illa) U izjavi je 7a0ek rekao "a je ostao sa svojim naro"om te "a je 9rvatska ostala "emokratska kao to je uvijek %ila) 7a0ekov stav nije o"govarao ustakom re#im jer pasiviza/ija i ni#i4 organiza/ija nije omogu&avala irenje i ja0anje ustakog pokreta) Iako je %ilo 0lanova koji su se priklonili ustaama te su oni postavljani na visoke "ru#nosti u ustakom aparatu vlasti =$anko 2orti& Lovro Sui& Stjepan 9e3er?)

'*

U ak/iji privla0enja pristaa 9SS5a ustaki je vr4 pokuao organizirati neposre"no pristupanje /ijeli4 organiza/ija 9SS5a na terenu u ustaki pokret) Organizirana je politi0ka mani3esta/ija na kojoj je ve&a grupa poznati4 lju"i iz 9SS5a tre%ala "ati javnu po"rku ustakom re#imu) 6oliti0ki skup je o"r#an *G)8)*+1*) no s o%zirom "a su se pojavili ni#i 3unk/ionari stranke a ve&ina stranke je ostala sa strane ustae nisu mogli pri"o%iti 9SS na svoju stranu) 7a0ek je po0etkom listopa"a *+1*) u4i&en i zatvoren u $asenov/u)

33. ZA TO SU HRVATI BILI NEZADOVOLJNI RIMSKIM UGOVORIMA!

Rimskim ugovorima o" *8) svi%nja *+1*) go"ine ND9 je morala prepustili Italiji velika po"ru0ja na 4rvatskoj ja"ranskoj o%ali 0ime su 9rvati %ili neza"ovoljni jer je 4rvatska suverenost na preostalom po"ru0ju %ila znatno ograni0ena) 2alijanski na"zor je imao razoran utje/aj na gospo"arstvo a talijanska je "omina/ija na po"ru0ju ND9 njezinim vlastima potpuno o"uzela suverenost) Italiji su ugovorom priklju0ena znatna po"ru0ja Gorskog kotara 9rvatksog primorja veliki "io Dalma/ije te %rojni oto/i)

34. POLITIKA KRALJEVINE ITALIJE PREMA NDH I HRVATSKOM NARODU TIJEKOM RATA I POSLJEDICE
Uspostavom ND9 9rvati su %ili izlo#eni talijanskom i njema0kom utje/aju) Iako je njema0ka uloga u uspostavi ND9 %ila klju0na talijanski utje/aj je oja0ao nakon *+1*) go"ine) Rimski ugovorima o" *8),)*+1*) ND9 je prepustila Italiji znatna po"ru0ja na 4rvatskoj ja"ranskoj o%ali) 2alijanske vlasti "r#ale su po" na"zorom gotovo polovi/u "r#avnog po"ru0ja) Italija je takoer nepovoljno utje/ala na gospo"arstvo) Nakon potpisivanja Rimski ugovora Italija je imala stvarnu vojnu i graansku vlast na okupiranim po"ru0jima) 2akoer je nasilno postupala s tamonjim stanovnitvom oso%ito nakon razvoja partizanskog pokreta u Dalma/iji) 7noga sela su spaljena a stanovnitvo je potjerano ili otjerano u talijanske logore) 2akoer su provo"ili talijaniza/iju promi"#%om i primjenom razli0iti4 gospo"arski4 mjera) Uve"eni su talijanski nazivi gra"ova i sela te imena uli/a u gra"ovima) Uklonjeni su %rojni 4rvatski psomeni/i i natpisi) Iz slu#%e su otputeni mnogi 4rvatski 0inovni/i i nastavni/i) U kole je uve"en talijanski jezik i pose%ni talijanski u"#%eni/i na talijanskom i @srpsko54rvatskomA jeziku) 6rotivnike talijaniza/ije ka#njavali su prijeki su"ovi koji su izri/ali smrtne pre"use i "onosili o"luke o upu&ivanju o%itelji u logore) 6ose%no se isti/ao logor na otoku 7olatu)

35. POLITIKA NJEMA%KE PREMA NDH I HRVATSKOM NARODU TIJEKOM RATA 1&41.+1&45. I POSLJEDICE

''

Kraljevina $ugoslavija o" *+1*) go"ine %ila je usko povezana s Njema0kom jer je pristupila 2rojnom paktu ',) o#ujka *+1*) go"ine) Samo "va "ana kasnije 0asni/i jugoslavenske vojske uz sura"nju s V- izvrila je "r#avni u"ar smijenila vla"u :vetkovi&57a0ek i svrgnula Namjesnitvo) Na vlast je "oao 6etar II) Karaorevi& a pre"sje"nik vla"e Duan Simovi&) Nakon vijesti o "r#avnom u"aru 9itler je o"lu0io napasti $ugoslaviju () travnja *+1*) go"ine) -om%ar"iranjem -eogra"a sruen je otpor jugoslavenske vojske) $ugoslavija ja kapitulirala a znatni "ijelovi $ugoslavije priklju0eni su Njema0koj Italiji 7aarskoj -ugarskoj i 2alijanskoj !l%aniji) Njema0ka je nastojala smiriti o"nose meu 4rvatskim stanovnitvom te je pru#ila pomo& ustaama koje su osnovale neovisnu 4rvatsku "r#avu F N<C!VISN! DR;!V! 9RV!2SK!) Njema0ka je znatno utje/ala na ustrojstvo nove "r#ave jer je ureenje ND9 %ilo u skla"u s ureenjima na/isti0ke Njema0ke i 3aisti0ke Italije) Osim ureenja poglavnik !nte 6aveli& pri4vatio je na/isti0ke antisemitske pogle"e te su u ND9 i 9rvati nastojali @rijeitiA #i"ovsko pitanje) Ostale protivnike re#ima i "ruge naro"e smjetali su u kon/entra/ijske logore) Njema0ka je nazo0nost u ND9 tijekom *+1*) %ila manje uo0ljiva s o%zirom na talijansku ulogu ali Njema0ka je sna#no utje/ala na gospo"arstvo i unutarnje politi0ke prilike) ND9 je %ila "r#ava potpuno po"0injena snazi "r#ava kao to su %ile Njema0ka i Italija)

3". GOSPODARSTVO NDH 1&41.+1&45. 1M23- D2425627892: K;3-6<

ND9 je tre%ala omogu&iti 9itleru laku opskr%u sirovinama #itari/ama i ra"nom snagom no pretjerano iskoritavanje 4rvatski4 %ogatstava o" strane Njema0ke i Italije 4rvatskoj "r#avi "onijelo je velike pro%leme) C%og srueni4 prometni/a ND9 nije mogla normalno o"vijati opskr%u sirovinama i energije za vlastitu proizvo"nju) Iako je struktura "r#ave %ila "o%ra F plo"na Slavonija ru"e u -I9 luke Suak Senj 7etkovi& 6lo0e i Du%rovnik nastali su veliki pro%lemi z%og anti3aisti0ke %or%e teritorijalne ne/jelovitosti i iz"vajanja Dalma/ije) ND9 je imala "o%ro organiziranu upravu i razraen sustav gospo"arski4 ustanova u skla"u s potre%ama) O" *+1*) zastupljena je pretvor%a "inara u kune =*D*? 0ime se usporila njezina svako"nevna "evalva/ija F poslje"i/a nerealnog za"r#avanja kuneD nestai/a ro%e i skrivanje 4rane) Cna0ajnu ulogu imala je te"ioni/a ND9) 7inistarstvo naro"nog gospo"arstva povjereno Lovri Sui&u tre%alo je osnovati gospo"arsko vije&e koje je tre%alo po"u0avati gospo"arska pitanja) 7inistarstvo se '1)()*+1*) po"ijelilo u B ministarstva F Dr#avna rizni/a 7inistarstvo za o%rt trgovinu i in"ustriju te 7inistarstvo selja0kog gospo"arstva) Dr#avna rizni/a izraivala je "r#avni prora0un porez i /arine) Rat i partizanski uspjesi topili su 3inan/ijska sre"stva "r#ave) ND9 je uz njema0ku pomo& o%navljala mostove i prometni/e) 7inistarstvo za o%rt veleo%rt i trgovinu F %or%a njema0kog "r#avnog kapitala i 6ovla&enog 4rvatskog in"ustrijskog trgova0kog ")") F okupio 6rvu 4rvatsku tvorni/u ulja ")") Ugljenokopno

'B

")") Cagre% Cagre%a0ku "ioni0ku pivovaru i tvorni/u sla"a) Iz"avalo je gospo"arski list Gospo"arstvo) O%rt se raspao z%og mo%iliza/ije ra"ne snage i nestai/e sirovina te energije) O0uvala se krupna in"ustrija 0uvana vojnim snagama) *+11) nije %ilo mogu&e osigurati tvorni/ama energiju i sirovine) Ra"i izvoza pozornost posve&ena ru"arstvu no u njema0ku kontrolu =ru"e -I9 potre%ne za proizvo"nju oru#ja?) >ume su pre"stavljale golemo goatstvo no sje0a uma po0ela je *+1') z%og partizanskog o"re"a F sje0a uma kao najranjiviji "io gospo"arskog sustava) *+1, kru4 je %io velika povlasti/a =poslasti/a? iako su ustae o"r#avale mlinove partizani su unitavali vrali/e palili #ito) 2ekstilna in"ustrija ra"ila je za vojne potre%e) 7inistarstvo selja0kog gospo"arstvo je *+1*) izra"ilo petogo"inju gospo"arsku osnovu temeljnu na statisti/i Cavo"a za prou0avanje selja0kog gospo"arstva po" nazivom @Gospo"arska %rojit%a u ND9A) U vrijeme NDG izgra"ila su se 1 gospo"arstvena 3akulteta F 2e4ni0ki Veterinarski <konomska komer/ijalna kola 6oljoprivre"no umarski 3akultet) 2rgovina je %ila po" kontrolom Njema0ke i Italije a ND9 je o"r#avala veze s Njema0kom Italijom 7aarskom -ugarskom Rumunjskom .ran/uskom >panjolskom Slova0kom .inskom) Imala je est tvorni/a "u4ana solanu na 6agu i tri tvorni/e #igi/a) Naj%olje su 3unk/ionirali propagan"a i tisak) 6rometni/e za iz%or umski4 poljoprivre"ni4 sto0arski4 i ru"ni4 proizvo"a s oslon/em na "o%ro kolovanu ra"nu snagu i stru0njake)

3#. ODNOS USTA KE VLASTI PREMA KULTURNIM I ZNANSTVENIM RADNICIMA 1D=>6-9?; J83@2:<
Du%ravko $el0i& naglaava u svom 0lanku Kulturni #ivot u ND9 kako se totalitarizam u kulturnom #ivotu nije nimalo osje&ao) Kulturni #ivot nisu kreirali ni vla"a ni njezine pristae nego svi oni su u kulturnom #ivotu su"jelovali F sve oso%e koje 0ak ni nisu %ile "io Ustakog pokreta poje"in/i koji su se javno priklonili "rugoj politi0koj struji) Vlast ND9 su kulturi i me"ijima psovetile pose%nu pozornost jer su #eljele iskoristiti priliku za promi/anje vlastiti4 politi0ki4 i"eja) Kulturne ustanove i nakla"ni/i na"zirao je vla"aju&i Ustaki pokret a za"r#ana je /enzura) Djela %rojni4 pisa/a oso%ito #i"voski4 za%ranjena su) Vlasti su poti/ale iz"avanje velikog %roja knjiga te su tijekom postojanja ND9 ostvareni veliki uspjesi u iz"avatvu) 2isak i ostali me"iji promatrani su kao sre"stvo irenja politi0ke promi"#%e) Djelovanje 9rvatskog iz"avala0kog %i%liogra3skog zavo"a o"re"ilo je kulturni #ivot u ND9 jer je 9I-C kroz 0etiri go"ine iz"ao vie o" 1GG knjiga 5 1 sveska 9rvatske en/iklope"ije te en/iklope"ija Naa "omovina) Djelovala su 0etiri 4rvatska "r#avna kazalita u Cagre%u Osijeku Sarajevu i -anjalu/ia izvoene su premijere iz opernog %aletnog operetnog i "ramskog repertoara) Razvijale su se kulturne ru%rike "nevni4 i tje"ni4 listova @9rvatski naro"A @Nova 9rvatskaA @Novi listA @Viena/A) 2iskana su "jela 4rvatski4 autora %ez

'1

politi0ke ili i"eoloke selek/ije) U kazalitima su "jelovali -ranko Gavella $akov Gotova/ -oris 6apan"opulo) 6rvakinja zagre%a0ke opere Dragi/a 7artinis pjevala je naslovnu ulogu u 7assenetovoj operi 7anton B) svi%nja *+1,) ND9 je pokazala zavi"nu toleran/iju u kulturnoj politi/i F prema Krle&i jer su smatrali "a umjetni0ko stvaranje mora u#ivati potpunu slo%o"u) 6ro3esori se smjeli N tre%ali svoj o"gojni i o%razovni ra" po"vrgnuti 4rvatskim na/ionalnim potre%ama a ne politi/i) Iako je ND9 0inio represiju prema ;i"ovima i Sr%ima istovremeno su provo"ili tolerantnu kulturnu politiku) U kazalitima su "jelovali -ela Krle#a !/a -ini0ki 7ila Dimitrijevi&) U 4rvatskom tisku i na 4rvatskim pozorni/ma nije %ilo njema0ki4 ili talijanski4 autora zalueni4 3aisti0kim i na/isti0kim i"eologijama) 6ose%no su se razvili ra"io i 3ilm kojem je posve&ena sustavna %riga) Cagre%a0ka ra"iopostaja a osnovane su 0etiri nove postaje =-anja Luka Sarajevo Du%rovnik i Osijek? koje su "jelovale u sklopu 9rvatskog krugovalu) .ilmsko po"uze&e vo"io je @9rvatski slikopisA) U sklopu njegova "jelovanja snimljen je i prvi 4rvatski /jelove0ernji zvu0ni 3ilm F @LisinskiA re"atelja Oktavijana 7ileti&a) U Cagre%u je *+11) po" nakla"om !nte Velzeka izalo "jelo 9rvatska knji#evnost Slavka $e#i&a F "ota" najpotpunije i najreprezentativnije knji#evno povijesno "jelo o 4rvatskoj knji#evnosti o" njezini4 po0etaka "o ti4 "ana F u "jelu se govori o Krle#i -u"aku Nazoru :esar/u Kova0i&u iako nisu %ili pristae ustakog re#ima) Kulturni #ivot pra&en je visokim stupnjem slo%o"e)

3$. PO%ECI PARTIZANSKOG POKRETA POD VODSTVOM KPJ 1KPH<

Go"ine *+1*) u 4rvatskim zemljama vla"alo je veliko neza"ovoljstvo i op&e teko stanje F priklju0enje veliki4 4rvatski4 po"ru0ja na $a"ranu Italiji priklju0enje 7eimurja 7aarskoj stvarna talijanska i njema0ka okupa/ija preostalog "ijela ND9 te nasilja ustakog re#ima poti/ale su stanovnitvo na otpor okupatorskim snagama i vlastima ND9) 9SS je %io izvrgnuz nasilju ustakog re#ima pa njegovo vo"stvo nije %ilo sposo%no organizirati otpor) $e"ina politi0ka stranka %ila je "ota" malo%rojna K69 no ona je je"ina stranka koja je imala ka"rovske i organiza/ijske sposo%nosti) K69 je %ila sastavni "io Komunisti0ke partije $ugoslavije te je slije"ila njezinu politiku) Uzor o%jema strankama %io je Staljinov SSSR a kao ilegalna i revolu/ionarna stranka nau0ila je "jelovati u tekim uvjetima poli/ijski4 progona) 7nogi komunisti su proli vojno5 "iverzantsku izo%raz%u u SSSR5u ili su na strani repu%likanskog snaga su"jelovali u panjolskom graanskom ratu) K6$ je u%rzo nakon 2ravanjskog rata "onijela o"luku o organiziranju otpora na po"r0ju /ijele $ugoslavije te je zapo0ela s pripremama) Na "an njema0kog napa"a na SSSR '') lipnja *+1*) skupina sisa0ki4 komunista s nekim pripa"ni/ima 9SS5a o"metnula se u umu -rezovi/a g"je je osnovala prvi partizanski o"re" F Sisa0ki partizanski o"re") Sekretar sisa0ke partijske organiza/ije %io je Vla"o $ani&5:apo #eljezni0ki ra"nik) 2ime je zapo0ela anti3aisti0ka

',

%or%a koji se "anas slavi kao "r#avni %lag"an F Dan anti3aisti0ke %or%e) 7eu vo"e&im lju"ima anti3aisti0kog pokreta u 9rvatksoj %io je !n"rija 9e%rang) Kao 4rvatski komunist nastojao je 9rvatskoj osigurati ravnopravni polo#aj) 9e%rang je kao sekretar :K K69 nastojao prilago"iti anti3aisti0ki pokret spe/i3i0nim prilikama u 9rvatskoj a vo"io je ra0una o 9SS5u kao vo"e&oj politi0koj snazi) 7nogi politi0ki potezi i o"luke !n"rije 9e%ranga kao vo"e&eg 0lanak K69 nisu nailazili na o"o%ravanje Vr4ovnog ta%a i 6olit%iroa K6$) 9e%rang je %io usklonjen s 3unk/ije sekretara K69 a na njegovo mjesto je "oao Vla"imir -akari&)

3&. TAKTIKA PARTIZANSKOG RATOVANJA

6artizani primjenjuju pose%nu taktiku ratovanja protiv %rojno i te4ni0ki na"mo&nijeg neprijatelja iz%jegavaju o"lu0uju&e %itke stalno napa"aju uz primjenu najraznovrsniji4 o%lika manevara prepa"a zasje"a sa%ota#a i "iverzija)

4(. USTROJ ZAPOVIJEDNE STRUKTURE PARTIZANSKOG POKRETA

6artizanski pokret razvijao se na po"ru0ju /ijele $ugoslavije po" vo"stvom K6$ i njezina voe $osipa -roza 2ita) 6artizani su zastupali i"eju %or%e protiv okupatora i @"oma&i4 iz"ajnikaA) Cagovorali su i o%novu jugoslavenske "r#ave kao zaje"ni/e ravnopravni4 naro"a i provoenje komunisti0ke revolu/ije) Smatrali su kako je potre%no o%ra0unati se sa svim politi0kim neistomiljeni/ima) Cagovarali su ateizam i otro napa"ali vjeru i :krvu) Ipak nji4ova glavna nastojanja %ila su %or%a za na/ionalno oslo%oenje te su pri4vatili i"eju 3e"eralnog ureenja $ugoslavije) K69 je zagovarala okupljanje svi4 anti3aisti0ki4 snaga %ez o%zira na vjersku i strana0ku pripa"nost te je govorila o uspostavi nove "emokratske 9rvatske) Glavni ta% 9rvatske osnovan je *+1*) go"ine kao sre"inji rukovo"e&i organ oru#ane anti3aisti0ke %or%e u 9rvatskoj na 0elu sa zapovje"nikom Ivanom Rukavinom) Komesar G>9 %io je 7arko Orekovi&) G>9 stalno je mijenjao svoje sje"ite z%og stalni4 %ro%i s njema0kim talijanskim 0etni0kim i ustakim snagama) Glavni ta% %io je povezan s Vr4ovnim ta%om i vr4ovnim zapovje"nikom 2itom no samostalno je planirao i vo"io ratne opera/ije u 9rvatskoj) 6artizanski pokret i zastupni/i njegovi4 na0ela pristupili su $e"instvenoj naro"nooslo%o"ila0koj 3ronti =$NO.?) U 9rvatskoj su na prostorima po" kontrolom partizana organizirani organi partizanske vlasti) 2akvi organi F naro"nooslo%o"ila0ki o"%ori F osnivali su se u selima i gra"ovima izvan partizanske kontrole kao ilegalni organi) Osnivale su se i razne anti3aisti0ke organiza/ije kao $e"instvena naro"naoslo%o"ila0ka 3ronta =$NO.? !nti3aisti0ka 3ronta #ena =!.;? Uje"injeni savez anti3aisti0ke omla"ine 9rvatske =US!O9?) K6$ je o"lu0io osnovati najvie pre"stavni0ko tijelo jugoslavenski4 zemalja F !N2I.!>IS2IHKO VI$<J< N!RODNOG OSLO-OK<N$! $UGOSL!VI$< =!VNO$?

'(

stu"eni *+1') u -i4a&u) U lipnju *+1B) go"ine onosvano je najvie pre"stavni0ko tijelo 4rvatskog naro"a i naro"ni4 skupina u 9rvatskoj nazvano C<7!L$SKO !N2I.!>IS2IHKO VI$<J< N!RODNOG OSLO-OK<N$! 9RV!2SK< =C!VNO9?) 6re"sje"nik Vije&a %io je Vla"imir Nazor) C!VNO9 je nakon kapitalu/ije Italije *+1B) "onio o"luku o sje"injenju 4rvatski4 zemalja koji su Rapallskim ugovorom iz *+'G) i Rimskim ugovorima *+1*) %ili pripojeni Italiji 9rvatskoj F novoj jugoslavenskoj zaje"ni/i koja je nastajala u anti3aisti0koj %or%i)

41. KOJI JE ME*UNARODNI DOGA*AJ BIO PRESUDAN ZA JA%ANJE PARTIZANSKOG POKRETA U HRVATSKOJ I NA PODRU%JU BIV E JUGOSLAVIJE!
2<9<R!NSK! KON.<R<N:I$! o"r#ana je *+1B) na kojoj su se okupili Roosevelt :4rur/4ill i Staljin) Uz ostala pitanja raspravljali su o o"nosu prema ratovanju u $ugoslaviji) U 2e4eranu je zaklju0eno otvaranje zapa"ne 3ronte =tzv) Overlor"?) Caklju0eno je "a se jugoslavenskim partizanima pru#i najve&a mogu&a pomo& u opremi i 4rani) 2akoer je o"lu0eno "a se omogu&i pre%a/ivanje ranjeni4 partizana u Italiju) Savezni/i su promatrali NO6 kao ratnog saveznika to je %io u"ara/ 0etni0kom pokretu i njegovom voi Dra#i 7i4alovi&u)

42. VANE ODLUKE ZASJEDANJA AVNOJ+-.

6otkraj stu"enog *+1B) sazvano je "rugo zasje"anje !VNO$5a u $aj/u) Na tom je zasje"anju !VNO$ proglaen vr4ovnim zakono"avnim i pre"stavni0kim tijelom $ugoslavije) Donesena je o"luka o izgra"nji nove $ugoslavije na 3e"erativnoj osnovi "a %i se osigurala ravnopravnost njezini4 naro"a) Iz%jegli0koj vla"i su o"uzeta @prava zakonite vla"eA a kralju 6etru II) za%ranjen je povratak u zemlju) Osnovan je Na/ionalni komitet oslo%oenja $ugoslavije koji preuzima ulogu vla"e s 2itom na 0elu) O" ta"a se jugoslavenska "r#ava naziva Demokratska .e"erativna $ugoslavija =D.$?) O"lukama !VNO$5a uve"eno je 3e"eralno ureenje nove $ugoslavije koja se tre%ala sastojati o" est 3e"eralni4 je"ini/a F :rne Gore -I9 9rvatske 7ake"onije Slovenije i Sr%ije) .e"erativno ureenje tre%alo je jam0iti ravnopravnost svi4 naro"a $ugoslavije i potvruje nji4ovo pravo na samoo"reenje i na vlastitu "r#avu) Samoo"reenje je tuma0eno kao pravo svakog naro"a =o"nosno njegove 3e"eralne je"ini/e ili na/ionalne "r#ave? na o"/jepljenje ili u"ru#ivanje s "rugim naro"ima u "rugu "r#avnu zaje"ni/u)

43. KOJE SU ODLUKE ZAVNOH+A BILE PRESUDNE ZA BUDU)NOST HRVATSKOG NARODA!

Na tre&em zasje"anju C!VNO95a u svi%nju *+11) u 2opuskom potvrene su o"luke "rugog zasje"anja !VNO$5a i proglaena je .e"erativna Dr#ava 9rvatska kao "io Demokratske

'I

.e"erativne $ugoslavije) Svojim ustavnim aktima C!VNO9 je na zasje"anju u 2opuskom postavio temelje "r#avnosti 9rvatske u okviru jugoslavenske 3e"era/ije)

44. OSNIVANJE KOMUNISTI%KE PARTIJE HRVATSKE

K6$ je smatrao "a je uspotavom jugoslavenske "r#ave rijeeno na/ionalno pitanje tako "a se nije pose%no zalagala za prava 4rvatskog i ostalog naro"a pogoeni4 srpskom "omina/ijom) Kasnije je uvi"jela "a je na/ionalno pitanje va#no te se tre%a zalagati za njegovo rjeenje stvaranjem sve ve&eg %roja prista) 9rvatski komunisti su se okupljali o potre%i %or%e za slo%o"nu 9rvatsku te su osnovali Komunisti0ku partiju 9rvatske *+BI) go"ine) Osnovni /ilj im je %ila meunaro"na so/ijalisti0ka revolu/ija kojom %i %ili ostvareni "rutveni o"nosi kakvi su vla"ali u Staljinovu SSSR5u)

45. HSS U GODINAMA RATA

6rema sporazumu :vetkovi&57a0ek 9SS je imao svoje pre"stavnike u sre"injoj vla"i i punu vlast u -anovini 9rvatskoj) S njom je u sklopu SDK %ila 0vrsto vezana Samostalna "emokratska stranka) Napa" osovinski4 sila na $ugoslaviju ()1)*+1*) 9SS je "o0ekala kao stranka na vlasti ali su "ogaaji koji su se o"vili kasnije %itno promijenili njezin polo#aj i utje/ali na "r#anje njezina vo"stva) Dr) Vla"ko 7a0ek vratio se u Cagre% a u sre"inju vla"u kao svog zamjenika uputio je "r) $urja Krnjevi&a) 6rilikom proglaenja ND9 "ao je izjavu koja pokazuje "a nije #elio nikakav suko% s njema0kim okupa/ijskim snagama i novom ustakom vla&u) Izjava je sa"r#avala osnovno politi0ko gle"ite 7a0eka i vo"stva 9SS5a "a ne pru#a otpor novonastalom stanju) 2ijekom rata 9SS nije o%avljao svoju politi0ku "jelatnost jer su prema o"re"%ama re#ima ustaa sve politi0ke stranke i poje"ine organiza/ije %ile za%ranjene) Ustae su nastojale privu&i 0lanove 9SS5a u ustaki pokret) Ca vrijeme -anovine 9rvatske 9SS se raslojavala na "esno i lijevo krilo te umjereni /entar) 2ek nekoli/ina 0lanova priklonila se ustakom pokretu) 7a0ek je s ostalim 0lanovima stranke su"jelovao u jugoslavenskoj iz%jegli0koj vla"i) 7a0ek i Krnjevi& su suraivali s %ritanskom vla"om) 7a0ek je poslao pismo koje je Krnjevi& pre"ao %irtanskom ministru vanjski4 poslova !nt4onLju <"enu za %ritanskog premijera O) :4ur/4illa) U izjavi je 7a0ek rekao "a je ostao sa svojim naro"om te "a je 9rvatska ostala "emokratska kao to je uvijek %ila) 7a0ekov stav nije o"govarao ustakom re#im jer pasiviza/ija i ni#i4 organiza/ija nije omogu&avala irenje i ja0anje ustakog pokreta) Iako je %ilo 0lanova koji su se priklonili ustaama te su oni postavljani na visoke "ru#nosti u ustakom aparatu vlasti =$anko 2orti& Lovro Sui& Stjepan 9e3er?) U ak/iji privla0enja pristaa 9SS5a ustaki je vr4 pokuao organizirati neposre"no pristupanje /ijeli4 organiza/ija 9SS5a na terenu u ustaki pokret) Organizirana je politi0ka mani3esta/ija na

'8

kojoj je ve&a grupa poznati4 lju"i iz 9SS5a tre%ala "ati javnu po"rku ustakom re#imu) 6oliti0ki skup je o"r#an *G)8)*+1*) no s o%zirom "a su se pojavili ni#i 3unk/ionari stranke a ve&ina stranke je ostala sa strane ustae nisu mogli pri"o%iti 9SS na svoju stranu) 7a0ek je po0etkom listopa"a *+1*) u4i&en i zatvoren u $asenov/u) O" jeseni *+1') oja0ao je pro/es uklju0ivanja 4rvatski4 seljaka i pristaa 9SS5a u NO6) Situa/ija u ND9 poti/alo je 0lanove 9SS5a "a se pri"ru#e NO65U) Komunisti0ka partija 9rvatske =o"nosno K6$? intenzivno je ra"ila na privla0enju pristaa 9SS5a u NO6 i pri tome je pokazivala veliku upornost ispituju&i sve raspolo#ive mogu&nosti) Razvijala je veliku propagan"u u re"ovima 9SS5a pokuavaju&i uspostaviti sura"nju s vo"e&im lju"ima te stranke) Intenzitet pro/esa pristupanja 4rvatskog stanovnitva NO65u mjerio se upravo rezultatima u privla0enju pristaa 9SS5a jer se oru#ana %or%a u o%liku partizanskog rata u prvo re"u vo"ila na selu) 2ako se u re"ovima NO65a nala je"na 3rak/ija 9SS5a nala je"na grupa/ija 3unk/ionara 9SS5a koja se uklju0ila u anti3aisti0ku %or%u F -o#i"ar 7agova/ .ranjo Ga#i?) 9SS se raslojila na tri "ijela F je"na grupa je prila ustakom re#imu "ruga NO65u tre&a s glavninom vo"stva i 7a0ekom na 0elu ostala je na pozi/ijama "ota"anje politike sa svojim pre"stavni/ima u emigrantskoj vla"i o0ekuju&i po%je"u Capa"a) Glavni 0ovjek iz ustakog vr4a koji je stupio u vezu s 9SS5om s potpre"sje"nikom 9SS5a !ugustom Kouti&em %io je 7la"en Lorkovi&) Iako su pre"stavni/i 9SS pre"lagali uspostavljanje @0inovni0ke vla"eA i raspisivanje iz%ora za 9rvatski sa%or) 6rije"log o iz%orima Lorkovi& je o/ijenio nepri4vatljivim z%og trajanja rata i potre%nog opreza pre" Nijem/ima) S "ruge strane ustae su pri4vatile njema0ku ini/ijativu oko po"jele u ND9 jer su poje"in/i u ustakom vo"stvu po0eli razmiljati o mogu&oj po%je"i saveznika u ratu) >to se ti0e vla"e Lorkovi& je pre"lagao ulazak pre"stavnika 9SS5a u postoje&u vla"u a ne 3ormiranje @0inovni0ke vla"eA) 6o0etkom *+1B) 6aveli& je za pre"sje"nika vla"e imenovao "r) Nikolu 7an"i&a) Nakon kapitula/ije Italije 7an"i& je s Lorkovi&em ra"io na stvaranju koali/ijske vla"e ali su pre"stavni/i 9SS5a i "alje isti/ali potre%u stvaranja tzv) na"strana0ke vla"e u kojoj ne %i %ilo ustaa) Kouti&ev prije"log o nastrana0koj vla"i o"r#avao je mjeru opreza jer on nije #elio kompromitiranje 9SS5a javnoj sura"nji s ustaama ve& je tra#io vla"u koja %i %ila po"r#ana o" 9SS5a kao priprema za kona0ni/u rata) 6re"stavni/i 9SS5a koliko su go" #eljeli %olju poizi/iju u o"lu0ivanju o su"%ini 9rvatske nisu 4tjeli pristati na javni savez s ustaama a ustaama je i"eja o na"strana0koj vla"i zna0ila o"stupanje s vlasti to se nije svi"jelo ni samom 6aveli&u) Nakon toga je imenovao novu vla"u ND9 =**) listopa"a *+1B)? na 0ijem je 0elu %io pre"sje"nik Nikola 7an"i&)

4". MASOVNA PRIKLJU%ENJA %LANOVA HSS+- U PARTIZANE

'+

6artizani su promi/ali i"eje o uspostavi slo%o"ne 4rvatske "r#ave u sklopu nove 3e"erativne $ugoslavije to je mnoge 0lanove 9SS5a potaknulo "a se priklju0e nji4ovim re"ovima) 2akoer su zagovarali okupljanje svi4 anti3aisti0ki4 snaga %ez o%zira na strana0ku i vjersku pripa"nost) K6$ intenzivno je ra"ila na privla0enju pristaa 9SS5a u NO6 i pri tome je pokazivala veliku upornost koriste&i se razli0itim sre"stvima) Hlanovima 9SS5a nije se svi"jelo teko stanje u 9rvatskoj pra&eno talijanskom okupa/ijom ja"ranske o%ale priklju0enjem 7eimurja 7aarskoj njema0ka kontrola po"ru0ja ND9 i sam ustaki re#im) 2ako neza"ovoljni koji su %ili protiv ustakog re#ima priklonili su se partizanima jer su o0ekivali %olje stanje) K6$ je uvjeravao 9SS "a moraju %iti uvu0eni u %ro%u protiv okupatora i tiranije ra"i oslo%oenja Dalma/ije i ostali4 krajeva ispo" talijanskog jarma) 6itanje zaje"ni0kog Naro"nog oslo%o"ila0kog 3ronta svi4 "emokratski4 i ro"olju%ivi4 elemenata u 9rvatskoj %ez o%zira na strana0ku i vjersku pripa"nost glavni je za"atak napre"ni4 %ora/a 9rvatske) Intenzitet pro/esa pristupanja 4rvatskoj stanovnitva NO65u mjerio se upravo rezultatima u privla0enju pristaa 9SS5a pose%no selja0ki4 masa jer se oru#ana %or%a u o%liku partizanskog rata vo"ila u prvom re"u na selu)

4#. %ETNI%KI POKRET

Hetni0ka organiza/ija postojala je u jugoslavenskoj "r#avi izmeu "va rata kao izrazira velikosrpska organiza/ija) Njezin osnovni program %io je po"r#avanje monar4ije i /entralisti0kog ureenja "r#ave) Hetni0ka organiza/ija %ila je izrazito anti4rvatska i antikomunisti0ka) 6o unutarnjem ustrojstvu 0etni/i su %ili poluvojni0ka organiza/ija s o"reenim naoru#anjem) 6re" rat na 0elu organiza/ije %io je Kosta 7ilovanovi& 6e&ana/) U trenutku sloma jugoslavenske "r#ave 6e&ana/se sa svojim o"re"ima nalazio u "olini rijeke 2opli/e g"je je ostao i nakon njema0ke okupa/ije) 2a"a je 0etnike okupio pukovnik jugoslavenske vojske Dra#a 7i4ailovi&) On je kao na0elnik ta%a Druge armije lo/irane u isto0noj -osni o"%io priznati kapitula/iju jugoslavenske vojske te je zapo0eo okupljati o3i/ire po"o3i/ire te vojnike raz%ijeni4 je"ini/a) Nakon o"reenog vremena o"vo"i i4 u zapa"nu Sr%iju na Ravnu goru g"je u"ara sje"ite svog sto#era) Oru#ane je"ini/e po" svojim zapovje"nitvom 7i4ailovi& je nazvao Hetni0ki o"re"i jugoslavenske vojske) Osnovni program Dra#e 7i4ailovi&a %io je o%nova $ugoslavije po" "inastijom Karaorevi&a i ponovna uspostava velikosrpske 4egemonije) Hetni/i su "o%ili po"rku emigrantske vla"e koja i4 smatra jugoslavenskom vojskom u "omovini pa sre"inom sije0nja promi0e 7i4ailovi&a u 0in generala i ministrom vojske i mornari/e u emigrantskoj vla"i i zamjenikom vr4ovnog zapovje"nika =kralja?) Hetni/i su "jelovali na po"ru0ju u#e Sr%ije u -I9 :rnoj Gori Dalma/iji Li/i Kor"unu -anovini -osanskoj krajini) Osnovna parola 0etni0kog pokreta %ila je mir i sura"nja s okupatorom a istre%ljenje 4rvatskog i muslimanskog stanovnitva) 2e za"atke su 0etni/i izvravali i po%ili 0esto na zvjerski na0in vie "esetaka tisu&a lju"i najvie 7uslimana i

BG

9rvata) Glavni neprijatelji %ili su im partizani i nji4ov pokret) Iz"vajaju se 0etni/i koji su "jelovali na kninskom po"ru0ju po" zapovje"nitvom 0etni0kog vojvo"e i pravoslavnog sve&enika popa 7om0ila Kuji&a) 2i 0etni/i su "o kapitula/ije Italije "jelovali po" talijanskim zapovje"nitvom a nakon "olaska Nijema/a pri"ru#ili su im se i kao nji4ovi savezni/i "jelovali "o kraja rata) Savezni/i su nakon 2e4eranske kon3eren/ije *+1B) go"ine o"lu0ili uskratiti potporu 0etni/ima i Dra#i 7i4ailovi&u s4vativi "a surauju s okupatorom a na o"luku su utje/ali teki porazi i gu%i/i o" partizana)

4$. PU% LORKOVI) VOKI)

Dio vo"stva ND9 ve& je potkraj *+1B) s4vatio "a &e Njema0ka izgu%iti rat a samime time i ND9 koja je %ila po" njema0kom okupa/ijom) Razvoj "ogaaja i stanje na %ojitima upu&ivali su sve vie na %ezizgle"nost njema0ke po%je"e) 2a"a je "io ustaa smatrao "a je potre%no sa0uvati ND9 %ez o%zira na po%je"u Njema0ke u ratu ili ne i %ez o%zira na to tko &e %iti na 0elu 4rvatske "r#ave) Glavni zagovaratelji ak/ije kojom je krajnji /ilj %io prijelaz na stranu zapa"ni4 saveznika %io je 7la"en Lorkovi& ministar unutarnji4 poslova) Njemu se pri"ru#io i !nte Voki& ministar oru#ani4 snaga u vla"i ND9) Imali su po"rku "ijela 9SS5a) 6otpre"sje"nik 9SS5a !ugust Kouti& o"r#avao je veze s Lorkovi&em a glavni posre"nik %io je Davi" Sin0i& prije veliki kninski #upan a zatim upravni povjerenik pri Viem zapovje"nitvu 2alijanski4 oru#ani4 snaga u Suaku) Lorkovi& i Sin0i& utvr"ili su u svi%nju *+11) "a je njema0ka pozi/ija na %ojitima loa i "a ima vijesti po kojima <nglezi pripremaju iz 2aranta ak/iju na -alkan) Uspostavljanjem veza ustaki4 neza"ovoljnika s prva/ima 9SS5a i "omo%ranskim 0asni/ima 3ormirana je zavjereni0ka grupa koja je pripremala ak/iju) 6lan je pre"viao razoru#anje njema0ke vojske o"stup 6aveli&a s 3unk/ije e3a "r#ave upostavu nove vla"e sastavljene o" pre"stavnika 9SS5a te poziv savezni/ima "a se iskr/aju na ja"ransku o%alu) 6ostojali su planovi "a &e ministar Voki& izvriti s "omo%ranima razoru#avanje Nijema/a i nepokorni4 ustaa) O svojim gle"anjima na ratnu situa/iju i o namjeravanoj ak/iji spaavanja ND9 ministri su upoznali 6aveli&a) -u"u&i "a je znao za /ijelu ka/iju 6aveli& je o%avijestio Nijem/e o ak/iji te je time onemogu&io) Na sje"ni/i vla"e ND9 BG) kolovoza *+11) 6aveli& je tra#io ostavke ministara te je sve ostale o%avijestio o ak/iji) Osim ministara u4i&eni su i ostali su"ioni/i ak/ije F ustaki "u#nosni/i "omo%ranski 0asni/i i istaknuti 9SS5ov/i) 6rilikom povla0enja ustake vla"e i 6aveli&a u prolje&e *+1,) Lorkovi& i Voki& u%ijeni su po" nerazrijeenim okolnostima)

4&. ODNOS

SAVEZNIKA

PREMA

NDH

HRVATSKOM

NARODU

POSLJEDICE

B*

Savezni/i su se o"nosili prema ND9 kao prema neprijateljima jer je 6aveli& %io 0vrsto povezan s Njema0kom i Italijom) Iako je *+11) stvoren plan 6aveli&evi4 ministara o promjeni strane u ratu =ND9 na stranu saveznika? 6aveli& je "ojavio Nijem/ima urotu zavjerenika koji su morali po"ijeti ostavke nakon koji4 su u4i&eni i zatvoreni u Lepoglavi) U prolje&e *+1,) Lorkovi& i Voki& u%ijeni su po" nerazrijeenim okolnostima) S4vativi "a Njema0ka loe stoji na %ojitima 6aveli& je sam o"lu0io prevesti ND9 na stranu saveznika) S o%zirom "a je sastavljen 7emoran"um vla"i !nglo5!merikan/ima prema tekstu Ive -og"ana u kojem se tra#i o"r#avanje ND9 koja #eli zatitu V- I S!D5a) 7emoran"um nika"a nije stigao "o !nglo5!merikana/a) Nakon povla0enja 4rvatske vojske uz mnotvo /ivila V- nare"ila je pre"aju 4rvatskog naro"a i oru#ja partizanima) 6oslje"i/a je %io -lei%ur4 i 4rvatski kri#ni put u kojem su tisu&e zaro%ljenika u "ugim kolonama izmu0eni is/rpljivani glau i #eu a izvreni su i masovni masakri ko" Dravogra"a i 7ari%ora)

5(. BLEIBURG I .KRINI PUTOVI0

Ratne opera/ije saveznika uspjeno su se privo"ile kraju a su"%ina ND9 %ila je 0vrsto vezana za su"%inu Njema0ke) 6oglavnik 6aveli& je pre" kraj rata o"lu0io prevesti ND9 u ta%or zapa"ni4 saveznika) 6oslje"nji pokuaja spaavanja ND9 izvren je upu&ivanjem memoran"uma 4rvatske vla"e !nglo5!merikan/ima) 7emoran"um je sastavljen nekoliko "ana prije povla0enje ustake vla"e i poglavnika iz Cagre%a) Sastavljanje teksta %ilo je povjereno Ivi -og"anu glavnom ravnatelju za promi"#%u) 7emoran"um je tre%ao pre"ati ministar Vjekoslav Vran0i& koji je iz Cagre%a otiao pose%nim zrakoplovom u pratnji troji/e zaro%ljeni4 savezni0ki4 avijati0ara) U memoran"umu se pose%no isti/ala potre%a "aljeg o"r#avanja ND9 kao i "a ta "r#ava ne pripa"a 3aisti0kom %loku i "a se ne %ori za 3aisti0ku i"eologiju ve& "a vo"i 4rvatski na/ionalni o%ram%eni rat) Ka"a se o0ekivalo savezni0ko iskr/avanja na o%ale Dalma/ije u ljeto *+11) 4rvatska vla"a iz"ala je zapovije" "a se 4rvatske oru#ane snage ne suprotstavljaju savezni/ima) Vla"a ND9 #eljela je pri4vatiti ar%itra#u V- i S!D5a) 7isija ministr Vran0i&a nije uspjela a o"govor !nglo5!merikana/a nije nika"a stigao) 6oglavnik je samo "va "ana poslije upu&enog memoran"uma (),)*+1,) s vla"om i osta/ima ustaki4 i "omo%ranski4 je"ini/a napustio je Cagre% povla0e&i se prema austrijskoj grani/i) Naputanje Cagre%a i 9rvatske %ilo je izvreno %ez valjane vojni0ke i politi0ke pripreme) Uz glavninu /ivila ilo je mnotvo /ivila F #ene "je/a star/i koji su se %ojali partizana) 6aveli& je tijekom povla0enja "onio o"luku "a se vojska pre"a s oru#jem <nglezima a ne partizanima) Smjer kretanja %io je :elje5Slovenj Gra"e/5Dravogra" a on"a prema -lei%urgu malom austrijskom gra"i&u uz slovensko5austrijsku grani/u) Naputaju&i 9rvatsku i %je#e&i prema

B'

zapa"u svi su se na"ali "a &e i4 u !ustriji pri4vatiti savezni0ke =anglo5ameri0ke snage?) No "o0ekala i4 je engleska vojska koja je opkolila jugoslavensku vojsku) Generali Ivo 9eren0i& i ustaki pukovnik Danijel :rljen kao 4rvatski pregovara0i otili su u %laj%urki "vora/ u kojem su pregovarali s %ritanskim %riga"nim generalom) 6regovori su %ili neuspjeni jer je general izjavio "a 4rvatska vojska mora polo#iti oru#je pre" partizanima) Iako se ra"ilo o naro"u koji naputa zemlju i tre%a se spasiti o" komunista) General je zatra#io "a se vojne postroj%e i naro" pre"aju partizanima u roku o" je"nog sata) Vojni/i su o"%a/ivali oru#je a poje"ine manje skupine o"%jegli su u o%li#nje ume) 2isu&e zaro%ljenika u "ugim kolonama krenule su prema "omovini) Him su preli austrijsko5slovensku grani/u na" njima su izvreni masovni masakri ko" Dravogra"a i 7ari%ora a poje"ine 4rvatske skupine su okrutno pogu%ljene) 9rvatske vojnike slovenske "omo%rane /rnogorske je"ini/e i 0etni0ke skupine <nglezi su pre"ali parizanima) Svi pre#ivjeli ko" Dravogra"a i 7ari%ora krenuli su na kri#ni put na kojem su %ili izlo#eni stra4ovitim mukama) Izru0eni zaro%ljeni/i kretali su se u zemlju na razne na0ine a najvie i4 je ilo pjei/e) U "ugim kolonama pjei/e su se kretali o" logora "o logora a %ili su is/rpljeni glau i #eu te su izvrgnuti surovom maltretiranju vojne pratnje koja je u%ijala iznemogle ili one koji su pokuavali po%je&i)

51. DEMOGRA,SKI I RATNI GUBICI HRVATSKE U DRUGOM SVJETSKOM RATU I PORA)U 1V3-A2426 867-92:<
UkratkoD 5 5 5 *+B+) 5 *+1*) -anovina 9rvatska *G)1)*+1*) F 8),) *+1,) ND9 8),) *+1,) F So/ijalisti0ka Repu%lika 9rvatska

;erjavi& istra#uje "emogra3ske i ratne gu%itke na temelju popisa stanovnitva koji je izvren B*)B)*+B*) sve "o zavrnog popisa izvrenog *,)B)*+18) go"ine) ;erjavi& naglaava 0este manipula/ije %rojem #rtava =2ito F * I milijun lju"i?) 2a"aanj "r#avna rukovo"stva naglaavala velik %roj kako %i se prikazali veli0ina i "oprinos naro"nooslo%o"ila0koj vojs/i te kako %i se "o%ile to ve&e ratne repara/ije) 6rema popisnim kartonima !r4iva $ugoslavije u -eogra"u rezultati popisa iz *+(1)D izgu%ili #ivot u na/ionalnostiD Sr%i F B1()I1G 9rvati F 8B)',I ;i"ovi F 1,)GGG 7uslimani F B')BGG Sloven/i F 1')G'I 7ake"on/i F ()I'1) Izgu%ili #ivot u kategorijamaD ukupno ,+8)B'B u%ijeni F B,'),(G poginuli F *+8)I,8 umrli F BI)*1B) 6rema popisu po"a/i za Sr%e 9rvate i 7uslimane pokazuju ne"ostatke "ok su po"a/i za Sloven/e 7ake"on/e prili0no to0ni)

BB

;erjavi&eva istra#ivanja o%javljena *+8+) i *++') z%og manipula/ija stru0ni4 ustanova po"reeni4 politi0kim strukturama "r#ave u kojima je "ominirala velikosrpska i"eja) Demogra3ski gu%i/i $ugoslavije *+18) F Repu%lika 9rvatska ,G' GGG Repu%lika -I9 F 18G)GGG Repu%lika Sr%ija F B+')GGG Ukupno $ugoslavija F ')G'' milijuna lju"i) Histi "emogra3ski gu%i/i F gu%i/i nastali pa"om nataliteta i porastom morataliteta z%og ratni4 prilikaD 9rvati F '(1)GGG -I9 F B1()GGG Sr%ija ukupno F ,'+)GGG Slovenija 5(()GGG) Rat je uzrokovao velika iseljavanja) 6o repu%likama najve&a iseljavanja su %ila iz Sr%ije a zatim iz 9rvatske) 6o naro"nostima najvie iseljeni4 %ilo je Nijema/a F 1',)GGG Sr%a F 8G)GGG 9rvata F B+)GGG =5 kao minus?) Ukupan %roj iseljeni4 o" *+B+) "o *+18) F ((+)GGG) Ukupno izgu%ljeni4 #ivota u Drugom svjetskom ratu s pre"sratnog teritorija $ugoslavije %ilo je *)G'I)GGG a o" toga 8G)GGG u inozemstvu) Najve&i %roj izgu%ljeni4 #ivota %io je u -I9 a zatim u 9rvatskoj) Najve&e ratne gu%itke prema popisu iz *+1() imali su Sr%i F ,BG)GGG 9rvati F *+')GGG 7uslimani F *GB)GGG) Ostali po"a/iD u $asenov/u je stra"alo *B)GGG ;i"ova *G)GGG 9rvata ')GGG 7uslimana i *G)GGG Roma) Stvarni "emogra3ski gu%itak 9rvata u ND9 iznosi ''G)GGG =o" toga *18)GGG u 9rvatskoj a I')GGG u -I9?)

OS2!LO
BRITANSKI PLAN KOMPROMISNE POLITIKE
O"luke "rugog zasje"anja !VNO$5a izazvale su pozornost saveznika) Uspostavljanje Na/ionalnog komiteta oslo%oenja $ugoslavije o"uzimanje emigrantskoj vla"i statusa zakonite vla"e i za%rana povratka kralju 6etru II) u zemlju pose%nu su %rinule %ritansku vla"u) Nakon kon3eren/ije u 2e4eranu *+1B) :4ur/4ill je "ao ini/ijativu za stvaranje nove politike kompromisnog rjeenja u $ugoslaviji) 6ozvao je generala .itzroLa 7a/leana e3a %ritanske misije pri 2itovu Vr4ovnom ta%u te je izvijestio :4ur/4illa o stanju u $ugoslaviji) Sam :4ur/4ill stekao je "ojam "a &e NO6 %iti o"lu0uju&i 0initelj u poslijeratnoj $ugoslaviji) 2a"a je razra"io plan povezivanja emigrantske vla"e i NO65a) Ra0unao je "a &e u%a/ivanjem emigrantski4 politi0ara u zemlju smanjiti utje/aj i ulogu komunista i tako utje/ati na rasplet na kraju rata) Na 0elu jugoslavenske vla"e %io je ta"a -o#i"ar 6uri& koji je pru#ao po"rku 0etni0kom pokretu) Ka"a je :4ur/4ill zatra#io "a 6uri& otpusti iz vla"e Dra#a 7i4ailovi&a on se tome usprotivio) 6uri&evi stavovi remetili su :4ur/4illove planove) ',) sije0nja *+11) o"r#an je 0etni0ki kongres koji se pre"stavio kao op&jugoslavenska ak/ija) Na kongresu je usporena zakonitost o"luka u $aj/u i iza%ran je Izvrni o"%or :entralnog na/ionalnog komiteta kao pan"an NKO$5u) 2aktikom pritiska

B1

potkraj svi%nja *+11) :4ur/4ill je smijenio 6uri&evu vla"u te je novim pre"sje"nikom vla"e imenovan "r) Ivan >u%ai&)

SPORAZUMI TITO UBA I)

2ito je pri4vvatio ponu"e za razgovore sa >u%ai&em kako %i po%oljao o"nos sa savezni/ima i "o%io potre%nu pomo& za svoju vojsku) Razgovori su voeni na otoku Visu ta"a sje"itu 2itova ta%a sre"inom lipnja *+11) go"ine) 2ito i >u%ai& potpisali su Viki sporazum kojim se >u%ai& o%vezao "a &e sastaviti vla"u o" oni4 politi0ara koji se nisu kompromitirali "jelovanjem protiv NO65a) Glavna "u#nost te vla"e %it &e organiziranje pomo&i pratizanskoj vojs/i Naro"nooslo%o"ila0koj vojs/i F NOV) Nova iz%jegli0ka vla"a o%javit &e "eklara/iju kojom priznaje tekovine NO-5a pose%no "emokratsko 3e"erativno ureenje $ugoslavije) Nova >u%ai&eva vla"a o"aje puno priznanje novooslo%o"ila0koj vojs/i i maralu 2itu te se time o"ri0e 0etni0kog pokreta i D) 7i4ailovi&a) 2ito se o%vezao "a &e o%javiti izjavu u kojoj &e istaknuti "a za vrijeme rata ne&e pokretati pitanje kona0nog ureenja $ugoslavije) 6rotivni/i sporazuma %ili suD 5 5 5 5 5 V- i :4ur/4ill koji je pri#eljkivao 3ormiranje je"instvene vla"e u koju &e u%a/iti emigrantske politi0are <migrantski politi0ari F je"ni oprav"avali sporazum "rugi su o"%ili sura"nju sa >u%ai&em jer su vi"jeli promjenu "rutvenog i "r#avnog ureenja Krnjevi& F 9SS mo#e iskoristiti polo#aj >u%ai&a ra"i osvajanja rukovo"e&e uloge u rjeavanju jugoslavenskog pro%lema SLS Hetni/i i D) 7i4ailovi& F >u%ai&eva vla"a kao @antisrpska koali/ija 4rvatski4 i komunisti0ki4 elemenataA smetao im je i >u%ai& koji se zalagao za 3e"erativno ureenje -eogra"skim sporazumom =')**)*+11)? zaklju0eno je "a se kralj 6etar II) ne&e vra&ati u zemlju "ok naro" o tome ne "onese o"luku) U njegovoj o"sutnosti kraljevsku vlast o%naat &e Kraljevsko namjesnitvo o" tri 0lana) O kona0nom ureenju "r#ave o"lu0it &e Ustavotvorna skuptina a "o ta"a !VNO$ ostaje vr4ovno zakono"avno tijelo) .ormirat &e se je"instvena vla"a o" pre"stavnika NKO$5a i kraljevske vla"e u iz%jeglitvu koja &e kasnije raspisati iz%ore za Ustavotvornu skuptinu) Na kon3eren/iji u $alti *+1,) Roosevelt :4ur/4ill i Staljin pri4vatili su preporuku "a u !VNO$ uu i poslani/i iz poslje"nje Naro"ne skuptine $ugoslavije iza%rani *+B8) go"ine oni koji nisu suraivali s okupatorom)

B,