Duhovno znaenje rada

Velike duhovne metode, ak i one koje najizriitije insistiraju na odlinosti isponikog ivota, nikada nisu iskljuivale mogunost slijeenja Puta usred ivotnih okupacija u svijetu. Kako je mogue uskladiti intenzivan duhovni ivot sa o avezama spolja!njeg ivota i ak integrirati ove o aveze u unutarnji ivot" #er ako neiji dnevni posao $ ilo pro%esija ili kune o aveze $ ne predstavlja prepreku na duhovnom putu, to znai da tre a imati pozitivan uinak u njemu, ili preciznije ulogu dodatne podr!ke realizaciji &oanskog unutar nas. 'akva integracija rada u duhovnost ovisi o tri %undamentalna uslova koja emo redom imenovati terminima (neophodnost), (posveenje) i (usavr!avanje). Prvi od ovih uslova podrazumijeva da aktivnost koja tre a iti produhovljena odgovara o avezi a ne pukom hiru* ovjek moe posvetiti $ ili ponuditi &ogu $ ilo koju normalnu aktivnost koja je o avezna zahtjevima samog ivota, ali ne ilo koju dokolicu koja nema zadovoljavajui razlog ili ima pokuen karakter. +oemo rei da svaka o avezna aktivnost posjeduje karakter koji je ini podesnom za preno!enje duha, sve o avezne aktivnosti imaju izvjesnu univerzalnost koja ih ini izuzetno sim olinim. Drugi od ova tri uslova znai da aktivnost tako de%inisana ude zaista ponuena &ogu, !to znai da ude raena sa lju avlju prema &ogu i ez po une protiv sud ine, ovo je znaenje molitvi kojima je $ u veini ako ne i u svim tradicionalnim %ormama $ rad osve!tan, i na taj nain ritualiziran, u znaenju da postaje (prirodni sakrament), ili neka vrsta sjene ili propratne kopije (nadprirodnog sakramenta) odnosno samog vjerskog o reda. -a kraju, trei uslov implicira logino usavr!avanje posla, jer je oigledno da se &ogu ne moe ponuditi nesavr!eno djelo niti posvetiti manjkav o jekat -jemu, !tavi!e, usavr!avanje djela je samooigledno koliko i sama egzistencija, u smislu da svaki in tre a da ide tragom &oanskog ina i u isto vrijeme izrazi jedan aspekt njega. .vo usavr!avanje akcije ukljuuje tri elementa, koji se odnose na* aktivnost kao takvu, zatim na sredstva i konano na svrhu, drugim rijeima, aktivnost kao takva tre a iti o jektivno i su jektivno savr!ena, !to znai da ude u skladu i primjerena konanom cilju, sredstva i takoe tre ala iti usklaena i primjerena zami!ljenom cilju, !to znai da i instrument kojim se radi tre ao iti paljivo oda ran, zatim upotrije ljen sa vje!tinom, !to znai u savr!enom skladu sa prirodom posla, konano, rezultat posla tre a iti savr!en i mora tano odgovarati potre i iz koje je proizi!ao. /ko su ovi uslovi, koji ine ono !to i se moglo nazvati unutarnjom i spoljnom (logikom) aktivnosti, ispunjeni kako tre a, posao ne samo da nee vi!e iti prepreka na unutarnjem putu, ve e ak iti i podr!ka. . rnuto, lo!e odraen posao e uvijek iti

prepreka na Putu, jer ne odgovara &oanskoj +ogunosti, &og je 0avr!enstvo, a ovjek $ da i se pri liio &ogu $ mora iti savr!en u svojim akcijama kao i u neaktivnoj kontemplaciji.