NJEMACKA HISTORIJA

Njemaki jezik i Germanizam traju vie od tisuu godina, ali je drava po imenu Njemaka formirana kao moderna nacionalna drava tek 1871. godine, kada je Pruskom vodila Njemake drave do pobjede nad Francuskom. To razdoblje i poredak nazivaju se drugi rajh (Reich). O ranoj njemakoj povijesti, zna se iz arheolokih nalazita i zapisa o bitkama s Rimskim Carstvom . Germanska plemena irila su se iz Skandinavije prema jugu u 1. stoljeu pne. Sukobljavali su se s Rimljanima, o emu je pisao Tacit u knjiziGermania. Oko 260. godine, germanska plemena, probila su [2] rimsku granicu (Limes Germanicus) dok nisu suzbijeni . Prvi Rajh, poznatiji kao Sveto Rimsko Carstvo Njemake nacije, je potekao od carstva Karla Velikog (843), koga je osnovaoKarlo Veliki 25. decembra 800. godine, a koji je trajao sve do 1806. Tokom ovih 1000 godina, Njemci su uspjeno proirili svoj uticaj uz pomo Katolike Crkve.
[1]

Prinevi elektori Svetog Rimskog Carstva.

Godine 1530, pokuaj protestantske reformacije Katolike Crkve je propao, to je dovelo do formiranja nove, Protestantske crkve, koja je postala nova slubena religija u mnogim njemakim dravama. Ova dogaanja su dovela do Tridesetogodinjeg rata (1618), koji je, kada se zavrio Vestfalskim mirom (1648), uinio da Njemaka postane ekonomski iscrpljena i politiki nestabilna. Ovakva situacija je onemoguila da Njemaka ponudi efikasan otpor Napoleonu i Sveto Rimsko Carstvo je prakticki nestalo 1806. Poslije pada Napoleona je osnovana Njemacki savez, konfederacija (Deutscher Bund). gdje je glavnu re i utjecaj imalaAustrija. Izmeu 1815. Konfederacija se sastojala od mnotva malih drava (39). U Francusko-Pruskom ratu (1870), Pruska je porazila Francusku. Meutim, u Prvom svjetskom ratu (1914), kada je invazijana Francusku kao dio plana brzog svladavanja saveznickih protivnika propala (izmedju ostalih i na Verdunskom frontu) Njemacka sa svojim saveznicima gubi rat i potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju u kojoj je prisiljena pristati na prihvacanje teze o iskljucivoj njemackoj krivici za rat. Ta po mnogima nepravedna ponizavajuca i sramotna kapitulacija bila je samo uvod u jos vecu katastrofu drugog svjetskog rata.

Drugi njemaki Rajh je okonan Prvim svjetskim ratom, kada je njemaki car bio prinuen da abdicira. Posle revolucije, konstituirana je demokratska Vajmarska Republika. Velika ekonomska mo Njemake je ostvarena zahvaljujui razultatuVersajskog mira i Velike depresije, to je dovelo do odbacivanja demokracije od strane i lijevo i desno orjentiranih njemakih graana. Na dvaput odranim izborima 1932, Nacisti su dobili 37,2% glasova u julu/srpnju, a 33% u studenom/novembru. 30. januara/sijenja 1933, Adolf Hitler je imenovan za kancelara Njemake, a 23. marta/travnja 1933. godine njemaki parlament je ukinuo ustav Vajmarske Republike. Trei Rajh je trajao od 1933. do 1945. i bio je utemeljen na nacional-socijalizmu, odnosno nacizmu. 1934. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je de fakto postao i predsjednik Njemake. Nakon aneksije Austije (1938), politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je do Drugog svjetskog rata, koji je u Europi otpoeo 1. septembra 1939. kada je Njemaka okupirala Poljsku. Njemaka i njeni saveznici su imali

veliku i dobro organiziranu vojsku koja kratkotrajno preuzima kontrolu nad gotovo cijelim teritorijom Europe. Poslije operacije Barbarosa (napada na Sovjetski Savez) 22. jun/lipanja 1941. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na Sjedinjene Drave, kada je prekren dogovor o nenapadanju Njemake na SAD, od strane Hitlera (11.12. 1941.). Od 1941. do 1945. nacistika Nemaka, uz pomo susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 milijuna Jevreja u Holokaustu. Reim je isto tako ubijao Rome,homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge nesposobne ljude, ali i politiki nepodobne graane (naroito komuniste i socijaliste, ali i religiozne voe). 8.5.a 1945. godine Njemaka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske Crvene Armije, a prije ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvrio samoubojstvo. Rat je rezultirao velikim gubitkom teritorija, etniki je oieno 15 milijuna Nijemaca sa tih prostora, a sljedeih 45 godina biva drava e biti podijeljena na Zapadnu Njemaku i Istonu Njemaku. Tijekom 1948. i 1949. tokom Berlinske blokade, saveznika vojska dopremala je hranu i sirovine u Zapadni Berlin, koji je sporazumom velikih sila pred kraj Drugog svetskog rata postao zapadna enklava okruena istonom nemakom.. Graani Zapadnog Berlina su postali proameriki orijentirani. To je bio rezultat mnogih injenica, ukljuujui i jak njemaki antikomunizam, ameriki Maralov plan za rekonstrukciju Evrope poslije rata, osnivanje Europske unije, i generalno podravanje prisustva zapadne vojske u Zapadnom Berlinu. Rekonstruirana Zapadna Njemaka je ponovno postala svjetska najvea ekonomska sila. Amerikanci su kontrolirali Zapadnu Nemaku, a Sovjeti su kontrolirali Njemaku Demokratsku Republiku, koja je bila jedna u nizu socijalistikih satelita Sovjetskog Saveza i lanica Varavskog pakta, sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno, 13. avgusta 1961. godine, Istona Njemaka je postavila Berlinski zid izmeu Istonog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Njemakoj to je onemoguilo normalno cirkuliranje ljudi. Vili Brant, zapadnoberlinski gradonaelnik i zapadnonemaki kancelar, su pokuali da smire tenzije, ali njegovo politiko priznavanje gubitka Istone Njemake je dovelo do kontroverzi, neki Nijemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naroito mladi ljudi) mislili da je heroj. Poslije pada komunizma u Europi, Njemaka se ponovno ujedinila (1990), to je dovelo do ekonomskih problema koji se osjeaju i danas. Berlin je ponovno postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunistikog procesa, otvoreni su dosijei tajne policije. Zajedno sa Francuskom, nova Njemaka igra glavnu ulogu u Europskoj uniji. Nemaka je drava koja se zalae za zajedniku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se konstantno poziva na sastanke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Otto von Bismarck (Schnhausen, 1. april 1815. - Friedrichsruhe, 30. juli 1898, njemaki dravnik ipolitiar Imenovan je predsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova, a kao glavno naelo u rjeavanju politikih pitanja istaknuo je geslo"krv i eljezo". Cilj mu je bio ujediniti Njemaku silom pruskog oruja i ostvariti prevlast Njemake u Evropi. Njemako carstvo od 25 drava stvoreno je 1871. godine. Zbog laiciziranja kolstva uao je u "Kulturkampf" s katolikom crkvom. Donio je "Izvanredni zakon" protiv socijalista, koji je zabranjivao radnika udruenja, trajkove i slino, ali nije uspio sprijeiti jaanje radnikog pokreta. Neuspjeh u unutarnjoj politici i razmimoilaenja s Wilhelmom II u pitanjima vanjske politike prisilila su ga da na zahtjev cara da ostavku. Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemaki: Karl der Groe, francuski i engleski: Charlemagne ; 2. travnja747. - 28. sijenja 814.), franaki sukralj od 768. 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Karla su slavili i njegovi suvremenici i kasnija historiografija. I unato nekim pretjerivanjima, ostaje nedvojbena injenica da je pod vladavinom Karla Velikog Franaka i cijela Zapadna Europa doivjela razdoblje kulturnog napretka (Karolinka renesansa), prosperiteta i relativnog mira kakvih nije bilo na tom podruju jo od doba Rimskog carstva. Podupirui samostane Karlo je podupirao razvoj pismenosti i kulture (iako sam nije znao pisati). Crkva je u ono doba ope nepismenosti i nekulture, praktiki bila njihov jedini uvar. Mnogi izvori za to i kasnije doba kao i brojna djela antikih pisaca nastali su odnosno sauvani za sljedee narataje zahvaljujui upravo njemu i njegovim nastojanjima. Za Karla Velikog procvat doivljava i graditeljstvo. Tako je dao sagraditi Dvorsku kapelu u svojoj prijestolnici Aachenu Karlo Veliki nadivio je svu svoju djecu osim Ludovika I. 'Pobonog' koji ga je i naslijedio. Karlov ivot i djela opisao je opat Einhard.

Pruska ili Prusija (njem. Preuen, lat. Borussia) je prvobitno bilo podruje naseljeno od baltikog plemena Prusa, kasnije zemljaNjemakog vitekog reda, a od 16. stoljea vojvodstvo poljskih vazala Hohenzollerna koje je 1618. stupilo u personalnu uniju sBrandenburkom markom. Nakon vedske pobjede u ratu protiv Poljske, Istona Pruska je dobila suverenitet 1660. godine, a od 1701. cijela zemlja postoji kao samostalno kraljevstvo. Od 1871. do 1945. bila je dio Njemakog Carstva, a 1947. je prestala postojati odlukom Saveznika. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih dravica proirila na gotovo cijelu sjevernu Njemaku te je povrinski zauzimala oko dvije treine tadanjeg Carstva. Tijekom vremena pruski glavni gradovi bili su Knigsberg,Potsdam i Berlin. Mo i ugled Pruske su znatno porasli tijekom 18. stoljea, za vladavine Fridrika II. Velikog (1740. 1786.). Tada se uzdigla kao druga njemaka drava po moi (odmah iza Austrije) i kao peta velika sila Europe. U 19. stoljeu, pod vodstvom kancelara Otta von Bismarcka, Pruska se nala kao predvodnica malonjemakog plana ujedinjenja i temelj novonastalog Njemakog Carstva.