bela_Polje gabela polje udruga gabela polje o nama Gabela Polje statut poljocrtice rajica krastavac salata igralite

Naslovnica

Paprika

Primjetit ete da polaemo veliku panju u proizvodnju rasada. Proizvodnja zdrava rasada je proizvodnja zdrava povra. Velike su pogreke kod neki proizvo!aa koji misle da se ne treba biljka zatiivati jer izgleda zdrava pa preskau redovne preventivne zatite. "drava se biljka sadi u #zdrav plastenik#$ tj. u plastenik gdje su izvrene sve sanitarne radnje. %ek tad je zatita svedena na minimum i samo se tako moe dobiti paprika koja daje plodove odline kvalitete.

Proizvodnja rasada je veoma bitna aktivnost s obzirom na to da samo kvalitetno proizveden rasad omoguava postizanje visokog prinosa. Prednosti proizvodnje rasada u odnosu na direktnu sjetvu sjemena su& bolje iskoritenje proizvodne

povrine jer za proizvodnju rasada treba znatno manje povrine$ manji utroak sjemena$ jednolinije biljke koje na kraju daju i vei prinos$ ranije dospjee za berbu a rasad se i lake moe tititi od bolesti$ tetnika i korova jer je na manjoj povrini.

sve to vam treba da bi posijali papriku& ' ' ' ' ' ' supstrat pvc kontejner sito le!na prskalica sjeme rasadnik

sijanje paprike ()*. prosinac+ Paprika se moe sijati na vie naina$ razlike su male. ,vo je nain koji koristi veina poljoprivrednika. - kontejner se uspe supstrat do vr a$ lagano se prstima pritisne da se malo zbije. Poredaju se sjemenke i to tako da se stavi jedna sjemenka u za to predvi!eno mjesto. Nakon to se sjemenke postave$ prekriju se sa supstratom tek toliko da se ne vide. Najbolje je taj zavni sloj supstrata kroz sito prosijati. . le!nom prskalicom kontejneri se zaliju s vodom sobne temperature ()/')) 0+ i poslau u rasadnik. 1asadnik se moe grijati ili sa sijalicama ili s kaloli2erom. - svakom sluaju temperatura do nicanja a to je prvi 3 dana ne bi smjela biti manja od )4 0.

3 dana nakon sijanja paprika poinje nicati. Prvi 3 dana dok ne pone nicanje rasadnik se ne otvara$ osim ako kontejnere treba zaliti zbog isuivanja supstrata.Nakon to iznie rasad$ treba preko dana drati otvoren rasadnik da u!e svjei zrak i da se smanji koncetracija vlage$ u protivnom bi rasad mogao vrlo lako obolijeti.

Nakon 5'6/ dana od sijanja paprika bi trebala sva niknuti. Tada se vri prvi put zatita. "atita se vri u laganoj dozi s 0inebom ili 7it ane.

68'69 dana nakon sijanja paprika ve ima 4 lista i vri se drugi put lagana zatita s Cinebom ili s Dithane. Ovdje treba naglasiti da postoji mogunost da lisna u napadne mlade biljke. To se obino deava ako plastenik u kojem se nalazi rasadnik nije dobro oien od ostataka prijanje poljoprivredne kulture. Bez obzira postoji li zaraza dobro bi bilo preventivno zatititi mlade biljke. isna u na mladoj bilj!i mo"e napraviti veliku tetu. Dobru zatitu u rasadu protiv lisnih uiju daje #ospilan a kada se paprika posadi tad je dobro zatitu izvriti s Con$idorom.

Noni snimak rasada paprika% &' dana nakon sijanja.

Pikiranje ili presa!ivanje ( )3':/ dana nakon sijanja+$ mladi biljaka iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta u onaj sa veim volumenom sjetvenog mjesta radi se u pravilu oko mjesec dana nakon nicanja sjemena kada biljke imaju dobro razvijene kotiledonske listove a prvi pravi listovi se tek pojavljuju. Najvea prednost uzgoja u kontejnerima je ta to omoguava presa!ivanje sa grudom supstrata na korijenu kojim dobro razvijene presadnice potpuno prorastu supstrat i s njime se presa!uju. Presa!ivanjem sa grudom supstrata na korijenu

biljke presadnice ne doivljavaju stres kao one presa!ene sa golim korijenjem te normalno nastavljaju rast. ;o je vano naglasiti da tako uzgojene presadnice ranije dospijevaju za branje i daju vee prinose.

:3 dana nakon sijanja

7va tjedna nakon presa!ivanja (43 dana nakon sijanja+. Paprika se zatiti i trei put. "atita se vri s kontaktnim 2ungicidima 0ineb ili 7it ane. <ko do sad nije vrena zatita protiv uiju$ sad se vri bez obzira ima li ui ili nema. dobro je zatitu izvriti s =ospilanom jer on donekle suzbija i trips koji je jedan od najvei tetnika na paprici.

<ko se primijeti gubitak tamnozelene boje listova prijesadnica$ potrebno je izvriti nji ovu 2olijarnu pri ranu nekim od lisni gnojiva (Pro2ert$ >oli2ertil$ ?ristaloni+. Probleme u proizvodnji prijesadnica povra stvaraju razliiti uzronici polijeganja rasada koji se vie ili manje uspjeno mogu rijeiti dobrim provjetravanjem i ienjem prostora ili koritenjem kemijski sredstava namijenjeni za takvu svr u (Previcur+.

klasian nain grijanja prijesadnica ( 5/ dana nakon sijanja+. Paprika je spremna za sadnju. Prije sadnje na par dana ne pali se grijanje da sadnica #ovrsne#.

Paprika

Proizvo!ai povra u @ercegovini planiraju sadnju paprike dosta rano$ ak u veljai a ona se protegne i do kraja travnja. "a tako ranu sadnju potrebno se osigurati sa providnim plastinim 2olijama koje se uvlae pod strop plastenika a debljine su oko /$/3 mm i mogu biti -V stabilizirane. Najsigurnija$ ali i najskuplja zatita od kasni proljetni mrazeva koji mogu potpuno da unite tek posa!ene biljke su u svakom sluaju dizelski termogeni koji proizvode topli zrak i

podiu temperaturu u zatvorenom prostoru. %emperatura zemljita u vrijeme sadnje ne bi smjela biti ispod 64 A0

Gustoa sadnje paprike po m) je etiri biljke. Najee koriteni razmak je. 8/'5/B:/'4/ cm$ u tom sluaju na 6/// m) posadi se oko 4/// kom. 7osta poljoprivrednika koristi i puno gui sklop sadnje gdje na 6/// m) stane i do 33// kom. Paprike se sade kad budu visoke od )/')3 cm.

(63./:.+ sadnja paprike

(63./:.+ posa!ena paprika

(/6./4.+ dva tjedna nakon sadnje paprika je #primljena# za zemlju i ve daje prve cvjetove.

neinspincirana paprika (slika 6+ )3':/ dana nakon sadnje paprika je spremna za pinciranje. Potrebno je rasteretiti

biljku od previe rodni grana. %o se radi tako da se granice koje rastu prema sredini stabljike kidaju a ostavljaju se one koje rastu prema van (slika )+.

ispincirana paprika.(slika )+ Paprika je #dobila zrak# u kronji. Pinciranje se ponavlja svaki 5'6/ dana.

;ako je vano na vrijeme otkinuti zaperke na paprici. %o se obino radi kad i pinciranje.

plodovi na paprici se vide ve nakon :/ dana od sadnje. (69./4.+

)3./4

(/3./3.+ obino paprika izgleda ovako$ treba jo 5'6/ dana do prvog branja

(63./3.+ paprika pred prvo branje Prva branja nisu obilna i treba i to prije izvriti jer u protivnom mlada stabljika pati i samo se pravi teta.

?ad zagrije (poetak lipnja mjeseca+ treba zamraiti plastenik da jako sunce ne bi progorilo plodove. ;edna od metoda je bacanje vapna na najlon. %reba ponoviti ako ljetni pljuskovi isperu vapno.

()3./3.+ paprika se vee obino nakon prvog branja$ to je sredina svibnja. =e!utim$ tu treba biti oprezan$ jer ako se paprika natopi vodom$ a u punom je rodu$ postoji mogunost da se kompletna stabljika privali na zemlju.

?od suzbijanja tripsa mogu posluiti plave ljepljive ploe koje i privlae.

68./3. prvo branje

paprika u punom rodu

Paprika za @rvatsko trite.

Paprika za Ci@ trite

Najee primjenjiva mjera u zatiti povra od tetnika i bolesti je jo uvijek kemijska metoda koja nije uvijek najbolje rjeenje. Dskustvo nas je nauilo da sve vie vanosti pridajemo preventivnim$ ne kemijskim mjerama kao to su poboljanje sanitarni uvjeta$ izbor otporni sorti$ koritenje zdravog rasada$ 2izike i me anike mjere$ koritenje bioloki sredstava (predatori+$ koritenje ispravne opreme za prskanje i druge.

pravilno vrenje zatite

venue ,d gljivini oboljenja znaajne tete mogu da naine uzronici polijeganja rasada povra koji se mogu sprijeiti zalijevanjem rasada 2ungicidom Previcur. Papriku napada <lternaria$ uzronik crne ili koncentrine pjegavosti. Colest se na listovima oituje u vidu tamni okruglasti pjega s vidljivim koncentrinim krugovima. <ko je zaraza jaa$ lie se sui i otpada. Preparati koji se koriste za njeno suzbijanje su Euadris$ 7it ane$ bakreni i drugi. .iva plijesan ili CotrFtis (trule+ napada sve vrste plodovitog povra i pravi velike tete u uvjetima visoke vlanosti. "araza se moe nai na stablu$ listu$ cvijetu i plodu. "atita se vri tretiranjem sa nekim od 2ungicida kao to su ?idan$ %eldor$ 1onilan$ Guparen$ .Hic .umileB i drugi.

kali2ornijski trips

Najvei tetnik paprike je svakako kali2ornijski trips$ koji uz ostale vrste tripsa napada i krastavac. .ie listove$ cvjetove i plodove koji ostaju sitni i zakrljali. Najvidljivija oteenja se kod paprike mogu vidjeti pri peteljci. Preparati za suzbijanje tripsa koji se najee koriste su Iaser$ 0on2idor$ =ospilan i oni ne daju najbolje rezultate.

Plamenjaa na paprici moe napraviti veu tetu samo u rasadu. <ko se paprika posadi sauvana od plamenjae$ teta na velikom stablu u pravilu nije velika$ to ne znai da se treba prestati zatiivati paprika protiv te bolesti. Vano je spomenuti i pepelnicu te razliite vrste uzronika venua plodovitog povra koji se vie ili manje uspjeno mogu suzbijati za nji odre!enim preparatima.

,sim ovi bolesti$ vano je jo spomenuti i da neke bakterioze i virusna oboljenja tako!er uzrokuju probleme proizvo!aima plodovitog povra. Na viruse i bakterije se moe utjecati samo poboljanjem sanitarni uvjeta u usjevu (ienje ostataka$ uklanjanje zaraeni biljaka i korova$ odravanje 2olije istom itd. te unitavanjem uiju i drugi insekata koji su prijenosnici virusa+. Cakterijska oboljenja se preventivno mogu sprjeavati koritenjem bakarni preparata.

7obro je nakon sadnje po kraju plastenika razbacati mamce za pueve.

Jteta nastala od spua. Jtete mogu biti potpune$ tj. spuevi mogu pojesti cijelu stabljiku.

lisne ui na paprici

Veliki je broj vrsta lisni uiju koje napadaju povre u zatvorenom a najznaajnija je breskvina zelena lisna u.

#2leka# na paprici