Ugovorni organ Tenderska dokumentacija Ponuda Ugovorni organi dodijelit e ugovore o javnoj nabavci radova, roba i usluga u skladu

s odredbama zakona o javnim nabavkama i njegovim podzakonskim aktima. Pod ugovornim organom moemo smatrati svaki organ uprave na nivou Bosne i Hercegovine, sva privredna drutva koji imaju potrebu za nabavkom radova, roba i usluga. Da bi ugovorni organ mogao sprovesti nabavku on mora kandidatima odnosno ponuaima obezbjediti tendersku dokumentaciju. Ugovorni organ imenuje komisiju za nabavke, stim da broj lanova komisije bude neparan. Za uspjean rad komisije za nabavku bitno je uestvuju struna lica: - Pravne strukture - Ekonomske strukture

Tehnika lica

"Tenderska dokumentacija" podrazumijeva dokumentaciju kojom se opisuje predmet nabavke, uslovi ugovora i postupak izbora najpovoljnije ponude. Tenderska dokumentacija se sastoji: a) ugovorni organ; b) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma; c) opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim ili koliina; d) koliinske specifikacije, tehnike specifikacije, opis posla / zadatka; e) mjesto izvrenja / obavljanja radova ili isporuke; f) navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po lotovima; g) rokovi za izvrenje / isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora; h) navoenje mogunosti za podnoenje alternativnih ponuda (varijanti); i) kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa i informacije za vrenje takve procjene; j) kriteriji za dodjelu ugovora utvreni kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" ili "iskljuivo najnia cijena"; k) uslovi predloenog ugovora; l) period vaenja ponuda; m) garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvrenje posla i svako drugo traeno osiguranje za privremena plaanja; n) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za uee; o) mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda; p) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; q) valuta u kojoj se izraavaju cijene; r) informacija o kalkulaciji cijene; s) zahtjev u pogledu upotrebe jezika. Model tenderske dokumentaicje priprema Agencija za javne nabavke (AJN) Prilikom pripreme tenderske dokumentacije ugovorni organ mora potivati principe jednakog tretmana i nediskriminacije dobavljaa. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koji moe imati direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora. Ukoliko doe do sluajne greke ili pogrene procjene prilikom izrade tenderske dokumentacije ugovorni organ moe napraviti izmjene ili dopune pod uslovom da svi zainteresirani dobavljai budu obavjeteni o tim izmjenama. U tenderskoj dokumentaciji moe biti i definisan alternativna ponuda. Alternativna ponuda podrazumjeva mogunost dobavljau da ukoliko moe ponuditi predmet nabavke koji ima drugaije tehnike karakteristike, ali sa njima obezbjeuje potrebe ugovornog organa moe dati takvu ponudu. Ovakav vid ponude moe se ponuditi jedino ako je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najprihvatljivija ponuda. Ugovorni organ morao bi navesti i procjeniti koji su minimalni zahtjevi koje bi trebla ispunjavati alternativna ponuda. este greke koje se javljaju u praksi jesu da dobavlja ponudi vie rjeenja u jednoj ponudi: proizvod X po jednoj cijeni, ako ne odgovara proizvod Y po drugoj cijeni. Ovakav nain

formulisanja ponude nije u skladu sa Zakonom, jer dobavlja time daje dvije ponude, a dozvoljena je samo jedna. Ugovorni organ moe dobavljaima dati tendersku dokumentaciju: - Na zahtjev dobavljaa, - Pozivom na dostavu pounda - Objavljivanjem na web-stranici javnih nabavki. Za tendersku dokumentaciju plaa se novana naknada, koja e ugovornom organu pokrivati trokove kopiranja i slanja dokumentacije dobavljaima. ZJN definisao je postupke za dodjelu ugovora. Postupci su sljedei: - Otvoreni postupak - Ogrnieni postupak sa pretkvalifikacijom - Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci - Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci - Konkurs za izradu idejnog rjeenja. Otvoreni postupak predstavlja postupak u kojem svaki zainteresovani dobavlja moe podnjeti svoju ponudu, ime se obezbjeuje transparetnost i daje mogunost ostvarenja konkurencije, a time i ugovornom organu se prua mogunost da dobije ekonomski povoljniju ponudu. Postoje dva kriterija za ocjenjivanje ponude: - Ekonomski najpovoljnija ponuda - Iskljuivo najnia cijena Ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom se sastoji iz dvije faze: I. Pretkvalifikacijska faza II. Faza prikupljanje ponuda Pretkvalifikacija predstavlja da ugovorni organ odabire kvalifikovane podobne dobavljae, odnosno ocjenjuje da li su kandidati ispunili minimum zahtjeva koje je postavio ugovorni organ. Nakon utvrivanja kvlaifikovanih kandidata, ugovorni organ je obavezan da obavjesti sve uesike o rezultatima prve faze. Ovaj postupak se koristi kod kompleksnih nabavki i konsultantske usluge se mogu nabavljati samo putem ovog postupka.

PONUDA Dobavljai moraju paziti na sljedee injenice i greke pri dostavljanju ponude: Ponuda mora biti dostavljena na vrijeme, tano do datuma i sata oznaenog u obavjetenju. Ukoliko ponuda se ne dostavi na vrijeme, ona nee biti razmatrana. Dobavlja ima pravo pregleda tenderske dokumentacije prije nego to je otkupi. Ako bi on koristio svoje pravo pregleda tenderske dokumentacije, procjenio bi da

li moe odgovoriti zahtjevima dokumentacije, i time izbjei eventualne trokove otkupa tenderske dokumentacije. Paljivo izvriti analizu zahtjeva ugovornog organa, izvriti dopunsko informisanje preko kontakt osobe ako pojedini uslovi nisu jasni. Nepotpunost ponude u smislu kvalifikacionih dokaza koje zahtjeva ugovorni oragan. Dobavlja mora obratiti panju na lanove ZJN: - lan 23. Ogranienja za uee dobavljaa u postupku javne nabavke - lan 24. Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti - lan 25. Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuaa - lan 26. Tehnika i profesionalna sposobnost Druga okolnost koju trebaju paziti dobaljvai je starost dokumenata koji se dostavljaju uz ponudu, Paziti na mogunost ispunjena tehnike specifikacije, Davanje dvosmislenih, neodreenih ili neprecizni ponuda, Pogreno razumjevanje alternativne ponude Mjenjanje uslova datih od strane ugovornog organa Dobro se upoznati sa elementima ugovora Sastavljanje i sistematizovanje ponude po redosljedu koji je dat u tenderskoj dokumentaciji Pokuaji isporuke onoga to nije bilo u ponudi, Nerealno iskazivanje rokova u ponudi, Iskazivanje cijena suprotno zahtjevu ugovornog organa u smislu sa ili bez PDV-a, radi mogunosti poreenja ponuda. Dostavljanje ponuda mora biti u orginalnim dokumentima.

Otvaranje ponuda Nakon isteka rokova za podnoenje ponuda, moe se pristupiti javnome otvaranju ponuda. Otvaraju se sve blagovremene pristigle ponude bez obzira na njihov broj . Ugovorno tijelo nije obavezno da otvara ponude, ako je broj ponuda manji od tri, jer nije zadovoljena stvarna konurencija za konkurentni ugovor. Prvo se itaju podaci o nazivu dobavljaa, te ukupna cijena ponude i svaki popust u ponudi. Pravi se zapisik koji postaje dio tenderske dokumentacije, a kopije zapisnika bez odlaganja se dostavljau ponuditeljima. Dobavljai ili njihovi predstavnici koji nisu prisustvovali otvaranju ponuda, kopija zapisnika se moe uruiti u razumnom roku.

Kriteriji za dodjelu ugovora su: - Ekonomski najpovoljnija ponuda - Najnie cijene tehniki zadovoljavajue ponude. Kod kriterija najnie cijene potrebno je da ugovorno tijelo precizira sve ostale elemente ponude. Niti jedan drugi element osim cijene ne treba biti ostavljen dobavljau na dispoziciju. Kod ekonomski najpovoljnije ponude mogu se uzeti u obzir razliiti kriteriji vezani za predmet ugovora, kao to su npr. kvalitet cijena, tehnika sposobnost itd.. Da bi se garantovao jednak tretman, kriteriji za dodjelu ugovora trebali bi omoguiti objektivno usporeivanje i ocjejivanje ponuda. Primjer kriterija koji mogu biti jeste da se cijeni daje znaaj od 60%, roku

isporuke 20% i kvaliteti 20% (ukupno 100%). Bitno je napomenuti da svi kriteriji moraju biti vezani za predmet javne nabave. Nakon to se ocjene ponude i izabere najpovoljniji dobavlja, pristupa se potpisivanju ugovora. U praksi se moe desiti da dvije ili vie ponuda imaji isti broj bodova. Tako da se preporuuje da u tenderskoj dokumentaciji bi se trebalo naglasiti da e se prednost dati dobavljau koji je ostvario vei broj bodova prema kriteriju redosljeda. To znai, ako cijena po redosljedu najvaniji kriterij, ugovor bi se mogao dodjeliti dobavljau koji je ostvario najvei broj bodova prema tom kriteriju.

VRSTE PRIVREDNIH DRUTAVA Privredna drutva se dijela na : drutva lica i drutva kapitala. DRUTVA LICA (d.n.o. i k.d.) Za drutva lica su karakteristina personalna svojstva, poznanstvo i meusobno povjerenje lanova drutva, pa je zbog toga uveden princip neograniene, line, solidarne, i neposredne odgovornosti lanova za obeveze drutva. Kod njih dominiraju lini elementi (intuitu persone) gdje je potrebno trajno meusobno povjerenje lanova drutva. Drutva lica imaju svoju imovinu koja je samostalna i odvojena od imovine lanova drutva. Ova drutva odgovaraju za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom, ali i njihovi lanovi odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze drutva ne samo unesenom imovinom, ve i neunesenom imovinom. Solidarna odgovornost lanova drutva lica uslovljava jednakost njihovih uloga po vrijednosti i specifinosti u raspolaganju ili prijenosu udijela. Jer kod otuenja udijela bilo kojeg lana, ostali lanovi imaju pravo pree kupovine. A ako se vri vanjski( eksterni) promet, nuna je saglasnost svih lanova drutva. U drutva lica spadaju: 1. drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou( javno trgovako drutvo) 2. i komanditno drutvo. DRUTVA KAPITALA Su takvi privredni subjekti gdje je odluujui kapital a ne lina svojstva osnivaa. Kod ovih drutava imovina drutava je odvojena od imovine lanova. Drutva kapitala samostalno stiu prava i obaveze odnosno imaju aktivnu i pasivnu legitimaciju. Za svoje obaveze prema treim licima drutva kapitala neposredno odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom. Pa prema tome lanovi drutva ne mogu odgovarati niti biti tueni za obaveze drutva, ve snose poslovni rizik i to samo do iznosa svoga unesenog udijela. Kako je razdvojena imovina lanova od imovine drutva, to lanovi drutva kapitala mogu svoje uloge slobodno prenositi. U drutvo kapitala spadaju: 1. dioniko drutvo ili akcionarsko drutvo(d.d.) 2. i drutvo sa ogranienom odgovornou(d.o.o.)

Zakon o privrednim drutvima Drutvo moe biti sorganizirano u jednom od sljedeih oblika: 1. Drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (D.N.O.) 2. Komanditno drutvo (K.D.) 3. Dioniko drutvo (D.D.) 4. Drutvo sa ogranienom odgovornou (D.O.O.) Drutvo je pravno lice koje samostalno objalvljuje djelatnosti proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenje usluga na tritu radi sticanja dobiti. Firma je ime pod kojim drutvo posluje. Sva poslovna pisma i narudbe moraju sadravati - Punu firmu i adresu sjedita drutva - Punu firmu i adresu sjedita podrunice drutva - Naziv i sjedite institucije kod koje osnovano i broj pod kojim je drutvo upisano u registru - Broj rauna sa nazivom i sjeditem finansijske organizacije kod koje je drutvo dri raun, ukoliko drutvo ima vie rauna za svaki od njih - Porezni broj drutva Prokura je pismeno ovlatenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za raun drutva. Prokura se ne moe dati pravnom licu. Drutvo je duno voditi poslovne knjige, sainjavati finansijske izvjetaje u skladu sa zakonom i drugim propisima. Drutvo prestaje u sluaju: - Isteka perioda za koje je osnovano - Spajanjem , pripajanjem i podjele - Okonanjem steajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranjem steajnog postupka usljed nedostatka imovine - Prestankom na osnovu odluke suda

D.N.O.

Odlukom skuptine drutva

DNO je drutvo sa najmanje dva lica koja su neogranieno solidarno odgovorna za obaveze drutva. DNO obavezno sadtri ime, prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite lanova drutva, firmu, sjedite i djelatnost drutva i prava i ovabeze lanova. Prestanak DNO drutva imamo i u sluaju: - Kada jedan lan najkasnije est mjeseci prije isteka kalendarske godine podnese pismenu obavjest o istupanju i raskidu ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme, ako ugovorom nije drugaije odreeno. - Smrt lana, osim ako po ugovoru nasljednik postane novi lan - Prestanak pravnog lica kao lana drutva - Steaj jednog od lanova drutva - Gubitka ili ogranienja pravne sposobnosti jednog od lanova drutva - Odluke suda o prestanku drutva Tradicionalno ovo drutvo nema statut i nema organa upravljanja drutvom neposredno ukljuujui i zastupanje drutva. Svaki lan ima istu vrstu i obim prava u drutvu bilo da se radi o imovinskom ili pravima na upravljanje. Zabranjena je konkurencija izmeu lanova. Svi lanovi uestvuju zajedno i ravnopravno u donoenju kljunih odluka za drutvo. Ovo pravo regulie se ugovorom o osnivanju, gdje moe biti predvieno da se odluke donesu jednoglasno uz privolu svih lanova, za odreena pitanja manje vanosti prostom veinom ili kvalifikovanom veinom. Svaki lan drutva moe samostalno bez saglasnosti ostalih lanova zakljuiti ugovore i preduzimati druge pravne poslove i radnje u ime i za raun drutva. Moe se predvidjeti i saglasnost da se dadne nekom lanovima da obalvjaju pravne poslove i radnje. KD Drutvo u kojem jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (KOMPLEMENTARI), a jedan ili vie lanova odgovara za obaveze drutva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u regisat drutva (komanditori) je komanditno drutvo. KD se osniva ugovorom koje sadri: - Firmu i sjedite drutva - Ime, prezime i adresu prebivalita, odnosno firmu i sjedite lanova - Odreenje koji lanovi su komplementari a koji komanditori - Vrsta i iznos uloga svakog lana - Djelatnost komadintnog drutva Poslovima KD upravljaju kompelmentari. Ostatak imovine nakon likvidacije KD nedovoljan za povrat uplaenih uloga komanditori imaju prvenstvo na povrat uloga.

KD je pravno lice koje se formira na bazi ugovora dva ili vie lica. Komanditor- tajni lan Komplementar- javni lan Ulozi komanditora moraju biti u novcu

DD DD je drutvo iji je osnovni kapital podjeljen na dionice DD: - Otvoreno - Zatvoreno Otvorena dionika drutva su drutva ije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedeih kriterija: - Da se radi o bankama ili drutvima osiguranja - Da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4000000,00 KM i najmanje 40 dioniara Zatvorena DD postoje otvoreno kada ispuni jedan od navedenih kriterija DD osniva se ugovorom koji sadti: - Ime i prezime ili firmu adresu prebivalita ili sjedite osnivaa - Firmu i sjedite dionikog drutva - Djelatnost - Prava i obaveze osnivaa - Iznos osnovnog kapitala - Oznaku klase, ukupan broj i minimalnu virjednost dionica - Opis prava sadranih u dionici - Broj dionica koji upisuje svaki osniva - Postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vri uplata dionica - Opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima - Nain naknade trokova osnivanja - Posljedice ne izvravanja obaveza osnivaa - Nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa - Ime i prezime lica koje predstavlja dioniko drutvo u postupku osnivanja Prilikom osnivanja DD sve dionice mogu otkupiti osnivai simultano osnivanje Ugovoreni broj dionica otklupljuju osnivai a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva na upis uplata- sukcesivno osnivanje DD kreira statut, osnivaku skuptinu, nadzorni odbor, upravni odbor za reviziju. Osnovni kapital DD iznosi najmanje 50000 KM. Nominalna vrijednost dionica ne moe biti manja od 10 KM.

Izuzetno u drutvu koje se nalazi u postupku privatizacije plaanja dionica moe se vriti konverzacijom potraivanja prema dionikom drutvu. Izuzev u privrednim drutvima koje obavljaju djelatnosti iz oblati energetike, telekomunikacija, pota i eljeznikog prometa. Prilikom nove emisije dionica postojei dioniari imaju pravo kupiti nove dionice, ako se ne kupe idu preko javne ponude. DD prestaje u skladu sa zakonom i statutom: - Odlukom skuptine - Spajanjem, pripajanjem i podjelom - Odlukom suda i - Steajem Drutvo moe imati samo jednog dioniara. Dionice mogu biti redovne i povlatene. Redovne dionice daju imaocu pravo glasa u glavnoj skuptini drutva pravo na isplatu dividende i pravo na isplatu dijela ostatka steajne mase. Povlatene dionice daju imaocu odreena povlatenja pravo kao npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrenom odnosu ili procentu od nominalnog iznosa dionice dividende. Ulozi mogu biti u novcu, stvarima, u pravima, patentima, licencama.

DOO DOO je drutvo iji je osnovni kapital podjeljen na udjele. lanovi drutva odgovaraju sa svojim udjelom. U DOO koje nema nadzornog odbora njegova ovlatenja vre lanovi drutva. Osnivaki akt drutva sa ogranienom odgovornou obavezno sadri: - Ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa - Firmu, sjedite, i djelatnost drutva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela lanova - Prava i obaveze lanova drutva - Postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu. - Nain izmirenja trokova osnivanja drutva - Imenovanje lica ovlatenim za voenje poslovanja i zastupanja drutva i prijavu za upis osnivanja drutva u sudski registar drutva - Posljedice neuspjelog osnivaja - Posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme Osnovni kapital DOO iznosi najmanje 2000 KM. DOO ima statut DOO prestaje biti u skladu sa zakonom i statutom. - Spajanjem, pripajanjem i podjelom - Odlukom skuptine - Odlukom suda - Steajem DOO mogu osnovati najmanje dva lica i to pravno ili fiziko, domae ili strano lice.

Obavezno je formiranje skuptine i uprave drutva. Statutom se moe utvrditi da drutvo ima i nadzorni odbor.

HOLDING Holding je po aktuelnim zakonu novi oblik statusnog povezivanja vie samostalnih DD na bazi uea u kapitalu i upravljanju. Holding nastaje podjelom imovine dvaju i vie preduzea koje se osnivaju sticanje kapitala u drugom drutvu i investiranjem svog kapitala u drugo drutvo.

KONCERN Koncerni nastaju udruenjem veeg broja firmi, obino iste privredne grane, kao to su automobilska, hemijska, prehrambena i druge industrije razne proizvodne, trgovake ili uslune djelatnosti. Cilj je poslovanja koncerna, kao i svake druge firme ostvarivanje dobiti, a u svrhu udruivanja i postizanja boljeg trinog poloaja nego to ga imaju konkurenti. POSLOVNO UDRUENJE Poslovno udruenje predstavlja statusni oblik povezivanja koji formiraju dionika drutva radi unapreenja i usklaivanja privrednih djelatnosti kao i zastupanje struktovni interesa.

PUL Pul predstavlja takav oblik gdje se drutva mogu u cilju meusobnog informisanja povezivati i informisati o proizvodnji, razmjeni patenata i iskustava uvoenjem novih proizvoda i organizaciji zajednike prodaje treim tritima. Uzanse Su dobri poslovni obiaji sistematizovani u zbirkama, tj. Konstantovanje postojeih obiajnih normi i njihovo objavljivanje radi lake primjene

TENDERSKE PROCEDURE EVROPSKE KOMISIJE

Budet EU

Sredstva budeta a) Tradicionalni vlastiti izvori (carine, poljoprivredne troarine, ostali prihodi) b) Izvori na temelju PDV-a (dio PDV-a koje sve lanice prikupljaju za E)

c) Sredstva koja upladuju lanice na temelju bruto nacionalnog proizvoda (0,73 % ukupnog iznosa)

Trokovi administracije EU su veoma mali oko 6%, tako da 94% sredstava se vrada u zemlje lanice u obliku razliitih potpora ili se plasira u trede zemlje kao razvojna ili humanitarna pomod.

EU: Europski parlament Vijede ministara Izvrna tijela EU Europska komisija Sud pravde europskih zajednica Revizorski sud

(Pet kljunih institucija) *** EK je izvrno tijelo Europske unije s brojnim funkcijama. EK ine 27 komesara koji djeluju u interesu cijele Europske unije, a ne svojih zemalja.

Upralvjanje fondovima EU kljuno je ugovorni organ Postoje dva oblika upravljanja a) Centralizirani a. Centralizirani koncentrirani b. Centralizirani dekoncentrirani b) Decentralizirani a. Ex ante b. Ex post

U centralizovanom upravljanju komisija je Ugovorni organ. Ako je centralizirani koncentrirani sve se obavlja preko Bruxellesa. Tender objalvjuje Bruxelles, sva tenderska dokumentacija se alje njima, pregovara, ugovara i sva moguda pitanja rjeavaju se sa komunikacijom sa Bruxellesom. U dekoncentrisanom i dalje sve obavlja Komisija, ali iz delegacije u pojedinoj zemlji. U decentraliziranom upravljanji Komisija unutra pojedine drave ovladuje neku pravnu osobu da bude provedbeno tijelo nakon to dobije akredetaciju. To su obino odjeli ministarstva ili posebno osnovane agencije.

Decentralizirano ex ante upravljanje, provedbeno tijelo mora za svoje aktivnosti da trai odobrenje EK-a. Decentralizirano ex post provedbeno tijelo, provode se procedure, EK nakandno vri nadzor PRAG (Practical Guide to EC External Aid Contract Procedures)- Praktini vodi kroz procedure ugovaranja europskih zajednica tredim zemljama. Tendere koje raspisuje Delegacija Europske komisije u BiH primjenjuje PRAG. PRAG je osnovni dokument koji Komisija upotrebaljava pri dodjeli ugovora, pa ga treba odbro poznavati kako bi se razumila procedura i kako bi se potovali svi raspisani uslovi. Finansijska sredstva iz fondova EU namjenjena BIH realizovat de se putem centraliziranog upravljanja i putem centralizovanog-dekoncetrisanog upravljanja

Pravila nacionalnosti .Kriterij kvalifikovanosti

DA bi se BiH odnosno svim pravnim licima dodjelili ugovori i bespovratna sredstva moraju zadovoljavati odreene uslove. Prvi od uslova je: Drava lanica EU Dravama lanicama Europskog ekonomskog podruja (EEA) ili dravama kandidatima i potencijalnim kandidatima za lanstvo EU

BiH spada u potencijalne kanditate EU.

PRAVILA O PORJEKLU Sva roba, oprema i marterijali koje se nabavljaju moraju imati porjeklo iz EU ili kvalifikovane zemlje. Prema odredbama lana 24. Jedinstvenog carinskog koda (CCC-Comunity Sustoms Code) zemljama porjekla se smatra zemlja u kojoj je finalni proizvod proao kroz posljednju ekonomski opravdanu i sutinsku promjenu. # Ukoliko se posljednja znaajna transformacija nije dogodila u dravi lanice EU ili u nekoj prihvatljivih zemalja, roba/proizvod se ne moe nuditi za svrhe projekta. # DA bi dokazao da se roba/proizvod moe koristiti u projekte, ponua mora dostaviti potrvrde. EXPERTI: Ukoliko nije drugaije predvieno u osnovnom aktu i/ili Ugovoru o formiranju, angairani experti od ponuaa mogu biti bilo koje nacionalnosti.

ODSTUPANJA Ukoliko komisija odobri odstupanje od ovih pravila, odobrenje se naznaava u tenderu. U opravdanim situacijama EK moe: Proiriti kvalifikovanost na pravne osobe porjeklom iz drava koje inae nisu dozvoljene Dopustiti nabavku robe i materijala iz drave koa inae nije kvalfikovana.

Odstupanja su opravdana ukoliko proizvodi i usluge ne postoje na tritu EU. Jeftiniji prozivod nekvalifikovanog porjekla nije osnov za odstupanje pri dodjeli ugovora. Neki od razloga iskljuivanje kandidata ili ponuaa iz uestvovanja u procedurama nabavke su: Pod steajom Bankrotirali Pravomodno optueni za prekraj koje se odnosi na profesionalno ponaanje Pravomodno optueni za prevaru, korupciju

Kandidati ili ponuai moraju dostaviti dokumentaciju izdatu od dravnih organa ili ako to nije mogude izjavu kao dokaz da se ne nalazi ni u jednoj situaciji iskljuenja. Ista vai za partnere konzorcija. Ponuai/kandidati/partneri konzorcija ukoliko daju neistinite podatke bit de iskljueni iz Budeta EU maksimalno pet godina, i bide novano kanjeni.

Otvoreni postupak jeste postupak u kojem svi zainteresirani ekonomski subjekti mogu dostaviti ponudu. Najava Ugovora se publicira u Slubenom listu Europske unije, na internetskoj stranici EuropeAida i u svim drugim odgovarajudim medijima.

Ogranieni postupak jeste postupak u kojem svaki zainteresirani subjekt moe zatraiti da uestvuje u postupku, pri emu samo oni subjekti koji ugovorni organ pozove mogu podnjeti ponudu. Postoje dvije faze izbora: 1) U okviru prve faze ugovorni organ vri odabir i sastavlja listu ueg izbora ponuaa/kandidata koji su odabrani na osnovu svojih kvalifikacija 2) U drugoj fazi postupka, ugovorni organ poziva ponuae koji su uli u ui izbor i dostavlja im tendersku dokumentaciju. Ponude moraju dostaviti isti kandidati/ponuai ili konzorciji koji su dostavili obrazsce prijave.

KONKURENTSKI PREGOVARAKI POSTUPAK Prema konkurentskom pregovarakom postupku, ugovorni organ poziva kandidate po svom izboru da dostave ponudu. Na kraju postupka bira se najpovoljnija ponuda. OKVIRNI UGOVORNI/SPORAZUM Okvirni ugovor je ugovor koji je zakljuen izmeu ugovornog organa i izabranih ponuaa, a sastoji se od serije specifini ugovora. Duina ovog ugovora ne moe trajati due od etiri godine. SISTEM DINAMIKE NABAVKE Sistem dinamike nabavke je nova metoda, za koju je ustanovljen zakonski okvir unutar EU. Jo nije dostupno usljed nedostatka IT infrastrukture. Ovaj sistem je u potpunosti elektronski proces za obavljanje estih kupovina. KONKURENTSKI DIALOG Konkurentski dialog moe se koristiti u sluajevima sloenih ugovora, gdje ugovorni organ smatra da direktnim koritenjem otvorenog postupka ili u ograienoj proceduri ugovor ne moe dodjeliti ponuau sa ekonomski najisplativijom ponudom. Ugovor se smatra sloenim u sluajevima kada ugovorni organ nije objektivno u mogudnosti da specificira tehniku, pravnu ili finansijsku strukturu i ustrojstvo projekta. Minimalni broj kandidata pozvanih na tender ne moe biti manji od tri.

PREGOVARAKI POSTUPAK Pregovaraki postupaka koristi se samo u izuzetnim sluajevima, naprimjer radi krajne hitnosti.

PDV

Porez na dodatu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Porez na dodatu vrijednost je indirektni porez, to znai da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, ve od lica koja se smatraju krajnjim potroaima. U Bosni i Hercegovini, porez na dodatu vrijednost (PDV) se poeo primjenjivati 1. januara 2006. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%. Porezni obveznici su sva zakonom definisana lica koja vre poslovnu djelatnost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o porezu na dodatu vrijednost kao uslove istie da su to sva pravna i fizika lica koja imaju godinji promet od preko 50.000 KM, te poljoprivredna domainstva iji katastarski prihod od poljoprivrednog zemljita i umarstva svih lanova domainstva prelazi 15.000 KM. Ostala lica nisu zakonski obveznici, ali se mogu dobrovoljno prijaviti to bi im u nekim sluajevima moglo donijeti

odreene koristi. Meutim, na njima je samim da sagledaju svoj poloaj i procijene da li bi im to bilo povoljno ili ne. Neke od prednosti PDV-a: U odnosu na porez na promet, PDV je mnogo efikasniji u naplati i mnogo izdaniji izvor javnih prihoda, jer obuhvata sve faze prometa dobara i usluga; PDV ima znatno iru poreznu osnovu, jer je jedan od njegovih najvanijih ciljeva da oporezivanjem obuhvati to vei broj dobara i usluga. Sistem PDV-a dosljednjije potuje principe odredita; PDV se naplauje efikasnije od poreza na promet, jer kod PDV-a nema odlaganja plaanja;

Nedostaci PDV-a: Povedano administratiranje i trokovi poreznih obveznika Izraenija regresivnost u odnosu na porez na pormet, Relativno izraeniji inflatorni potencijal, Problem raspodjele prihoda subcentralnim nivoima

Re korespondencija potie od latinske rei correspondentia i znai odgovaranje, pisanje pisama, prepiska. Pod korespondencijeom se podrazumevaju pisma, telegrami, poslovni dokumenti dobijeni od drugih preduzeda i ustanov ili upudeni drugim preduzedima ili ustanovama. U irem znaenju re korespondencija moe da oznaava nain odnosno vid komunikacije. Prema tumaenju Meunarodne standardne klasifikacije obrazovanja ovaj termin se koristi kao veza izmeu dve ili vie osoba koja obuhvata transfer informacija, poruka, ideja, zanakova, vetina itd. direktno ili indirektno, a moe obuhvatati iroku raznovrsnost i medija. Korespondent je lice koje sa nekim vodi prepisku, lice koje alje i prima pisma. Vrste korespondencije Postoji tri vrste korespondencije:

ili prijatelja.

javnih i privatnih.

izmeu drugih dravnih organa: sudskih, vojnih, diplomatskih, kozularnih...

Znaaj korespondencije

Znaaj korepsondencije je veliki jer se pomodu nje uspostavljaju i odravaju poslovne veze. Putem korespondencije organizacije, preduzeda i agencije mogu da:

poznaju budude kupce sa svojim robama i uslugama,

sporova, kao i u postupku ostvarivanja nekih prava i potraivanja, ezultate i sagledavaju ukupne poslovne odnose sa partnerima.

ARHIVA

Arhiva moe biti organizovana na dva naina: centralizovani i decentralizovani. Centralizovani nain orgranizacije arhive sastoji se u tome to sva primljena pisma za preduzede kao cjelinu uvaju u odreenoj prostoriji koja nosi naziv arhiva. Decentralizovani nain organizacije arhive sastoji se u tome to svaki organizacioni dio preduzeda ima svoju posebnu arhivu u kojoj uva primljena i kopije poslatih pisama, ali samo ona koja se odnose na rad tog organizacionog dijela preduzeda. Centralizovan nain organizacije arhive primjenjuje se u manjim preduzedima, dok veda preduzeda obino organizuju svoju arhivu na decentralizovan nain.

Zakljuivanje kupoprodajnih ugovora, isporuke, nabavke, pladanje roba i usluga se obavlja u pismenoj formi. Prepiska je takoe i vrlo efikasno reklamno-propagandno sredstvo jer slui i da zaineteresuje i upozna potroae sa proizvodima i uslugama firme. Kompletna prepiska slui i kao pravna dokumentacija o obavljanim poslovima zato svako poslovno pismo neizostavno mora da ima mesto, datum, adresu primaoca i potpis poiljaoca.

Uesnici u korespondenciji su poiljalac (adresant) i primalac (adresat).Korespondent je osoba zaduena za obavljanje korespondencije u jednom preduzedu. U dogovoru sa nadreenima on koncipira poslovna pisma. Kada rukovodilac potpie pismo korespondent pismo alje primaocu.