Modul 1 - Zakoni i propisi (Pravo, Procedure, Finansije i Raunovodstvo) Aktivnost Dan Datum Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak

Subota Subota Ponedjeljak Ponedjeljak Utorak Srijeda Srijeda Srijeda Srijeda etvrtak Petak Subota Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Subota Subota Ponedjeljak Utorak Srijeda etvrtak Petak Subota Ponedjeljak Srijeda Ponedjeljak Utorak 16.09.2013. god. 17.09.2013. god. 18.09.2013. god. 19.09.2013. god. 20.09.2013. god. 21.09.2013. god. 21.09.2013. god. 23.09.2013. god. 23.09.2013. god. 24.09.2013. god. 25.09.2013. god. 25.09.2013. god. 25.09.2013. god. 25.09.2013. god. 26.09.2013. god. 27.09.2013. god. 28.09.2013. god. 30.09.2013. god. 01.10.2013. god. 02.10.2013. god. 03.10.2013. god. 04.10.2013. god. 05.10.2013. god. 05.10.2013. god. 05.10.2013. god. 07.10.2013. god. 08.10.2013. god. 09.10.2013. god. 10.10.2013. god. 11.10.2013. god. 12.10.2013. god. 14.10.2013. god. 16.10.2013. god. 25.10.2013. god. 26.10.2013. god.
1

Zakon o javnim nabavkama BiH

Zakon o upravnom postupku Zakon o carinskoj politici BiH Uredba o investiciono-tehnikoj dokumentaciji Zakon o prostornom planiranju Ureenja gradilita i dokumentacije o graenju Poslovna korespodencija i poslovna etika Zakon o privrednim drutvima Zakon o raunovodstvu BiH Zakon o upravnom postupku Zakon o obligacionim odnosima Naredba o osnovnoj zatitnoj opremi Pravilnik o polaganju strunih ispita iz oblasti arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike, mainstva i saobraaja Zakon o zatiti od poara

Zakon o porezu na dodanu vrijednostPDV

Tenderski pravilnik Europske komisije

PRILOG IZVJETAJU

JAVNE NABAVKE
Ciljevi koje se ele postii primjenom propisa o javnim nabavkama su prije svega: dobijanje najbolje vrijednosti za javni novac, stvaranje stvarne trine konkurencije, otvaranje trita, jednak tretman pod istim uslovima za privredne subjekte u trinoj privredi. U daljem tekstu ukratko e biti opisani: Ugovorni organ Tenderska dokumentacija Ponuda

Ugovorni organ Ugovorni organi dodijelit e ugovore o javnoj nabavci radova, roba i usluga u skladu s odredbama zakona o javnim nabavkama i njegovim podzakonskim aktima. Pod ugovornim organom moemo smatrati svaki organ uprave na nivou Bosne i Hercegovine, sva privredna drutva koji imaju potrebu za nabavkom radova, roba i usluga. Da bi ugovorni organ mogao sprovesti nabavku on mora kandidatima odnosno ponuaima obezbjediti tendersku dokumentaciju. Ugovorni organ imenuje komisiju za nabavke, s tim da broj lanova komisije bude neparan. Za uspjean rad komisije za nabavku bitno je da uestvuju struna lica: - Pravne strukture - Ekonomske strukture - Tehnika lica

Tenderska dokumentacija Tenderska dokumentacija podrazumijeva dokumentaciju kojom se opisuje predmet nabavke, uslovi ugovora i postupak izbora najpovoljnije ponude. Tenderska dokumentacija se sastoji: a) ugovorni organ; b) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predvia zakljuivanje okvirnog sporazuma; c) opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim ili koliina; d) koliinske specifikacije, tehnike specifikacije, opis posla / zadatka; e) mjesto izvrenja / obavljanja radova ili isporuke; f) navoenje mogunosti za podnoenje ponuda po lotovima; g) rokovi za izvrenje / isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora; h) navoenje mogunosti za podnoenje alternativnih ponuda (varijanti);
2

i) kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata iliponuaa i informacije za vrenje takve procjene; j) kriteriji za dodjelu ugovora utvreni kao "ekonomski najpovoljnija ponuda" ili"iskljuivo najnia cijena"; k) uslovi predloenog ugovora; l) period vaenja ponuda; m) garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvrenje posla i svakodrugo traeno osiguranje za privremena plaanja; n) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za uee; o) mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda; p) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda; q) valuta u kojoj se izraavaju cijene; r) informacija o kalkulaciji cijene; s) zahtjev u pogledu upotrebe jezika. Model tenderske dokumentacije priprema Agencija za javne nabavke (AJN). Prilikom pripreme tenderske dokumentacije ugovorni organ mora potovati principe jednakog tretmana i nediskriminacije dobavljaa. Ugovorni organ ne smije koristiti savjete bilo kojeg lica koji moe imati direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora. Ukoliko doe do sluajne greke ili pogrene procjene prilikom izrade tenderske dokumentacije ugovorni organ moe napraviti izmjene ili dopune pod uslovom da svi zainteresirani dobavljai budu obavjeteni o tim izmjenama. U tenderskoj dokumentaciji moe biti i definisan alternativna ponuda. Alternativna ponuda podrazumjeva mogunost dobavljau da ukoliko moe ponuditi predmet nabavke koji ima drugaije tehnike karakteristike, ali sa njima obezbjeuje potrebe ugovornog organa moe dati takvu ponudu. Ovakav vid ponude moe se ponuditi jedino ako je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najprihvatljivija ponuda. Ugovorni organ morao bi navesti i procjeniti koji su minimalni zahtjevi koje bi trebla ispunjavati alternativna ponuda. este greke koje se javljaju u praksi jesu da dobavlja ponudi vie rjeenja u jednoj ponudi: proizvod X po jednoj cijeni, ako ne odgovara proizvod Y po drugoj cijeni. Ovakav nain formulisanja ponude nije u skladu sa Zakonom, jer dobavlja time daje dvije ponude, a dozvoljena je samo jedna. Ugovorni organ moe dobavljaima dati tendersku dokumentaciju: - Na zahtjev dobavljaa, - Pozivom na dostavu pounda - Objavljivanjem na web-stranici javnih nabavki. Za tendersku dokumentaciju plaa se novana naknada, koja e ugovornom organu pokrivati trokove kopiranja i slanja dokumentacije dobavljaima.

Zakon o javnim nabavkama definisao je postupke za dodjelu ugovora. Postupci su sljedei: - Otvoreni postupak - Ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom - Pregovaraki postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci - Pregovaraki postupak bez objavljivanja obavjetenja o nabavci - Konkurs za izradu idejnog rjeenja. Otvoreni postupak predstavlja postupak u kojem svaki zainteresovani dobavlja moe podnjeti svoju ponudu, ime se obezbjeuje transparetnost i daje mogunost ostvarenja konkurencije, a time i ugovornom organu se prua mogunost da dobije ekonomski povoljniju ponudu. Postoje dva kriterija za ocjenjivanje ponude: - Ekonomski najpovoljnija ponuda - Iskljuivo najnia cijena Ogranieni postupak sa pretkvalifikacijom se sastoji iz dvije faze: I. Pretkvalifikacijska faza II. Faza prikupljanje ponuda Pretkvalifikacija predstavlja da ugovorni organ odabire kvalifikovane podobne dobavljae, odnosno ocjenjuje da li su kandidati ispunili minimum zahtjeva koje je postavio ugovorni organ. Nakon utvrivanja kvlifikovanih kandidata, ugovorni organ je obavezan da obavjesti sve uesike o rezultatima prve faze. Ovaj postupak se koristi kod kompleksnih nabavki i konsultantske usluge se mogu nabavljati samo putem ovog postupka. Ponuda Dobavljai moraju paziti na sljedee injenice i greke pri dostavljanju ponude: Ponuda mora biti dostavljena na vrijeme, tano do datuma i sata oznaenog u obavjetenju. Ukoliko ponuda se ne dostavi na vrijeme, ona nee biti razmatrana. Dobavlja ima pravo pregleda tenderske dokumentacije prije nego to je otkupi. Ako bi on koristio svoje pravo pregleda tenderske dokumentacije, procjenio bi da li moe odgovoriti zahtjevima dokumentacije, i time izbjei eventualne trokove otkupa tenderske dokumentacije. Paljivo izvriti analizu zahtjeva ugovornog organa, izvriti dopunsko informisanje preko kontakt osobe ako pojedini uslovi nisu jasni. Nepotpunost ponude u smislu kvalifikacionih dokaza koje zahtjeva ugovorni oragan. Dobavlja mora obratiti panju na lanove ZJN: - lan 23. Ogranienja za uee dobavljaa u postupku javne nabavke - lan 24. Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti - lan 25. Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuaa - lan 26. Tehnika i profesionalna sposobnost
4

Druga okolnost koju trebaju paziti dobaljvai je starost dokumenata koji se dostavljaju uz ponudu, Paziti na mogunost ispunjena tehnike specifikacije, Davanje dvosmislenih, neodreenih ili neprecizni ponuda, Pogreno razumjevanje alternativne ponude Mjenjanje uslova datih od strane ugovornog organa Dobro se upoznati sa elementima ugovora Sastavljanje i sistematizovanje ponude po redosljedu koji je dat u tenderskoj dokumentaciji Pokuaji isporuke onoga to nije bilo u ponudi, Nerealno iskazivanje rokova u ponudi, Iskazivanje cijena suprotno zahtjevu ugovornog organa u smislu sa ili bez PDV-a, radi mogunosti poreenja ponuda. Dostavljanje ponuda mora biti u orginalnim dokumentima.

Otvaranje ponuda Nakon isteka rokova za podnoenje ponuda, moe se pristupiti javnome otvaranju ponuda. Otvaraju se sve blagovremene pristigle ponude bez obzira na njihov broj . Ugovorno tijelo nije obavezno da otvara ponude, ako je broj ponuda manji od tri, jer nije zadovoljena stvarna konurencija za konkurentni ugovor. Prvo se itaju podaci o nazivu dobavljaa, te ukupna cijena ponude i svaki popust u ponudi. Pravi se zapisik koji postaje dio tenderske dokumentacije, a kopije zapisnika bez odlaganja se dostavljau ponuditeljima. Dobavljai ili njihovi predstavnici koji nisu prisustvovali otvaranju ponuda, kopija zapisnika se moe uruiti u razumnom roku. Kriteriji za dodjelu ugovora su: - Ekonomski najpovoljnija ponuda - Najnie cijene tehniki zadovoljavajue ponude. Kod kriterija najnie cijene potrebno je da ugovorno tijelo precizira sve ostale elemente ponude. Niti jedan drugi element osim cijene ne treba biti ostavljen dobavljau na dispoziciju. Kod ekonomski najpovoljnije ponude mogu se uzeti u obzir razliiti kriteriji vezani za predmet ugovora, kao to su npr. kvalitet cijena, tehnika sposobnost itd.. Da bi se garantovao jednak tretman, kriteriji za dodjelu ugovora trebali bi omoguiti objektivno usporeivanje i ocjejivanje ponuda. Primjer kriterija koji mogu biti jeste da se cijeni daje znaaj od 60%, roku isporuke 20% i kvaliteti 20% (ukupno 100%). Bitno je napomenuti da svi kriteriji moraju biti vezani za predmet javne nabave.

Nakon to se ocjene ponude i izabere najpovoljniji dobavlja, pristupa se potpisivanju ugovora. U praksi se moe desiti da dvije ili vie ponuda imaji isti broj bodova. Tako da se preporuuje da u tenderskoj dokumentaciji bi se trebalo naglasiti da e se prednost dati dobavljau koji je ostvario vei broj bodova prema kriteriju redosljeda. To znai, ako cijena po redosljedu najvaniji kriterij, ugovor bi se mogao dodjeliti dobavljau koji je ostvario najvei broj bodova prema tom kriteriju.

TENDERSKE PROCEDURE EVROPSKE KOMISIJE

Budet Europske unije (EU) Sredstva budeta: a) Tradicionalni vlastiti izvori (carine, poljoprivredne troarine, ostali prihodi) b) Izvori na temelju PDV-a (dio PDV-a koje sve lanice prikupljaju za EU) c) Sredstva koja uplauju lanice na temelju bruto nacionalnog proizvoda (0,73% ukupnog iznosa) Trokovi administracije EU su veoma mali oko 6%, tako da 94% sredstava se vraa u zemlje lanice u obliku razliitih potpora ili se plasira u tree zemlje kao razvojna ili humanitarna pomo. Europska unija se sastoji od pet kljunih institucija Europski parlament Vijee ministara Izvrna tijela EU Europska komisija (EK) Sud pravde europskih zajednica Revizorski sud

Europska komisija je izvrno tijelo Europske unije s brojnim funkcijama. Europsku komisiju ine 27 komesara koji djeluju u interesu cijele Europske unije, a ne svojih zemalja. Za upravljanje fondovima EU-a kljuni je ugovorni organ. Ugovorni organ raspisuje tendere i konkurse za dodjelu bespovratni sredstava. Postoje dva oblika upravljanja a) Centralizirani - Centralizirani koncentrirani - Centralizirani dekoncentrirani b) Decentralizirani - Ex ante - Ex post U centralizovanom upravljanju komisija je Ugovorni organ.Ako je centralizirani koncentrirani sve se obavlja preko Brisela. Tender objavljuje Brisel i sva tenderska dokumentacija se alje njima, pregovara, ugovara i sva mogua pitanja rjeavaju se sa komunikacijom sa Briselom. U dekoncentrisanom i dalje sve obavlja Komisija, ali iz delegacije u pojedinoj zemlji. U decentraliziranom upravljanji Komisija unutra pojedine drave ovlauje neku pravnu osobu da bude provedbeno tijelo nakon to dobije akreditaciju. To su obino odjeli ministarstva ili posebno osnovane agencije.
7

Decentralizirano ex ante upravljanje, provedbeno tijelo mora za svoje aktivnosti da trai odobrenje EK-a. Decentralizirano ex post provedbeno tijelo, provode se procedure, EK nakandno vri nadzor. PRAG (Practical Guide to EC External Aid Contract Procedures)- Praktini vodi kroz procedure ugovaranja europskih zajednica treim zemljama.Tendere koje raspisuje Delegacija Europske komisije u BiH primjenjuje PRAG. PRAG je osnovni dokument koji Komisija upotrebaljava pri dodjeli ugovora, pa ga treba dobro poznavati kako bi se razumila procedura i kako bi se potovali svi raspisani uslovi. Finansijska sredstva iz fondova EU namjenjena BIH realizovat e se putem centraliziranog upravljanja i putem centralizovanog-dekoncetrisanog upravljanja Kriterij kvalifikovanosti Pravila nacionalnosti Da bi se BiH odnosno svim pravnim licima dodjelili ugovori i bespovratna sredstva moraju zadovoljavati odreene uslove. Prvi od uslova je: Drava lanica EU Dravama lanicama Europskog ekonomskog podruja (EEA) ili dravama kandidatima i potencijalnim kandidatima za lanstvo EU

BiH spada u potencijalne kanditate EU.

Pravila o porjeklu Sva roba, oprema i marterijali koje se nabavljaju moraju imati porjeklo iz EU ili kvalifikovane zemlje. Prema odredbama lana 24. Jedinstvenog carinskog koda (CCC-Comunity Sustoms Code) zemljama porjekla se smatra zemlja u kojoj je finalni proizvod proao kroz posljednju ekonomski opravdanu i sutinsku promjenu. Ukoliko se posljednja znaajna transformacija nije dogodila u dravi lanice EU ili u nekoj prihvatljivih zemalja, roba/proizvod se ne moe nuditi za svrhe projekta. Da bi se dokazalo da se roba/proizvod moe koristiti u projekte, ponua mora dostaviti potrvrde o porjeklu robe/proizvoda. Angairanje eksperata od ponuaa , mogu biti bilo koje nacionalnosti, ukoliko nije drugaije predvieno u osnovnom aktu i/ili Ugovoru.

Odstupanja Ukoliko komisija odobri odstupanje od ovih pravila, odobrenje se naznaava u tenderu. U opravdanim situacijama Europska komisija moe: - Proiriti kvalifikovanost na pravne osobe porjeklom iz drava koje inae nisu dozvoljene - Dopustiti nabavku robe i materijala iz drave koa inae nije kvalfikovana. Odstupanja su opravdana ukoliko proizvodi i usluge ne postoje na tritu EU. Jeftiniji prozivod nekvalifikovanog porjekla nije osnov za odstupanje pri dodjeli ugovora. Neki od razloga iskljuivanje kandidata ili ponuaa iz uestvovanja u procedurama nabavke su: - Pod steajom - Bankrotirali - Pravomono optueni za prekraj koje se odnosi na profesionalno ponaanje - Pravomono optueni za prevaru, korupciju Kandidati ili ponuai moraju dostaviti dokumentaciju izdatu od dravnih organa ili ako to nije mogue izjavu kao dokaz da se ne nalazi ni u jednoj situaciji iskljuenja. Ista vai za partnere konzorcija. Ponuai/kandidati/partneri konzorcija ukoliko daju neistinite podatke bit e iskljueni iz Budeta EU maksimalno pet godina, i bie novano kanjeni. Finansijski razredi ugovora, otvoreni postupak, ogranieni konkurentski pregovaraki postupak, okvirni ugovor/sporazum, sistem dinamike nabavke, konkurentski dialog Finansijski razredi ugovora su sljedei: Usluge: 200.000 - meunarodni ogranieni postupak <200.000 a >10.000 okvirni ugovor, Konkurentski pregovaraki postupak 10.000 jedna ponuda Nabavka robe: 150.000 - Meunarodni ogranieni postupak <150.000 a 60.000 Lokalni otvoreni postupak < 60.000 a >10.000 Konkurentski pregovaraki postupak 10.000 - Jedna ponuda
9

Radovi: 5,000.000 - Meunarodni otvoreni postupak, Meunarodni ogranieni postupak < 5,000.000 a 300.000 Lokalni otvoreni postupak < 300.000 a > 10.000 Konkurentski pregovaraki postupak 10.000 Jedna ponuda

Otvoreni postupak jeste postupak u kojem svi zainteresirani ekonomski subjekti mogu dostaviti ponudu. Najava Ugovora se publicira u Slubenom listu Europske unije, na internetskoj stranici EuropeAida i u svim drugim odgovarajuim medijima. Ogranieni postupak jeste postupak u kojem svaki zainteresirani subjekt moe zatraiti da uestvuje u postupku, pri emu samo oni subjekti koji ugovorni organ pozove mogu podnjeti ponudu. Postoje dvije faze izbora: 1) U okviru prve faze ugovorni organ vri odabir i sastavlja listu ueg izbora ponuaa/kandidata koji su odabrani na osnovu svojih kvalifikacija 2) U drugoj fazi postupka, ugovorni organ poziva ponuae koji su uli u ui izbor i dostavlja im tendersku dokumentaciju. Ponude moraju dostaviti isti kandidati/ponuai ili konzorciji koji su dostavili obrasce prijave. Prema konkurentskom pregovarakom postupku, ugovorni organ poziva kandidate po svom izboru da dostave ponudu. Na kraju postupka bira se najpovoljnija ponuda. Okvirni ugovor je ugovor koji je zakljuen izmeu ugovornog organa i izabranih ponuaa, a sastoji se od serije specifini ugovora. Duina ovog ugovora ne moe trajati due od etiri godine. Sistem dinamike nabavke je nova metoda, za koju je ustanovljen zakonski okvir unutar EU. Jo nije dostupno usljed nedostatka IT infrastrukture. Ovaj sistem je u potpunosti elektronski proces za obavljanje estih kupovina. Konkurentski dialog moe se koristiti u sluajevima sloenih ugovora, gdje ugovorni organ smatra da direktnim koritenjem otvorenog postupka ili u ograienoj proceduri ugovor ne moe dodjeliti ponuau sa ekonomski najisplativijom ponudom. Ugovor se smatra sloenim u sluajevima kada ugovorni organ nije objektivno u mogunosti da specificira tehniku, pravnu ili finansijsku strukturu i ustrojstvo projekta.Minimalni broj kandidata pozvanih na tender ne moe biti manji od tri. Pregovaraki postupaka koristi se samo u izuzetnim sluajevima, naprimjer radi krajnje hitnosti.

10

PRIVREDNA DRUTVA
Privredna drutva se dijela na : drutva lica i drutva kapitala. Za drutva lica su karakteristina personalna svojstva, poznanstvo i meusobno povjerenje lanova drutva, pa je zbog toga uveden princip neograniene, line, solidarne, i neposredne odgovornosti lanova za obeveze drutva. Kod njih dominiraju lini elementi (intuitu persone) gdje je potrebno trajno meusobno povjerenje lanova drutva. Drutva lica imaju svoju imovinu koja je samostalna i odvojena od imovine lanova drutva. Ova drutva odgovaraju za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom, ali i njihovi lanovi odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze drutva ne samo unesenom imovinom, ve i neunesenom imovinom. Solidarna odgovornost lanova drutva lica uslovljava jednakost njihovih uloga po vrijednosti i specifinosti u raspolaganju ili prijenosu udijela, jer kod otuenja udijela bilo kojeg lana, ostali lanovi imaju pravo pree kupovine. A ako se vri vanjski (eksterni) promet, nuna je saglasnost svih lanova drutva. U drutva lica spadaju: 1. drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou D.N.O. 2. komanditno drutvo K.D. Drutva Kapitala su takvi privredni subjekti gdje je odluujui kapital a ne lina svojstva osnivaa. Kod ovih drutava imovina drutava je odvojena od imovine lanova. Drutva kapitala samostalno stiu prava i obaveze odnosno imaju aktivnu i pasivnu legitimaciju. Za svoje obaveze prema treim licima drutva kapitala neposredno odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom. Pa prema tome lanovi drutva ne mogu odgovarati niti biti tueni za obaveze drutva, ve snose poslovni rizik i to samo do iznosa svoga unesenog udjela. Kako je razdvojena imovina lanova od imovine drutva, to lanovi drutva kapitala mogu svoje uloge slobodno prenositi. U drutvo kapitala spadaju: 1. dioniko drutvo ili akcionarsko drutvo(d.d.) 2. i drutvo sa ogranienom odgovornou(d.o.o.)

11

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST - PDV

Porez na dodatu vrijednost (PDV) je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Porez na dodatu vrijednost je indirektni porez, to znai da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, ve od lica koja se smatraju krajnjim potroaima. U Bosni i Hercegovini, porez na dodatu vrijednost (PDV) se poeo primjenjivati 1.januara 2006. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%. Porezni obveznici su sva zakonom definisana lica koja vre poslovnu djelatnost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o porezu na dodatu vrijednost kao uslove istie da su to sva pravna i fizika lica koja imaju godinji promet od preko 50.000 KM, te poljoprivredna domainstva iji katastarski prihod od poljoprivrednog zemljita i umarstva svih lanova domainstva prelazi 15.000 KM. Ostala lica nisu zakonski obveznici, ali se mogu dobrovoljno prijaviti to bi im u nekim sluajevima moglo donijeti odreene koristi. Meutim, na njima je samim da sagledaju svoj poloaj i procijene da li bi im to bilo povoljno ili ne. Neke od prednosti PDV-a: - U odnosu na porez na promet, PDV je mnogo efikasniji u naplati i mnogo izdaniji izvor javnih prihoda, jer obuhvata sve faze prometa dobara i usluga; - PDV ima znatno iru poreznu osnovu, jer je jedan od njegovih najvanijih ciljeva da oporezivanjem obuhvati to vei broj dobara i usluga. - Sistem PDV-a dosljednije potuje principe odredita; - PDV se naplauje efikasnije od poreza na promet, jer kod PDV-a nema odlaganja plaanja; Nedostaci PDV-a: - Poveano administratiranje i trokovi poreznih obveznika - Izraenija regresivnost u odnosu na porez na promet, - Relativno izraeniji inflatorni potencijal, - Problem raspodjele prihoda subcentralnim nivoima

12

POSLOVNA KORESPODENCIJA

Prema tumaenju Meunarodne standardne klasifikacije obrazovanja ovaj termin se koristi kao veza izmeu dvije ili vie osoba koja obuhvata transfer informacija, poruka, ideja, zanakova, vjetina itd. direktno ili indirektno, a moe obuhvatati iroku raznovrsnost i medija. Korespondent je lice koje sa nekim vodi prepisku, lice koje alje i prima pisma. Postoji tri vrste korespondencije: Privatna korespondencija: vrsta korespondencije koja se odvija izmeu lanova porodice, srodnika ili prijatelja. Poslovna korespondencija: vrsta korspondencije koja se odvija izmeu privrednih organizacija javnih i privatnih. Slubena korespondencija: vrsta korespondencije koja se odvija izmeu organa dravne uprave i izmeu drugih dravnih organa: sudskih, vojnih, diplomatskih, kozularnih...

Znaaj korespondencije je veliki jer se pomou nje uspostavljaju i odravaju poslovne veze. Putem korespondencije organizacije, preduzea i agencije mogu da: kupuju i prodaju robe i usluge, Upoznaju budue kupce sa svojim robama i uslugama, imaju dokumentaciju o obavljenim poslovima i uslugama, to slui kao dokaz u sluaju sudskih sporova, kao i u postupku ostvarivanja nekih prava i potraivanja, knjigovodstveno evidentiraju finansijske rezultate i sagledavaju ukupne poslovne odnose sa partnerima.

Jedana od bitni aspekata ovog sistema jeste i arhiviranje poslovni pisama.Arhiva moe biti organizovana na dva naina: centralizovani i decentralizovani. Centralizovani nain orgranizacije arhive sastoji se u tome to sva primljena pisma za preduzee kao cjelinu uvaju u odreenoj prostoriji koja nosi naziv arhiva. Decentralizovani nain organizacije arhive sastoji se u tome to svaki organizacioni dio preduzea ima svoju posebnu arhivu u kojoj uva primljena i kopije poslatih pisama, ali samo ona koja se odnose na rad tog organizacionog dijela preduzea. Centralizovan nain organizacije arhive primjenjuje se u manjim preduzeima, dok vea preduzea obino organizuju svoju arhivu na decentralizovan nain.

13