AB & IS '09

1
[ ] % 100 *
sk
bk sk
V
V V
K

=
PROGRAM TERENSKE NASTAVE

1. Terenski rad sa mjerenjima
Obaranje stabala i izrada drvnih sortimenata, sekcioniranje stabala, mjerenje debljine
kore, kresanje grana, prikrajanje, trupljenjem mjerenje istog vremena trupljenja,
preuzimanje
Mjerenje dimenzija panja, koeficijenata istoe debla, prosjene irine goda

2. Obrada podataka
Obrada podataka sekcioniranja za svako stablo te ostalih mjerenja na stablu i panju
Obrada podataka preuzimanja po stablu
Izrada zajednike iskoritenja pri sjei i izradbi i strukture izraenih sortimenata
Izrada tablice uinka trupljenja motornom pilom i grafikog prikaza

3. Analiza sintetiziranih rezultata sa zakljunim razmatranjima


II. UPUTSTVA ZA RAD

Obaranje stabala i izrada sortimenata

Obaranje stabala obavljaju umski radnici motornom pilom uz uporabu pomonih
alata (klinovi, sjekire). Nakon obaranja studenti izvode mjerenje duljine (visine) oborenog
stabla (od pridanka do najvieg vrnog pupa). Mjerenje se vri metrom ili vrpcom sa
preciznou na decimetar. Ujedno se odreuje i visina prve ive grane, radi utvrenja
koeficijenata istoe debla. Ovi podaci unose se u manual sekcioniranja.
Kresanje grana obavljaju studenti opremljeni sjekirom i zatitnom opremom. Kresanje
grana vri se uz potivanje pravila sigurnog rada (objanjenog na predavanju) te pravila i
propisa izrade.
Kresanje debelih grana obavljati e radnici motornom pilom.
Sekcioniranje stabala provodi se radi preciznog utvrenja volumena stabala sa korom
i bez kore. Krupno drvo stabla se bijelom kredom razdijeli na sekcije duljine 2,0 m, ali
zavrne sekcije debla, ralji i grana duge su od najmanje 1,0 m do najvie 3,0 m. umskom
kredom obiljei se sredina svake sekcije te se izmjere dva meusobno okomita promjera sa
tonou na milimetar (d
1
i d
2
sa korom) pomou promjerke. Pri tome se promjerka polae
pod kutom od 45 lijevo i desno od uzdune osi sekcije.
Debljina kore (k
1
i k
2
) mjeri se na dva nasuprotna uzorka izvaena sjekirom na sredini
svake sekcije. Kora se mjeri na milimetar tono, a uzorak mora obuhvatiti mrtvu i ivu koru.
Redni broj sekcije, duljina sekcije (zaokruena na decimetar), promjeri sekcije d
1
i d
2

sa korom (oitanje na mm) te debljine kore k
1
i k
2
(oitanje na mm) upisuju se u manual
sekcioniranja.
Pri obradi ovog manuala najprije se rauna d
s
s korom na 1 decimalu. Odbijanjem
debljine kore (k
1
i k
2
) od srednjeg promjera s korom dobiva se d
s
bez kore. Nije potrebno na
isti nain raunati i d
1
i d
2
bez kore.
Temeljem duljine sekcije i d
s
s korom i bez kore rauna se ili oitava odnosna drvni
volumen na 3 decimale. Volumeni sekcija se sumiraju i rauna se postotno uee kore
prema formuli:



Gdje je K volumni postotak kore; V
sk
volumen stabla sa korom; V
bk
volumen stabla bez
kore.

AB & IS '09
2

=
'
1
m
cm
l
d d
pp
n

Prosjeni pad promjera rauna se po formuli:




Gdje je pp prosjeni pad promjera; d
1
srednji promjer 1.sekcije (cm); d
n
srednji
promjer sekcije na kraju tehnike duljine debla (cm); l meusobni razmak primjera d
1
i d
n
(m).

Izradba krupnog drva izvest e se sortimentnom metodom, tj. umski proizvodi
odrediti e se ve u umi (kod panja). Postupak je slijedei:
1. Izmjeriti tehniku duljinu debla.
2. Prikrojiti deblo na umske sortimente tako da se od raspoloivog drva dobije
najvea vrijednost. Pri tome voditi rauna o standardu (dimenzije i greke drva) i
ostalim faktorima prikrajanja. Tonim mjerenjem duljine trupaca smanjuju se
gubici u volumenu drvnih sortimenata.
3. Prostorno drvo u deblu i kronji prikrojiti na 1,0 m duljine.
4. Na mjestu prikrajanja radnici motornom pilom vre trupljenje prerezivanjem
drva okomito na uzdznu os.
5. Pri trupljenju topericom se mjeri isto vrijeme trupljenja, a podaci se upisuju na
poleini manuala sekcioniranja.
6. Trupci se okreu i dorauju za preuzimanje. Dorada najee obuhvaa kresanje
neokresanih grana i glatko zatesivanje kvrga.
7. Prostorno drvo mjeri se u oblom i za potrebe prakse ne vri se uobiajeno
cijepanje i slaganje.


Preuzimanje drva predstavlja postupak mjerenja i obiljeavanja i evidencije izraenih
proizvoda.

1. picmetrom (vrpcom) se mjeri i evidentira ista duljina trupca tako da se vri
zaokruivanje na puni decimetar na nie. Duljina trupca mjeri se na najkraem
mjestu.
2. Srednji promjer je aritmetika sredina dvaju meusobno okomitih mjerenja.
Pojedinana oitanja kao i aritmetika sredina zaokruuju se na puni centicimetar
na nie. Srednji promjeri mjere se s korom te se od aritmetike sredine odbija
odnosna debljina kore (k
1
i k
2
) i unosi u manual.
3. Trupci se obiljeavaju prema Pravilniku o obiljeavanju drva i odnosnom
standardu. Na elu trupca udara se evidencijski broj (ili postavlja obrojana
ploica), dimenzije trupca i oznaka sortimenta.

AB & IS '09
3
NPO ZAGREB, GJ DUBRAVA - MOKRICE, ODSJEK 14a
TABLICA ISKORITENJA KOD SJEE I IZRADE (KOBILJAK, 16. do 17. sijenja 2009.)
Prsni Obujam Obujam dobiven Izraeni obujam stabla Iskoritenje
Konsig. prom. Visina stabla sekcioniranjem Udio Tehniki Svega Pros- Ukupno Pros- Otpad
Grupa broj stabla stabla Schum. Schwapp. sa bez kore sortimenti tehnike torno izraeni Svega Tehnika torno
stabla Hall. (tabl.) korom kore Q - A Q - B Q - C Q - D drvo obujam drvo
cm m m
3
% m
3
%
HRAST LUNJAK (Quercus robur L.)
1 45 30 2,50 2,49 2,95 2,60 11,77 0,00 0,84 0,58 0,00 1,42 1,08 2,50 84,7 48,2 36,5 15,3
1 2 64 32 5,56 5,51 6,41 5,54 13,54 2,09 0,00 0,00 1,18 3,27 1,91 5,18 80,9 51,1 29,8 19,1
3 58 32 4,43 4,49 4,87 4,13 15,14 0,00 0,88 1,42 0,20 2,50 1,19 3,69 75,8 51,4 24,4 24,2
4 59 31 4,55 4,52 5,06 4,42 12,74 0,78 0,80 0,91 0,51 3,01 1,12 4,13 81,5 59,4 22,1 18,5
2 5 61 31 4,87 4,84 4,53 3,94 13,01 0,00 1,62 0,00 1,11 2,73 0,83 3,56 78,6 60,4 18,3 21,4
6 48 28 2,67 2,68 2,74 2,29 16,22 0,00 1,04 0,25 0,46 1,75 0,46 2,21 80,7 64,0 16,7 19,3
10 54 29 3,56 3,53 3,58 3,16 11,58 0,00 0,00 0,83 0,92 1,74 1,32 3,06 85,7 48,7 37,0 14,3
3 11 57 31 4,19 4,21 4,05 3,46 14,55 0,57 0,64 0,71 0,16 2,08 1,26 3,33 82,4 51,3 31,0 17,6
12 59 31 4,47 4,52 3,93 3,31 15,76 0,00 1,41 0,48 0,21 2,10 1,08 3,18 80,9 53,4 27,4 19,1
13 54 26 3,23 3,18 3,85 3,24 15,91 0,61 0,64 0,66 0,19 2,10 0,80 2,90 75,2 54,5 20,7 24,8
4 14 47 30 2,77 2,73 3,17 2,64 16,72 0,00 0,47 0,65 0,51 1,63 0,84 2,47 78,0 51,4 26,6 22,0
15 53 30 3,52 3,50 3,92 3,43 12,50 0,00 1,63 0,00 0,73 2,36 0,73 3,09 78,7 60,2 18,5 21,3
SVEGA 55 30 46,32 46,20 49,04 42,16 14,04 4,06 9,96 6,49 6,18 26,69 12,60 39,30 80,1 54,4 25,7 19,9
67,93 32,07 100,00
% 15,21 37,32 24,31 23,16 100,00
4. Prostornom drvu duljine jednog metra mjeri se 1 promjer s korom u sredini oblice
na puni centimetar.
5. Evidencija se vodi u knjizi preuzimanja te se pomou raunala vri obraun drvnih
volumena po sortimentima za svako stablo posebno.













Mjerenje debljine kore

Uinak trupljenja motornom pilom se moe izraziti na dva naina:
1. Utroenim vremenom po promjeru (s/d)
2. Prepiljnom povrinom u jedinici vremena (cm
2
/s)

Izrauje se tablica efektivnog vremena i uinaka trupljenja te grafiki prikaz.
Na temelju podataka sekcioniranja i primanja (preuzimanja) izrauje se i grupna
zajednika tablica iskoritenja stabala kod sjee i izrade. Ona obuhvaa izraunavanje
iskoritenja (tehnika i prostorno drvo), strukturu drvnih sortimenata te udio otpada.
Visina panja se uzima kao srednja vrijednost nekoliko izmjerenih visina panja; na isti
nain se odreuje i srednji promjer panja. Koeficijent istoe se odreuje kao odnos izmeu
duljine stabla do prve ive grane i totalne visine stabla. Starost stabla se utvrdi brojanjem
godova na panju stabla. Prosjena irina goda se odreuje na tanjem kraju trupca tako da se
prebroje godovi na vanjskih 10 cm pravca povuenog iz sredita debla.



AB & IS '09
4
Datum: 23. i 24. sijenja 2009
Broj grupe: 1
Voa grupe: Galovi
Ostali: Golubi,Maroevi,Mazor,Medved,Mio,Miokovi,Mrmi, Mren,Mudri,Niki Mio, Miokovi,Mrmi,Mren,Niki
SEKCIONIRANJE STABLA
Kons. Duljina Promjer sekcije Obujam drveta Debljina
broj Broj sekcije s korom bez kore s bez kore
stabla sekcije d
1
d
2
d
S
d
1
d
2
d
S
korom kore k
1
k
2
k
1
+k
2
m cm m
3
cm
18 1 2,0 50,0 49,6 49,8 46,8 0,389 0,344 1,6 1,4 3,0
2 2,0 46,1 46,7 46,4 43,4 0,338 0,296 1,4 1,6 3,0
3 2,0 43,4 44,9 44,2 41,7 0,306 0,272 1,2 1,3 2,5
4 2,0 41,8 42,6 42,2 38,9 0,280 0,238 1,7 1,6 3,3
5 2,0 39,5 44,0 41,8 39,2 0,274 0,241 1,4 1,2 2,6
6 2,0 48,2 44,3 46,3 44,1 0,336 0,305 1,0 1,2 2,2
7 2,0 36,2 33,8 35,0 32,8 0,192 0,169 1,4 0,8 2,2
8 2,0 34,1 32,2 33,2 30,0 0,173 0,141 2,0 1,2 3,2
9 2,0 29,5 29,5 29,5 27,1 0,137 0,115 1,1 1,3 2,4
10 2,0 26,5 26,6 26,6 23,5 0,111 0,086 1,5 1,6 3,1
11 2,0 23,4 23,5 23,5 19,7 0,086 0,061 2,1 1,7 3,8
12 2,4 19,8 20,3 20,1 18,0 0,076 0,061 1,1 1,0 2,1
R1 13 1,8 13,1 11,9 12,5 9,6 0,022 0,013 1,2 1,7 2,9
R2 14 2,0 8,8 9,0 8,9 6,6 0,012 0,007 1,2 1,1 2,3
R3 15 1,5 8,4 8,8 8,6 6,5 0,009 0,005 1,2 0,9 2,1
G1 16 2,0 21,2 26,1 23,7 21,9 0,088 0,075 1,1 0,7 1,8
17 2,0 19,4 18,8 19,1 17,1 0,057 0,046 0,8 1,2 2,0
18 2,0 16,4 15,7 16,1 13,9 0,040 0,030 1,1 1,1 2,2
19 2,0 14,2 15,1 14,7 13,0 0,034 0,026 0,8 0,9 1,7
G1Ra 20 2,5 9,2 10,0 9,6 7,4 0,018 0,011 1,2 1,0 2,2
G1Rb 21 2,6 9,8 10,2 10,0 8,1 0,020 0,013 1,0 0,9 1,9
G2 22 2,0 40,6 13,8 27,2 25,0 0,116 0,098 1,1 1,1 2,2
23 2,4 11,0 10,8 10,9 8,6 0,022 0,014 1,1 1,2 2,3
G3 24 2,0 14,2 15,4 14,8 12,5 0,034 0,025 1,0 1,3 2,3
25 2,0 11,9 12,1 12,0 9,5 0,023 0,014 1,2 1,3 2,5
26 2,9 8,1 8,0 8,1 6,0 0,015 0,008 1,2 0,9 2,1
G4 27 2,0 10,5 10,8 10,7 8,4 0,018 0,011 1,2 1,1 2,3
28 2,2 10,0 10,2 10,1 7,4 0,018 0,009 0,9 1,8 2,7
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
UKUPNO: 3,243 2,733
Vrsta drveta: Hrast lunjak (Quercus robur L.) Postotak kore: 15,74 %
Konsignacioni broj stabla: 6/2009 18/2009 Obujam stabla: 3,343 m
3
Prsni promjer stabla: 52 cm Koef istoe: 0,74
Visina stabla (procjenjena): m Prosjeni pad promjera: cm/m 1,35cm/m Promjer panja: 85 cm
Visina stabla (mjerena): 29,5 m Prva iva grana: 22 m Visina panja: 0,19 m
Starost stabla: 96 godina Prosjena irina goda: godova / 10 cm 55goda/10cm Obujam panja: 0,108 m
3
Manuali













AB & IS '09
5
KNJIGA PRIMANJA TEHNIKE OBLOVINE
Redni Promjer na sredini Debljina Promjer Duljina sortimenta Obujam sortimenata - V
broj duljine s korom kore sortimen. stvarna po normi Klasa kakvoe sortimenta
sort. d
1
d
2
k
1
+k
2
bez kore l
S
l A B C D
cm m m
3
1 47,0 44,0 3,0 42 4,42 4,4 0,609
2 43,0 42,0 3,0 39 3,05 3,0 0,358
3 41,0 40,0 2,5 37 3,54 3,5 0,379
4 37,0 36,0 3,2 33 3,82 3,8 0,325
5 27,0 26,0 2,4 24 3,04 3,0 0,137
6 23,0 24,0 2,1 21 2,04 2,0 0,069
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Svega: 0,609 0,000 0,000 1,269
KNJIGA PRIMANJA PROSTORNOGA DRVA
Red. Promjer Duljina Obujam Red. Promjer Duljina Obujam Prom. panja, cm
br. cm m m
3
br. cm m m
3
1 86
1 38 1,0 0,113 31 2 78
2 25 1,0 0,049 32 3 96
3 15 1,0 0,018 33 4 108
4 20 1,0 0,031 34 5 60
5 11 1,0 0,009 35 Sred. 86
6 21 1,0 0,035 36 Visina panja, m
7 10 1,0 0,008 37 1 0,20
8 16 1,0 0,020 38 2 0,23
9 17 1,0 0,023 39 3 0,17
10 9 1,0 0,006 40 4 0,22
11 16 1,0 0,020 41 5 0,15
12 9 1,0 0,006 42 Sred. 0,19
13 9 1,0 0,006 43
14 11 1,0 0,009 44
15 8 1,0 0,005 45
16 18 1,0 0,025 46
17 7 1,0 0,004 47
18 8 1,0 0,005 48
19 8 1,0 0,005 49
20 18 1,0 0,025 50
21 11 1,0 0,009 51
22 9 1,0 0,006 52
23 8 1,0 0,005 53
24 7 1,0 0,004 54
25 12 1,0 0,011 55
26 13 1,0 0,013 56
27 14 1,0 0,015 57
28 11 1,0 0,009 58
29 9 1,0 0,006 59
30 8 1,0 0,005 60
Svega: 0,510











































AB & IS '09
6
Trupljenje motronom pilom
Tablica trupljenja
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70
7-12 13-17 18-22 23-27 28-32 33-37 38-42 43-47 48-52 53-57 58-62 63-67 68-72
3 2 5 3 14 15 20 25 48 50
2 3 5 5 13 16 15 25 41 140
2 5 5 8 13 18 21 24 36
1 3 3 7 9 16 17 34 25
2 4 6 8 14 15 21 25 37
1 7 12 8 13 23 15 29 25
3 2 8 7 8 25 30 32 110
1 3 6 9 19 18 19 27
3 2 5 10 15 15 35 24
3 4 4 8 17 15 23 25
5 3 4 11 10 20 23 30
2 3 4 5 13 17 19 25
2 5 4 4 9 13 11 27
2 3 8 7 13 15 20 20
2 3 6 7 11 14 23 21
1 5 10 10 12 20 24 20
1 5 8 7 10 15 18 28
3 3 10 8 9 19 16
2 3 8 9 17 17 14
2 2 7 12 11 17 26
2 2 5 7 15 5 21
2 3 8 7 13 17 22
2 2 5 7 11 21 30
2 3 4 7 17 25 25
1 2 7 9 14 17 25
2 3 3 7 15 19 25
1 2 5 7 14 17 21
1 2 5 10 20 23 30
1 2 8 8 15 22 19
2 5 8 7 10 12 23
1 4 3 7 13 15 18
4 2 8 8 10 20 21
3 4 9 10 9 20 16
2 6 7 10 15 20 18
n 418 418 566 321 560 793 724 441 322 0 190 0 0
t , cmin 195 113 99 43 46 46 34 17 7 0 2 0 0
t, sec 1,28615 2,21947 3,4303 4,47907 7,30435 10,3435 12,7765 15,5647 27,6 0 57 0 0
A, cm 79 177 314 491 707 962 1256 1590 1963 2375 2826 3317 3847
A/t, cm/sec 68,1 59 66,9 58,1 64,4 65 59,3 53,5 63,1 49,2 - - -
Promjer oblovine na mjestu trupljenja - ds, cm
M
j
e
r
e
n
a

v
r
e
m
e
n
a

t
r
u
p
l
j
e
n
j
a

t
,

c
m
i
n
[ ] sec 6 , 0 *
n
t
t

=

=
sec
4
*
/
2
cm
t
d
t A
s






Prosjeni utroak efektivnog vremena trupljenja






Prepiljena povrina u jedinici vremena














AB & IS '09
7

NORME


PRAVILA RAZVRSTAVANJA HRASTOVA DRVA (EN 1316-1:1997)




Razred

Znaajke

Q-A Q-B Q-C Q-D
Najmanje dimenzije
najmanja duljina (m)
1)najmanji sred.promjer
bez kore (cm)
1)
2,5
2)

40
3
2)

35
2
2)

30
2
2)

20
Bijel (cm) 3 4 doputena doputena
irina goda (mm) 4 doputena doputena doputena
Boja homogena 2) doputena 2) doputena 2) doputena 2)
Neurasla zdrava kvrga
(mm/m)
15/2,5
2)
doputena doputena
Natrula, neurasla kvrga
(mm/m)
nije doputeno 50/2 doputena
Oznake na kori
(granice, sljepice)
(komada/m)
1 / 2,5


4)

doputene doputene
Usukanost (cm/m) 5 9 doputena doputena
Ekscentrino srce (%) <10 <20 doputeno doputeno
Uklopljena bijel nije doputena nije doputena nije doputena doputena
Jednostruka
zakrivljenost (cm/m)
2 4 10 doputena
Eliptinost (%) <10 doputena doputena doputena
Jednostruka paljivost doputena u
sredinjoj 1/3
promjera
manja od
promjera ela
trupca
doputena u
sredinjih 2/3
promjera

doputena
Zvijezdasta paljivost
nije doputena
doputena u
sredinjoj 1/3
promjera

<2/3 promjera

doputena
Zimotrenost
nije doputena nije doputena
nije doputena
2)
doputena
Okruljivost
nije doputena
doputena u
sredinjoj 1/5
promjera
nadebljem kraju

nije doputena
2)


doputena
Povrinske raspukline nisu doputene doputene doputene doputene
Buotine insekata
nisu doputene nisu doputene
doputene samo
u bijeli
doputene
Trule nije doputena nije doputena nije doputena doputena
Smee mrlje

nisu doputene
doputene u
15% promjera u
sreditu

doputene

doputene
Smee srce nije doputeno nije doputeno <1/3 promjera doputeno
1) duljine i promjeri moraju se mjeriti u skladu s metodama navedenim u prEN 1309:1994
2) osim u ugovorom odreenim sluajevima
3) samo ako nema drugih znaajka za razvrstavanje u nii razred
4) zbroj svih kvrga: 100mm/3m kvrga (druge znaajke su ukljuene). Zdrava kvrga ne smije biti
>60mm i zbroj trulih kvrga mora biti 20mm. Oznaka na kori >5mm je kvrga
5) za sve znaajke u razredu Q-D, >40% obujma mora biti iskoristivo

AB & IS '09
8
PRAVILA RAZVRSTAVANJA BUKOVA DRVA (EN 1316-1:1997)

Razred Znaajke

F-A F-B F-C F-D
Najmanje dimenzije
najmanja duljina (m)
1)
najmanji srednji
promjer bez kore (cm)
1)

3
2)

35


3
2)

30


2
2)

25


2
2)

20
irina goda (mm) 4, 2) doputena doputena doputena
Kvrge
neurasle ili urasle

od toga neuraslih kvrga


nije doputeno

3 kvrge/3m

promjera
200mm/3m (od
toga najvie
40mm/3m natrulih
kvrga
doputene zdrave
kvrge

promjera trulih i
natrulih kvrga
120mm/3m



doputeno
Usukanost (cm/m) 5 9 doputena doputena
Ekscentrino srce (%) 10 20 doputeno doputeno
Zakrivljenost (cm/m) 2 4 8 doputena
Eliptinost (%) 15 doputena doputena doputena
ljebovitost nije doputena nije doputena 2) doputena doputena
Jednostruka paljivost nije doputena doputena doputena doputena
Zvijezdasta paljivost nije doputena nije doputena doputena doputena
Buotine insekata nisu doputene nisu doputene nisu doputene doputene
Bijela trule
(% promera)
10 u srcu 15 u srcu 25 u srcu doputena
Crveno srce
(% promjera)
20, 3) 30, 4) doputeno doputeno
Zvijezdasto crveno srce
(% promjera)
nije doputeno 10 40 doputeno
Promjena boje nije doputena nije doputena doputena doputena
T bolest nije doputena nije doputena doputena doputena
1) duljine i promjeri se moraju mjeriti u skladu sa metodama navedenim prEN 1309:1994
2) osim u ugovorom odreenim sluajevima
3) u podrazredu A crvena doputeno je 100% homogeno, ali zdravo srce
4) u podrazredu B crvena doputeno je 100% homogeno, ali zdravo srce
5) za sve znaajke u klasi F-D >40% obujma drva mora biti iskoristivo



















AB & IS '09
9

PRAVILA RAZVRSTVANJA JASENOVA DRVA (EN 136-3:1997)

Razred Znaajke
1)
Fr-A Fr-B Fr-C Fr-D
Najmanje dimezije
najmanja duljina (m)

najmanji srednji
promjer bez kore
(cm)


3
2)

40
2)

3
2)

35
2)

2
2)

20
2)

2
2)

20

Neurasle zdrave
kvrge


neurasle trule kvrge
nije doputena



nije doputena
max
150mm/3m i
promjer <60mm

nije doputena
max150
mm/2m


max80
mm/2m
doputena



doputena
Urasla kvrga
(sljepice)
nije doputena nije doputena
max 1
sljepica/2m
doputena
Ekscentrino srce
(%)
10 20 doputeno doputeno
Jednostruka
zakrivljenost (cm/m)

3

4

doputena

doputena
Jednostruka paljivost
doputena u
sredinjoj 1/3
promjera
doputena u
sredinjoj 1/2
promjera

doputena

doputena
Zvijezdasta paljivost

nije doputena
doputena u
srednjoj 1/5
promjera
doputena u
sredinjoj 1/3
promjera

doputena
Povrinske raspukline nisu doputene nisu doputene doputene doputene
Buotine insekata nisu doputene nisu doputene nisu doputene doputene
Trule nije doputena nije doputena nije doputena doputena
Rak rana nije doputena
nije doputena
2)
doputena doputena
Smee srce
20% promjera
3)
20% promjera
4)
doputeno doputeno
1) ogranienja za eliptinost, usukanost, nabrekline na kori i tragove granica te raspukline na platu
trupca moraju se urediti ugovorom
2) osim ugovorom odreenim sluajevima
3) u podrazredu Fr-A smee srce doputeno je 100% smee srce
4) - u podrazredu Fr-B smee srce doputeno je 100% smee srce

















AB & IS '09
10


PRAVILA RAZVRSTAVANJA JAVOROVA DRVA (EN 1316-3:1997)

Razred Znaajke
1)
Ac-A Ac-B Ac-C Ac-D
Najmanje dimezije
najmanja duljina (m)


najmanji srednji
promjer bez kore (cm)


3
1)

35
1)

3
1)

30
1)

2
1)

20
1)

2
1)

20
Neurasle zdrave kvrge



neurasle trule kvrge
max
150mm/m



nije doputena
max
150mm/3m i
promjer <60cm

nije doputena
max150
mm/2m


zbroj promjera
svih kvrga80
mm/2m
doputena



doputena
Urasla kvrga (sljepice)
nije doputena nije doputena
max 1
sljepica/2m
doputena
Ekscentrino srce (%) 10 20 doputeno doputeno
Jednostruka
zakrivljenost (cm/m)

3

4

doputena

doputena
Jednostruka paljivost doputena u
sredinjoj 1/3
promjera
doputena u
sredinjoj 1/2
promjera

doputena

doputena
Zvijezdasta paljivost

nije doputena
doputena u
srednjoj 1/5
promjera
doputena u
sredinjoj 1/3
promjera

doputena
Povrinske raspukline nisu doputene nisu doputene doputene doputene
Trule nije doputena nije doputena nije doputena doputena
Smee srce

nije doputeno

nije doputeno
doputeno u
srednjoj 1/3
promjera

doputeno
1) osim ugovorom odreenim sluajevima





















AB & IS '09
11
STARE NORME HRASTA

Trupci za furnir hrasta trupci I. i II.klase (JUS D.B4.031-1979)
Znaajke I.klasa II.klasa
Najmanje dimenzije
najmanja duljina (m)

najmanji srednji promjer (cm)


2 (a veih duljina rastui za 10cm)

40

2 (a veih duljina rastui za 10cm)

40
Kvrge (mm/m)
zdrave kvrice



male kvrge
*

do 5mm promjera-neogranieno
do 10mm promjera/2m

do 20mm/1m

do 10mm promjera neogranieno


do 20mm/2m
Jednostrana zakrivljenost (%)
*
do 2% od duljine trupca
Buotine insekata
*
od strizibuba, ako d
s
>55cm
moe1/1m'
od strizibuba po 1/1m'
Centralna trule
(trulo drvo se bonificira)
*
doputena ako irina prstena na
zdravom dijelu debla (na tanjem
kraju) iznosi min25cm

Prela, natrula, muiava
bijeljika (bijeljika se bonificira)
*
doputena ako je d zdravog
drveta min 40cm
doputena ako je d zdravog
drveta min 35cm
Koninost (%) * do 30% d na debljem kraju do 5% d na debljem kraju
Eliptinost (%) * do 20% srednjeg d doputena
Okruljivost i nagorjelost (%) * do 10% srednjeg d nagorjelost do 40% d
Ostale greke
*
1. djelomine povrede pri
manipulaciji
2. raspuklina na 1 elu trupca,
do 10cm dubine
3. zatresi i zarasle rane, do 5%
d
s

1. zatez dubine do 10% od d
s

2. mala usukamost vlakana
3. dvostruko srce sa razmakom
centra do 20% d
4. djelomina povreda kore
5. eone raspukline na oba ela,
zajedno do 10cm
6. pukotine, zimotrenost do 40%
promjera
* na 1 trupcu mogu biti do 4
nabrojane greke
na 1 trupcu do 6 nabrojanih
greaka


Trupci listaa za rezanje (JUS D.B4.028-1979) rezana graa, sve vrste tvrdih i mekih listaa

Klase Znaajke

I. II. III.
najmanja duljina (m) * 2,0 2,0 2,0
srednji promjer (cm)
bukva i hrast 30 25 25
jasen, javor, brijest 30 25
grab 35 20
crni grab 20 15
bagrem 25 20
meke listae 25 20
* osim trupaca graba koji se isporuuje od min 1,5m duljine






AB & IS '09
12
Klasa Znaajke *

I. II. III.
Zdrave kvrice i male
kvrge

zdrave srasle kvrge


sljepice
do 20 mm neogranieno

veliine do 15% d
s
1 na
1m

1/1m

do 40mm promjera-
neogranieno

do d
s
po 1/1m


do 4cm (kvrge od grana
do 2cm) neogranieno,
vee sljepice po 1/1m
zdrave, male i srednje
kvrge neogranieno

na 1m po 2 kvrge veliine
do 30% d
s


do 4cm (kvrge od grana
do 2cm) neogranieno,
vee sljepice po 2/1m
Raspukline 1 na jednom ili oba ela
ukupne duljine d
s
trupca
na 1 ili oba ela do
duljine ds
na 1 ili oba ela do
dvostruke duljine d
s

Buotine insekata od velikog crva 1/2m,
muice 3/1m ukoliko ne
zalaze u sriku
vel.crv 1/1m, od
muica 3/1m ako ne
ulaze u sriku
vel.crva ili muice do
5/1m
Jednostruka
zakrivljenost
visina luka do 3% duljine
trupca
visina luka do 4% duljine
trupca
visina luka do 5% duljine
trupca
Usukanost mala srednja velika
Koninost do 4% od promjera na
debljem kraju
do 6% veeg promjera do 10% veeg promjera
ljebovitost dubine do 5% promjera
na tanjem kraju
dubine do 10% d
s

neograniena
Eliptinost neograniena neograniena neograniena
Sve greke u srcu do 20% promjera trupca
bez bonifikacije
do srednjeg promjera
bez bonifikacije
do 50% d
s
bez
bonifikacije,
dvostruko srce
za hrastovinu



1. bijeljika sa
napuklinama, prela,
natrula i muiava
2. djelomina povreda
kore pri manipulaciji
3. srednja usukanost
4. ekscentrino srce
1. bjeljika sa
napuklinama,
prela, natrula i
muiava

* na jednom trupcu do
4 nabrojane greke
do 6 nabrojanih
greaka
do 6 nabrojanih
greaka



Pored nabrojanih greaka, i zaguenost na oba ela do 15% duljine i 2cm dubine po obimu,
te zdrava neprava sr, u postocima:
Klase Vrsta
I.(%) II.(%) III.(%)
Bukva 50 80 neogranieno
Jasen 50 neogranoeno -
Javor 40 60 -
Meke listae 50 70 -
Ostale vrste listaa - - -


JUS-HRN sustav normi je proistekao iz planske privrede te oblo drvo razvrstava u veliki broj
namjenskih razreda. Drugi sustav normi predstavlja europske HRN-EN norme za oblo drvo
koje su proistekle iz trinog gospodarstva te oblo drvo razvrstavaju u 4 razreda kakvoe
bez prejudiciranja njegove namjene. Primjena europskih normi nije obavezna u trgovini
drvom jer je kupoprodajni ugovor prema europskim steevinama pravno gledajui iznad
normi.




AB & IS '09
13
GREKE DRVA

Greka drva je s gledita pridobivanja drva dakle svaka osobitost u obliku ili grai ivog ili
obloga drva koja moe utjecati na iskoritenje ili tehniku obradu materijala. One se mogu
razliito podijeliti:
prema dimenzijama one mogu biti velike (kvrge, pukotine, kosa ica itd.) i male
(srne mrlje, smolne vreice, hodnici insekata itd.).
prema postanku mogu se dijeliti na prirodne greke (koje su posljedica naina rasta
drvea), zatim greke nastale nepravilnim postupcima pri preradi drveta i greke koje
su posljedica napada organizama (gljiva ili/i insekata).

Kod pridobivanja drva greke oblog drva i piljene grae mogu biti:
nepravilnosti oblika
nepravilnosti anatomske grae drva
nepravilnosti obrade drveta
oteenja od fizikalno mehanikih utjecaja
promjene boje te promjene boje i konzistencije drva
oteenja od insekata
Poznavanje greaka drva neophodno je pri prikrajanju drva kao najvanijem postupku
izradbe drva. Bez poznavanja greaka ne moe se pravilno izvriti procjena kvalitete
sastojine, odreivanje kakvonih razreda drvnih sortimenata i njihova trgovina.
Vanost greaka drva je to neposredno odreuju tehniku i novanu vrijednost drva i
drvnih sortimenata.
Eliptinost (ovalnost) je odstupanje poprenog presjeka oblog drva od krunog oblika.
Ogleda se u znaajnoj razlici izmeu veeg i manjeg promjera.
Presjek se smatra pravilnim ako razlika izmeu najveeg i najmanjeg
promjera nije vea od 1/10 (10%) najveeg promjera.
Mjere se najvei i najmanji promjer na udaljenosti 1 metra od debljeg
kraja oblovine sa tonou na 1 cm i nepravilnost izraava odnosom
njihove razlike prema veem promjeru.
Eliptinost = [(d
max
d
min
)/d
max
] x 100
Stabla nesimetrine kronje redovito imaju eliptine presjeke. Uslijed neravnomjerno
rasporeene teine (kod nagnutih stabala) ili utjecaja vjetra, prilagoavanjem stabla
mehanikim i statikim silama popreni presjeci postaju nepravilni, eliptini, a nekad i
kvadratini. Pojava eliptinih presjeka moe biti izazvana i infekcijom gljive, zatim
raspucavanjem od studeni i sraivanjem dvaju ili vie debala.
JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Eliptinost
Mjere se najvei i najmanji promjer (tonost
u 1cm) i nepravilnost se izraava njihovom
razlikom u odnosu na vei promjer.
Mjeriti minimalno 1m od veeg kraja trupca,
mjere se najmanji i najvei promjer te se
njihova razlika u cm i postotku stavlja u
odnos sa veim promjerom.

AB & IS '09
14
ljebovitost je odstupanje poprenog presjeka oblog drva od krunog oblika, koji u
perifernim zonama ima nepravilnost u obliku ljebova orijentiranih prema unutranjosti.
lijeb je longitudinalno usko udubljenje i izdignue na povrini oblog drva. Ako odnos dubine
najveeg lijeba i promjera na tanjem kraju nije vei od 1/20 (5%), presjek se smatra
pravilnim. ljebovitost je kod nekih je vrsta nasljedna osobina (grab), dok je kod drugih
posljedica fizioloke i anatomske veze izmeu grana i korijena. Mjeri se na tanjem kraju
sortimenta dubina najveeg lijeba, sa tonou na 1 cm, i izraava odnosom izmjerene
veliine prema veem promjeru.

Koninost je odstupanje oblika obloga drva od oblika valjka, odnosno od punodrvnosti. To
je smanjenje promjera debla uzdu visine debla ili duljine obloga drva. Drvo se smatra jedrim
ako koninost nije vea od 1 % veeg promjera. Jedrina se izraava u centimetrima po metru
na jednu decimalu.

L
d d
Koni
) (
.
2 1

=

Koninost oblovine sa ilitem (perac prvi sortiment) mjeri se od mjesta gdje prestaje
velika deformacija odnosno na najmanje 1 metar udaljenosti. Kada koninost nije jednolina,
mjeri se na mjestu gdje je najvea, s tim da duina bude najmanje 1 metar.
JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Koninost
Mjere se promjeri na debljem i tanjem kraju i
njihova razlika podijeli sa njihovom
meusobnom udaljenou. Izrauna se
odnosom pada promjera po tekuem metru
prema veem promjeru. Na prvom trupcu
mjerenje poinje na mjestu na kojem prestaje
velika deformacija.
Promjeri se mjere minimalno 5cm od
svakog kraja (u sluaju prvog trupca mjeri
se 1m od debljeg kraja), te se njihova
razlika (u cm po metru tekuem) stavlja u
odnos sa duinom njihovog razmaka.

Zakrivljenost je odstupanje geometrijske osi obloga drva od prave linije.
Ona moe biti:
Jednostruka - krivina samo u jednoj ravnini
Dvostruka - krivina u dvije ravnine
Viestruka - krivina u vie od dvije ravnine





AB & IS '09
15
Izraava se u postocima kao odnos najvee visine luka i duljine debla (trupca).

m
cm
L
h
ost Zakrivljen
/
/
=







JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Zakrivljenost
Mjere se najvea visina luka na zakrivljenoj
duini i duina tetive tog luka (tonost 1cm).
Visina luka se podijeli sa duinom sortimenta i
izraava se u postotku.
Mjere se najvea visina luka na zakrivljenoj
duini i dijeli se sa razmakom izmeu dva
kraja zakrivljenosti. Izraava se u cm po m'
(na jednu decimalu).

Nejednakost irine godova je nepravilnost strukture drveta. Mjeri se na elu oblovine
koje ima ue godove. elo mora biti glatko, ravno i prerezano pod pravim kutem na uzdunu
os oblog drva da bi linije godova bile to vidljivije. Od centra prema periferiji povue se
pravac na kojem se izmjere irina najueg i najireg goda s tonou na 0,5 cm. Nejednakost
se izraava njihovim meusobnim odnosom (razlikom). Od mjerenja se izuzimaju godovi u
srcu do 10 % promjera ela oblog drva. Nepravilni popreni presjeci ujedno znae da je
nejednaka irina godova. Oni poveavaju nehomogenost grae drveta, ime se smanjuje
njegova tehnika vrijednost (zbog razlika u teini, tvrdoi, vrstoi, cepljivosti i
promijenljivosti obujma dijelova drveta irih godova i dijelova drveta uih godova).

Prosjena irina goda mjeri se na vanjskoj 1/3 polumjera u mm. Vrijednost 1/3 polumjera
dijeli se sa brojem godova u tom podruju.



irina goda = (R/3)/n






AB & IS '09
16
Valovitost linije goda je nepravilnost strukture drva, vidljiva je na poprenome presjeku
drva.
Valovitost se iskazuje kao omjer povrine sa pojavom valovitih godova i ukupne povrine
poprenoga presjeka oblovine.

JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Godovi
Nejednakost irine godova mjeri se na elu
rezane grae koje ima ue godove. Povue se
ravna linija okomito na godove, najvee
mogue duine. na toj se liniji izmjeri irina
najireg i najueg goda sa tonou od
0,5mm. Nejednakost se izraava izraunatom
razlikom mjerenih irina. Kod oble grae je isti
postupak mjerenja, samo se godovi u srcu do
10% promjera ne uzimaju u obzir.
Prosjena irina goda mjeri se vanjskih
75% reprezentativnog promjera. Povue se
linija (okomito na godove) du koje se
prebroje godovi te se duina linije (u mm)
podjeli sa brojem godova.

Reakcijsko drvo najee se formira u nagnutim stablima te ranama etinjaa i listaa.
Ono moe nastati i zbog djelovanja vanjskih faktora koji izazivaju promjene u unutarnjim
naprezanjima stabla (stalni vjetar u jednom smjeru, pritisak snijega ili naslonjenih stabla). U
formiranju reakcijskog drva sudjeluju i drugi faktori kao (npr. sila tea, svjetlo, hormoni rasta
i sl.).
Kompresijsko drvo (crljen drvo) je lokalna promjena strukture drveta etinjaa u vidu
zadebljanja zone ranog drva u godovima. Kompresijsko drvo veinom je tamnije
obojeno to je izraenije na radijalnom i poprenom presjeku. Mjeri se i izraava kao
valovitost. Kompresijsko drvo je abnormalno tvrdo i slabije od normalnog drva iste
volumne teine.
Tenzijsko drvo je lokalna promjena strukture drva listaa u vidu pojaanja stijenki
stanica elatiniranim (neodrvenjelim) vlaknima. Nastaje s gornje strane grana i
nagnutih debala. Ono je obino najbolje razvijeno u najirim dijelovima ekscentrinih
ekscentrinih godova. Greka se ne mjeri samo se konstatira postojanje.

JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Reakcijsko drvo
Ne mjeri se ve se samo konstatira greka.
Ovisno o metodi mjerenja - mjeriti duljinu
i/ili irinu pravokutnika koji zatvara greku,
te izraziti u cm ili % sa ukupnom
irinom/duljinom povrine na kojoj se
javlja. Ne mjeriti samo konstatirati
greku.


Kovrdavost (deveravost) je nepravilan, isprepleten tok drvnih vlakanaca (rebravost,
upredenost, ikriavost, ikavost ili mazer, cvjetavost). Deveravost predstavlja sasvim
nepravilan tok vlakanaca. Javlja se kod javora, klena, jasena, brijesta, breze, hrasta, oraha,

AB & IS '09
17
bora, smreke i nekih drugih vrsta. Uzduni presjeci takvih stabala imaju naroito lijepu i
cijenjenu teksturu. Drvetu nepravilnog toka vlakanaca mijenjaju se vrstoa na savijanje,
modul elastinosti, stupanj cjepljivosti, tvrdoa, vrstoa na pritisak i otpor na smicanje.
Njegova se estetska vrijednost znaajno uveava.
JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Kovrdavost
Na poprenom presjeku rezane grae, izmjeri
se povrina punog presjeka i dio povrine sa
grekom, te se izrazi postotnim udjelom s
obzirom na povrinu punog presjeka.
Ovisno o metodi mjerenja mjeri se duljina
i/ili irina pravokutnika koji zatvara greku
te se izraava u cm ili postotku s obzirom
na ukupnu mjerenu povrinu. Ne mjeri se
ve se konstatira.

Ekscentrino srce je srce koje znaajno odstupa od geometrijskog sredita na poprenom
presjeku obloga drva. Ekscentrino srce udaljeno je od sredinje osi debla, a uzrokuje
neravnomjernost gustoe drva odreenog stabla, zbog ega esto dolazi do deformacije.
Mjeri se utvrivanjem najvee udaljenosti izmeu srike i geometrijskog sredita oba ela
trupca. Ekscentrinost se izraava u postocima srednjeg promjera jednog ela trupca.




Ekscentrinost (%)= (l/D) x 100



JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Ekscentrinost srca
Mjeri se udaljenost srca od sredita presjeka
oble grae (tonost 1cm) i izraava odnosom
ekscentrinosti prema srednjem promjeru.
Mjeri se udaljenost srca od sredita
presjeka oble grae, izrazi u cm ili postotku
s obzirom na srednji promjer.

Dvostruko srce je postojanje dvaju srika na poprenome presjeku oblovine (koji najee
ima ovalan oblik). Kad srastu debla dvaju ili vie stabala iste vrste, koja su se u mladosti
nalazila priljubljena jedno uz drugo (naroito stabla saena u snopove i izdanaka stabla iz
istog panja), na poprenom presjeku se vide dva ili vie srca. Dvostruko se srce javlja i pri
dekapitaciji terminalnog pupa kod stabala ganjaka i kod pripanjaka (jele i smreke). Kod
listaa se dvostruko srce javlja na mjestima gdje se deblo grana i gdje se izdvajaju debele
grane od debla. Na mjestima gdje se dodiruju srasla debla vidljivi su ostaci kore (urasla
kora). Kod drveta sa dvostrukim srcem poveana je nehomogenost grae; zbog toga se ono
nepravilno utee, buja, puca i vitla, stupanj cjepljivosti je manji, a tekstura je nejednolika.



AB & IS '09
18

JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Dvostruko srce
Mjeri se razmak izmeu centara (tonost 1cm)
i izraava odnosom tog razmaka i srednjeg
promjera trupca.
Ne mjeri se ve se samo konstatira.

Unutranja (dvostruka) bijel je prisustvo potpunog ili nepotpunog prstena u sri koji ima
boju i znaajke bijeli. To je postojanje pojasa bijeli u unutranjem dijelu sri pa se na
poprenom presjeku vide dva pojasa bijeli. Nastaje uslijed nenormalnog procesa osravanja.
Ovo moe nastupiti iz raznih uzroka: privremeno nedovoljne ishrane stabla uslijed
nepovoljnih klimatskih prilika (npr. viegodinje sue) i sl. Dvostruka bijel moe biti vie ili
manje izrazita; ona redovno tee granicom godova. To je rijetka pojava osim kod hrasta gdje
se ee pojavljuje. Smanjuje estetsku vrijednost drveta, a postoje razlike i u tehnikim
svojstvima sri i bijeli.
JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Dvostruka bijel
Mjeri se irina pojasa sa tonou od 1cm i
izraava izmjerenom irinom.
Ne mjeri se ve se samo konstatira.

Urasla kora greka je drveta koja oznaava postojanje dijela kore obuhvaenog drvetom.
Moe biti:
povrinska, kada izbija samo na jednoj strani grae,
prodirua kada izbija na dvije strane grae.
Greka se ne mjeri ve se samo konstatira njena pojavnost.
JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Urasla kora
Ne mjeri se ve se samo konstatira.
Ovisno o metodi mjerenja (na rezanoj
grai) mjeri se duljina i/ili irina
pravokutnika koji zatvara greku te se
izrazi u cm ili postotku s obzirom na ukupnu
irinu i/ili duljinu povrine. Zabiljei se broj
greaka koje su due od 1m i koje se
proteu preko ukupne duljine grae. Ne
mjeri se ve se samo konstatira.

Usukanost vlakanaca odnosi se na spiralno uvijanje vlakanaca oko centralne osi debla.
Prema smjeru ice razlikuje se lijeva i desna usukanost ice. Kod nekih vrsta ona je
konstantnog smjera. Stabla divljeg kestena su npr. usukana nadesno, a jablana ulijevo. Jela i
smreka su u mladosti usukane ulijevo, a u starosti preteno udesno. Stupanj usukanosti nije
isti na cijeloj duini stabla; on moe biti najvei u blizini ilita, a i blizu povrine; redovno je
vei na povrini nego dublje u deblu (tj. manji je kod mladih stabala).


AB & IS '09
19
m
cm
l
a
Usukanost
/
/
=






Usukanost se izraava na vie naina: odnosom izmeu opsega debla i otklona ice na 1 m
duine debla (kvocijentom usukanosti); kutom koji zatvara smjer ice sa uzdunom osi debla
(kutom sukanja); duinom punog okreta spirale; odnosom otklona ice i duine na kojoj se
mjeri taj otklon; postotkom usukanosti (otklonom ice na 1 m duine debla ili oblog drva).
Usukanost se lako moe primijetiti na stablima izbrazdane kore ili uljebljenim stablima po
toku brazda i ljebova. Kod vrsta sa irokim srnim trakovima na okoranim stablima
usukanost se poznaje po njihovu toku, a kod okoranog drveta svih vrsta po raspuklinama od
isuivanja, koje teku u smjeru ice. O pojavi spiralne ice postoji vie teorija. Ona se
objanjava ili utjecajem vjetra ili svjetla, zatim utjecajem zemljita. Kod nekih je vrsta
usukanost redovna pojava; ona se javlja i kod stabala prenesenih iz svog prirodnog areala;
zbog toga se smatra nasljednom osobinom.
Usukanost ice negativno utjee na neka mehanika i fizika svojstva drveta, ime se
smanjuje i njegova tehnika upotrebljivost. Kod odnosa otklona ice 1:18 vrstoa na
savijanje smanjuje se na 85% normalne vrstoe, a kod odnosa 1:8 na svega 53%; vrstoa
na pritisak kod odnosa 1:14 iznosi 87%, a kod 1:6 samo 56%. Utjecaj usukanosti na
vrstou savijanja prestaje kod odnosa 1:20 ili kuta usukanosti od 3, a na vrstou na
pritisak kod 1:15, odnosno 3 i 50'. vrstoa na istezanje se takoer smanjuje u velikoj
mjeri. Pored toga, drvo usukane ice vie se vitla (naroito daske izrezane od stabala koja su
u mladosti bila usukana na jednu, a kasnije na drugu stranu).
Ova se nepravilnost po vaeim standardima mjeri utvrivanjem razmaka izmeu smjera
vlakanaca i linije koja je usporedna s osi dugog drva, izraenoga u centimetrima na metru
duljine. Usuknost vlakanaca izraava se u centimetrima po metru.
Ako se usukanost izraava u postocima otklona vlakanaca od promjera moze se dijeli:
usukanost do 5 % ne smatra se grekom
mala usukanost 5 - 10 %
srednja usukanost 10 - 20 %
velika usukanost preko 20 %

JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Usukanost ice
Mjeri se veliina otklona ice na duini od 1m,
sa tonou od 1cm, a izraava se odnosom
veliine otklona prema promjeru u postotcima.
Mjeri se veliina otklona ice na duini od
1m (odabere se dio trupca sa najveom
usukanosti). Izrazi se u cm po metru
tekuem ili kao postotak. U sluaju prvog
trupca mjerenje se vri minimalno 1m od
debljeg kraja.


AB & IS '09
20
Kvrge se normalno nalaze u svakom stablu. To su osnovice ivih i dijelovi mrtvih grana
obuhvaeni godovima debla. Dok je grana iva, ona svake godine stvara novi god koji se
direktno nastavlja na god debla. Kada izumre, godovi debla postupno obuhvaaju njen donji
dio (njenu osnovicu). Postoji puno ralambi kvrga, a za podruje pridobivanja drva od
vanosti su ralambe obzirom na: stupanj uraslosti, veliinu, zdravstveno stanje, stupanj
sraslosti, oblik i meusobni poloaj. Kvrga koja potjee od ive grane naziva se iva ili srasla
kvrga, jer je u anatomskom kontinuitetu sa tkivom debla. Ujedno je to i neispadajua kvrga,
a nekad se naziva jo i zdrava ili crvena kvrga (ui godovi, vei sadraj smole kod etinjaa
te tanina kod nekih listaa redovno ini boju kvrge tamnijom od okolnog drveta). Kvrga koji
potie od mrtve grane naziva se mrtva kvrga. Ona nije srasla sa tkivom debla; zbog toga
lako ispada pri preradi drveta; otuda joj i ime ispadajua kvrga ili sljepica. Crnom kvrgom
naziva se dio ispadajue kvrge koji posljednji uraste u deblo. Tamnu boju dobiva od kore
koju godovi debla postupno obuhvaaju.
Podjela kvrga na obzirom na stupanj uraslosti:
o neurasle kvrge - kvrge vidljive na povrini oblovine,
o zarasle kvrge (sljepice) potpuno zarasle kvrge sa vidljivim tragovima na
povrini kore,
o urasle kvrge nevidljive na oblome drvu.
Podjela kvrga po veliini:
o kvrice (etinjae do 6 mm promjera, listae do 10 mm promjera)
o male kvrge (etinjae od 7 - 20 mm promjera, listae - od 11 - 20 mm
promjera)
o srednje kvrge (od 21 mm do 40 mm promjera)
o velike kvrge (preko 40 mm promjera)
Podjela kvrga prema zdravstvenom stanju:
o zdrave kvrge bez tragova trulei i pukotina,
o natrule kvrge sadre trule do 1/3 povrine presjeka kvrge,
o trule kvrge sadre trule preko 1/3 povrine presjeka kvrge,
o kvrge sa pukotinama sa 1 ili vie radijalnih pukotina te mogu biti natrule i
trule.
Podjela kvrga prema stupnju sraslosti sa drvom:
o srasle kvrge godovi su srasli sa okolnim drvom na opsega kvrge,
o djelomino srasle kvrge - godovi su srasli sa okolnim drvom na duljini od
do opsega kvrge,
o nesrasle (ispadajue) kvrge - godovi su srasli sa okolnim drvom na duljini
manjoj od opsega kvrge.
Podjela kvrga prema obliku:
o okrugle kvrge odnos najmanje i najvee osi kvrge nije vei od 2,
o duguljaste kvrge odnos najmanje i najvee osi kvrge kree se u rasponu od
2 do 4,
o polegue - odnos najmanje i najvee osi kvrge vei je od 4.


AB & IS '09
21
Podjela kvrga prema meusobnom ploaju:
o pojedinane kvrge udaljenost izmeu dvije kvrge vea je od 15 cm,
o kvrge u prljenu kada se kvrge na povrini obloga drveta rasporeene u
prljenu.
JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Kvrge
okrugle i duguljaste mjere se najmanji
promjer presjeka kvrge (tonost 1 mm) i
izraava izmjerenom veliinom.
polegue mjeri se duina presjeka na
rubu grae (tonost 1mm) i izraava
izmjerenom veliinom.
skupne kvrge mjeri se svaka kvrga
zasebno i izraava brojem svih kvrga u
skupini i zbrojem njihovih veliina.
kvrge u vijencu mjeri se najvea kvrga u
vijencu
sljepice utvruje se dubina sljepice pod
platem, pa se od polumjera oblovine, na
mjestu na kojem se sljepica javlja, odbije
umnoak tog polumjera i odnosa izmeu
visine i irine usta sljepice.

mjeri se manji promjer kvrge (u mm) ne
uzimajui u obzir okolni kalus.
sljepice ovisno o metodi mjerenja,
mjeri se visina luka sljepice (u mm), ne
mjeri se ve se samo konstatira.

Promjer kvrga mjeri se u milimetrima, na mjestu najmanje dimenzije. Skupine kvrga mjere
se tako da se zbroje najmanjih promjera pojedinanih kvrga.








ivii su ostaci grana koje su se razvile iz spavajuih pupova. Oni se ne mjere ve se samo
konstatira njihovo postojanje.
Paljivost predpostavlja raspucavanje oblog drveta u radijalnom smjeru, pri emu raspukline
teku od srca gdje su najire, a suavaju se prema periferiji.
Prema dubini moe biti.
mala paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/6 debljine grae,
srednja paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/2 debljine grae,

AB & IS '09
22
velika paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji preko 1/2 debljine grae.






Po obliku moe biti:
jednostruka
paljivost: u smjeru jednog promjera,
unakrsna paljovost: u smjeru dva razliita promjera,
zvjezdasta paljivost: u smjeru vie od dva promjera.

JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Paljivost
Kod jednostruke paljivosti se mjere duina
pukotine i promjer ela trupca na kojem se
paljivost nalazi. Kod zvjezdaste i unakrsne p.
se mjere duine pukotina (u cm) i promjer ela
trupca, a izraava se odnosom najdue
pukotine prema srednjem promjeru trupca uz
naznaku broja krakova paljivosti.
Ovisno o nainu mjerenja kod
jednostruke paljivosti mjeri se duina
pukotine (u mm) od sredita prema van.
Kod unakrsne i zvjezdaste paljivosti mjeri se
duina najdue pukotine (u mm) od
sredita prema van. Ne mjeri se ve se
samo konstatira.

Zimotrenost, mrazopuc(ljivost) ili raspukline od studeni su radijalne pukotine koje uz kratak
glasan prasak naglo nastaju najee u donjim dijelovima debla za vrijeme velikog i naglog
ohlaivanja. Naroito esto nastaju za jakih hladnih vjetrova, pred zoru, na sjevernim i
istonim ekspozicijama i na vlanim stanitima. Pukotine su u poetku najire na periferiji
debla. U unutranjosti debla raspuklina je obino i dalje otvorena. Pukotine su iroke
nekoliko milimetara do par centimetara; one mogu biti dugake i nekoliko metara. raspukline
nastaju uslijed jakog tangentnog utezanja pri ohlaivanju drveta. Periferija debla se hladi
jae i naglije nego unutranjost; raspukline usljed djelovanja jakog mraza koje nastaju u
vanjskim slojevima debla i proteu se du stabla, a mogu da prodiru do sri.
Mjeri se kao raspukline.
Okruljivost je luna ili kruna raspuklina, odnosno odlupljivanje drveta po granici goda.
Nalazi se u deblu (rijetko i u granama), na odreenoj udaljenosti od srca, obino samo u
njegovu najdonjem dijelu (nekad samo do visine od 1 m ili jo manje). Ponekad se protee
uzdu cijelog debla.
Po veliini moe biti:
djelomina okruljivost, kada pukotina zahvaa dio periferije goda,
potpuna okrulijivost, kada pukotina zahvaa cijelu periferiju goda.
Potpuna okruljivost je redovitono dua i nastaje kod debala pravilnog krunog preseka i
centrikog srca, dok djelomina je ea kod debala ekscentrinog srca.

AB & IS '09
23
Po broju godova, u kojima se javlja, moe biti:
jednostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa samo jedan god,
dvostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa dva goda,
viestruka okruljivost, kada pukotine zahvaaju vie od dva goda.

JUS D.A0.101 EN 1310:1997
Okruljivost
Mjere se promjer ili tetiva luka (u cm)
okruljivosti (ovisno o veliini) i izraavaju se
odnosom prema srednjem promjeru
poprenog presjeka na kojem se okruljivost
nalazi ili samoj irini presjeka.
Ovisno o nainu mjerenja mjeri se
promjer okruljivosti u mm ili u postotku s
obzirom na promjer trupca. Ne mjeri se ve
se samo konstatira.

Trule je pojava razaranja drva uslijed djelovanja gljiva koja se ogleda izrazitom promjenom
boje,a zatim smanjenjem teine, vrstoe i tvrdoe drva. Promjena fizikih i mehanikih
svojstava drva su uzrokovana kemijskim razgraivanjem organskih spojeva (lignina,
celuloze,). Drvo s kasnim stadijem trulei se ne moe iskoristiti kao tehniko drvo. Trule se
javlja u stojeem, oborenom i preraenom drvetu. Proces trulei tee razliito kod srnih i
bakuljavih vrsta zbog samih razlika u njihovoj histolokoj grai.
Po boji razlikuju se:
bijela trule - promjena prirodne boje drva u svijetlo-bijelu, bjeliastu ili ukastu boju
trulog drva;
crvena trule - promjena prirodne boje drva u crvenu ili smeu boju trulog drva;
boginjava trule - promjena prirodne boje drva u tamnosmeu boju trulog drva sa
nepravilno razasutim bijelim pjegama. Najee se javlja kao sekundarna pojava kod
hrasta koji je izgubio koru i bijel. Napada samo sr, a iri se naglo u smjeru debla.
Kod smee trulei esta je i tzv.kockasta trule kod koje se drvo raspada u kocke,
godovi se odjeljuju, a trulo drvo se moe pretvoriti u prainu;
proarana trule - kada na drvu nastaju smee mrlje razasute u vidu traka koje
poute ili pobijele;
Prema smjetaju razlikuju se:
periferna trule - kada je zahvatila vanjsku (perifernu) zonu drva, na poprenom
presjeku je u obliku prstena, uglavnom je posljedica vanjskih povreda u koje se
nasele gljive;
centralna trule - kada je zahvatila unutranju (centralnu) zonu drva, te se poinje
iriti od anatomskog sredita debla, gdje je zaraza preko korijena ili kroz ostatke
prelomljenih grana;
nepravilna trule - kada je nepravilno zahvatila i vanjsku i unutranju zonu drva,
poinje se iriti od periferije debla, samo to zahvaa pojedine dijelove i u perifernom
i u centralnom dijelu stabla.
Trule smanjuje trajnost drva, umanjuje mu vrstou, tvrdou, elasticitet i ostala tehnika
svojstva, te drvo postaje neupotrebljivo za tehnike svrhe. Openito se moe rei da gljive
koje uzrokuju smeu trule dovode do brzog smanjenja vrstoe drveta, gljive koje uzrokuju

AB & IS '09
24
bijelu trule dovode do sporijeg smanjenja vrstoe drveta (uz izuzetke), pojedina tehnika
svojstva padaju razliitom brzinom i odreenim redoslijedom, te premda drvo u poetku
trulei izgleda nepromijenjeno vrstoa mu je smanjena.