Pie puk. Miroslav DIDARA dipl.ing.

Osnove tehnologije gaenja poara otvorenih prostora vazduhoplovima

Uloga vazduhoplovstva Vazduhoplovstvo se odreuje u svom delu uinkovite i namjenske sposobnosti na zadatke izvianja za to se rabe bespilotne letjelice, ultralaki zrakoplovi i laki zrakoplovi. Zatim na zadatke preventivnog djelovanja gdje se rabe izvidniko-navalni zrakoplovi te konano, na zadatke gaenja poara uporabom aviona i helikoptera. Izvianje iz zraka je uinkovita metoda otkrivanja poara ve na samom njegovom poetku i njom se u ovom prikazu neemo odve baviti. Zadatke preventivnog djelovanja u sebi ve nose elemente gaenja. Rabe se zrakoplovi (oni imaju ire primjene - naroito u poljoprivredi) koji mogu ponijeti odreenu koliinu vode, te dovoljno dugo ostati u zraku, imajui u vidu i dobre manevarske sposobnosti. Zadaa im se sastoji u tome da u "kriznom" delu dana vre marrutno letenje, izvi anje, uoavanje poetka poara, dojavu VOC-u (Vatrogasnom operativnom centru) podataka o poaru (lokalitet, veliinu, smjer) te inicijalno djelovanje. U tom delu, uinivi navedeno, ti avioni su svoju namjensku zadau obavili, dok se u zamahu poara tako er rabe i za gaenje, s obzirom na to da imaju karakteristiku kvalitetnog rasprenja vode i vode s dodatkom pjenila i retardanata. Poznati tipovi aviona koji se rabe za preventivno djelovanje su npr. AT (Air Traktor), Dromader, Zlin. Broj zrakoplova koji bi zadovoljio minimalne izvidniko-navalne zadatke naeg priobalja je 5 do 6 (potujui zaposlenost tih aviona izvan protupoarne sezone da bi se investicija opravdala). U Hrvatskoj imamo ve iskustva s tim avionima: - dva aviona tipa AT su dola prole godine i tijekom uvo enja u eksploataciju u srpnju i kolovozu napravili cca 300 sati naleta u protupoarnom djelovanju - jo dva aviona toga tipa stoje neiskoriteni ve nekoliko godina na aerodromu Lu ko. Osposobljavanjem ta dva aviona (ne treba ih kupovati ve samo dovesti u potrebno stanje koje omoguava uinkovitu primjenu u protupoarnim zadaama) izvidniko-navalni dio za 1 do 2 mjeseca poveao bi nam se s 2 na 4, to je poveanje od 100%. Prije nego objasnim samo gaenje poara potrebno je pojasniti pojmove koji e se rabiti. uma (slavonska, kanadska...): I sami odmah predstavljamo sebi velike povrine obrasle monim drve em kroz ije kronje tu i tamo proe neki trak sunca, a i kia ne pada do zemlje nego do kronje drve a, a onda se niz li e slijeva prema dolje. To je uma koju moemo vidjeti u Slavoniji ili Kanadi... (poar po inje na zemlji, a "boravi" u kronjama drvea). Otvoreni prostor (Mediteran, jadransko priobalje) Mediteran, zapravo jadransko priobalje, nema tu sliku nego kamenite predjele obrasle makijom, niskim raslinjem i unjem, ispresijecane niskim borom, smrekom. To je slika otvorenih prostora. Ovakvo podneblje je pogodno za poetak poara i njegovo brzo irenje. Isto tako, ova podneblja uglavnom su siromana slatkom vodom koja je tijekom turistike sezone potrebna stanovnitvu i gostima, to zahtijeva od zrakoplovne tehnike uporabu morske vode za gaenje poara (avioni-amfibije, helikopteri s podvjesnim posudama), osim u izvidniko-navalnom delu. Na Shemi 1 je prikazano djelovanje "vodenih bombi" na visoke ume (slavonske, kanadske) i niske ume (mediteranske, jadranske). Ova dva osnovna pojma: uma i otvoreni prostori sigurno se ne gase na isti na in i istim sredstvima. Najuspjeniji nain gaenja i uma i otvorenih prostora svakako je iz zraka vazduhoplovima, vodenim bombama i vodenim tepisima. Te dvije izvedenice emo pojasniti svaku za sebe dok u primjeni ne smiju i ne mogu biti razdvojene, pogotovo zato to se nadopunjavaju i ine skupo gaenje poara vazduhoplovima puno jeftinijim, brim i djelotvornijim od svakog posebno. Vodena bomba

To je "gromada vode" (koeficijent rasprenja 0,4 - 0,5) koja osim gasnog svojstva vode ima i udarno djelovanje (nosi u centru cca 7 l vode/m2) koje se trai kod velikih i visokih uma ije kronje seu do 30 - 40 m visine. Ulaskom "vodene bombe" u kronju drvea (gdje "boravi" poar) ona bude kronjom rasprena te do zemlje stie uglavnom onoliko koliko je potrebno vode na zemlji (cca 0,5 l/m2). "Vodenim bombama" se djeluje po aritima poara, frontalnim "jezicima" proboja poara... Ne primjenjuju se u urbanim sredinama zbog udarnog uinka. Ispod "vodenih bombi" ne mogu na zemlji u isto vrijeme biti gasitelji zbog opasnosti od udarnog djelovanja, odnosno polomljenih dijelova kronji. Vodeni tepih To je "ploha rasprene vode" (koeficijent rasprenja 0,8 - 1) koja koristi gasno svojstvo vode i ija zadaa je pokrivanje to veih povrina otvorenog prostora (nosi 1,5 - 2,5 l vode/m2). Ove koli ine fino rasprene vode kod otvorenih prostora imaju gasni uinak kao "vodene bombe" na visoke ume. "Vodeni tepisi" primjenjuju se za pravljenje prilaza poaru, prolaza kroz poar te u urbanim sredinama. Ispod "vodenih tepiha" gasitelji mogu djelovati (pozor! opasnost blizine energentskih vodova pod naponom). U poetku primjene vazduhoplovstva bilo je osnovno odraditi ulogu mlaza vode - donijeti vodu na mjesto vatre. S obzirom na to da se stroj (letjelica) osposobio za osnovne radnje (uzimanje vode, transport vode), a razvijeno je i vertikalno polijetanje i slijetanje, ostalo je jo podru je na kojem se poelo raditi, a to je izbacivanje vode (da bi se dosegla veliina Kr=1(*) ili vie - dodatkom pjenila).

Shema 1
Gaenje poara Svojim djelovanjem iz zraka u gaenju poara, vazduhoplovstvo je djelotvorno i skupo te je potreban i gospodarski pristup tome problemu. Takav pristup vodi nas u podruje tehnolokog pristupa poaritu, odnosno kombinaciji pojedinanih najkvalitetnijih osobina svakog stroja. Niti jedno sredstvo za gaenje poara iz zraka nije bolje od drugog (avion, helikopter) pa se u

tehnolokoj primjeni nadopunjavaju. Zadaa vazduhoplovstva: u tehnolokom pristupu poaritu iz zraka prva i osnovna zada a u djelovanju nije gaenje poara (respektirajui u dosta sluajeva i takav pristup zbog konfiguracije terena, nepristupanosti, miniranosti terena i dr.), nego lokalizacija poara, zaustavljanje irenja poara, smanjenje brzine irenja poara odnosno dovo enje poarita u takvo stanje, da ga zemaljske snage mogu drati pod kontrolom i u konanosti ugasiti. Za gaenje poara u svjetskoj ponudi od zrakoplovne tehnike postoje: a) Avioni opetransportne namjene prilagodljivi za gaenje poara (dodatnom opremom) b) Avioni specijalizirani "samo" za tu namjenu (avioni - amfibije) c) Helikopteri opetransportne namjene prilagodljivi za gaenje poara (dodatnom opremom - vedrima za gaenje poara) d) Helikopteri specijalizirani "samo" za tu namjenu (helikopteri - amfibije) Prijanjom opaskom (koritenje morske vode), osim u izvidniko-navalnom delu, napravit emo eliminaciju: a) (radi siromanosti Mediterana slatkom vodom) i b) (helikopteri - amfibije radi rijetkosti izvedbe te zbog nemogunosti dranja stroja izvan domaaja korozivnog djelovanja morske vode, kod vertikalnog sputanja i dizanja na moru). Konano za mediteranski akvatorij, zbog najboljih uvjeta treba se orijentirati na: avione - amfibije za gaenje poara i helikoptere op etransportne namjene, koji, opremljeni vedrima, pri uzimanju morske vode ostaju izvan domaaja tetnosti morske vode (odnosno njezinog korozivnog djelovanja). Daljnju podjelu moemo napraviti prema nosivosti na: - lake nosae vode (do 3 t) - srednje nosae vode (3 - 10 t) - teke nosae vode (10 t i vie) Taktika gaenja poara otvorenih prostora Mediterana iz zraka uglavnom se svodi na kombinaciju "vodenih" tepiha i bombi, a ovisno o veliini i snazi poara, na uporabu lakih, srednjih i tekih nosa a vode. U ponudi zrakoplova za potrebe gaenja poara imamo: - Izvidniko-navalni avioni - uzimaju vodu prikljuenjem na hidrant SAD AT (Air Traktor) 3 t Poljska Dromader 2,5 t eka Zlin 1,5 T - Avioni - amfibije - uzimaju vodu s vodenih povrina u fazi glisiranja po toj povrini (i priklju enjem na hidrant) Kanada Canadair CL-215 5 t - Canadair CL-415 6 t Japan US-1 (PS-1) 7,3 t Rusija Beriev Be-200 12 t - Helikopteri - opetransportne namjene - prilagoeni za noenje vedara SAD i ostale zapadne drave Bell-212 2,2 t Bell-412 2,0 t Bell-430 4,2 t UH-1 1,0 t SA-330 PUMA 2,5 t AS-332 SUP PUMA 4,5 t SH-3G SEA KING 3,6 t CH-70A B. HAWK 3,6 t CH-47 CHINOOK 5,2 - 12,7 t CH-53E Super Stallion 16,3 t Kina - Z-8 5 t Poljska - W-3W 2,1 t - SW-4 0,75 t Rusija - Ka-32 5 t

- Ka-62M 6,7 t - Mi-8 3 t - Mi-8 MTV1 3-5 t - Mi-17 KF 4 - 5 t - Mi-38 6 t - Mi-26 20 t Prole godine za vrijeme poara na Promini (planina u Dalmatinskoj zagori) djelovali su i avioni Canadair, a o rezultatu i broju letova govore rijei jednog od doma ih: "Kako su ju er kanaderi bubali po Promini, do nas je voda potocima tekla". Poar je ugaen. To je najvanije. S onim to smo imali na raspolaganju. Nitko dobrohotan ne postavlja pitanje o opravdanju sredstava, a pogotovo ljudskom trudu (letenje u atmosferi koja "kuha" i pentranja po vrletima za ljetne ege). Pristup tom problemu postavljam budunosti, problemu koji treba rijeiti tehnika koja mora odgovoriti sa to manje "da voda potocima tee" odnosno da vazduhoplovstvo dovede poar u takvo stanje kako bi ga mogli "preuzeti" gasitelji na zemlji i u konanosti ugasiti. Koliko to ustvari stoji? Kalkulacija djelovanja "vodenim bombama" na visoke i niske ume avionima Canadair (CL-215/5 t vode, CL-415/6 t vode) - uzimamo prosjeno 5,5 t vode u jednom naletu. - visoke ume (slavonske, kanadske...) 30 - 40 m visine - od 5,5 tona vode cca 70% (4t) vode ostaje u kronji drvea, a cca 30% (1,5 t) vode stie do zemlje - niske ume (mediteranske, jadransko priobalje) 10 - 12 m visine - od 5,5 tona vode cca 30% (1,5 t) vode ostaje u kronji drve a, a cca 70 % (4 t) vode stie do zelje, to e nam tolika voda na zemlji ? - u uvjetima niskog raslinja, makije ... do visine 2 - 3 m - od 5,5 tona vode cca 20% (1t) vode ostaje u kronji a cca 80% (4,5 t) vode stie do zemlje, ne trebaju nam potoci vode na zemlji! U svim uvjetima potrebna je optimalizacija vode koja stie do zemlje s obzirom na to da se radi o "najskupljoj vodi na svijetu" a nju trebamo u kronji drve a i manji dio na zemlji. Cijena uporabe Canadaira je 5.000 $ / sat (ili 1/2 kg zlata bez izdvajanja za amortizaciju), uz uvjet da se obavi 8 krugova za jedan sat (7,5 minuta/ krug) s jednim avionom: 8 krugova / sat x 5,5 t vode = 44 t vode/ sat 5.000 $/ sat : 44 t vode/ sat = 114$/ t vode kanadski pokazatelji: avion 0,33 - 0,55 $/ l vode helikopter - veliki tepih 0,05 $/ l vode) Zakljuak Poar boravi u kronji, a na zemlji poinje - velike ume (slavonske, kanadske) 30 - 40 m visine - 3.500 $ ostaje u kronji - 1.500 $ stie do zemlje - niske ume (mediteranske, jadranske) 10 - 12 m visine - 1.500 $ ostaje u kronji - 3.500$ stie do zemlje - prokockani novac - nisko raslinje, makija (Mediteran, jadransko priobalje) cca 2 - 3 m visine - 1.000 $ ostaje u kronji - 4.000 $ stie do zemlje - baeni novac Iz ovoga se jasno vidi da zbog visoke cijene gaenja iz zraka treba maksimalno ekonomizirati kako se taj najskuplji nain nebi nepotrebno dodatno poskupljivao. Trebalo bi se ugledati na kanadska iskustva, odnosno da do zemlje stigne 0,5 l vode/m2, (za nae priobalje jo nema egzaktnih podataka), a stoga svakako treba nai nain koji e to omogu iti. Kao najprimjereniji na in name e se veliki vodeni tepih kao izvrsna dopuna postojeoj metodi koju primjenjujemo. Primjenom velikog vodenog tepiha postie se potrebna fleksibilnost i uinkovitije djelovanje na poar, naro ito u uvjetima jadranskog priobalja. Veliki vodeni tepih -> 16.000 l vode -> 0,95 ha ->1,7 l/m 2 1,7 l/m2 170% u kronji -> 1,2 l/m2 30% do zemlje 1 0,5 l/m2

Uvoenjem velikog tepiha u tehnologiji gaenja poar (naro ito na Mediteranu, jadranskom priobalju), upotpunila bi se najvanija karika u gaenju poara otvorenih prostora. Uvoenje velikih tepiha u taktiku gaenja poara otvorenih prostora ne moe se rijeiti samo od sebe. Problem moemo rijeiti na dva naina, tako to emo: 1. razviti veliku posudu od 16.000 l to je jeftinije za pokazati i demonstrirati veliki tepih; 2. U daljnjoj komercijalizaciji mogue je razviti jednu posudu od 4000 l koja se ovisno o moguoj nosivosti helikoptera moe konbinirati kao 2x4, 3x4, 4x4.

Strana iskustva Za ilustraciju navedimo iskustva drave koja ima velika iskustva sa umskim poarima, a i iz koje avioni Canadair i potjeu. Kanaani diu avion Canadair na 1 sat djelovanja - 5.000 $ kada je procjena da e i teta izgorene ume biti 50.000 $, to iznosi cca 1 ha ume. (1 m3 drvne mase - jela, smreka, trupca na panju je 20 - 30$/m3. Na 1 ha ima cca 1500 - 1700 m3 trupca x 30 $ = cca 50.000 $. 1 CL-415 radom u trajanju 1 sat pokrije 1 ha) Kanaani su za sebe razvili te primjenjuju velike tepihe s ruskim helikopterima Mi-26 (tvrtka SEI). U svijetu radi 80 helikoptera Mi-26 (od toga cca 20 za protupoarne zadatke). UN u Kambodi i Somaliji imaju stacionirano 6 - 8 helikoptera Mi-26 (od toga su 2 za protupoarne zadatke) koji godinje naprave cca 6000 sati naleta (za helikoptere te klase "isplative" norme su 150 200 sati naleta godinje). 1 avion Canadair (CL-415) kota cca 22 milijuna $.

Tablica raspoloivih podataka (vedra i avioni) Bambi- Flory Avion Avion Avion Pelikan Chadwick Smocky bucket (2600) CI-215 CI-415 AT Otvor (m2) za punjenje/ 0,5 pranjenje Koeficijent 0,3 rasprenja Kr Sila otvaranja (N) 8000 3 Zapremnina (m ) 1,9 Vrijeme (sec) 6/4 punjenja/pranjenja 0,5 0,3 0,28 0,3 1 0,9 2,1 pra. 0,5 1,5 pra. 0,6 0,6 pra. 0,6-0,7

0,2-0,3 0,2-0,3 8000 1,9 6/5 5000 1,8 8/5-6

5000 1000 2x10000 2x8000 2x3000 1 2,3 5 6 3 3/3 i 3-4 8/5 14/5 16/6 vie pra.

Cijena Mi-26 znatno varira u ovisnosti o godinama starosti pa tako na upit 1999. - 2000. godine proizvoa helikoptera Rostvertol (Rostov na Donu) je nudio dva nova helikoptera za 15 milijuna $ ili jedan za 10 milijuna $, 2001. godine nude polovne helikoptere sa I. remonta i 1000 sati resursa po cijeni od 5.5 mlijuna $. Zakljuak Kanaana je gospodarski jasan: tehnoloka obrada poarita helikopterima (veliki tepisi

po 0,05$/l vode) te dorada avionima (vodene bombe po 0,33 - 0,55 $/l vode). Ponovit emo neto s poetka: Niti jedno sredstvo za gaenje poara iz zraka nije bolje od drugog (avion, helikopter). Oni se u tehnolokoj primjeni nadopunjavaju kako bi u konanici omogu ili gasiteljima na zemlji da zavre posao. Voditelj poarita upravlja raspoloivim snagama (pomorskim, kopnenim i zranim) te najbolje zna za mo pojedinih sredstava i zahvata, odnosno tehnoloki pristup poaritu. U takvim uvjetima tehnoloko gaenje (a ne samo bubanje "vodenim bombama") bi izgledalo: naletom helikoptera (Mi-26/ 16 t vode) "povue se" tepih veli ine cca 1 ha. Na tom tepihu ostaju arita na koja sada djeluju avioni Canadairi svojim "vodenim bombama", avioni AT i manji helikopteri s manjim vedrima.

KRITERIJ cijena

Usporedba trokova prema postojeim sredstvima HELIKOPTER MI-26 CANADAIR CL-415

10.000.000 USD 21.000.000 USD (cijena prema I informaciji) odravanje za cca 500 1.000.000 USD 2.500.000 USD sati leta 16.000 litara (FLORY 6.000 litara kapacitet 18.000) 8 broj uzimanja vode * u jednom satu 8 8 x 6 t = 48 t koliina baene vode 8 x 16 t = 128 t u jednom satu 0,5 - 0,6 faktor rasprenja Kr 0,9 - 0,95 120 x 20 x 0,6 = 0,15 ha pokrivena povrina u 300 x 35 x 0,95 = 0,95 ha jednom naletu 8 x 0,15 = 1,2 ha pokrivena povrina po 80 x 0,95 = 7,6 ha jednom satu 500 x 1,2 = 600 ha pokrivena povrina cca 500 x 7,6 = 3.800ha 6.000 KS 500 sati 20.000 KS 1.100 l/sat konjske snage 3.500 l/sat 500 sati x 1.100 l/ sat = 550.000 utroak goriva po satu 500 sati x 3.500 l/sat = litara ukupna koliina goriva 1.750.000 litara 160.000 USD cijena: - gorivo 507.000 USD 2.500.000 USD - odravanje 1.000.000 USD 4.400 USD/ ha cijena gaenja po 396 USD/ ha avion hektaru helikopter (veliki tepih) 0,3 - 0,5 USD/ litri svjetski pokazatelji 0,05 USD/ litri cijene baene vode kod gaenja poara usporedba pokrivenosti 3.800/ 600 = 6,3 povrina omjer cijena 4.400/396 = 11 (nije uzeta u obzir cijena letjelica) Mi-26/ CL-415 = 11 x jeftinije

Na kraju Nekoliko takvih tehnolokih djelovanja, tepih + "vodene bombe", rezultira brzo zavrenim poslom za zrano djelovanje (poar pod kontrolom predaje se gasiteljima na zemlji, koji e ga do kraja ugasiti), odnosno helikopteri otkae vedra te preuzimaju drugi dio posla (prebacivanje vatrogasnih grupa, opreme, materijala i dopremu vode potrebne gasiteljima na zemlji). Imamo snane gospodarske razloge popuniti nedostatni dio izvidniko-navalnih zadaa avionima AT (koji lee neiskoriteni) i ukljuiti helikoptere - teke nosae vode - kako bi poare mogli obraivati i velikim tepisima (uvjetno govorimo o helikopterima Mi-26).

Mi-26 i Bamby Bucket 9600 l kanadske tvrtke SEI

Nae gospodarstvo moe izraditi kvalitetne posude za gaenje poara iz zraka (helikopterima) pa i izvoziti ih. Referencu za to imamo: 1997. godine izra en je prototip posude Flory 2600 za helikopter Mi-8 MTV1, 1998. godine izraena je 0-serija od 20 komada koja se u uporabi do danas pokazala i dokazala kao proizvod koji se ne smije zanemariti. Po istom naelu izvedbe mogu e je izraditi i posudu velike zapremine (cca 16.000 - 17.000 l vode) s koeficijentom rasprivanja od cca 0,9 dok su sve ostale posude na svijetu u podruju 0,2 - 0,3. Takvih posuda na naoj obali trebalo bi 3 do 4, a snaan gospodarski razlog je u injenici da se helikopter (Mi26) ne mora kupiti - moe se unajmiti na cca 40 do 50 sati resursa, to je dovoljan nalet za jednu protupoarnu sezonu. Tehnoloka shema djelovanja Zavrivi protupoarnu sezonu zrakoplovi idu dalje na svoje zadatke: - avioni AT: obuka, rad u poljoprivredi i umarstvu (prihrana i zatita) - avioni Canadair: obuka, remont - helikopteri: obuka, sluba traganja i spaavanja, medicinsko prevoenje, sportsko padobranstvo, komercijalno prevoenje, gorska sluba spaavanja, te gospodarstvo (cestogradnja, mostogradnja, dalekovodi, telekomunikacijski tornjevi, repetitori, antene, klimatski i energetski ure aji itd.).