GREDA NA ELASTI!

NOJ PODLOZI
Greda na elasti#noj podlozi #esto se javlja kao inenjerski problem za #ije se rjeavanje obi#no utroi mnogo vremena i truda. Stoga je vrlo prakti#no imati program na ra#unalu. Ja $u u ovom #lanku dati prikaz najosnovnije teorije potrebne za razumijevanje jednog takvog ra#unarskog programa, a dat $u i gotov program u BASIC-u s rjeenim primjerima. No, prvo malo teorije: Diferencijalna jednadba grede na elasti#noj podlozi je, kao to je poznato: d2 & d2y# $ EI 2 ! !=qkx dx 2 $ dx " % Mi $emo razmatrati samo gredu konstantnog popre#nog presjeka, pa je tada: d4y EI 4 = q k x dx Rjeenja te jednadbe su rjeenja naeg problema, jer kad dobijemo progibe, lako nalazimo rezne sile budu$i da vrijede relacije: d2y M = EI 2 dx d3y Q = EI 3 dx Rjeavanju te jednadbe je mogu$e pristupiti na vie na#ina, a ja $u ovdje prikazati dva najuobi#ajnija. Prvi na#in je da se diferencijalna jednadba rijei matemati#kim metodama, tako da se dobije rjeenje u obliku funkcije: y = f (P,x) tj. progib je funkcija optere$enja i poloaja to#ke na gredi. Takva je rjeenja mogu$e na$i za naj#e$e tipove optere$enja i tada je lako programirati rjeavaju$i algoritam na ra#unalu. Rezne sile se, tako%er, lako na%u matemati#kim metodama prema navedenim formulama. Ovdje $u prikazati rjeenje te jednadbe za slu#aj grede optere$ene koncentriranom silom na bilo kojem mjestu. Rubni uvjeti za rjeenje diferencijalne jednadbe su uzeti za slobodne krajeve grede jer je to najop$enitiji slu#aj; sve je druge slu#ajeve mogu$e dobiti simulacijom na gredi slobodnih krajeva (kao to $u pokazati na primjeru). Dakle, diferencijalna jednadba je linearna nehomogena dif. jedn. 4. reda koju rjeavamo tako da prvo na%emo homogeno rjeenje, a zatim partikularno za zadani slu#aj optere$enja. Kona#no je rjeenje zbroj ta dva rjeenja.

Dif. jedn. piemo kao (suvremenija notacija): Gdje je:

D4y + 4 a4 y = q(x)/EI

a = (K/4EI)1/4 K koeficijent podloge. K = K0 b, b irina grede.

!esto se taj koeficijent izraava kao koeficijent posteljice (K0) i tada je:

PRIJEPIS: !LANAK, FRAK 6 RUJAN "983

"

Rjeenje homogene dif. jedn. je: yh = A ef cosf + B ef sinf + C e-f cosf + D e-f sinf gdje je f = a x.

Konstante moemo i druga#ije pisati: A = C 1 + C2 C 4 B = C 1 C 2 + C4 C = C 2 + C3 + C4 D = C 2 C 3 + C4 Tada je:

Yh = C1(ef + e-f)cosf + C2(ef + e-f)sinf + C2(ef - e-f)cosf + C3(ef - e-f)sinf + C4(ef + e-f)sinf - C4(ef - e-f)cosf.

Uz uvo%enje: , C1=C1/2 i (ef - e-f)/2=sh(f)

C2=C2/4 ,

C3=C3/4

C4=C4/8

(ef + e-f)/2=ch(f);

yh= C1 chfcosf + C2 (chfsinf+shfcosf)/2 + C3 shfsinf/2 + C4 (chfsinf - shfcosf)/4. Uvedimo ovdje pojam Krylov-ih funkcija koje glase: Y1= chf cosf Y2=(chf sinf+shf cosf)/2 Y3= shfsinf/2 Y4= (chf sinf shf cosf)/4.

Te je funkcije lako derivirati i integrirati, to bitno olakava posao oko izvo%enja rezultata. Pokaimo derivacije Krylov-ih funkcija tabli#no: Yk Y k` Yk`` Y1 -4y4 -4Y3 Y2 Y1 -4Y4 Y3 Y2 Y1 Y4 Y3 Y2 to je lako provjeriti. Yk``` -4Y2 -4Y3 -4Y4 Y1 Yk```` -4Y1 -4Y2 -4Y3 -4Y4

Sada je homogeno rjeenje: yh = C1Y1 + C2Y2 + C3Y3 + C4Y4. Partikularno rjeenje dobivamo prema prijedlogu Krylov-a:

a iz rubnih uvjeta odre%ujemo vrijednost konstanti C", C2, C3 i C4. Za koncentriranu silu imamo: 4Pa Y 4( f c ) , yp= za K yp= 0, za Rubni uvjeti: f = 0 _ _ Iz toga slijedi
f=1 M = 0, C3 = 0, M = 0,

4 Y 4( f t ) q (t )dt K' 0 y= yh + yp,

yp=

"

0<f<g g < f < 1. Q=0 C4 = 0 Q=0

tj.
PRIJEPIS: !LANAK, FRAK 6 RUJAN "983

0= -4 C1 Y3 - 4 C2Y4 + 0= -4 C1 Y2 - 4 C2Y3 +

d2 ( y p ( f )) df 2 d3 ( y p ( f )) df 3

d2 4Pa Y 2( f g ) ( y p ( f )) = 2 K df d3 4Pa Y "( f g ) ( y p ( f )) = 3 K df Iz pretpostavljenih jednadbi, nakon rjeavanja, dobivamo: P a Y 2(" g ) Y 3(") Y "(" g ) Y 4(") K Y 3(") Y 3(") - Y2(") Y4(l) P a Y "(" g ) Y 3(") Y 2(" g ) Y 2(") C2 = K Y 3(") Y 3(") - Y2(") Y4(l) Rjeenje za interval 0 < f < g. C1 =

gdje su C" i C2 navedene konstante, a Y", Y2, Y3 i Y4 y= C1 Y1(f) + C2 Y2(f) +yp(f), navedene Krylove funkcije. Jo nam preostaje izra#unati vrijednosti reznih sila. To postiemo koritenjem navedenih formula (derivacije funkcije za progib). Postupak je vrlo sli#an te se na njemu ne$emo due zadravati. Pogledajmo na primjeru kako izgleda primjena ra#unarskog programa baziranog na navedenim teoretskim rjeenjima. Iako smo izveli teoretska rjeenja samo za optere$enje koncentriranom silom, mogu$e je simulirati sva ostala optere$enja na na#in za praksu zadovoljavaju$i. Stoga je i razvijen program koji prima samo koncentrirano optere$enje (moment = par sila, jednoliko podjeljeno optere$enje = nekoliko sila jedna do druge). Budu$u da u praki imamo #esto nekoliko slu#ajeva optere$enja jednog te istog nosa#a, to je u programu predvi%eno automatsko traenje anvelope momenata i popre#nih sila od zadanih optere$enja. Na ulazu je potrebno zadati to#ke za koje nas interesiraju podaci. To je mogu$e u#initi na dva na#ina: a) podjeliti nosa# na n jednakih dijelova b) podjeliti odre%eni interval na m jednakih dijelova. Tako smo u mogu$nosti detaljnije ispitati interesantnije dijelove nosa#a (obi#no oko sila) bez da dobijemo mnotvo nepotrebnih podataka ( u slu#aju da je mogu$ upis samo kao pod to#kom a). Program za zadane to#ke ispisuje progib, kut zaokreta, moment i popre#nu silu.
PRIMJER: Imamo 3 slu#aja optere$enja, npr. kamion u sredini i na rubu nosa#a (karakteristi#ni slu#ajevi koji se javljaju pri prelasku kamiona preko grede. (vidi primjer!) Ukoliko elimo promijeniti rubne uvjete to moemo lako simulirati; napr. neka je greda oslonjena na rubovima, ovako:

PRIJEPIS: !LANAK, FRAK 6 RUJAN "983

Simulacija izgleda ovako:

Veli#ine sila R" i R2 moemo na$i po metodi sila (uvjet kompatibilnosti deformacija). Znamo da progib na krajevima mora biti nula, dakle, uz ove usvojene oznake: y"" progib od jedini#ne sile na kraju (") y22 progib od jedini#ne sile na kraju (2)
Napomene vezane uz primjer:
sve veli#ine su u kompatibilnim mjernim jedinicama (tj. progib je u m) veli#ine uz oznake "A"", "A2" itd., su vrijednosti ispod same sile (jer u programu kojim je primjer rijeen sile ne moraju biti to#no na mjestu gdje je greda podijeljena ) anvelopa se automatski ra#una i za to#ke ispod sila oznake "YG", "YD" i sl. se odnose na gornji ("G") i donji ("D") dio nosa#a; to se moe vidjeti i po predznaku, ali je ovako prakti#nije (posebna anvelopa za gornji, a posebna za donji dio nosa#a)

UKUPNO 3 OPTERE!ENJA S MAX. 2 SILA U JEDNOM OPT. DUINA NOSA"A = 6 m IRINA NOA"A = 1 m EI = 67500 kN KOEFICIJENT PODLOGE = 42000 kN/m2 BROJ PODJELA NOSA"A = 4 LAMBDA = 0.628016974

OPT 1
P1=100 kN A1=1.5 m P2=200 kN
A2=3 m

OPT2
P1=200 kN A1=0 m

OPT3
P1=100 kN A1=6 m

POSEBNO I ANVELOPA
OPTERE!ENJE 1
TO"KA X0=0 X1=1.5 X2=3 X3=4.5 X4=6 A 1 A 2 PROGIB Y0=4E-04 Y1=1.7E-03 Y2=2E-03 Y3=9E-04 Y4=-5E-04 Y=1.7E-03 Y=2E-03 KUT Z. T0=9E-04 T1=7E-04 T2=-3E-04 T3=-9E-04 T4=-9E-04 T=7E-04 T=-3E-04 MOMENT M0=0 M1=39.8 M2=80.23 M3=-1.26 M4=0 M=39.8 M=80.23 POPRE"NA SILA Q0=0 Q1=66.81 Q2=91.15 Q3=-12.47 Q4=0 Q=56.81 Q=91.15

OPTERE!ENJE 2
TO"KA X0=0 X1=1.5 X2=3 X3=4.5 X4=6 A 1 A 2 PROGIB Y0=6E-03 Y1=1.4E-03 Y2=-3E-04 Y3=-4E-04 Y4=-1E-04 Y=6E-03 Y=6E-03 KUT Z. T0=-3.8E-03 T1=-2.1E-03 T2=-4E-04 T3=2E-04 T4=2E-04 T=-3.8E-03 T=-3.8E-03 MOMENT M0=0 M1=-100.31 M2=-46.26 M3=-7.69 M4=0 M=0 M=0 POPRE"NA SILA Q0=0 Q1=17.23 Q2=37.73 Q3=13.33 Q4=0 Q=0 Q=0

PRIJEPIS: !LANAK, FRAK 6 RUJAN "983