10.

OLIGOPOL I MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA

dr. SVETISLAV POLOVINA

TRINA MO

Pod pojmom trine moi podrazumijeva se stupanj kontrole to ga na nekom tritu ima jedno ili vie poduzea.

POKAZATELJI TRINE MOI

1. Koeficijent koncentracije 2. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

KOEFICIJENT KONCENTRACIJE
Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) najkrupnijih poduzea u ukupnoj ponudi neke grane. Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100 % Kod savrene konkurencije koeficijent koncentracije je tim manji to je broj poduzea vei.

KONCENTRACIJA U NEKIM GRANAMA USA

HERFINDAHL-HIRSCHMANOV INDEKS
HHI je suma kvadrata trinih udjela pojedinanih poduzea. HHI je sloeniji ali i toniji pokazatelj trine moi od koeficijenta koncentracije Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u sluaju prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 000) HHI je u sluaju savrene konkurencije to manji to je vei broj uesnika .

UPOZORENJE NA MJERE KONCENTRACIJE

Tradicionalno mjerenje trine moi sve je manje upotrebljivo to je privreda otvorenija prema meunarodnoj razmjeni. Stvarna koncentracija je manja nego to podaci pokazuju jer tradicionalne mjere ukljuuju samo domau proizvodnju a iskljuuju uvoz. U onim granama koje su izloene meunarodnoj konkurenciji mjere koncentracije precjenjuju opseg trine moi

ODNOS IZMEU STUPNJA KONCENTRACIJE I PROFITNE STOPE

Empirijski podaci pokazuju da nema znaajne korelacije izmeu stupnja koncentracije i profitne stope. Profitne stope u granama s visokim stupnjem koncentracije su neto vie nego u onim s niim stupnjem. Meutim ove grane imaju znaajno vie R&D trokove kao i trokove EPP-a.

TAJNI OLIGOPOL
Tajni oligopol nastaje tajnim sporazumijevanjem lanova oligopola koji kriomice od javnosti dogovaraju zajednike cijene, proizvodne kvote, diobu trita i zajedniki nastup prema drugim. Cilj tajnog oligopola je izbjegavanje ratova cijena u kojem su svi gubitnici. Bitna pretpostavka tajnog oligopola je postojanje kooperativnog stratekog

KARTELI
Tipian primjer tajnog oligopola su karteli. Kartel je organizacija neovisnih poduzea koja proizvode sline proizvode i zajedno posluju da bi poveali cijene i ograniili koliinu proizvoda. Mogu nastati i preutnim

CILJ TAJNOG OLIGOPOLA

Cilj tajnog oligopola je odrediti oligopolne cijene koje maksimiziraju profit lanova oligopola. Oligopol maksimizira profit izjednaavanjem graninih prihoda s graninim trokovima (MR = MC) Rezultat oligopolnog dogovaranja je isti kao kod monopola manje proizvoda uz vie cijene u odnosu na

GRAF OLIGOPOLNE CIJENE

PREPREKE TAJNOM SPORAZUMIJEVANJU

1. tajno sporazumijevanje je zakonom zabranjeno. 2. nema garancije da e se partneri dosljedno drati dogovorenih cijena. 3. pojava strane konkurencije koja ne prihvaa praksu dogovaranja

OPEC
Od svih kartela najpoznatiji je onaj koji okuplja zemlje izvoznice nafte OPEC (Organisation of Petrol Exporting Countries). To su Alir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudi Arabija, UAE i Venezuela.

MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA
U monopolistikoj konkurenciji mnogo malih poduzea prodaje diferencirane proizvode, a njihova krivulja potranje je opadajua. Ulaz drugih poduzea na trite je olakan pa je monopolistika konkurencija slina savrenoj. Ravnotea se ostvaruje kada se izjednae granini prihodi s graninim trokovima (MR = MC)

GRAF MONOPOLISTIKE KONKURENCIJE PRIJE ULASKA DRUGIH PODUZEA

POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEA U PRIVREDNU GRANU (1)

Nova poduzea ulaze u privrednu granu ako u njoj ostvaruju ekonomski profit Ulazei u granu nova poduzea preuzimaju dio trita postojeim poduzeima pomiui krivulju njihove potranje ulijevo.

POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEA U PRIVREDNU GRANU (2) Pomicanje krivulje potranje ulijevo i smanjenje profita traje dotle dok krivulja potranje ne postane tangentom prosjenog troka. U toki tangencije poduzee pokriva samo svoje trokove poslujui bez profita pa naputa privrednu granu. Sudionik monopolistike konkurencije isto kao i monopolist proizvodi manje proizvoda nego u savrenoj konkurenciji dok su mu cijene i prosjeni trokovi vii od graninih trokova.

GRAF MONOPOLISTIKE KONKURENCIJE NAKON ULASKA DRUGIH PODUZEA

SUPARNITVO MEU NEKOLICINOM

Pored tajnog oligopola i monopolistike konkurencije suparnitvo meu nekolicinom javlja se kao trei vid nepotpune konkurencije, Ono se javlja kada na tritu postoji nekoliko subjekata koji u svojoj poslovnoj politici moraju voditi rauna o reakcijama konkurencije. Za takva poduzea se kae da su u stratekoj meuakciji . Njihovu poslovnu politiku prouava teorija igara

TEORIJA IGARA
Teorija igara analizira situaciju u koju su upleteni dva ili vie igraa koji donose odluke s proturjenim ciljevima. Njeni su tvorci J. von Neumann i O. Morgenstern a izloili su je u svom djelu Theory of Games and Economic Behavior

RAZDVAJANJE VLASNITVA OD NADZORA U VELIKIM KORPORACIJAMA

U suvremenim korporacijama jedno od osnovnih njihovih obiljeja je razdvojenost funkcije vlasnitva od funkcije nadzora i upravljanja to je posljedica rasprenosti vlasnitva na veliki broj dioniara. Sutina tog obiljeja svodi se na injenicu da vlasnici korporacije (dioniari) nisu istovremeno i njeni upravljai. Njom upravlja struni management koji tu funkciju obavlja na temelju svog znanja i sposobnosti ali ne i vlasnitva.

SUKOB INTERESA IZMEU DIONIARA I MANAGEMENTA

U pravilu nema sukoba interesa izmeu vlasnika i rukovodstva korporacije to meutim ne znai da sukob nije mogu. On se javlja u tri sluaja: a) kada management odredi prevelike plae u odnosu na dividende dioniara, b) kod raspodjele dobiti kada management vie daje u investicije a manje u dividende, c) kod izbjegavanja rizinih poslova od strane managementa

ALTERNATIVNI CILJEVI
Primarni cilj korporacije je maksimalan profit. Meutim, njenim rastom taj cilj ne mora biti jedinim. I drugi alternativni ciljevi mogu biti motiv korporacije. Jedan od moguih alternativnih ciljeva je siguran i stabilan rast kao i poslovanje lieno rizika Nije sluajno engleski ekonomist Hicks rekao : Najbolji od svih profita monopola je miran ivot.

PUNA I OGRANIENA RACIONALNOST

Uvjet maksimalizacije profita u nepotpunoj konkurenciji je MR = MC. Da bi se taj uvjet ispunio mora postojati potpuna informiranost o MR i MC, tj. puna racionalnost. Vrlo esto je potpuna informiranost veoma skupa pa se pribjegava formiranju cijena na temelju nepotpunih informacija i ograniene racionalnosti. Tipian primjer pojednostavljenog odluivanja je odreivanje cijena metodom troak plus mara

ODREIVANJE CIJENA METODOM TROAK PLUS MARA

Ovakvo odreivanje cijena se vri ne na temelju poreenja MR i MC ve na dodavanju mare na prosjene trokove. Ova praksa se primjenjuje u sluajevima kada poduzee u svom proizvodnom programu ima mnotvo proizvoda pa je izraunavanje MR i MC teko izvedivo.

SCHUMPETERIJANSKA HIPOTEZA
Klasina ekonomija je bila jedinstvena u osudi monopola koji su za njih bili negativna ekonomska pojava. Iznimka je bio J.A.Schumpeter (1883-1950) koji je smatrao da monopoli imaju pozitivnu ulogu promiui tehnoloke inovacije. Po njegovom miljenju razbijanje monopola na kratki rok obara cijene dok ih u dugom roku poveava uslijed smanjenja produktivnosti

POSLJEDICE MONOPOLSKE MOI

Posljedice monopolske moi su porast ekonomske neefikasnosti i gubitak dijela potroaeva probitka uslijed porasta cijena i smanjenja kvalitete. Takoer dolazi do transfera dijela dohotka potroaa u korist monopola. Empirijska istraivanja su pokazala da je gubitak potroaeva probitka manji od oekivanog.

GRAF POSLJEDICA MONOPOLSKE MOI

ANTIMONOPOLISTIKA POLITIKA
Borba protiv monopola pretpostavlja cijeli niz mjera. To su : 1. zabrana odreenih trinih struktura ili vrsta ponaanja 2. ohrabrivanje konkurencije 3. regulacija kojom se poduzea usmjeravaju to trebaju initi 4. nacionalizacija 5. kontrola cijena 6. oporezivanje monopolskih profita