Drutvene grupe- ovjek je drutveno bie, on svoje sposobnosti ostvaruje sa I prema drugim ljudima, te samo tako moe opstati

I dobro ivjeti. ovjek je zoon politikonpolitiko bie. Tako svaki ovjek pripada raznim drutvenim grupama, ostvarujui u njima svoje ciljeve I interese. rutvene grupe se mogu dijeliti prema! ciljevima, veliini, trajnosti, ravnopravnosti I itd" ali posebno je vano razlikovanje drutveni# grupa na organizirane I neorganizirane, jer je drava organizirana grupa, a pravo je skup pravila kojima se preteito ure$uju odnosi u organiziranim drutvenim skupinama. Organizacija- publika na nogometnom stadionu, putnici u autobusu su neorganizirane drutvene grupe. %ogometni klub &ajduk, poduzee 'onar su organizirane grupeorganizacije. Organiziacija je skup ljudi koji imaju neke zajednike ciljeve I me$usobno dijele poslove, uspostavljaju #ijerar#iju I koriste odre$ena sredstva radi ostvarenja ti# ciljeva, a sve je to odre$eno pravilima. (rganizacija se konano uspostavlja putem normi, a to su posebno sredstvo kojim se precizno odre$uju sastojci organizacije! tko su njeni pripadnici, njeni ciljevi, kako se dijele poslovi, koja su njena sredstva I kako stvaraju I primjenjuju same norme. %eorganizirane grupe nemaju neke od elemenata )npr. *odjelu poslova, #ijerar#iju+ a I elemente koje imaju nisu precizno odre$eni normama. Mo- je sposobnost jedne osobe ili skupine osoba da navedu druge osobe da se ponaaju onako kako se one po vlastitoj volji ne bi ponaale. ,vaka osoba ili drutvena grupa ima nekakvu mo, I one tu mo neprestalno koriste jedni protiv drugi#. %pr. -azne moi imaju I upotrebljavaju roditelji I dijeca, supruzi jedni prema drugima, poslodavci I radnici jedni prema drugima I itd. Tri su osnovna izvora moi! .izika snaga, ekonomsko bogatstvo I du#ovne sposobnosti. Prisila- je primjena moi jednog subjekta prema drugome. /a razliku od moi, prisila je stvarno navo$enje ponaanja drugog subjekta protiv njegove volje na taj nain da se primjenjuje ili predoava neko zlo. (visno o vrsti sposobnosti kojom se drugoga navodi na ponaanje razlikuju se! .izika, ekonomska I du#ovna prisila. I mo I prisila imaju dvojna mogua vrijednosna znaenja- dobra I zla. Vlast- je neto vie od gole moi I prisile. To je prisila koja je legitimna ili barem .ormalno zasnovana na obiajnim I pravnim normama, tj. 'oja je po miljenju neki# ljudi opravdana kao dobra ili se barem poziva na obiaj I pravo. 0 svakom drutvu ima vie oblika vlasti! vlast u obitelji, vlast u radnoj organizaciji, vlast u crkvi, vlast drave. %aprimjer prisila roditelja je vlast ) I to povijesno najstarija vlast+, drzavna prisila je legitimna vlast. Hijerarhija- je odnos izme$u pripadnika jedne drutvene grupe koji imaju vie vlasti I pripadnika te grupe koji imaju manje vlasti. 0 tom su odnosu prvi nadre$eni )drugima+, a drugi podre$eni )prvima+. &ijerar#ija je povezivanje poslova u jednoj drutvenoj grupi nakon to su ti poslovi bili podijeljeni radi uspjenijeg ostvarivanja ciljeva grupe. etri su vrste odnosa koji tvore nadre$enost I podre$enost! neke osobe )nadre$eni+ postavljaju druge osobe )podre$ene+ na odre$ena radna mjesta, neke ( zapovjedaju drugim ( da neto rade ili ne rade, neke ( nadziru druge ( u izvravanju dunosti, neke ( kanjavaju druge ( zbog neizvravanja nji#ovi# dunosti.

Legitimnost- to je uvjerenje jednog kruga ljudi da je neija prisila opravdana ili dobra zato to se temelji na mekim vrijednostima koje taj krug ljudi usvaja. Ima vie naina legitimiranja, koja mogu biti I suprostavljeni- tako da neija vlast moe biti istodobno za neke subjekte opravdana, a za druge neopravdana. azli!ujemo tri tipa legitimnosti! tradicionalna legitimnost ili vlast utemeljena na tradiciji )obiajima+" karizmatska legitimnost ili utemeljenje vlasti na osjeajnoj predanosti I uvjerenju ljudi u izuzetne ili nadnaravne osobine neke osobe kao vo$e" racionalno-pravna legitimnost ili utemeljenje vlasti na pridravanju pravni# pravila koja propisuju demokratski postanak I djelovanje vladajui#. /a legitimizaciju vlasti dovoljno je da jedan znaajan broj ljudi ima uvjerenje o bilo kakvoj opravdanosti njene prisile. (visno o tome koliki je taj broj ljudi procjenjuje se vei I manji stupanj legitimnosti vlasti. Dr#ava !ao zaje$nica I organizacija- drava se de.inira kao politika zajednica, pa se kae da je drava politika zajednica oni# koji vladaju I oni# kojima se vlada, ure$ena na osnovi pravila koja pri#vaaju svi lanovi )svojevoljno ili pod prinudom+.imamao uzu de.iniciju drzave kojoj je teite na odnosima unutar skupine ljudi koja obavlja politiku vlast, a koja je jedna speci.ina organizacija )dravni aparat+. (igledno je da dravnu vlast obavlja grupa ljudi koji imaju zajednike ciljeve! da ti ljudi izme$u sebe dijele poslove koje nameu ciljevi I #ijerar#iski se me$usobno odnose! da oni imaju sredstva rada I da je sve to regulirano jednim sustavom pravni# normi. 1 drava kao organizacija ima sljedee osobine!- globalni I politiki karakter drave )politika vlast+, -suverenost dravne vlasti, -oruana, ekonomska I ideoloka mo, -poseban odnos prema stanovnitvu I teritoriju, -speci.ine dravne .unkcije, -povezanost drave I prava. %lo&alni I politi'!i !ara!ter $r#ave( politi'!a vlast- $r#ava nije specijalizirana, ve ima neogranienu koliinu razliiti# drutveni# ciljeva I poslova! ona obu#vata posredno ili neposredno! vojne, policijske, zdravstvene, obrazovne, prijevozne, sportske I druge djelatnosti. /ato kaemo da je drava globalna ili sveobu#vatna organizacija, s najveim brojem lanova, s najbrojnijim ciljevima, razvijenom podjelom poslova I #ijerar#ijom I s najvie sredstava rada. To je zapravo sloena megaorganizacija sastavljena od mnotva podorganizacija )organa+. ,peci.inost drave je to to jedino ona kao politika vlast prisilno usmjerava ili ure$uje sve ostale drutvene djelatnosti. Politi!a je prosu$ivanje I odluivanje o tome kako usmjeravati drutvene odnose koji su vani za cjelokupnu zajednicu I kako pri tome raspodjeliti drutvena dobra I terete o kojima ovise opstanak, mir I sigurnost globalnog drutva, ona je vrlo kon.liktna djelatnost podruje drutveni# sukoba. rava nije jedini politiki subjekt imamo tako$er gra$ane, stranke, sindikate, crkve I druge organizacije. *oltiki subjekti se dijele na vladajue I nevladajue. I jedni I drugi nastoje ici u pravcu vlastiti# interesa I opi# interesa najvanije odnose u proizvodnji I prometu, u zdravstvu, u obrazovanju, u kulturi, u odnosima prema inozemstvu, u zatiti prirode itd.

)uverenost $r#avne vlasti- ako drava nije jedina vlast, ona jest uistinu najvia ili vr#ovna vlast, kojoj su svi pojedinci I skupine, pa I ostali nosioci vlasti, podre$eni. 2r#ovnost dravene politike vlasti nad svim drugim drutvenim subjektima jest bitna sastavnica dravne suverenosti. ravna vr#ovnost ili suverenost se sastoji od dva tipa odnosa. *rvi tip se naziva unutranja suverenost ili pravna vr#ovnost, sastoji se u tome da drava stvara I ima iskljuivu ovlast da stvara najvie pravne norme- ustavne, zakonske, podzakonske, sudske I dr.koje vae na njenom teritoriju. rugi tip odnosa koji ine suverenost dravne vlasti a koji se naziva vanjs!a suverenost, jesu nezavisnost I ravnopravnost drave spram ostali# drava. *ezavisnost je injenica da drava ure$uje drutveni ivot na vlastitom teritoriju I svoje me$unarodne odnose bez prisile drugi# drava. avnopravnost znai da je drava u me$unarodnim odnosima subjekt s jednakim osnovnim pravima kao I sve ostale drave, I to neovisno o velikim razlikama u vojnoj, gospodarskoj I drugoj moi to stvarno postoje me$u dravama. Oru#ana" e!onoms!a I i$eolo!a mo $r#ave- +, drutvena mo koja dravu razlikuje I izdie nad ostale subjekte jest Oru#ana mo. rava ima monopol oruane moi I legalne .izike prisile u drutvu. (na jedina ima pravo posjedovati oruje I pomou njega izvoditi .iziku prisilu, tj. *rijetiti nasiljem I primjenjivati silu u svr#u iznu$ivanja odre$eni# ljudski# ponaanja. /abranjuje svim drugim subjektima posjedovanje oruja I .iziku prisilu I kao takvo se kvali.icira kao pravni delikt I kanjava. /a djelotvornu uporabu oruanom silom za .iziku prisilu drava ima dvije specijalizirane podorganizacije! vojsku I policiju. *rva raspolae oruanom silom prvenstveno radi odnosa rata I mira s drugim dravama, a druga manjom radi odravanja unutranjeg reda u drutvu.. -, .!onoms!a mo drave sastoji se prvenstveno od uporabe materijalnog bogatstva u zemlji, rudnim izvorima, sredstvima rada, prijevoznim sredstvima, novcu I drugoj imovini koju posjeduje, redovito u velikim koliinama, svaka drava. rava bogatstva pribavlja na vie naina! dugo stoljea ratnim osvajanjima I pljakom, porezima, trgovinom I ekonomskim monopolima, a u novije vrijeme putem nacionalizirane privrede kojom drava upravlja I od koje prisvaja pro.it. 3konomska mo drave je jedan od prvi# uvjeta njene oruane moi, budui da samo materijalno I .inancijski snana drava moe odravati dovoljnu vojnu snagu. /, Duhovno( i$eolo!a mo pod tim se najprije podrazumjevaju sva ona struna znanjapolitika, ekonomska, pravna, vojna, koja posjeduju ljudi iz dravne organizacije, to su ljudi koje dravni vr#ovi uvijek paljivo odabiru I dobro nagra$uju radi nji#ovog uspjenog .unkcioniranja. u#ovno- ideoloka mo drave sastoji se I od moi oblikovanja svijesti I ponaanja ljudi u skladu s interesima I idejama koje ona zastupa. Tome slue ideologije kao sustavi racionalni# I osjeajni# stavova kojima pojedine drutvene skupine, uglavnom one obrazovanije I bogatije, objanjavaju, vrednuju I opravdavaju najvanije aspekte drutvenog ivota. -adi to supjenijeg usmjeravanja ponaanja ljudi prema svojim interesima koji se prikazuju kao opi interesi. Ideoloka svijest se iri putem obitelji, vjerski# grupa, kolstva, politiki# stranaka, tiska I drugi# medija, no drava je vjerovatno uvijek bila, koristei za svoje svr#e I sva spomenuta sredstva, najmoniji 4ideoloki aparat5.

Dr#avno stanovnitvo I teritorij- Dr#avno stanovnitvo su svi ljudi koji u datom trenutku pripadaju pod vlast drave I koji su stoga obavezni potovati njene pravne norme. (na je jedna stalno promjenjiva skupina, a stastavljeno od dvije osnovne kategorije ljudi. 6edni su u stalnom politikom- pravnom odnosu s dravom 7, bez obzira da li se nalaze na njenom teritoriju ili teritoriju drugi# drava )kao putnici, radnici u inozemstvu+, nazivaju se gra$ani I oni su dravljani. rugo su ljudi koji su stalni pripadnici )dravljani+ drugi# drava I koji se nalaze na teritoriju drave 7, a nazivaju se stranci. ,vaki dravljanin postaje stranac u drugoj dravi im pre$e granicu svoje drave, a svaki stranac je dravljanin neke druge drave. *ostoji I trea kategorija stanovnitva! ljudi koji uope nemaju dravljanstvo, tzv. +patri$i )izgubili su dravljanstvo jedne drave, a nisu ga dobili od neke druge drave+. ravljanstvo jest trajna veza jedne osobe s jednim dravnim I pravnim poretkom- a ta se veza sastoji u tome da osoba ima neka posebna prava I obveze u tom poretku koje nema stranac, dok drava ima posebnu dunost da je titi sparm drugi# drava.. dravljanstvo se stjee ili ro$enjem ili za ivota na razne naine. -o$enjem se stjee na dva naina! dijete naslje$uje dravljanstvo roditelja )po krvi+, ili dijete dobije dravljanstvo one drave na teritoriju kojem je ro$eno, neovisno o dravljanstvu roditelja )pravo tla+. Trei nain je onaj po kojem stranac dobiva novo dravljanstvo na osnovi molbe I uz dokaz ispunjenja neki# zakonski# uvjeta ) duina boravka, zaposlenje, nekanjenost itd+, a zove se neutralizacija. oga$a se jo da dravljanstvo stjeu prisilno stanovnici teritorija koje je drava prisvojila, no tom se stanovnitvu daje pravo da bira izme$u ranijeg I novog dravljanstva. Dr#avni teritorij je precizno odre$eni prostor na kojemu se nalazi dravno stanovnitvo I gdje se odvija suvremena politika vlast. To je viedimenzionalan proctor koji se sastoji od povrine I dubine kopna, od mora, jezera I rijeka, do odre$ene zrane visine iznad kopna I voda, te od brodaova I zrakoplova to nose dravne oznake. Teritorij drave ome$en je linijom zvanom granica, koju uva vojna sila I smije se prelaziti samo s posebnim ispravama, a odre$ena unutarnjim dravnim I me$unarodnim propisima. 8irina teritorijalnog mora razliita je kod pojedini# drava ) 9, :; ili vie morski# milja, dok se zranom granicom smatra visina koju dosee klasine letjelice. Iza granica nalaze se ili teritorij drugi# drava ili otvoreno more I ,lobodan zrani prostor, koji ne pripadaju nijednoj dravi I mogu i# koristiti sve drave u me$unarodno dozvoljene svr#e.