Broj 18

Godina VII - Broj 18
Utorak, 1. jula 2003. godine SARAJEVO
ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

^lan 5.
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

170
Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, odrànoj 30. septembra 2002. godine i na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 13. maja 2003. godine, usvojila je
Poslovni zadru`ni savezi obavljaju za svoje ~lanice iste poslove kao i zadruge za zadrugare i za njih vaè propisi o zadrugama, ako nije druk~ije odre|eno. ^lan 6. Zavisno od ciljeva osnivanja i potrebnih sredstava za osnivanje i poslovanje, zadruge se osnivaju i posluju ulozima i drugim vlastitim sredstvima zadrugara u skladu s ugovorom o osnivanju i zadru`nim pravilima. Visina osniva~kog uloga odre|uje se ugovorom o osnivanju i zadru`nim pravilima. ^lan 7.
OP]I ZAKON
O ZADRUGAMA I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Zadruga je oblik organiziranja dobrovoljno udruènih ~lanova (u daljem tekstu: zadrugari), da bi zadovoljili svoje zajedni~ke ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i te`nje, kroz zajedni~ko posjedovanje i demokratsko kontrolirano privre|ivanje (poslovanje). ^lan 2. Zadruge ure|uju odnose me|u svojim ~lanovima na principima: dobrovoljnosti i otvorenosti prema ~lanstvu; demokratske kontrole poslova od strane ~lanova; u~e{}a ~lanova u raspodjeli koristi i pokri}u {tete u radu; poslovne autonomije i informiranja ~lanova; saradnje me|u zadrugama i brige za zajedni{tvo. ^lan 3. Zadruga se osniva kao op}a i specijalizirana. ^lan 4. Namjena zadruge je zajedni~ko kori{tenje svih sredstava potrebnih za unapre|ivanje i razvoj djelatnosti zadrugara s ciljem pobolj{anja i pove}anja rezultata te djelatnosti. Djelatnosti zadruge utvr|uju se zadru`nim pravilima.
Zadruga u pravnom prometu istupa u svoje ime i za svoj ra~un. Zadruga vr{i poslove iz prethodnog stava samo sa svojim zadrugarima. Poslove iz stava 1. ovog ~lana, zadruga moè pod odre|enim uslovima sklapati i s drugim pravnim i fizi~kim licima (poslovanje s ne~lanovima): 1. 2. ako tako predvi|aju njena zadru`na pravila; ako pravila zadruge predvi|aju periodi~ne revizije nadle`nog zadru`nog saveza.
Zadruga prihode iz stava 3. ovog ~lana posebno utvr|uje i knjigovodstveno iskazuje i ostvareni netoprihod isklju~ivo usmjerava na razvoj djelatnosti zadrugara ili zadruge. ^lan 8. Zadruga u pravnom prometu odgovara za svoje obaveze svom svojom imovinom. Za obaveze koje se nisu mogle izmiriti iz imovine zadruge odgovaraju zadrugari solidarno, najmanje iznosom svoga uloga, ako ugovorom o osnivanju, odnosno zadru`nim pravilima, nije predvi|eno da odgovaraju ve}im iznosom. Zadru`nim pravilima utvr|uje se rok, koji ne moè biti kra}i od godinu dana, u kome zadrugar kome je taj status prestao, odgovara za obaveze zadruge nastale za vrijeme dok je bio zadrugar.
Broj 18 - Strana 382 ^lan 9.
SLU@BENI GLASNIK BiH
Utorak, 1. jula 2003.
10) odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge; 11) ostalim pravima i obavezama zadrugara; 12) raspodjeli dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima i pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka u poslovanju; 13) dijelu dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima koji se raspore|uju u obavezni rezervni fond; 14) izboru, opozivu i nadle`nosti organa zadruge; 15) na~inu odlu~ivanja skup{tine zadruge, izboru, opozivu i pravima i obavezama predstavnika zadrugara, ako skup{tinu ~ine predstavnici zadrugara; 16) povratu uloga; 17) zadru`noj knjizi; 18) zadru`noj reviziji; 19) obavje{tavanju zadrugara i poslovnoj tajni; 20) me|uzadru`noj saradnji i zadru`nom obrazovanju zadrugara; 21) op}im aktima zadruge i na~inu njihovog dono{enja; 22) drugim pitanjima zna~ajnim za poslovanje zadruge. ^lan 14. Zadruga se smatra osnovanom i sti~e svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar (u daljem tekstu: registar). Prijava za upis u registar podnosi se nadle`nom sudu u roku od 30 dana od dana odràvanja osniva~ke skup{tine. Uz prijavu za upis u registar podnose se: 1) osniva~ki akti; 2) zadru`na pravila; 3) zapisnik sa osniva~ke skup{tine; 4) druge isprave i dokazi u skladu s ovim zakonom i propisima kojima se ure|uje upis u registar. Zadruga se registrira bez obzira da li ima zaposlenih ili ne. III - STICANJE I PRESTANAK STATUSA ZADRUGARA 1. Sticanje statusa zadrugara ^lan 15. Fizi~ka lica - osniva~i zadruge sti~u status zadrugara osnivanjem zadruge. ^lan 16. Status zadrugara poslije osnivanja zadruge sti~e se po osnovu zahtjeva i pristupne izjave kojom potpisnik prihvata prava, obaveze i odgovornosti zadrugara, utvr|ene ugovorom o osnivanju, odnosno zadru`nim pravilima. Pristupna izjava sadrì naro~ito: dokaz o izvr{enoj uplati, odnosno uno{enju uloga i ~lanarine, izjavu potpisnika da }e u odre|enom roku uplatiti, odnosno unijeti ulog, i izjavu potpisnika da prihvata odredbe ugovora o osnivanju, odnosno zadru`na pravila o odgovornosti za obaveze zadruge i da je upoznat s obavezama zadruge nastalim prije potpisivanja pristupne izjave. Dodatna pravila sticanja statusa zadrugara i njegovih prava i obaveza definiraju se zadru`nim pravilima.
Svaka zadruga mora svojim zadru`nim pravilima utvrditi podru~je djelatnosti prema mjestu prebivali{ta ~lanova. II - OSNIVANJE ZADRUGE ^lan 10. Zadrugu moè osnovati najmanje pet fizi~kih i pravnih lica koja ispunjavaju li~ne uslove shodno zadru`nim pravilima. Zadru`na pravila mogu predvidjeti da samo fizi~ka lica mogu biti ~lanovi. Ugovor o osnivanju moè predvidjeti i ve}i broj osniva~a. ^lan 11. Zadruga se osniva zaklju~ivanjem ugovora o njenom osnivanju, koji sadrì odredbe o: 1) firmi i sjedi{tu zadruge; 2) imenima, zanimanju i adresi osniva~a; 3) imenu lica koje }e obavljati poslove privremenog direktora zadruge; 4) djelatnosti zadruge; 5) iznosu sredstava potrebnih za osnivanje zadruge i na~inu osiguranja tih sredstava; 6) iznosu i obliku uloga pojedinog osniva~a ili iznosu sredstava pojedinog osniva~a; 7) odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge; 8) na~inu i roku uplate; 9) na~inu sazivanja i roku u kome su osniva~i obavezni da sazovu osniva~ku skup{tinu, kao i na~inu dono{enja odluka; 10) drugim pitanjima zna~ajnim za osnivanje zadruge. ^lan 12. Na osniva~koj skup{tini zadruge donose se, ve}inom glasova osniva~a, zadru`na pravila. Osniva~i, koji se ne slaù sa zadru`nim pravilima, mogu do upisa zadruge u sudski registar otkazati svoje ~lanstvo putem pismenog obavje{tenja upravnom odboru. Na osniva~koj skup{tini zadruge vr{i se izbor organa zadruge, osim ako osniva~i zadruge ne odlu~e da izbor organa zadruge obave u naknadnom roku, ali ne duèm od 30 dana od dana odràvanja osniva~ke skup{tine. ^lan 13. Zadru`na pravila sadrè odredbe o: 1) firmi i sjedi{tu zadruge; 2) djelatnosti zadruge; 3) zadru`nim principima; 4) statusnim promjenama i prestanku zadruge; 5) zastupanju i predstavljanju zadruge; 6) uslovima i na~inu sticanja statusa zadrugara; 7) uslovima i na~inu prestanka statusa zadrugara; 8) obliku i iznosu uloga koje upisuju zadrugari i roku uplate uloga; 9) na~inu i roku uplate, odnosno uno{enja sredstava osniva~a;
Utorak, 1. jula 2003. ^lan 17.
Broj 18 - Strana 383
Odluku o sticanju statusa zadrugara donosi organ zadruge odre|en zadru`nim pravilima. Zadruga je du`na, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, pismeno obavijestiti podnosioca zahtjeva da li je zahtjev prihva}en. Ako zadruga o svojoj odluci ne obavijesti podnosioca zahtjeva u roku iz stava 2. ovog ~lana, smatrat }e se da zahtjev nije prihva}en. Podnosilac zahtjeva ~iji je zahtjev odbijen, ima pravo àlbe skup{tini zadruge, u roku utvr|enom zadru`nim pravilima. Po prihvatanju zahtjeva za sticanje statusa zadrugara, podnosilac zahtjeva potpisuje pristupnu izjavu i time sti~e status zadrugara. ^lan 18. Osnovne imovinske obaveze koje preuzima zadrugar u~lanjenjem u zadrugu utvr|uju se zadru`nim pravilima. Zadru`na pravila mogu predvidjeti da jedan ~lan moè u~estvovati s vi{e od jednog uloga ili da mora u~estvovati s onoliko uloga koliko je predvi|eno zadru`nim pravilima. Skup{tina zadruge ne moè uvesti obavezu potpune saradnje sa zadrugom bez saglasnosti svih zadrugara. ^lan 19. Niko ne moè biti, sa istim imanjem ili istom djelatno{}u, zadrugar u dvjema ili vi{e zadruga sa istom djelatno{}u istovremeno. 2. Prestanak statusa zadrugara ^lan 20. Status zadrugara prestaje istupanjem iz zadruge, isklju~enjem iz zadruge, smr}u zadrugara, prijenosom njegovih uloga na drugog ~lana ili nekog tre}eg i prestankom zadruge. ^lan 21. Zadrugar moè istupiti iz zadruge na osnovu pismene izjave o istupanju. Status zadrugara prestaje danom kad zadruga primi njegovu pismenu izjavu o istupanju, ako zadru`nim pravilima nije odre|en otkazni rok. Ako zadrugar ima dospjele obaveze prema zadruzi, status zadrugara prestaje po podmirenju tih obaveza, ali ne prije isteka otkaznog roka. ^lan 22. Zadrugar moè biti isklju~en iz zadruge zbog razloga utvr|enih zadru`nim pravilima. Odluku o isklju~enju zadrugara donosi organ odre|en zadru`nim pravilima. Odluka o isklju~enju mora biti obrazloèna. Protiv odluke o isklju~enju zadrugar moè podnijeti àlbu odre|enom organu zadruge u roku utvr|enom zadru`nim pravilima. Odluku po àlbi zadrugara nadle`ni organ zadruge donosi u roku utvr|enom zadru`nim pravilima. Ako odluka po àlbi zadrugara nije donesena u roku iz stava 5. ovog ~lana, smatrat }e se da je àlba odbijena. Status zadrugara prestaje danom koji je odre|en odlukom o isklju~enju.
Ako je protiv odluke o isklju~enju zadrugar podnio àlbu, status zadrugara prestaje danom dono{enja odluke o odbijanju àlbe na odluku o isklju~enju, a ako odluka po àlbi nije donesena u roku iz stava 5. ovog ~lana, danom isteka tog roka. ^lan 23. Nasljednici umrlog zadrugara mogu ste}i status zadrugara, s pravima i obavezama umrlog zadrugara, ako o tome odlu~i organ zadruge odre|en zadru`nim pravilima i ako ispunjavaju uslove za sticanje statusa zadrugara. ^lan 24. Zadrugar moè i u toku poslovne godine svoje uloge prenijeti pismenim putem na nekog drugoga i time iza}i iz zadruge bez rasprave o imovini ukoliko lice na koje su preneseni ulozi preuzme njegovo ~lanstvo. Ako je lice koje preuzima uloge ve} ~lan, mora prenesene uloge upisati kao svoje dodatne uloge. Zadru`na pravila mogu utvrditi dodatne uslove. Zadrugar moè i pojedina~ne poslovne uloge prenijeti na tre}e lice. ^lan 25. Danom prestanka statusa zadrugara prestaju prava i obaveze zadrugara, osim imovinskih prava i obaveza utvr|enih ugovorom o osnivanju, zadru`nim pravilima i ovim zakonom. IV - KNJIGA ZADRUGARA ^lan 26. Zadruga je du`na uredno voditi knjigu zadrugara. U knjigu zadrugara upisuje se: ime, adresa i zanimanje zadrugara, datum sticanja statusa zadrugara, oblik i iznos upisanih uloga i ~lanarine, datum i iznos uplate, odnosno uno{enja uloga i ~lanarine, datum i na~in prestanka statusa zadrugara, datum povrata uloga i drugi podaci od interesa za zadrugu, odre|eni zadru`nim pravilima. Zadruga je du`na trajno ~uvati knjigu zadrugara. Knjiga zadrugara ima karakter javne isprave. Povjerioci zadruge i druga lica koja imaju pravni interes mogu traìti uvid u knjigu zadrugara. V - OBAVLJANJE STRU^NIH I DRUGIH POSLOVA U ZADRUZI ^lan 27. Zadrugar moè obavljati stru~ne i druge poslove u zadruzi prema svojim stru~nim sposobnostima, u skladu sa zadru`nim pravilima. Za obavljanje stru~nih i drugih poslova u zadruzi, zadruga moè zapo{ljavati lica izvan reda zadrugara ili te poslove povjeriti drugim pravnim i fizi~kim licima. ^lan 28. Lice zaposleno u zadruzi moè postati zadrugar te zadruge ako uplati, odnosno unese udio u skladu sa zadru`nim pravilima. VI - UPRAVLJANJE ZADRUGOM I ORGANI ZADRUGE ^lan 29. Zadrugom upravljaju zadrugari. U upravljanju zadrugom zadrugari imaju jednako pravo glasa (jedan zadrugar - jedan glas).
U upravljanju zadrugom mogu}a je i ponderacija prava glasa, prema koli~inskim mjerilima (u odnosu na obim saradnje u zadruzi), ili po kvalitetnim mjerilima (u odnosu na vrstu obaveza koje ima ~lan u saradnji sa zadrugom) ili po upisanim ulozima. Limit u u~e{}u glasova pojedinog zadrugara u ukupnom broju glasova u skup{tini preko 50 zadrugara, shodno stavu 1. ovog ~lana, maksimalno je 5 %. Zadru`nim pravilima moè se predvidjeti i manji limit. ^lan 31. Organi zadruge su: skup{tina, upravni odbor, nadzorni odbor, ukoliko je predvi|en zadru`nim pravilima, i direktor zadruge, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. Predsjednik i ~lanovi upravnog odbora, direktor zadruge, predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora biraju se na vrijeme odre|eno zadru`nim pravilima, koje ne moè biti duè od pet godina, uz mogu}nost ponovnog izbora. 1. Skup{tina zadruge ^lan 32. Skup{tinu zadruge ~ine svi zadrugari. Skup{tina zadruge: 1) donosi zadru`na pravila; 2) utvr|uje poslovnu politiku zadruge; 3) odlu~uje o statusnim promjenama i prestanku zadruge; 4) odlu~uje o osnivanju zadru`nog preduze}a i drugog oblika organiziranja; 5) usvaja godi{nji obra~un i izvje{taje o poslovanju; 6) donosi programe i planove razvoja; 7) odlu~uje o raspodjeli dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima i pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka; 8) bira i opoziva predsjednika i ~lanove upravnog odbora i predsjednika i ~lanove nadzornog odbora; 9) bira i razrje{ava direktora zadruge, ukoliko zadru`nim pravilima nije predvi|ena odgovornost nekog drugog zadru`nog organa; 10) donosi poslovnik o svom radu; 11) odlu~uje o drugim pitanjima utvr|enim zakonom, ugovorom o osnivanju i zadru`nim pravilima. ^lan 33. Ako zadruga ima vi{e od 300 zadrugara, zadru`nim pravilima moè se odrediti da se poslovi iz nadle`nosti skup{tine zadruge prenose na skup{tinu predstavnika zadrugara, koja se mora sastojati od najmanje 30 predstavnika, koji su fizi~ka lica. Predstavnici zadrugara biraju se na vrijeme koje ne moè biti duè od pet godina, uz mogu}nost ponovnog izbora. Broj predstavnika, vrijeme na koje se biraju, na~in i postupak izbora, kao i pitanja koja se odnose na prava i obaveze ~lanova skup{tine predstavnika zadrugara ure|uju se zadru`nim pravilima. ^lan 34. Sjednica skup{tine zadruge odràva se najmanje jednom godi{nje.
Sazivanje sjednice skup{tine zadruge, na~in odlu~ivanja, na~in rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odlu~ivanje skup{tine ure|uju se zadru`nim pravilima. ^lan 35. O dono{enju zadru`nih pravila, statusnim promjenama i prestanku zadruge, raspodjeli dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima i pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka, izboru i opozivu predsjednika i ~lanova upravnog odbora i predsjednika i ~lanova nadzornog odbora i o izboru i razrje{enju direktora zadruge (ako je zadru`nim pravilima ovla{tena) - skup{tina odlu~uje ve}inom glasova ukupnog broja svojih ~lanova, ako zadru`nim pravilima nije predvi|eno da se te odluke donose drugom ve}inom. 2. Upravni odbor ^lan 36. Upravni odbor sastoji se od najmanje tri ~lana. ^lanovi upravnog odbora biraju se iz reda zadrugara. U zadruzi sa manje od 25 zadrugara ne bira se upravni odbor. ^lan 37. Upravni odbor: 1) provodi poslovnu politiku zadruge; 2) razmatra i predlaè skup{tini zadruge usvajanje godi{njeg obra~una; 3) usvaja periodi~ni obra~un; 4) priprema prijedloge odluka za skup{tinu zadruge i izvr{ava odluke skup{tine; 5) priprema izve{taje o poslovanju, bilansu sredstava i bilansu uspjeha i provo|enju poslovne politike; 6) predlaè raspodjelu dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima i na~in pokrivanja gubitaka, odnosno manjaka; 7) donosi investicione odluke u skladu sa osniva~kim aktom i zadru`nim pravilima; 8) donosi poslovnik o svom radu; 9) obavlja i druge poslove odre|ene zakonom, ugovorom o osnivanju i zadru`nim pravilima. ^lan 38. Upravni odbor moè odlu~iti ako sjednici prisustvuje vi{e od polovine ~lanova. Upravni odbor donosi odluke ve}inom glasova prisutnih ~lanova, ako zadru`nim pravilima nije predvi|ena druga kvalificirana ve}ina. Sazivanje sjednice, na~in rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odlu~ivanje upravnog odbora ure|uju se zadru`nim pravilima. ^lan 39. Predsjednik i ~lanovi upravnog odbora odgovaraju solidarno za {tetu koju svojom odlukom prouzrokuju ako je ta odluka donesena grubom nepa`njom ili s namjerom da se {teta prouzrokuje. Lica iz stava 1. ovog ~lana ne snose odgovornost za {tetu ako su bila protiv dono{enja odluke i ako su izdvojila svoje mi{ljenje u zapisnik.
Utorak, 1. jula 2003. 3. Nadzorni odbor ^lan 40.
SLU@BENI GLASNIK BiH 4. Direktor zadruge ^lan 45.
Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri ~lana. ^lanovi nadzornog odbora biraju se iz reda zadrugara. Ostale pojedinosti, posebno one koje se odnose na vrijeme trajanja izbora i prestanka, sadràne su u zadru`nim pravilima. ^lan 41. Nadzorni odbor: 1) vr{i nadzor nad zakonito{}u rada upravnog odbora i direktora; 2) pregleda periodi~ne i godi{nje obra~une i utvr|uje da li su sa~injeni u skladu s propisima; 3) utvr|uje da li se poslovne knjige i druga dokumenta zadruge vode uredno i u skladu s propisima, a moè ih dati na vje{ta~enje; 4) pregleda izvje{taje koji se podnose skup{tini o poslovanju i o bilansima zadruge; 5) razmatra izvje{taje revizora i predlaè mjere za otklanjanje uo~enih nepravilnosti; 6) pregleda prijedloge za raspodjelu dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima; 7) obavje{tava skup{tinu zadruge, a po potrebi i upravni odbor i direktora zadruge, o rezultatima nadzora; 8) podnosi skup{tini zadruge godi{nji izvje{taj o svom radu; 9) donosi poslovnik o svom radu; 10) obavlja i druge poslove odre|ene ovim zakonom i zadru`nim pravilima. ^lan 42. Predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora odgovaraju solidarno za {tetu koju svojom odlukom prouzrokuju ako je ta odluka donesena grubom nepa`njom ili s namjerom da se {teta prouzrokuje. Lica iz stava 1. ovog ~lana ne snose odgovornost za {tetu ako su bila protiv dono{enja odluke i ako su izdvojila svoje mi{ljenje u zapisnik. ^lan 43. Upravni odbor i direktor zadruge, ukoliko zadruga ima direktora, du`ni su nadzornom odboru dati obavje{tenja o poslovanju zadruge i omogu}iti mu nesmetan rad. Nadzorni odbor duàn je zahtijevati sazivanje sjednice skup{tine zadruge ako u vr{enju nadzora utvrdi da su povrije|eni interesi zadruge, a naro~ito ako utvrdi teè nepravilnosti u radu zadruge. ^lan 44. Nadzorni odbor moè odlu~ivati ako sjednici prisustvuje vi{e od polovine ~lanova. Nadzorni odbor donosi odluke ve}inom glasova prisutnih ~lanova, ako zadru`nim pravilima nije druk~ije predvi|eno. Sazivanje sjednice, na~in rada i druga pitanja koja se odnose na rad i odluke nadzornog odbora utvr|uju se zadru`nim pravilima.
Ukoliko je zadru`nim pravilima predvi|eno mjesto direktora zadruge, on organizira i vodi poslovanje zadruge, zastupa zadrugu, stara se o zakonitosti i odgovara za zakonitost rada zadruge i obavlja druge poslove utvr|ene zakonom, osniva~kim aktom i zadru`nim pravilima. Osim uloga koji upisuje kao zadrugar, direktor zadruge moè, u skladu sa zadru`nim pravilima, upisati odre|eni broj zadru`nih uloga koji su neprenosivi i predstavljaju garanciju za vr{enje njegove funkcije, dok ta funkcija traje. Direktor zadruge moè biti razrije{en du`nosti u slu~aju gubitaka u poslovanju, ne pridràvanja zakona, nesposobnosti kao i drugih razloga utvr|enih zadru`nim pravilima. Direktor zadruge snosi i materijalnu odgovornost za odluke koje je donio a usljed kojih zadruga trpi materijalnu {tetu. Do izbora novog direktora zadruge upravni odbor, a nadzorni odbor ukoliko zadruga ima manje od 25 ~lanova, imenuje v.d. direktora. 5. Ograni~enje izbora ^lan 46. Predsjednik i ~lanovi upravnog odbora, direktor zadruge i predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora ne mogu biti lica koja su osu|ena za krivi~na djela protiv privrede i slu`bene du`nosti za koja su nastupile pravne posljedice osude, dok te posljedice traju. Direktor zadruge ne moè biti biran za predsjednika upravnog odbora i predsjednika i ~lana nadzornog odbora. ^lan upravnog odbora ne moè biti biran za ~lana nadzornog odbora. 6. Klauzula konkurencije ^lan 47. Predsjednik i ~lanovi upravnog i nadzornog odbora i direktor zadruge ne mogu za svoj ili tu|i ra~un obavljati djelatnost koja spada u djelatnost zadruge, niti mogu biti zadrugari ili zaposleni u drugoj zadruzi, odnosno vlasnici i zaposleni u preduze}u ili drugom pravnom licu koje obavlja istu ili sli~nu djelatnost kao zadruga, ako se tako utvrdi zadru`nim pravilima. Zadru`nim pravilima i kolektivnim ugovorom mogu se utvrditi zabrane iz stava 1. ovog ~lana i za zadrugare i pojedine zaposlene u zadruzi. Ako predsjednik i ~lan upravnog odbora, nadzornog odbora ili direktor prekr{e zabrane iz stava 1. ovog ~lana, zadruga ih moè opozvati, odnosno razrije{iti du`nosti, a ako se zabrana odnosi i na zadrugare i pojedine zaposlene, zadruga ih moè isklju~iti iz zadruge, odnosno izre}i im prestanak radnog odnosa. Zadru`nim pravilima mogu se propisati i druge mjere za slu~aj da se prekr{e zabrane iz stava 1. ovog ~lana. Zadru`nim pravilima moè se utvrditi da zabrana iz stava 1. ovog ~lana traje i poslije gubitka svojstva iz tog stava, ali ne duè od dvije godine. VI - IMOVINA ZADRUGE ^lan 48. Zadruga koristi sredstva po osnovu uloga zadrugara, sredstva zadru`ne svojine, sredstva u dràvnoj svojini i sredstva drugih doma}ih i stranih fizi~kih i pravnih lica.
Zadruga koristi imovinu nastalu po osnovu uloga zadrugara. Ulozi iz prethodnog stava mogu biti: pokretne i nepokretne stvari, nov~ana sredstva i hartije od vrijednosti i druga imovinska prava. Ulozi iz stava 1. (nov~ani i nenov~ani) izraàvaju se u nov~anom iznosu, uz knjigovodstvenu revalorizaciju u skladu sa zakonskim propisima i odlukom skup{tine zadrugara. Revalorizacija iz prethodnog stava moè se obaviti pove}anjem nominalne vrijednosti postoje}ih uloga ili izdavanjem novih uloga. ^lan 50. Sredstva ste~ena radom i poslovanjem zadruge ili ih je zadruga stekla po drugim osnovama predstavljaju zadru`nu imovinu. Imovina iz prethodnog stava ne moè se pretvarati u udjele zadrugara, niti se na bilo koji na~in moè staviti u nezadru`nu funkciju. Zadru`na imovina - oprema i objekti i sl., kada se ne koriste iz ekonomskih razloga, mogu se prodati ili dati u zakup uz obavezu usmjeravanja dobijenih finansijskih sredstava za razvoj zadruge. Zadru`na imovina vodi se u posebnom fondu. ^lan 51. Vrijednost nenov~anog uloga iz ~lana 49. sporazumno procenjuju osniva~i, a poslije osnivanja zadruge - organ odre|en zadru`nim pravilima. ^lan 52. Ako zadrugar uloì pravo svojine na jednu stvar ili vi{e stvari, u pogledu odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke stvari shodno se primjenjuju pravila ugovora o kupoprodaji. Ako zadrugar uloì pravo na upotrebu stvari odgovoran je za materijalne i pravne nedostatke stvari prema pravilima ugovora o zakupu, odnosno posluzi. Ako zadrugar uloì potraìvanje, odgovoran je za postojanje i naplativost potraìvanja. ^lan 53. Ulozi se ne mogu vra}ati, zalagati, niti biti predmet izvr{enja za obaveze zadrugara za vrijeme trajanja statusa zadrugara. ^lan 54. Po prestanku statusa zadrugara ulozi se vra}aju zadrugarima, odnosno njihovim nasljednicima na osnovu zavr{nog godi{njeg izvje{taja. Ulozi se vra}aju u obliku, na na~in i u roku utvr|enim ovim zakonom i zadru`nim pravilima. Ulozi se ne mogu vra}ati prije prestanka odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge. ^lan 55. Ulozi zadrugara vode se na ime. U zadruzi se vodi registar uloga zadrugara izraèn u nov~anom iznosu, u koji se zadrugari upisuju hronolo{kim redom.
Za upisane uloge zadruga nije obavezna davati vrijednosne papire, nego moè izdati certifikate za te uloge. Zadru`ni ulozi su nedjeljivi. ^lan 56. Na zadru`ne uloge ne dijele se dividende, ali se oni mogu okamatiti. Kamatu na uloge zadrugara utvr|uje skup{tina na osnovu izvje{taja o poslovanju zadruge, s tim {to njena visina ne moè biti vi{a od eskontne stope koju primjenjuju banke. Kamate iz prethodnog stava mogu se isplatiti ako je finansijsko poslovanje zadruge bilo pozitivno. VIII - RASPODJELA DOBITI, ODNOSNO VI[KA, I POKRIVANJE GUBITAKA, ODNOSNO MANJAKA ^lan 57. Dobit u finansijskom poslovanju zadruge predstavlja vi{ak prihoda nad rashodima. Prihode koje je zadruga ostvarila u svome poslovanju s drugim pravnim i fizi~kim licima (~lan 7. Zakona) kao i subvencije od dràve, nevladinih organizacija i zajednica, zadruga moè koristiti samo za materijalna ulaganja ili za trajna obrtna sredstva zadruge. ^lan 58. U posebni rezervni fond zadruge mora se svake godine uloìti protuvrijednost od najmanje 5% vrijednosti uloga ~lanova zadruge. Sredstva iz prethodnog stava akumuliraju se sve dok se ne dostigne najvi{i iznos imovine zadruge pri njenom osnivanju. Sredstva iz stava 1. koriste se za povrat zadru`nih uloga zadrugarima koji izlaze iz zadruge, uz prethodno ispunjen uslov da odlazak ne dovodi zadrugu u poloàj da ne moè izvr{avati obaveze prema povjeriocima, te ukoliko se realna vrijednost imovine zadruge pri osnivanju, nakon povrata zadru`nih uloga, ne smanji ispod 49 %. ^lan 59. Osim zakonom utvr|enog rezervnog fonda, zadruga moè zadru`nim pravilima predvidjeti postojanje drugih fondova. ^lan 60. Dio dobiti, odnosno vi{ak prihoda nad rashodima koji zadruga ne unese u fondove, raspodjeljuje se zadrugarima u skladu s ovim zakonom i zadru`nim pravilima. ^lan 61. Skup{tina odlu~uje kako }e se gubitak, odnosno manjak pokrivati, da li }e se pokrivati iz obaveznih rezervnih fondova ili iz drugih fondova i sredstava za druge namjene ili }e se pokrivati iz uloga zadrugara. IX - DJELATNOST, SJEDI[TE I FIRMA ZADRUGE 1. Djelatnost ^lan 62. Zadruga moè obavljati sve djelatnosti za koje je registrirana. Zadruga moè po~eti obavljanje djelatnosti, obavljati djelatnost i mijenjati uslove njenog obavljanja kad nadle`ni organ donese re{enje da su ispunjeni uslovi u pogledu tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu i za{tite i unapre|enja ìvotne sredine, kao i drugi propisani uslovi.
Utorak, 1. jula 2003. 2. Sjedi{te ^lan 63.
U slu~ajevima iz stava 1. ta~. 1., 3. do 10. ovog ~lana provodi se, po pravilu, likvidacija zadruge. U slu~aju iz stava 1. ta~ke 6. ovog ~lana skup{tina zadruge ne moè odlu~iti o prestanku zadruge ako se odre|eni broj zadrugara, koji ne moè biti manji od broja potrebnog za osnivanje te vrste zadruge, prije dono{enja odluke o prestanku zadruge pismeno izjasni da zadruga ne prestaje. U slu~aju iz prethodnog stava glasa se poimeni~no, a za zadrugare koji su glasali za prestanak zadruge - smatra se da su istupili iz zadruge. ^lan 67. Zadruga gubi svojstvo pravnog lica brisanjem iz registra. Brisanje zadruge iz registra objavljuje se u " Slu`benom glasniku BiH ". U slu~aju prestanka zadruge spajanjem, pripajanjem ili podjelom, imovina zadruge prenosi se na njene pravne sljedbenike. U drugim slu~ajevima prestanka zadruge, poslije namirenja povjerilaca i povrata uloga zadrugarima, preostala zadru`na imovina ste~ena prije dono{enja ovog zakona, ako je zadruga sa sjedi{tem u Republici Srpskoj, i imovina ste~ena prije dono{enja Zakona o zadrugama u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/97), ako je zadruga sa sjedi{tem u Federaciji BiH, ne prenosi se na zadrugare. Zadru`na pravila definiraju na koga }e se imovina prenijeti. Preostala imovina raspodjeljuje se na zadrugare. Na~in raspodjele definira se zadru`nim pravilima. XII - ZADRU@NI SAVEZI ^lan 68. Zadru`ni savezi su samostalne interesne i stru~ne poslovne organizacije, koje se osnivaju radi unapre|enja djelatnosti zadruga i za{tite njihovih zajedni~kih interesa. Zadru`ni savezi ^lan 69. Zadru`ni savezi obavljaju sljede}e poslove: 1) pruàju stru~nu i drugu pomo} pri osnivanju i unapre|enju poslovanja zadruge; 2) zastupaju interese zadruga pred dràvnim organima i organizacijama i bankarskim i drugim finansijskim organizacijama u oblasti zadrugarstva; 3) organiziraju i podsti~u stru~no usavr{avanje, nau~noistraìva~ki rad i informativno-izdava~ku i propagandnu djelatnost od interesa za unapre|enje zadrugarstva; 4) odlu~uju o prijenosu, odnosno davanju na kori{tenje imovine ako im je predata po prestanku zadruge, u skladu s ovim zakonom; 5) donose pravila zadru`nog saveza; 6) organiziraju arbitraù i ure|uju na~in njenog rada; 7) prikupljaju podatke potrebne za vo|enje zadru`ne statistike; 8) predstavljaju zadruge u inozemstvu i ostvaruju saradnju s me|unarodnim zadru`nim organizacijama; 9) organiziraju sud ~asti i ure|uju na~in njegovog rada; 10) osiguravaju obavljanje zadru`ne revizije;
Sjedi{te zadruge je mjesto u kome se obavlja djelatnost zadruge. Ako se djelatnost zadruge obavlja u vi{e mjesta, sjedi{te zadruge odre|uje se zadru`nim pravilima. 3. Firma ^lan 64. Firma je naziv pod kojim zadruga posluje. Firma sadrì oznaku vrste zadruge, oznaku "zadruga", oznaku naziva zadruge, oznaku potpune odgovornosti i sjedi{ta zadruge. Pravo i obavezu da u firmi koriste oznaku "zadruga" imaju samo zadruge koje su osnovane i koje posluju u skladu s ovim zakonom. Na zahtjev nadle`nog organa, zainteresirane zadruge ili zadru`nog saveza, sud koji vodi registar brisat }e iz registra zadrugu ako utvrdi da nije osnovana i ne posluje u skladu s ovim zakonom, a koristi oznaku "zadruga". Zadruga moè imati i skra}enu oznaku firme, koja sadrì skra}enu oznaku vrste zadruge, oznaku "zadruga", oznaku naziva i oznaku potpune odgovornosti (p.o.). X - VO\ENJE POSLOVNIH KNJIGA I SASTAVLJANJE RAÛNOVODSTVENIH ISKAZA ^lan 65. Zadruga vodi poslovne knjige i sastavlja i podnosi ra~unovodstvene iskaze i poslovne izvje{taje na na~in propisan zakonom kojim se ure|uje ra~unovodstvo. Revizija ra~unovodstvenih iskaza zadruge vr{i se u skladu sa zakonom kojim se ure|uje revizija. XI - PRESTANAK ZADRUGE ^lan 66. Zadruga prestaje: 1) ako joj je izre~ena mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog toga {to ne ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti, a u roku odre|enom u izre~enoj mjeri ne ispuni te uslove, odnosno ne promijeni djelatnost; 2) spajanjem s drugom zadrugom, pripajanjem drugoj zadruzi, odnosno podjelom na vi{e novih zadruga; 3) istekom vremena za koje je osnovana, a skup{tina zadruge prije isteka tog vremena ne odlu~i da zadruga nastavi poslovanje; 4) ako prestanu postojati prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti; 5) ako se pravosna`nom odlukom suda utvrdi ni{tavnost upisa u registar; 6) odlukom skup{tine zadruge; 7) ako se broj zadrugara smanji ispod broja propisanog za osnivanje zadruge, a u roku od {est mjeseci se ne pove}a do propisanog broja, o ~emu je zadruga du`na obavijestiti sud kod koga je upisana u registar; 8) ste~ajem; 9) u skladu sa ~lanom 74. stav 3. ; 10) u drugim slu~ajevima utvr|enim zakonom.
SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 77.
11) staraju se o unapre|enju zadrugarstva; 12) vode evidenciju o zadrugama (zadru`ni registar) i zadru`nu statistiku; 13) obavljaju druge poslove propisane ovim zakonom i pravilima zadru`nog saveza. Odredbe iz stava 1. ta~. 4. i 10. u isklju~ivoj su nadle`nosti entitetskih zadru`nih saveza. Odredba iz stava 1. ta~ka 8. u isklju~ivoj je nadle`nosti Zadru`nog saveza BiH. ^lan 70. Zadru`ni savez je pravno lice. Zadru`ni savez osnivaju zadruge ili drugi zadru`ni savezi zaklju~ivanjem ugovora o osnivanju i dono{enjem pravila zadru`nog saveza. Ugovorom o osnivanju utvr|uju se zadaci i poslovi saveza, firma, sjedi{te i organi saveza, sticanje ~lanstva u savezu i druga pitanja od interesa za osnivanje saveza. ^lan 71. Pravilima zadru`nog saveza ure|uju se: zadaci, obaveze i odgovornosti saveza, organi saveza i njihov djelokrug, na~in njihovog izbora, uslovi i na~in njihovog opoziva, mandati, na~in predstavljanja zadruga pred nadle`nim organima, javnost rada, na~in obavljanja stru~nih i drugih poslova i druga pitanja zna~ajna za rad zadru`nog saveza. ^lan 72. Sredstva za rad zadru`nog saveza osiguravaju se u skladu s ugovorom o osnivanju. XIII - ZADRU@NA REVIZIJA ^lan 73. Zadru`na revizija je ispitivanje: primjene zadru`nih principa u zadruzi, poslovanja zadruge sa zadrugarima i tre}im licima, imovinsko-pravnih odnosa i me|usobnih odnosa zadruge i zaposlenih, kao i primjene op}ih i zadru`nih pravila u pogledu osnivanja, organiziranja i cjelokupnog poslovanja zadruge. ^lan 74. Zadru`na revizija obavezna je za sve zadruge i moè biti redovna i vanredna. Redovna zadru`na revizija obavlja se svake druge godine, a vanredna - po odluci organa zadruge, odnosno na zahtjev zadru`nog saveza, nadle`nih dràvnih organa, odre|enog broja zadrugara utvr|enog zadru`nim pravilima ili povjerilaca zadruge. Ako se zadruga ne podvrgne redovnoj zadru`noj reviziji u roku iz stava 2. ovog ~lana, odnosno u roku utvr|enom odlukom ili zahtjevom za provo|enje vanredne revizije, zadruga ili zadru`ni savez, koji provodi reviziju, moè podnijeti zahtjev o prestanku rada te zadruge. ^lan 75. Tro{kove redovne zadru`ne revizije snosi zadruga, a tro{kove vanredne zadru`ne revizije podnosilac zahtjeva, ako je zahtjev bio neosnovan. ^lan 76. Zadru`nu reviziju obavljaju zadru`ni savezi entiteta.
Zadruga je du`na zadru`nom savezu koji vr{i reviziju staviti na raspolaganje isprave i dokumentaciju i pruìti druge informacije neophodne za obavljanje revizije i sastavljanje izvje{taja o izvr{enoj reviziji. Zadru`ni savezi entiteta mogu u~estvovati u radu sjednice organa zadruge, davanjem odgovora i mi{ljenja o svim pitanjima koja su predmet zadru`ne revizije. ^lan 78. Zadru`ni savezi entiteta du`ni su sastaviti pismeni izvje{taj o obavljenoj reviziji. Izvje{taj iz stava 1. ovog ~lana sadrì nalaz i ocjenu o pitanjima koja su predmet zadru`ne revizije. Izvje{taj o obavljenoj reviziji sadrì obrazloènje date ocjene. ^lan 79. Entitetski zadru`ni savezi du`ni su izvje{taj o obavljenoj reviziji, s primjedbama i uputstvima, dostaviti zadruzi i zadru`nom savezu u koji je zadruga u~lanjena. Zadruga moè dostaviti entitetskom zadru`nom savezu prigovor na izvje{taj o obavljenoj zadru`noj reviziji u roku od 15 dana od dana prijema izvje{taja. Izvje{taj o obavljenoj zadru`noj reviziji postaje kona~an danom isteka roka za dostavljanje prigovora, odnosno danom kada zadruga primi odluku entitetskog zadru`nog saveza o odbijanju prigovora. ^lan 80. Zadruga je du`na, u roku od 60 dana od dana kada je izvje{taj o obavljenoj reviziji postao kona~an, obavijestiti entitetski zadru`ni savez o svom postupanju po primjedbama i uputstvima iz tog izvje{taja. ^lan 81. Ako entitetski zadru`ni savez, na osnovu izvje{taja o zadru`noj reviziji, ocijeni da je u~injeno krivi~no djelo ili prekr{aj, duàn je nadle`nom organu podnijeti prijavu za pokretanje postupka. ^lan 82. Ako entitetski zadru`ni savez, na osnovu izvje{taja o zadru`noj reviziji, ocijeni da su ispunjeni uslovi za likvidaciju zadruge, podnosi sudu koji vodi registar prijavu za pokretanje postupka likvidacije zadruge. O podnesenoj prijavi iz stava 1. ovog ~lana entitetski zadru`ni savez obavje{tava subjekte iz ~lana 79. ovog zakona. XIV - POVJERAVANJE JAVNIH OVLA[TENJA ^lan 83. Zadru`ni savez BiH vr{i sljede}a javna ovla{tenja: 1) donosi op}a pravila kojima se ure|uje primjena zadru`nih principa i druga pitanja od zna~aja za poslovanje zadruga; 2) donosi pravila kojima se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati revizori koji obavljaju zadru`nu reviziju, sadràj izvje{taja o obavljenoj reviziji, kao i druga pitanja od zna~aja za zadru`nu reviziju zadruge; 3) utvr|uje metodologiju registra koji vodi Zadru`ni savez BiH i drugi zadru`ni savezi.
Pravilima Saveza odre|uje se koji }e organi Saveza donijeti pravila iz ta~. 1. i 2. ovog ~lana. ^lan 84. Formalno - pravni nadzor nad radom entiteskih zadru`nih saveza provodi nadle`no entitetsko ministarstvo pravosu|a. XV - KAZNENE ODREDBE ^lan 85. Nov~anom kaznom od 500 KM do 5.000 KM kaznit }e se za prekr{aj zadruga: 1) poslovanja te vrste zadruge ili ako po~ne obavljanje djelatnosti, obavlja djelatnost ili mijenja uslove njenog obavljanja prije nego {to nadle`ni organ donese rje{enja da su ispunjeni uslovi u pogledu tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu i za{tite i unapre|enja ìvotne sredine kao i drugi propisani uslovi (~lan 62.); 2) ako se u roku predvi|enom ovim zakonom ne podvrgne redovnoj zadru`noj reviziji (~lan 74. stav 2). Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u zadruzi nov~anom kaznom od 250 KM do 1.000 KM. ^lan 86. Nov~anom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj entitetski zadru`ni savez ako ne osigura zadru`ne revizije - redovne i vanredne, u rokovima utvr|enim ~lanom 74. ovog zakona. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u zadru`nom savezu nov~anom kaznom od 100 KM do 1.000 KM. ^lan 87. Nov~anom kaznom od 500 KM do 5.000 KM kaznit }e se za prekr{aj zadruga: 1) ako ne vodi ili uredno ne vodi knjigu zadrugara (~lan 26. stav 1.); 2) ako ne omogu}i povjeriocu zadruge ili drugom licu, koje ima pravni interes), uvid u knjigu zadrugara (~lan 26. stav 5.); 3) ako u svojoj firmi koristi oznaku: "zadruga", a nije osnovana i ne posluje u skladu s ovim zakonom, ili ako je osnovana i posluje u skladu s ovim zakonom, a u svojoj firmi ne koristi oznaku: "zadruga" (~lan 64. stav 3.); 4) ako po isteku roka predvi|enog ovim zakonom ne obavijesti sud kod kog je upisana u registar da se broj zadrugara smanjio ispod broja propisanog za osnivanje zadruge (~lan 66. stav 1. ta~ka 7.). Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u zadruzi, a za radnju iz stava 1. ta~ka 3. ovog ~lana - odgovorno lice u pravnom licu, nov~anom kaznom od 100 KM do 1.000 KM. XVI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 88. Zadruga moè koristiti sredstva u dràvnoj svojini po raznim osnovama. Sredstva u dràvnoj svojini koja zadruga koristi po raznim osnovama, zadruga ne moè otu|iti niti staviti pod hipoteku.
Na djelatnost, sjedi{te, firmu, mati~ni broj, odgovornost organa za nezakonite odluke, odgovornost ~lanova organa za {tetu pri~injenu zadruzi, ograni~enje izbora za ~lana upravnog odbora, zastupanje, prokuru, obavje{tavanje, poslovnu tajnu, klauzulu konkurencije i zastarjelost potraìvanja, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se ure|uje pravni poloàj preduze}a, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lan 90. Danom stupanja na snagu ovog zakona postoje}e zadruge i zadru`ni savezi nastavljaju raditi na na~in i pod uslovima pod kojima su upisani u registar. Postoje}e zadruge i zadru`ni savezi du`ni su usaglasiti svoju organizaciju, stanje imovine, poslovanje i op}e akte s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postoje}e zadruge i zadru`ni savezi, koji ne postupe po odredbi stava 2. ovog ~lana, prestaju s radom i sud }e ih poslije provedenog postupka likvidacije brisati iz registra. ^lan 91. Preduze}a ili dijelovi preduze}a, koja su nastala na osnovama ranijih zadruga, mogu se li~nim izja{njavanjem njihovih radnika, zadrugara i kooperanata organizirati u zadrugu u skladu s odredbama ovog zakona. ^lan 92. Ako je postupak osnivanja ili statusne promjene zadruge i zadru`nog saveza, kao i postupak izbora organa i dono{enja zadru`nih pravila i drugih op}ih akata zadruga, odnosno zadru`nog saveza bio u toku na dan stupanja na snagu ovog zakona, okon~at }e se po odredbama ovog zakona. ^lan 93. Sredstva koja su zadruge udruìle putem raznih ugovora, samoupravnih sporazuma i dogovora o udruìvanju rada i sredstava za izgradnju preradnih i drugih industrijskih kapaciteta, vratit }e se zadrugama - udruìocima, putem izdavanja akcija bez naknade, od strane korisnika udruènih sredstava, kada se oni transformiraju u akcionarsko dru{tvo. Kada se korisnik udruènih sredstava iz stava 1. ovog ~lana transformira u dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u, udruèna sredstva zadruga upisuju se kao osniva~ki ulog zadruge u ovom dru{tvu. ^lan 94. Imovina koju zadruga trenutno koristi, dono{enjem ovog zakona, postaje imovina zadruge. ^lan 95. Imovina koja je bila u vlasni{tvu zadruga i zadru`nih saveza, odnosno saveza zadruga, poslije 1. jula 1953. godine, a koja je organizacionim, odnosno statusnim promjenama ili na drugi na~in prenijeta bez naknade drugim korisnicima koji nisu zadruge ili zadru`ni savezi, bit }e vra}ena zadruzi iste vrste ~ija je imovina bila, odnosno zadru`nom savezu, koji vr{i funkciju zadru`nih saveza ~ija je imovina bila, ako nje nema onda zadruzi iste vrste koja posluje na podru~ju na kome je poslovala zadruga koja je bila vlasnik imovine ~iji se povrat traì, odnosno zadru`nom savezu koji vr{i funkcije zadru`nog saveza, odnosno saveza zadruga ~ija je imovina bila. Zadruga, odnosno zadru`ni savez iz prethodnog stava (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnosi zahtjev za vra}anje imovine pravnom licu kome je imovina prenesena bez naknade, odnosno njegovom pravnom sljedbeniku (u daljem tekstu: obaveznik vra}anja imovine).
SLU@BENI GLASNIK BiH Zna~enje pojedinih izraza ^lan 2.
U slu~aju da se u roku od 90 dana od dana podno{enja zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana ne postigne sporazum o vra}anju imovine, podnosilac zahtjeva moè u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno od dana formiranja novonastale zadruge, pokrenuti upravni postupak pred nadle`nim op}inskim organom. Protiv drugostepenog rje{enja u upravnom postupku moè se voditi upravni spor. ^lan 96. Ako se imovina iz ~lana 95. ovog zakona ne moè vratiti u obliku u kome je prenesena bez naknade, podnosilac zahtjeva ima pravo traìti nov~anu protuvrijednost imovine ako se s obaveznikom vra}anja imovine ne sporazumije da se vra}anje imovine izvr{i u drugim stvarima i pravima. Nov~ana protuvrijednost iz stava 1. ovog ~lana odre|uje se prema prometnoj vrijednosti imovine u vrijeme vra}anja imovine. ^lan 97. Danom dono{enja ovog zakona prestaju vaìti Zakon o zemljoradni~kim zadrugama Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RS", broj 18/99) i Zakon o zadrugama Federacije BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/97). ^lan 98. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 57/03 13. maja 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r.
Pojedni izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova zna~enja: 1. 2. izraz "potraìvanje" ozna~ava pravo na neko davanje, ~injenje, ne~injenje ili trpljenje; izraz "povjerilac" ozna~ava lice koje je pokrenulo postupak radi izvr{enja nekog potraìvanja, te lice u ~iju je korist taj postupak pokrenut po slu`benoj du`nosti; izraz "predlaga~ obezbje|enja" ozna~ava lice koje je pokrenulo postupak radi obezbje|enja nekog potraìvanja, te lice u ~iju je korist taj postupak pokrenut po slu`benoj du`nosti; izraz "du`nik" ozna~ava lice protiv kojeg se potraìvanje ostvaruje; izraz "protivnik obezbje|enja" ozna~ava lice protiv kojeg se potraìvanje obezbje|uje; izraz "stranka" ozna~ava povjerioca i du`nika te predlaga~a obezbje|enja i protivnika obezbje|enja; izraz "u~esnik" ozna~ava lice koje u postupku izvr{enja ili obezbje|enja nije stranka, a u postupku u~estvuje zbog toga {to se u njemu odlu~uje o nekom njegovom pravu ili zbog toga {to za to ima pravni interes; izraz "rje{enje o izvr{enju" ozna~ava rje{enje kojim je u cijelosti ili djelimi~no prihva}en izvr{ni prijedlog ili kojim se izvr{enje odre|uje po slu`benoj du`nosti; izraz "rje{enje o obezbje|enju" ozna~ava rje{enje kojim je u cijelosti ili djelimi~no prihva}en prijedlog za obezbje|enjem ili kojim se po slu`benoj du`nosti odre|uje obezbje|enje;
3.
4. 5. 6. 7.
8.
9.
171
Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 9. aprila 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odrànoj 23. aprila 2003. godine, usvojila je
10. izraz "sudski izvr{ilac" ozna~ava sudskog slu`benika koji po nalogu Suda neposredno preduzima pojedine radnje u izvr{nom postupku ili postupku obezbje|enja; 11. izraz "zemljoradnik" ozna~ava lice kojem je poljoprivredna proizvodnja preteàn izvor prihoda. Pokretanje postupka ^lan 3. Izvr{ni postupak pokre}e se prijedlogom povjerioca, a postupak obezbje|enja prijedlogom predlaga~a obezbje|enja. Kad je zakonom odre|eno da je organ ili lice, koje nije nosilac odre|enog potraìvanja, ovla{teno pokrenuti postupak radi njegovog ostvarenja ili obezbje|enja, taj organ, odnosno lice imaju u postupku poloàj povjerioca, odnosno predlaga~a obezbje|enja. Izvr{ni postupak i postupak obezbje|enja pokre}u se i po slu`benoj du`nosti kad je to zakonom izri~ito odre|eno.
ZAKON
O IZVR[NOM POSTUPKU PRED SUDOM BOSNE I HERCEGOVINE DIO PRVI I - OSNOVNE ODREDBE Sadràj Zakona ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se postupak po kojem Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud) provodi prinudno izvr{enje potraìvanja na osnovu izvr{nih i vjerodostojnih isprava (u daljem tekstu: izvr{ni postupak), te postupak obezbje|enja potraìvanja (u daljem tekstu: postupak obezbje|enja), ako posebnim zakonom neko pitanje nije druga~ije ure|eno. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvr{enja propisane posebnim zakonom.
Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekog organa ili lica koje nije nosilac potraìvanja, odnosno po slu`benoj du`nosti, to lice moè u postupku u~estvovati s ovla{tenjima povjerioca, odnosno predlaga~a obezbje|enja, ali ne moè preduzimati radnje koje bi spre~avale provo|enje postupka pokrenutog po prijedlogu odre|enog organa ili lica, odnosno po slu`benoj du`nosti. Ako organ ili lice iz stava 4. ovog ~lana odlu~i povu}i prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako Sud odlu~i obustaviti postupak pokrenut po slu`benoj du`nosti, lice radi ~ijeg je potraìvanja postupak pokrenut moè preuzeti vo|enje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka to lice mora dati u
roku od petnaest dana od dana kad mu je dostavljeno obavje{tenje o povla~enju prijedloga, odnosno o namjeri da se postupak obustavi. Kad su po zakonu neki organi ili lice du`ni dostaviti Sudu odre|enu izvr{nu ispravu ili ga na drugi na~in obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje izvr{nog postupka ili postupka obezbje|enja po slu`benoj du`nosti, oni u tim postupcima nemaju poloàj stranke. Sredstva i predmet izvr{enja i obezbje|enja ^lan 4. Sredstva izvr{enja i obezbje|enja su izvr{ne radnje, odnosno radnje obezbje|enja ili sistem takvih radnji kojima se po zakonu potraìvanje prinudno ostvaruje ili obezbje|uje. Predmet izvr{enja i obezbje|enja su stvari i prava na kojima se po zakonu moè provesti izvr{enje radi ostvarenja potraìvanja ili njegovog obezbje|enja. Izvr{ne radnje ili radnje obezbje|enja mogu se neposredno provesti i protiv du`nika, protivnika obezbje|enja i drugih lica u skladu s ovim zakonom. Predmet izvr{enja ne mogu biti stvari van prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom odre|eno, potraìvanja po osnovu poreza i drugih taksi, kao ni objekti, oru`je i oprema namijenjeni odbrani. Procjena da li neka stvar ili neko pravo mogu biti predmet izvr{enja, odnosno da li je izvr{enje na nekoj stvari ili pravu ograni~eno, vr{i se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podno{enja izvr{nog prijedloga, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Ograni~enje sredstava i predmeta izvr{enja i obezbje|enja ^lan 5. Sud odre|uje izvr{enje, odnosno obezbje|enje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u izvr{nom prijedlogu, odnosno prijedlogu za obezbje|enje. Ako je predloèno vi{e sredstava ili vi{e predmeta izvr{enja, odnosno obezbje|enja, Sud }e, na prijedlog du`nika, odnosno protivnika obezbje|enja ograni~iti izvr{enje samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili obezbje|enje potraìvanja. Sud moè, na prijedlog du`nika, odnosno protivnika obezbje|enja, u skladu s ovim zakonom, odrediti drugo sredstvo izvr{enja, odnosno obezbje|enja umjesto onoga koje je predloèno. Ako se pravosna`no rje{enje o izvr{enju na odre|enom predmetu ili sredstvu ne moè provesti, povjerilac moè radi namirenja istovjetnog potraìvanja predloìti novo sredstvo ili predmet izvr{enja, u kom slu~aju }e Sud nastaviti s izvr{enjem. Za{tita dostojanstva du`nika, odnosno protivnika obezbje|enja ^lan 6. Pri provo|enju izvr{enja i obezbje|enja pazit }e se na dostojanstvo du`nika, odnosno protivnika obezbje|enja kao i na to da izvr{enje, odnosno obezbje|enje za njega bude {to manje nepovoljno. Podnesci, ro~i{ta i spisi ^lan 7. U izvr{nom postupku i postupku obezbje|enja Sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena.
Sud odràva ro~i{te kad je to ovim zakonom odre|eno ili kad smatra da je odràvanje svrsishodno. O ro~i{tu, umjesto zapisnika, sudija pojedinac moè sastaviti slu`benu zabilje{ku. Sud }e van ro~i{ta saslu{ati stranku ili u~esnika u postupku ako je to predvi|eno ovim zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razja{njenja pojedinih pitanja ili izja{njenja o nekom prijedlogu stranke. Izostanak jedne ili obje stranke te u~esnika u postupku s ro~i{ta, ili njihovo neodazivanje pozivu Suda radi saslu{anja, ne spre~ava Sud da i dalje postupa. U izvr{nom postupku i postupku obezbje|enja nema mirovanja postupka. Podnesci i druga pismena u izvr{nom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku. Dostava ^lan 8. Podnesci i druga pismena, u pravilu, dostavljaju se po{tom ili neposredno Sudu. Pravnom licu koje je upisano u odre|eni sudski ili drugi registar dostava se vr{i na adresu navedenu u prijedlogu, a ako dostava na taj na~in ne uspije, dostava }e se obaviti na adresu sjedi{ta upisanog u sudski registar. Ako dostava ni tako ne uspije, ona }e se izvr{iti isticanjem pismena na oglasnoj tabli Suda. Smatrat }e se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli Suda. Dostava isticanjem pismena na oglasnoj tabli Suda ne}e se primjenjivati ako je izvr{ni postupak pokrenut na osnovu vjerodostojne isprave. Prekid postupka ^lan 9. U slu~aju prekida izvr{nog postupka ili postupka obezbje|enja Sud }e, na prijedlog stranke ili po slu`benoj du`nosti, ako je to potrebno radi za{tite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenog zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojeg je do{lo do prekida, a postupak }e nastaviti i prije nego {to taj razlog prestane. Sastav Suda i odluke ^lan 10. Izvr{ni postupak i postupak obezbje|enja provodi i odluke donosi sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda (u daljem tekstu: sudija pojedinac), a po àlbi, odnosno prigovoru odlu~uje Vije}e Upravnog odjeljenja Suda, sastavljeno od trojice sudija (u daljem tekstu: Vije}e). Odluke u izvr{nom postupku i postupku obezbje|enja Sud donosi u obliku rje{enja ili zaklju~ka. Rje{enjem Sud odlu~uje o izvr{enju i dosu|enju nepokretnosti, namirenju i izricanju sudskih penala, i o drugim pitanjima kada je to izri~ito predloèno ovim zakonom. Zaklju~kom se izdaje nalog sudskom izvr{iocu za provo|enje pojedinih radnji, te odlu~uje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima, kada je to izri~ito predvi|eno ovim zakonom. Zaklju~ak u postupku povodom àlbe, odnosno prigovora donosi predsjednik Vije}a.
Broj 18 - Strana 392 Pravni lijekovi ^lan 11.
Protiv rje{enja sudije pojedinca moè se izjaviti àlba, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave moè se izjaviti prigovor. @alba i prigovor izjavljuju se u roku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Protiv rje{enja donesenog po prigovoru moè se izjaviti àlba. Odluka donesena po àlbi je pravosna`na. @alba i prigovor ne odga|aju provo|enje rje{enja, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Protiv zaklju~ka nije dopu{ten pravni lijek. Revizija, ponavljanje postupka i povrat u pre|a{nje stanje ^lan 12. U izvr{nom postupku i postupku obezbje|enja, revizija i ponavljanje postupka nisu dopu{teni, osim kad se ponavljanje postupka traì u slu~aju iz ~lana 51. stav 6. ovog zakona. Povrat u pre|a{nje stanje dopu{ten je samo zbog propu{tanja roka za àlbu i prigovor. Hitnost i redoslijed postupanja ^lan 13. U izvr{nom postupku i postupku obezbje|enja Sud je duàn postupati hitno. Sud je duàn predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraìvanja ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi druga~ije. Tro{kovi postupka ^lan 14. Tro{kove postupka u vezi s odre|ivanjem i provo|enjem izvr{enja i obezbje|enja prethodno snosi povjerilac, odnosno predlaga~ obezbje|enja. Povjerilac, odnosno predlaga~ obezbje|enja duàn je tro{kove postupka unaprijed platiti u roku koji Sud odredi, u protivnom, Sud }e obustaviti izvr{enje, odnosno obezbje|enje. Ako u roku ne budu unaprijed pla}eni tro{kovi od kojih zavisi preduzimanje samo neke radnje, ta se radnja ne}e provesti. Tro{kove postupka pokrenutog po slu`benoj du`nosti prethodno namiruje Sud iz svojih sredstava. Du`nik, odnosno protivnik obezbje|enja duàn je povjeriocu, odnosno predlaga~u obezbje|enja nadoknaditi tro{kove koji su bili potrebni za izvr{enje ili obezbje|enje. Povjerilac, odnosno predlaga~ obezbje|enja duàn je du`niku, odnosno protivniku obezbje|enja nadoknaditi tro{kove koje mu je neosnovano prouzrokovao. Zahtjev za naknadu tro{kova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana zavr{etka izvr{nog postupka. O tro{kovima postupka odlu~uje Sud u izvr{nom postupku i odre|uje, na prijedlog stranke, izvr{enje radi njihovog ostvarenja. Povjerilac, odnosno predlaga~ obezbje|enja mogu ve} u izvr{nom prijedlogu ili prijedlogu za obezbje|enje zatraìti da se, radi naplate predvidivih tro{kova postupka, odredi izvr{enje protiv du`nika, odnosno protivnika obezbje|enja. Na osnovu
takvog rje{enja o izvr{enju, Sud }e provesti mjere kojima se u korist povjerioca, odnosno predlaga~a obezbje|enja na dijelovima imovine du`nika, odnosno protivnika obezbje|enja zasnivaju prava koja obezbje|uju budu}e namirenje tro{kova postupka. Obezbje|enje ^lan 15. Kad ovaj zakon propisuje davanje obezbje|enja, ono se daje u gotovini. Izuzetno, Sud moè odobriti davanje obezbje|enja u obliku bankarske garancije, hartija od vrijednosti, te dragocjenosti ~iju je vrijednost lako utvrditi na trì{tu i koje se mogu brzo i jednostavno unov~iti. Na datom obezbje|enju protivna stranka sti~e zakonsko zalo`no pravo. Ako Sud u izvr{nom postupku ili postupku obezbje|enja odlu~i o pravu protivne stranke na naknadu {tete ili tro{kova postupka u vezi s radnjom zbog ~ijeg je preduzimanja obezbje|enje dato, na njen }e prijedlog istim rje{enjem odlu~iti i o naplati utvr|enog potraìvanja iz tog obezbje|enja. Izvr{enje na imovini strane dràve ^lan 16. Na imovini strane dràve u Bosni i Hercegovini ne moè se odrediti izvr{enje ili obezbje|enje bez prethodne saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova, osim ako je strana dràva pristala na izvr{enje, odnosno obezbje|enje. Primjena odredbi drugih zakona ^lan 17. U izvr{nom postupku i postupku obezbje|enja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije druga~ije odre|eno. Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provo|enja izvr{nog postupka i postupka obezbje|enja na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe zakona kojima se ure|uju stvarna prava, odnosno obligacioni odnosi. DIO DRUGI IZVR[NI POSTUPAK I - IZVR[NA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA Osnove za odre|ivanje izvr{enja ^lan 18. Sud odre|uje izvr{enje samo na osnovu izvr{ne ili vjerodostojne isprave, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Izvr{na isprava ^lan 19. Izvr{ne isprave su: 1. 2. izvr{na odluka Suda Bosne i Hercegovine i izvr{no sudsko poravnanje; izvr{na odluka donesena u upravnom postupku i izvr{no poravnanje zaklju~eno u upravnom postupku pred institucijama BiH ako glase na ispunjenje nov~ane obaveze, ako zakonom nije druga~ije odre|eno; druga isprava koja je zakonom odre|ena kao izvr{na isprava.
3.
Utorak, 1. jula 2003. Odluka i poravnanje ^lan 20.
Izvr{nom odlukom Suda, prema ovom zakonu, smatra se presuda, rje{enje, platni nalog, te druga odluka donesena u postupku pred Sudom, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaklju~eno pred Sudom. Izvr{nom odlukom donesenom u upravnom postupku smatra se rje{enje i zaklju~ak koji su u upravnom postupku donijele institucije BiH, a upravnim poravnanjem smatra se poravnanje zaklju~eno u upravnom postupku pred tim organom, odnosno pred tim institucijama. Izvr{nost odluke ^lan 21. Odluka Suda, kojom je naloèno ispunjenje potraìvanja na neko davanje ili ~injenje, izvr{na je ako je postala pravosna`na i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje te~e od dana dostavljanja odluke du`niku ako zakonom nije druga~ije odre|eno. Odluka Suda, kojom je naloèno ispunjenje potraìvanja na neko trpljenje ili ne~injenje (propu{tanje), izvr{na je ako je postala pravosna`na, osim ako je u izvr{noj ispravi odre|en poseban rok za uskla|ivanje pona{anja du`nika s njegovom obavezom. Odluka, donesena u upravnom postupku pred institucijama BiH, izvr{na je ako je postala izvr{na po pravilima koja ure|uju taj postupak. Na osnovu izvr{ne odluke, koja je postala izvr{na u jednom dijelu, izvr{enje se moè odrediti samo u odnosu na taj dio. Izvr{enje }e se odrediti na osnovu odluke Suda koja nije postala pravosna`na i odluke donesene u upravnom postupku pred institucijama BiH koja nije postala kona~na, ako je zakonom propisano da àlba ili drugi pravni lijek ne zadràva izvr{enje. Izvr{nost poravnanja ^lan 22. Sudsko, odnosno upravno poravnanje, u smislu ~lana 20. ovog zakona, izvr{no je ako je potraìvanje koje prema njemu treba ispuniti dospjelo. Dospjelost potraìvanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom ispravom, a ukoliko se na taj na~in ne moè dokazati, dokazuje se pravosna`nom odlukom donesenom u parni~nom postupku kojom se utvr|uje dospjelost. Podobnost izvr{ne isprave za izvr{enje ^lan 23. Izvr{na isprava podobna je za izvr{enje ako su u njoj nazna~eni povjerilac i du`nik, te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Ako je izvr{na isprava odluka kojom je naloèno ispunjenje potraìvanja na neko davanje ili ~injenje, u njoj mora biti odre|en i rok za dobrovoljno ispunjenje, a ukoliko nije odre|en, taj rok odre|uje Sud rje{enjem o izvr{enju. Odre|ivanje i naplata zateznih kamata ^lan 24. Ako se nakon dono{enja odluke ili zaklju~enja poravnanja izmijenila zatezna kamata, Sud }e, na prijedlog povjerioca, rje{enjem o izvr{enju odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi.
Ako pla}anje zatezne kamate na tro{kove postupka nije odre|eno ve} u izvr{noj ispravi, Sud }e, na prijedlog povjerioca, u rje{enju o izvr{enju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana dono{enja odluke, odnosno zaklju~enja poravnanja do naplate. Vjerodostojna isprava ^lan 25. Vjerodostojna isprava je, u smislu ovog zakona, ra~un, mjenica i ~ek s protestom i povratnim ra~unima kad je to potrebno za zasnivanje potraìvanja, javna isprava, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga propisanih zakonom BiH, po zakonu ovjerena privatna isprava, te isprava koja se po zakonu smatra javnom ispravom. Ra~unom se smatra i obra~un kamata. Vjerodostojna isprava podobna je za izvr{enje ako su u njoj nazna~eni povjerilac i du`nik, predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi dospjelost potraìvanja, izvr{enje }e se odrediti ako povjerilac uz tu ispravu podnese i pismenu izjavu o tome da je potraìvanje dospjelo, te ako ozna~i dan njene dospjelosti. Prijenos potraìvanja ili obaveze ^lan 26. Izvr{enje se odre|uje na prijedlog i u korist lica koje u izvr{noj ispravi nije ozna~eno kao povjerilac, ako ono javnom ili privatnom ispravom dokaè da je potraìvanje na njega preneseno ili da je na njega na drugi na~in pre{lo. Ako se prijenos ne moè dokazati na taj na~in, prijenos potraìvanja dokazuje se pravosna`nom odlukom donesenom u parni~nom postupku. Odredba stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuje i na izvr{enje protiv lica koje u izvr{noj ispravi nije ozna~eno kao du`nik. Uslovna i uzajamna obaveza ^lan 27. Ako je obaveza du`nika, utvr|ena u izvr{noj ispravi, uslovljena prethodnim ili istovremenim ispunjenjem neke obaveze povjerioca ili nastupanjem nekog uslova, Sud }e, na prijedlog povjerioca, odrediti izvr{enje ako on izjavi da je svoju obavezu ispunio, odnosno da je uslov nastupio. Ako du`nik u pravnom lijeku protiv rje{enja o izvr{enju istakne da povjerilac nije ispunio svoju obavezu, ili da uslov nije nastupio, Sud }e o tome odlu~iti u izvr{nom postupku, osim ako odluka o tome zavisi od utvr|ivanja spornih ~injenica. Ako odluka Suda iz stava 2. ovog ~lana zavisi od utvr|ivanja spornih ~injenica, Sud }e o pravnom lijeku iz stava 1. ovog ~lana odlu~iti u izvr{nom postupku ako su te ~injenice op}epoznate, ako se njihovo postojanje moè utvrditi primjenom pravila o zakonskim pretpostavkama ili ako povjerilac dokaè ispunjenje ili obezbje|enje svoje obaveze, odnosno nastupanja uslova javnom ispravom ili privatnom ispravom koja ima zna~enje javne isprave. U ostalim slu~ajevima Sud }e obustaviti postupak. Smatrat }e se da je povjerilac ispunio svoju obavezu, odnosno da je obezbijedio njeno ispunjenje ako je predmet du`ne obaveze poloìo u sudski depozit. Povjerilac koji u izvr{nom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama stava od 1. do 4. ovog ~lana, da je ispunio svoju obavezu, da je obezbijedio njeno ispunjenje, odnosno da je nastupio uslov, moè pokrenuti parnicu radi utvr|enja da je
na osnovu izvr{ne isprave ovla{ten traìti bezuslovno izvr{enje radi ostvarenja svog potraìvanja. Alternativna obaveza po izboru du`nika ^lan 28. Ako du`nik ima pravo na osnovu izvr{ne isprave da bira izme|u vi{e predmeta svoje obaveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izme|u tih predmeta i ne ispuni du`nu obavezu, predmet kojim obaveza treba biti ispunjena odre|uje povjerilac u izvr{nom prijedlogu. Du`nik ima pravo izbora sve dok povjerilac nije ma i djelimi~no primio predmet koji je zahtijevao u prijedlogu za izvr{enje. Povjerilac ima pravo na naknadu tro{kova izvr{nog postupka koji je obustavljen zato {to je du`nik nakon pokretanja postupka ispunio svoju obavezu drugim predmetom. Alternativno ovla{tenje du`nika ^lan 29. Du`nik, kome je izvr{nom ispravom naloèno ispunjenje odre|ene obaveze, uz pravo da se od ispunjenja te obaveze moè osloboditi ispunjenjem neke druge radnje odre|ene u izvr{noj ispravi, moè tu radnju ispuniti sve dok povjerilac nije ma i djelimi~no primio ispunjenje obaveze. Povjerilac ima pravo na naknadu tro{kova izvr{nog postupka koji je obustavljen zato {to je du`nik nakon njegovog pokretanja umjesto du`ne obaveze ispunio drugu radnju odre|enu u izvr{noj ispravi. Potvrda o izvr{nosti ^lan 30. Potvrdu o izvr{nosti daje sudija pojedinac, odnosno organ koji je odlu~ivao o potraìvanju u prvom stepenu. Potvrdu o izvr{nosti, za ~ije izdavanje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uslovi, ukinut }e rje{enjem sudija pojedinac, odnosno organ, na prijedlog ili po slu`benoj du`nosti. II - PREDLAGANJE I ODRE\IVANJE IZVR[ENJA Nadle`nost ^lan 31. Za odlu~ivanje o prijedlogu za izvr{enje nadleàn je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda. Prijedlog za izvr{enje ^lan 32. Prijedlog za izvr{enje mora sadràvati zahtjev za izvr{enje u kome }e biti nazna~ena izvr{na ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traì izvr{enje, povjerilac i du`nik, potraìvanje ~ije se ostvarenje traì, sredstvo i predmet izvr{enja i drugi podaci koji su potrebni za provo|enje izvr{enja. Prijedlog za izvr{enje na osnovu vjerodostojne isprave mora sadràvati: 1. zahtjev da Sud naloì du`niku da u roku od osam dana, a u mjeni~nim i ~ekovnim sporovima u roku od tri dana od dostave rje{enja, namiri potraìvanje zajedno s odmjerenim tro{kovima i izvr{ni zahtjev iz stava 1. ovog ~lana.
podacima, i na osnovu tih podataka dopuni prijedlog za izvr{enje. Pravna lica i organi iz stava 3. ovog ~lana du`ni su, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva Suda, postupiti po zahtjevu, pod prijetnjom primjene sankcija prema odgovornim licima u pravnom licu, fondu ili drugom organu. Nepostupanje po zahtjevu ne moè se pravdati pozivom na slu`benu ili poslovnu tajnu, i ne smije se o traènju i davanju podataka izvijestiti du`nik. Povla~enje prijedloga ^lan 33. Povjerilac moè u toku postupka, bez pristanka du`nika, povu}i u cijelosti ili djelimi~no prijedlog za izvr{enje, u kom slu~aju }e Sud obustaviti izvr{enje. Povjerilac moè nakon povla~enja prijedloga podnijeti novi prijedlog za izvr{enje. Rje{enje o izvr{enju ^lan 34. U rje{enju o izvr{enju moraju biti nazna~eni izvr{na, odnosno vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvr{enje odre|uje, povjerilac i du`nik, potraìvanje koje se ostvaruje, sredstvo i predmet izvr{enja i drugi podaci potrebni za provo|enje izvr{enja. Rje{enjem o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave Sud }e: 1. naloìti du`niku da u roku od osam dana, a u mjeni~nim i ~ekovnim sporovima u roku od tri dana od dostave rje{enja, namiri potraìvanje zajedno s odmjerenim tro{kovima i odrediti izvr{enje radi ostvarenja tih potraìvanja.
2.
Rje{enje o izvr{enju ne mora biti obrazloèno i moè se izdati otiskivanjem {tambilja na prijedlogu za izvr{enje. Rje{enje o izvr{enju mora sadràvati uputstvo o pravnom lijeku. Sud ne}e po slu`benoj du`nosti odbiti izvr{ni zahtjev zasnovan na pravosna`noj odluci Suda ili sudskom poravnanju zato {to te isprave u vrijeme odlu~ivanja o izvr{nom prijedlogu nisu stekle svojstvo izvr{nosti, ako su to svojstvo stekle naknadno. Rje{enje, kojim se prijedlog za izvr{enje potpuno ili djelimi~no odbacuje ili odbija, mora biti obrazloèno. Dostava rje{enja o izvr{enju ^lan 35. Rje{enje o izvr{enju dostavlja se povjeriocu i du`niku. Rje{enje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za izvr{enje dostavlja se samo povjeriocu. Rje{enje o izvr{enju na nov~anom potraìvanju dostavlja se du`nikovom du`niku prije pravosna`nosti. Rje{enje o izvr{enju na nov~anim sredstvima na ra~unu du`nika dostavlja se prije pravosna`nosti i banci kod koje se vode ta sredstva. Rje{enje o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave dostavlja se odgovaraju}oj banci tek nakon {to postane pravosna`no. Rje{enje o izvr{enju na pokretnim stvarima dostavlja se du`niku prilikom preduzimanja prve izvr{ne radnje.
2.
Povjerilac moè zahtijevati da Sud prije dono{enja rje{enja o izvr{enju pribavi podatke o imovini du`nika od pravnih lica te fondova i upravnih i drugih organa, koji raspolaù takvim
Utorak, 1. jula 2003. III - PROVO\ENJE IZVR[ENJA Nadle`nost ^lan 36.
IV - PRAVNI LIJEKOVI DU@NIKA I POVJERIOCA PROTIV RJE[ENJA O IZVR[ENJU Pravni lijekovi protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu izvr{ne isprave @alba ^lan 41. Protiv rje{enja o izvr{enju du`nik moè izjaviti àlbu, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Du`nik moè izjaviti àlbu naro~ito: 1. 2. 3. ako isprava na osnovu koje je doneseno rje{enje o izvr{enju nije izvr{na isprava, ako izvr{na isprava nije stekla svojstvo izvr{nosti, ako je izvr{na isprava, na osnovu koje je doneseno rje{enje o izvr{enju, ukinuta, poni{tena, preina~ena ili stavljena van snage, ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom, sastavljenom nakon nastanka izvr{ne isprave, sporazumjele da povjerilac ne}e na osnovu izvr{ne isprave, trajno ili za odre|eno vrijeme, traìti izvr{enje, ako je protekao rok u kojem se po zakonu moè traìti izvr{enje, ako je izvr{enje odre|eno na predmetu koji je izuzet od izvr{enja, odnosno na kojem je mogu}nost izvr{enja ograni~ena, ako povjerilac nije ovla{ten traìti izvr{enje na osnovu izvr{ne isprave, odnosno ako nije ovla{ten traìti izvr{enje protiv du`nika, ako nije ispunjen uslov koji je odre|en izvr{nom ispravom, osim ako zakonom nije druga~ije propisano, ako je potraìvanje prestalo na osnovu ~injenice koja je nastala u vrijeme kad je du`nik nije vi{e mogao uspje{no istaknuti u postupku iz kojeg poti~e odluka, odnosno ako je potraìvanje prestalo na osnovu ~injenice koja je nastala nakon zaklju~enja sudskog ili upravnog poravnanja,
Za provo|enje izvr{enja nadleàn je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda, ako zakonom nije druga~ije odre|eno. Granice i vrijeme izvr{enja ^lan 37. Izvr{enje se provodi u granicama odre|enim u rje{enju o izvr{enju. Izvr{enje se provodi radnim danom, i to danju. Sud moè odrediti da se izvr{enje provede i neradnim danom ili no}u, ako za to postoji opravdan razlog. Rad sudskog izvr{ioca ^lan 38. Sudski izvr{ilac duàn je, prilikom pretresa du`nikovog stana ili odje}e koju on nosi na sebi i preduzimanja drugih izvr{nih radnji, postupati s du`nim obzirima prema li~nosti du`nika i ~lanovima njegovog doma}instva. Izvr{nim radnjama u du`nikovom stanu, kojima nije prisutan du`nik, njegov zakonski zastupnik, punomo}nik ili odrasli ~lan njegovog doma}instva, moraju biti prisutna dva punoljetna svjedoka. Izvr{enje u prostoriji pravnog lica provodi se tako da sudski izvr{ilac prije obavljanja izvr{ne radnje zatraì od zastupnika pravnog lica da on sam ili lice koje on odredi bude prisutno njenom obavljanju. Ako zastupnik pravnog lica odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskog izvr{ioca ili ako ga sudski izvr{ilac ne zatekne u prostoriji pravnog lica prilikom preduzimanja izvr{ne radnje, radnju }e provesti u prisustvu dva punoljetna svjedoka. Kad izvr{nu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaklju~ana, a du`nik ili njegov zastupnik nije prisutan ili ne}e prostoriju da otvori, sudski izvr{ilac otvorit }e prostoriju u prisustvu dva punoljetna svjedoka. O obavljanju izvr{nih radnji, prema odredbama st. 2. do 4. ovog ~lana, sudski izvr{ilac sastavit }e poseban zapisnik koji }e potpisati prisutni svjedoci. Ometanje sudskog izvr{ioca u radu ^lan 39. Sudski izvr{ilac ovla{ten je udaljiti lice koje ometa provo|enje izvr{enja, a prema okolnostima slu~aja, i zatraìti pomo} policije. Policija je du`na postupati po nalogu sudskog izvr{ioca, koji moè, po potrebi, naloìti i upotrebu sile, prema licu koje ometa izvr{enje. Sud moè za provo|enje izvr{enja zatraìti i pomo} sudske policije na na~in i u postupku propisanom posebnim zakonom. Nepravilnosti pri provo|enju izvr{enja ^lan 40. Stranka ili u~esnik u postupku mogu podneskom traìti od Suda da se otkloni nepravilnost koju je sudski izvr{ilac u~inio u provo|enju izvr{enja. Sud moè zaklju~kom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskog izvr{ioca.
4.
5. 6.
7.
8. 9.
10. ako je na osnovu ~injenice koja je nastala u vrijeme kad je du`nik nije vi{e mogao istaknuti u postupku iz kojeg poti~e odluka, odnosno ako je na osnovu ~injenice koja je nastala nakon zaklju~enja sudskog ili upravnog poravnanja, trajno ili za odre|eno vrijeme, odgo|eno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi na~in onemogu}eno ispunjenje potraìvanja, 11. ako je nastupila zastara potraìvanja o kojoj je odlu~eno izvr{nom ispravom. Povodom àlbe iz stava 2. ovog ~lana Sud pazi po slu`benoj du`nosti na: razloge iz stava 2. ta~. 1., 3. i 5. ovog ~lana; okolnosti da je u slu~aju iz stava 2. ta~ka 6. ovog ~lana izvr{enje odre|eno na predmetima iz ~lana 3. st. 4. i 5. ovog zakona i okolnost da je u slu~ajevima iz stava 2. ta~ka 10. ovog ~lana zabranjeno ispunjenje potraìvanja.
Povjerilac moè izjaviti àlbu protiv rje{enja kojim je odbijen zahtjev za izvr{enje u cijelosti ili u pojedinim dijelovima, rje{enja kojim je prekora~en njegov zahtjev i zbog odluke o tro{kovima postupka.
Broj 18 - Strana 396 Odlu~ivanje o àlbi ^lan 42.
Osnovanost àlbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlu~ivanja o àlbi. Upu}ivanje na parnicu ili drugi postupak povodom àlbe ^lan 46. Ako rje{enje o àlbi iz ~lana 44. stav 1. ovog zakona zavisi od utvr|ivanja neke sporne ~injenice, sudija pojedinac uputit }e du`nika da u roku od petnaest dana pokrene parnicu ili drugi postupak radi progla{enja izvr{enja nedopu{tenim, osim ako du`nik opravdanost svoje àlbe ne dokaè javnom ovjerenom privatnom ili drugom ispravom, koja ima zna~enje javne isprave. Du`nik moè pokrenuti parnicu ili drugi postupak iz stava 1. ovog ~lana i nakon proteka roka koji je sudija pojedinac odredio, sve do zavr{etka postupka, ali u tom slu~aju snosi tro{kove prouzrokovane prekora~enjem tog roka. U postupku po ovoj àlbi primijenit }e se odredbe ~lana 43. stav 2. ovog zakona. Pravni lijekovi protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave; Prigovor protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave ^lan 47. Protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave, du`nik moè podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeni~nim i ~ekovnim sporovima u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o tro{kovima postupka. Zbog razloga zbog kojih se prema odredbi ~lana 42. ovog zakona rje{enje o izvr{enju moè pobijati àlbom, du`nik moè pobijati rje{enje o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave u dijelu kojim je njime odlu~eno o izvr{enju samo prigovorom. Prigovor, koji se podnosi iz razloga navedenih u ~lanu 44. stav 1. ovog zakona, du`nik moè podnijeti protiv dijela rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave kojim je odlu~eno o izvr{enju, ako se taj prigovor zasniva na ~injenici koja je nastala nakon dono{enja rje{enja o izvr{enju. Na prigovor, koji se podnosi nakon proteka roka, na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~l. 44. do 46. ovog zakona. Postupak povodom prigovora protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave ^lan 48. Du`nik }e u prigovoru protiv rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rje{enje, a prigovor mora biti obrazloèn. Neobrazloèn prigovor odbacit }e sudija pojedinac. Ako u prigovoru nije odre|eno u kom se dijelu pobija, obim pobijanja cijenit }e se na osnovu obrazloènja. Ako se rje{enje o izvr{enju pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je du`niku naloèno da namiri potraìvanje, Sud }e staviti van snage rje{enje o izvr{enju u dijelu kojim je odre|eno izvr{enje i ukinut }e provedene radnje, a postupak }e nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga. Ako se rje{enje o izvr{enju pobija samo u dijelu kojim je odre|eno izvr{enje, dalji postupak nastavit }e se kao postupak po prigovoru protiv rje{enja o izvr{enju donesenom na osnovu izvr{ne isprave. Ako se prigovor iz stava 3. ovog ~lana prihvati, dio rje{enja o izvr{enju kojim je du`niku naloèno da namiri potraìvanje ima svojstvo izvr{ne isprave na osnovu koje se moè ponovno traìti izvr{enje.
O àlbi protiv rje{enja o izvr{enju odlu~uje Vije}e. Povodom àlbe protiv rje{enja o izvr{enju sudija pojedinac ovla{ten je àlbu prihvatiti ako ocijeni da je u cijelosti osnovana, te u cijelosti ili djelimi~no doneseno rje{enje o izvr{enju preina~i i izvr{ni zahtjev odbije, ili ukine rje{enje o izvr{enju i izvr{ni prijedlog odbaci ili se oglasi nenadle`nim. U tom slu~aju, sudija pojedinac ukinut }e provedene radnje. Radi provjere osnovanosti navoda àlbe, sudija pojedinac moè, po potrebi, saslu{ati stranke i druge u~esnike te obaviti druge radnje. Upu}ivanje na parnicu povodom àlbe ^lan 43. Ako je àlba izjavljena zbog razloga iz ~lana 41. stava 2. ta~. 7. do 11. ovog zakona, sudija pojedinac dostavit }e àlbu povjeriocu radi izja{njenja u roku od osam dana. Ako povjerilac ospori osnovanost tih razloga za àlbu, odnosno ako se ne izjasni u roku od osam dana, sudija pojedinac prihvatit }e àlbu ako du`nik njihovu osnovanost dokaè javnom, ovjerenom privatnom ili drugom ispravom koja ima zna~enje javne isprave. U suprotnom, sudija pojedinac donijet }e posebno rje{enje kojim }e du`nika uputiti na parnicu radi progla{enja izvr{enja nedopu{tenim. Ako je àlba izjavljena zbog drugih razloga iz ~lana 41. stava 2. ovog zakona, sudija pojedinac, ako smatra da àlba zbog tih drugih razloga nije osnovana, uputit }e bez odga|anja prepis spisa Vije}u radi odlu~ivanja o àlbi povodom tih razloga. Ako du`nik izjavi àlbu protiv rje{enja o upu}ivanju na parnicu, sudija pojedinac }e tu àlbu uputiti Vije}u radi zajedni~kog odlu~ivanja o toj àlbi i àlbi protiv rje{enja o izvr{enju. @alba nakon proteka roka ^lan 44. Zbog razloga iz ~lana 41. stava 2. ta~. 7. do 11. ovog zakona du`nik moè sve do zavr{etka izvr{nog postupka podnijeti àlbu protiv rje{enja o izvr{enju i nakon njegove pravosna`nosti, uz uslov da taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve} u àlbi protiv tog rje{enja. Du`nik je duàn u àlbi iz stava 1. ovog ~lana ista}i sve razloge zbog kojih taj razlog nije mogao ista}i u vrijeme njenog podno{enja. Sud }e odbaciti kasnije podnesenu àlbu ako se ona zasniva na razlozima koje je du`nik mogao istaknuti u prije podnesenoj àlbi. Podno{enje àlbe iz stava 1. ovog ~lana ne spre~ava provo|enje izvr{enja i ostvarenje potraìvanja povjerioca, osim ako je ovim zakonom druga~ije odre|eno. Odgovor na àlbu i dono{enje rje{enja o àlbi ^lan 45. @alba iz ~lana 44. ovog zakona dostavit }e se bez odga|anja povjeriocu koji se o njoj moè izjasniti u roku od osam dana. Kad primi odgovor na àlbu ili kad protekne rok za odgovor, Vije}e }e, prema okolnostima slu~aja, zakazati ro~i{te za raspravljanje o àlbi ili }e donijeti rje{enje bez odre|ivanja ro~i{ta, osim u slu~aju iz ~lana 46. ovog zakona. Rje{enjem o àlbi sudija pojedinac }e àlbu odbaciti, odbiti ili prihvatiti osim u slu~aju iz ~lana 46. ovog zakona. Ako àlbu prihvati, sudija pojedinac obustavit }e izvr{enje i ukinuti provedene radnje.
SLU@BENI GLASNIK BiH VI - PROTUIZVR[ENJE Razlozi za protuizvr{enje ^lan 52.
Ako du`nik ne podnese prigovor protiv dijela rje{enja o izvr{enju kojim mu je naloèno da namiri potraìvanje, protiv tog dijela rje{enja moè traìti ponavljanje postupka po pravilima parni~nog postupka. V - PRIGOVOR TRE]EG LICA Pretpostavke za prigovor ^lan 49. Lice, koje utvrdi da u pogledu predmeta izvr{enja ima takvo pravo koje spre~ava izvr{enje, moè, do zavr{etka izvr{nog postupka, podnijeti prigovor protiv izvr{enja traè}i da se izvr{enje na tom predmetu proglasi nedopu{tenim. Podno{enje prigovora ne spre~ava provo|enje izvr{enja i ostvarenje povjerio~evog potraìvanja, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Sud }e prigovor dostaviti povjeriocu i du`niku i pozvati ih da se u roku od osam dana izjasne o prigovoru. Upu}ivanje na parnicu ^lan 50. Ako se povjerilac u propisnom roku ne izjasni o prigovoru ili ako se usprotivi prigovoru, Sud }e podnosioca prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi progla{enja da izvr{enje na predmetu izvr{enja nije dopu{teno. Ako podnosilac prigovora dokazuje njegovu opravdanost pravosna`nom pred Sudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima zna~enje javne isprave, Sud }e o prigovoru odlu~iti u izvr{nom postupku. Podnosilac prigovora moè pokrenuti parnicu i nakon proteka roka koji mu je Sud odredio, sve do zavr{etka izvr{nog postupka, ali je u tom slu~aju duàn snositi tro{kove prouzrokovane prekora~enjem tog roka. U parnici iz stava 1. ovog ~lana tre}e lice moè traìti da se utvrdi postojanje njegovog prava ako mu ga koja od stranaka osporava. Kad se ne moè traìti da se izvr{enje proglasi nedopu{tenim ^lan 51. Izuzetno od odredbe ~lana 49. stava 1. ovog zakona, lice koje je suvlasnik pokretne stvari, koja je predmet izvr{enja, ne moè zahtijevati da se izvr{enje u pogledu njenog udjela proglasi nedopu{tenim, ali ima pravo na namirenje iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja svih povjerilaca i prije naknade tro{kova izvr{nog postupka. Lice iz stava 1. ovog ~lana ima pravo zahtijevati da mu se stvar koja je predmet izvr{enja ustupi, ako poloì iznos koji odgovara vrijednosti du`nikovog udjela u toj stvari. Lice iz stava 1. ovog ~lana, kome je osporen udio u stvari koja je predmet izvr{enja, Sud }e uputiti na parnicu da tu`bom protiv povjerioca utvrdi svoj udio. Ako lice iz stava 1. ovog ~lana moè dokazati svoje pravo pravosna`nom presudom, Sud }e postupiti kao da njegovo pravo nije osporeno. Ova okolnost ne uti~e na pravo povjerioca ili du`nika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj parnici. Ako du`nik ne podnese prigovor protiv dijela rje{enja o izvr{enju, kojim mu je naloèno da namiri potraìvanje, protiv tog dijela rje{enja moè traìti ponavljanje postupka po pravilima parni~nog postupka.
Nakon {to je izvr{enje ve} provedeno, du`nik moè u istom izvr{nom postupku zatraìti od Suda da naloì povjeriocu da mu vrati ono {to je izvr{enjem dobio: ako je izvr{na isprava pravosna`no ukinuta, preina~ena, poni{tena ili stavljena van snage ili je na drugi na~in utvr|eno da je bez djejstva; ako je u toku izvr{nog postupka namirio povjerio~evo potraìvanje mimo Suda tako da je povjerilac dvostruko namiren.
Prijedlog iz stava 1. ovog ~lana Sud ne}e prihvatiti ako su u pogledu onog {to je povjerilac dobio izvr{enjem nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vra}anje vi{e nije mogu}e. Ako je povjerilac izvr{enjem naplatio odre|eni nov~ani iznos, du`nik u prijedlogu za protuizvr{enje moè traìti pla}anje zakonskih zateznih kamata od dana naplate tog iznosa. Prava na naknadu {tete zbog razloga iz stava 1. ovog ~lana du`nik moè ostvarivati u posebnoj parnici. Prijedlog za protuizvr{enje iz stava 1. ovog ~lana moè se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je du`nik saznao za razlog za protuizvr{enje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zavr{etka izvr{nog postupka. Du`nik ne moè prije proteka roka iz stava 5. ovog ~lana svoje potraìvanje ostvarivati u parni~nom postupku, osim u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana. Ako je izvr{ni postupak pokrenut po slu`benoj du`nosti, protuizvr{enje nije dopu{teno, ve} du`nik svoja prava moè ostvarivati u posebnoj parnici. Postupak po prijedlogu za protuizvr{enje ^lan 53. Prijedlog iz ~lana 52. ovog zakona Sud }e dostaviti povjeriocu i pozvati ga da se u roku od osam dana o njemu izjasni. Ako se u roku iz stava 1. ovog ~lana povjerilac usprotivi prijedlogu, Sud }e o prijedlogu odlu~iti po odrànom ro~i{tu, a ako se povjerilac u tom roku ne izjasni o prijedlogu, Sud }e ocijeniti ho}e li o njemu odlu~iti bez odràvanja ro~i{ta. Rje{enjem kojim prihvati prijedlog, Sud }e naloìti povjeriocu da u roku od petnaest dana vrati du`niku ono {to je izvr{enjem dobio. Rje{enje o protuizvr{enju ^lan 54. Na osnovu pravosna`nog i izvr{nog rje{enja, kojim je povjeriocu naloèno da du`niku vrati ono {to je izvr{enjem dobio, Sud }e, na prijedlog du`nika, rje{enjem odrediti protuizvr{enje. Protuizvr{enje se provodi po odredbama ovog zakona.
VII - ODGA\ANJE, OBUSTAVA I ZAVR[ETAK IZVR[ENJA Odga|anje izvr{enja Odga|anje izvr{enja na prijedlog du`nika ^lan 55. Na prijedlog du`nika, Sud }e, ako du`nik u~ini vjerovatnim da bi provo|enjem izvr{enja pretrpio nenadoknadivu ili te{ko nadoknadivu {tetu, u potpunosti ili djelimi~no odgoditi izvr{enje, ako je protiv pravosna`nog rje{enja donesenog u izvr{nom postupku podignut zahtjev za za{titu zakonitosti. Na prijedlog du`nika, Sud }e, ako du`nik u~ini vjerovatnim da bi provo|enjem izvr{enja pretrpio nenadoknadivu ili te{ko nadoknadivu {tetu, u potpunosti ili djelimi~no odgoditi izvr{enje: ako je protiv odluke, na osnovu koje je odre|eno izvr{enje, izjavljen pravni lijek; ako je podnesen prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje u postupku u kojem je donesena odluka na osnovu koje je odre|eno izvr{enje; ako je podnesena tu`ba za poni{taj presude arbitraè na osnovu koje je odre|eno izvr{enje; ako je podnesena tu`ba za stavljanje van snage poravnanja na osnovu koga je dopu{teno izvr{enje; ako je du`nik protiv rje{enja o izvr{enju izjavio àlbu ili podnio prigovor, odnosno tu`bu; ako je du`nik izjavio àlbu protiv rje{enja kojim je potvr|ena izvr{nost izvr{ne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kome je to rje{enje doneseno; ako je du`nik ili u~esnik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti u~injene pri provo|enju izvr{enja; ako izvr{enje, prema sadràju izvr{ne isprave, zavisi od istovremenog ispunjenja neke obaveze povjerioca, a du`nik je uskratio ispunjenje svoje obaveze zato {to povjerilac nije ispunio svoju obavezu niti je pokazao spremnost da je istovremeno ispuni.
Odga|anje izvr{enja na prijedlog povjerioca ^lan 56. Na prijedlog povjerioca, Sud }e, potpuno ili djelimi~no, odgoditi izvr{enje ako provo|enje izvr{enja nije po~elo. Ako je provo|enje izvr{enja po~elo, a du`nik se, u roku koji mu je Sud odredio, izjasnio protiv odga|anja, Sud }e odbiti prijedlog za odga|anje. Ako je zakonom predvi|eno da se izvr{enje ima traìti u odre|enom roku, povjerilac moè podnijeti prijedlog za odga|anje u tom roku. Odga|anje izvr{enja na prijedlog tre}eg lica ^lan 57. Na zahtjev lica koje traì da se izvr{enje na odre|enom predmetu proglasi nedopu{tenim, Sud }e odgoditi izvr{enje u pogledu tog predmeta, ako to lice u~ini vjerovatnim postojanje svoga prava, te da bi provo|enjem izvr{enja pretrpjelo nenadoknadivu ili te{ko nadoknadivu {tetu. Sud moè, na prijedlog povjerioca, odga|anje izvr{enja usloviti davanjem obezbje|enja. Vrijeme za koje se izvr{enje odga|a ^lan 58. Ako je izvr{enje odgo|eno zato {to je du`nik ili tre}e lice izjavilo pravni lijek, odnosno vanredno pravno sredstvo, odga|anje traje do zavr{etka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu. U drugim slu~ajevima, u kojima je du`nik predloìo odga|anje, Sud }e, prema okolnostima slu~aja, odrediti vrijeme za koje se izvr{enje odga|a. Kad je povjerilac predloìo odga|anje, Sud }e izvr{enje odgoditi za vrijeme koje je on predloìo. Nastavljanje odgo|enog izvr{enja ^lan 59. Odgo|eno izvr{enje nastavit }e se po slu`benoj du`nosti nakon proteka vremena za koje je odre|eno. Na prijedlog povjerioca, Sud moè nastaviti izvr{enje i prije proteka roka za koji je odgo|eno ako povjerilac u~ini vjerovatnim da su prestali razlozi za odga|anje ili ako da obezbje|enje. Obustava izvr{enja ^lan 60. Izvr{enje }e se obustaviti po slu`benoj du`nosti ako je izvr{na isprava pravosna`no ukinuta, preina~ena, poni{tena ili stavljena van snage, odnosno ako potvrda o izvr{nosti bude ukinuta. Izvr{enje }e se obustaviti ako je postalo nemogu}e ili se iz drugih razloga ne moè provesti. Izvr{enje }e se, na prijedlog du`nika, obustaviti ako Sud utvrdi da su nakon isteka roka za àlbu provo|enjem izvr{enja obuhva}eni predmeti koji nisu odre|eni u rje{enju o izvr{enju, a izuzeti su od izvr{enja ili je na njima mogu}nost izvr{enja ograni~ena. Rok za prigovor zbog razloga iz prethodnog stava iznosi osam dana od dana kada je du`nik saznao da je izvr{enjem obuhva}en predmet koji je izuzet od izvr{enja, odnosno na kome je mogu}nost izvr{enja ograni~ena. Nakon isteka roka od trideset dana od preduzimanja radnje kojom su obuhva}eni
Odluku o prijedlogu za odga|anje Sud }e donijeti nakon {to povjeriocu omogu}i da se o njemu izjasni, osim ako okolnosti slu~aja ne zahtijevaju da se postupi druga~ije. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana Sud moè, na zahtjev povjerioca, odga|anje izvr{enja usloviti davanjem primjerenog obezbje|enja. Ako du`nik ne da obezbje|enje u roku koji mu Sud odredi, a koji ne moè biti duì od petnaest dana, smatrat }e se da je odustao od prijedloga za odga|anje. Za vrijeme odga|anja izvr{enja ne}e se preduzimati radnje kojima se ono provodi. U izvr{enju radi naplate nov~anog potraìvanja i nakon dono{enja rje{enja o odga|anju izvr{enja provest }e se radnje na osnovu kojih povjerilac sti~e zalo`no pravo ili pravo namirenja na predmetnu izvr{enja. Na prijedlog povjerioca provest }e se i procjena predmeta izvr{enja. Ako odbije prijedlog za odga|anje izvr{enja, Sud }e nastaviti s izvr{enjem i prije pravosna`nosti rje{enja kojim je prijedlog odbijen.
SLU@BENI GLASNIK BiH Redoslijed namirenja vi{e povjerilaca ^lan 66.
predmeti iz stava 3. ovog ~lana, prijedlog iz te odredbe vi{e se ne moè podnijeti. Rje{enjem o obustavi izvr{enja ukinut }e se sve provedene izvr{ne radnje ako se time ne dira u ste~ena prava tre}ih lica. Zavr{etak izvr{enja ^lan 61. Postupak izvr{enja smatra se zavr{enim pravosna`no{}u odluke o odbacivanju ili odbijanju izvr{nog prijedloga, provo|enjem izvr{ne radnje kojom se izvr{enje zavr{ava ili obustavom izvr{enja. Ako je izvr{enje zavr{eno provo|enjem radnje kojom je zavr{eno, Sud }e to utvrditi posebnim rje{enjem. VIII - IZVR[ENJE RADI NAPLATE NOVÂNOG POTRA@IVANJA Op}e odredbe Obim izvr{enja nov~anih potraìvanja ^lan 62. Izvr{enje radi naplate nov~anog potraìvanja odre|uje se i provodi u obimu koji je potreban za namirenje tog potraìvanja. Za{tita fizi~kog lica du`nika ^lan 63. Izvr{enje radi naplate nov~anog potraìvanja ne moè se provesti na stvarima i pravima koja su nu`na za zadovoljenje osnovnih ìvotnih potreba du`nika i lica koje je on po zakonu duàn izdràvati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je du`nikov glavni izvor sredstava za ìvot. Odredba stava 1. ovog ~lana ne}e se primjenjivati u slu~ajevima u kojima su ovim zakonom za izvr{enje na odre|enim stvarima ili pravima utvr|ena posebna pravila o izuzimanju od izvr{enja ili o ograni~enju izvr{enja. Za{tita djelatnosti pravnih lica ^lan 64. Izvr{enje se ne moè provesti na stvarima i pravima pravnih lica radi ostvarenja nov~anog potraìvanja ako su te stvari ili prava nu`na za obavljanje njihove djelatnosti. Odredba stava 1. ovog ~lana ne}e se primjenjivati u slu~ajevima u kojima su ovim zakonom za izvr{enje na odre|enim stvarima ili pravima utvr|ena posebna pravila o odre|ivanju redoslijeda izvr{enja, o izuzimanju od izvr{enja ili o ograni~enju izvr{enja. Za{tita povjerioca ^lan 65. Ako je povjerilac na osnovu pravnog posla s du`nikom stekao na nekoj stvari ili pravu zalo`no ili sli~no pravo radi obezbje|enja potraìvanja, ~ije prinudno ostvarenje na tom predmetu traì, du`nik se ne moè protiviti takvom izvr{enju pozivaju}i se na odredbe ovog zakona o izuzimanju od izvr{enja ili o ograni~enju izvr{enja, osim na odredbe ~lana 5. ovog zakona. Izuzetno, du`nik se moè protiviti izvr{enju iz stava 1. ovog ~lana osim ako je tu stvar ili to pravo stekao od povjerioca, koji pokretanjem postupka traì ostvarenje svog potraìvanja nastalog u vezi s tim sticanjem.
Vi{e povjerilaca koji ostvaruju svoja nov~ana potraìvanja prema istom du`niku i na istom predmetu izvr{enja namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz tog predmeta namire, ako zakonom nije druga~ije odre|eno. IX - IZVR[ENJE NA NEPOKRETNOSTI (1.) Op}e odredbe Izvr{ne radnje ^lan 67. Izvr{enje na nepokretnosti provodi se zabilje`bom izvr{enja u zemlji{noj knjizi, utvr|ivanjem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem povjerioca iz iznosa dobijenog prodajom. Nepokretnosti kao predmet izvr{enja ^lan 68. Predmet izvr{enja moè biti, ako nije {to drugo odre|eno, samo nepokretnost kao cjelina odre|ena pravilima koja ure|uju vlasni{tvo i druga stvarna prava i zemlji{ne knjige. Ako je u pogledu neke nepokretnosti uspostavljeno suvlasni{tvo (idealni suvlasni~ki dio nepokretnosti), taj dio nepokretnosti moè biti samostalan predmet izvr{enja u pogledu koga se na odgovaraju}i na~in primjenjuju pravila ovog zakona o izvr{enju na nepokretnostima. Ako je na nepokretnosti ili njenom idealnom dijelu osnovano pravo plodouìvanja, ono moè biti samostalni predmet izvr{enja s tim da du`nik moè namiriti svoje potraìvanje iz plodova koje to pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina), u pogledu koga se, na odgovaraju}i na~in, primjenjuju pravila ovog zakona o izvr{enju na pravima. Dokaz o vlasni{tvu ^lan 69. Uz prijedlog za izvr{enje na nepokretnosti povjerilac je duàn podnijeti izvod iz zemlji{ne knjige kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao vlasni{tvo du`nika. Ako je nepokretnost iz stava 1. ovog ~lana upisana u zemlji{noj knjizi na drugo lice, a ne na du`nika, prijedlogu se moè udovoljiti samo ako povjerilac podnese ispravu koja je podobna za upis du`nikovog prava. Promjena predmeta izvr{enja ^lan 70. Du`nik moè u roku od osam dana od dana dostave rje{enja o izvr{enju predloìti da se izvr{enje odredi na drugom predmetu izvr{enja, s tim da je uz prijedlog duàn podnijeti dokaz o svom pravu na drugom predmetu izvr{enja. Sud }e prijedlog dostaviti povjeriocu koji se o njemu moè izjasniti u roku od osam dana od dana dostave. U tom roku povjerilac moè postaviti zahtjev za naknadu tro{kova zapo~etog postupka izvr{enja na nepokretnosti te zatraìti davanje obezbje|enja za naknadu {tete koju bi mogao trpjeti zbog promjene predmeta izvr{enja. Nakon izja{njenja povjerioca ili nakon proteka roka za izja{njenje, Sud }e donijeti rje{enje o prijedlogu. Sud moè prihvatiti prijedlog ako du`nik u~ini vjerovatnim: 1. da bi izvr{enje na nepokretnosti na kojoj je ono predloèno za njega bilo naro~ito nepovoljno;
Broj 18 - Strana 400 2.
da iz opravdanih razloga nije sam mogao unov~iti predmet koji predlaè kao novi predmet izvr{enja i dobijenim sredstvima namiriti povjerioca, te da bi se potraìvanje povjerioca moglo u cijelosti namiriti iz drugog predloènog predmeta izvr{enja.
3.
Povjerilac, koji je predloìo izvr{enje, a nije ranije stekao zalo`no pravo, sti~e zabilje`bom izvr{enja pravo da se iz nepokretnosti namiri prije lica koje na toj nepokretnosti kasnije stekne zalo`no pravo ili pravo na namirenje. Pristupanje izvr{enju ^lan 72. Nakon upisa zabilje`be izvr{enja ne moè se za namirenje drugog potraìvanja istog ili drugog povjerioca na toj nepokretnosti provesti poseban izvr{ni postupak. Povjerilac za ~ije je potraìvanje kasnije odre|eno izvr{enje na istoj nepokretnosti stupa u ve} pokrenuti izvr{ni postupak. Pokrenutom izvr{nom postupku moè se pristupiti do pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju nepokretnosti kupcu. O pristupanju postupku Sud }e obavijestiti povjerioca u ~iju je korist ranije izvr{ena zabilje`ba. Razlozi zbog kojih izvr{enje nije dopu{teno u korist pojednih od vi{e povjerilaca u ~iju se korist izvr{enje provodi na istoj nepokretnosti, odnosno razlozi za obustavu izvr{enja u odnosu na pojedine od povjerilaca bez uticaja su na provo|enje postupka u korist drugih povjerilaca. Ako se razlog za odga|anje izvr{enja ti~e samo jednog od vi{e povjerilaca, izvr{enje se ne}e odgoditi, ve} }e Sud prilikom dono{enja rje{enja o namirenju odrediti odga|anje namirenja tog povjerioca sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju tog povjerioca Sud }e ~uvati do nastavka postupka, a ako postupak ne bude nastavljen, ta }e se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih povjerilaca, odnosno predat }e se du`niku. Zalo`na prava ^lan 73. U postupku izvr{enja na nepokretnosti namiruju se i zalo`ni povjerioci koji nisu predloìli izvr{enje. Zalo`na prava uknjièna na nepokretnosti prestaju danom pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju nepokretnosti kupcu pa makar zalo`ni povjerioci nisu potpuno namireni. Kupac nepokretnosti i zalo`ni povjerilac mogu se sporazumjeti najkasnije na ro~i{tu za prodaju da zalo`no pravo ostane na nepokretnosti i poslije pravnosna`nosti rje{enja o dosu|enju nepokretnosti, a da kupac preuzme du`nikov dug prema tom povjeriocu u iznosu koji bi mu pripadao u izvr{nom postupku. U tom slu~aju kupovna cijena umanjuje se za iznos preuzetog duga. Kupac i zalo`ni povjerilac sporazum iz stava 3. ovog ~lana zaklju~uju u obliku sudskog poravnanja u izvr{nom postupku. Slu`benosti i stvarni tereti ^lan 74. Prodajom nepokretnosti ne prestaju stvarne slu`benosti i stvarni tereti kao ni li~ne slu`benosti koje su u zemlji{noj knjizi upisane prije prava radi ~ijeg se namirenja izvr{enje provodi. Ugovori o zakupu i najmu ^lan 75. Prodajom nepokretnosti ne prestaju ni ugovori o najmu ili zakupu nepokretnosti, koji su zaklju~eni prije sticanja zalo`nog prava ili prava na namirenje radi ~ijeg se ostvarenja izvr{enje traì. Kupac stupa na mjesto najmodavca ili zakupodavca od trenutka sticanja vlasni{tva nepokretnosti.
Sud ne}e prihvatiti prijedlog za promjenu predmeta izvr{enja ako ocijeni da bi se zbog toga izvr{enje znatnije oduìlo ili oteàlo, odnosno ako bi povjerilac zbog toga mogao trpjeti znatniju {tetu. Ako je povjerilac na nepokretnosti, na kojoj je zatraìo izvr{enje prije pokretanja izvr{nog postupka, stekao zalo`no pravo radi obezbje|enja svog potraìvanja, bez njegovog se pristanka izvr{enje ne moè odrediti na drugom predmetu izvr{enja. Ako je du`nik kao drugo sredstvo izvr{enja predloìo izvr{enje na pla}i, penziji, invalidnini ili drugom stalnom nov~anom primanju, Sud }e prihvatiti prijedlog uz uslov da du`nik u~ini vjerovatnim da }e potraìvanje biti namireno u roku od jedne godine od dono{enja rje{enja po njegovom prijedlogu. I u slu~aju iz ovog stava moraju biti ispunjeni uslovi iz stava 4. ta~ke 1. i stava 6. ovog ~lana. Ako je povjerilac to zatraìo, Sud }e prihvatanje prijedloga du`nika usloviti davanjem obezbje|enja da }e tro{kovi povjerioca u pokrenutom postupku izvr{enja na nepokretnosti koji su nastali do dono{enja rje{enja o promjeni predmeta izvr{enja biti u cijelosti namireni odmah po dono{enju tog rje{enja, te davanjem obezbje|enja na naknadu {tete koju bi povjerilac mogao pretrpjeti zbog promjene predmeta izvr{enja. O visini obezbje|enja te roku u kojem ono mora biti dato odlu~uje Sud u rje{enju o promjeni predmeta izvr{enja. Ako du`nik ne da obezbje|enje u roku koji Sud odredi, smatrat }e se da je odustao od prijedloga za promjenu predmeta izvr{enja. U rje{enju o promjeni predmeta izvr{enja Sud }e odrediti izvr{enje na drugom predloènom predmetu izvr{enja. Protiv rje{enja kojim se odbija prijedlog du`nika za promjenu predmeta izvr{enja àlba nije dopu{tena. Ako je odre|eno drugo sredstvo izvr{enja, zabilje`ba izvr{enja na nepokretnosti ostaje na snazi sve do namirenja potraìvanja povjerioca. Zabilje`ba izvr{enja ^lan 71. îm donese rje{enje o izvr{enju, Sud }e po slu`benoj du`nosti odrediti da se u zemlji{noj knjizi upi{e zabilje`ba izvr{enja. Tom zabilje`bom povjerilac sti~e pravo da svoje potraìvanje namiri iz nepokretnosti (pravo na namirenje) i u slu~aju da tre}e lice kasnije stekne vlasni{tvo te nepokretnosti. Nakon zabilje`be izvr{enja nije dopu{ten upis promjena vlasni{tva zasnovan na raspolaganju du`nika bez obzira na to kad je rasplaganje preduzeto. Promjena vlasnika nepokretnosti u toku izvr{nog postupka ne spre~ava da se taj postupak nastavi protiv novog vlasnika kao du`nika. Sve radnje preduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne moè u postupku preduzimati one radnje koje ne bi mogao preduzeti prija{nji vlasnik da do promjene vlasni{tva nije do{lo. Protiv tog rje{enja novi vlasnik nema pravo àlbe. Na prijedlog povjerioca, Sud }e donijeti rje{enje o nastavljanju izvr{nog postupka protiv novog vlasnika kao du`nika u tom postupku.
Utorak, 1. jula 2003. Razgledanje nepokretnosti ^lan 76.
U zaklju~ku o prodaji Sud }e odrediti vrijeme kad lica zainteresirana za kupovinu nepokretnosti mogu razgledati nepokretnosti i osigurati putem sudskog izvr{ioca nesmetano razgledanje nepokretnosti. Iz opravdanih razloga Sud }e licu zainteresiranom za kupovinu nepokretnosti dati, na njegov zahtjev, odobrenje da nepokretnosti razgleda i van vremena iz stava 1. ovog ~lana, s tim da tro{kovi vanrednog razgledanja nepokretnosti snosi to lice. Ako du`nik ili druga lica spre~avaju ili ometaju razgledanje nepokretnosti, Sud }e odrediti da se du`nik i ta lica udalje s nepokretnosti za vrijeme razgledanja. Rje{enje o udaljenju provodi sudski izvr{ilac, po potrebi uz pomo} policije. Obezbje|enje nepokretnosti ^lan 77. Radi spre~avanja o{te}enja nepokretnosti, omogu}avanja njene procjene, razgledanja, za{tite i sl., Sud moè na prijedlog povjerioca: odrediti da se du`nik i druga lica privremeno ili trajno udalje s nepokretnosti; povjeriti je na ~uvanje povjeriocu ili tre}em licu; odrediti druge mjere potrebne radi njene za{tite, odnosno omogu}avanja nesmetanog provo|enja izvr{enja.
prodaju zaklju~kom ponovno utvrditi vrijednost nepokretnosti ako stranka u~ini vjerovatnim da se ta vrijednost izmijenila za vi{e od jedne tre}ine od dana prethodnog utvr|ivanja vrijednosti do dana podno{enja prijedloga. Ako su u sudskom ili vansudskom sporazumu na osnovu koga je ste~eno zalo`no pravo na nepokretnosti radi obezbje|enja potraìvanja, ~ije se namirenje traì, stranke utvrdile vrijednost nepokretnosti, ona se ne}e posebno utvr|ivati, ve} }e se uzeti u sporazumu utvr|ena vrijednost. U slu~aju iz stava 6. ovog ~lana, Sud moè, na prijedlog du`nika, odrediti da se vrijednost nepokretnosti iznova utvrdi ako du`nik u~ini vjerovatnim da je nakon zaklju~enja sporazuma vrijednost nepokretnosti porasla za vi{e od jedne tre}ine. Sredstva za pokri}e tro{kova ponovnog utvr|ivanja vrijednosti nepokretnosti du`nik mora unaprijed platiti u roku od osam dana od dana dostave odluke Suda kojom se prihvata njegov prijedlog, u protivnom, smatrat }e se da je odustao od prijedloga. Odredba stava 6. ovog ~lana ne}e se primijeniti ako ima zalo`nih povjerilaca, lica koja imaju pravo na namirenje ili li~nih slu`benosti upisanih u zemlji{nu knjigu, koje prestaju prodajom nepokretnosti koji se u izvr{enju na nepokretnosti namiruju prije povjerioca, koji je zatraìo izvr{enje, osim ako se oni tako ne sporazumiju. Prigovor nedostatka pokri}a ^lan 80. Svako lice koje ima pravo da se namiri iz prodajne cijene nepokretnosti, a koje po redu prvenstva dolazi ispred povjerioca, moè predloìti u roku od osam dana od dana dostave zaklju~ka o prodaji da se izvr{enje obustavi ako utvr|ena vrijednost nepokretnosti ne pokriva ni djelimi~no iznos potraìvanja povjerioca. Sud }e, prema okolnostima slu~aja, ocijeniti je li prodaja svrsishodna s obzirom na vjerovatnu visinu iznosa djelimi~nog namirenja povjerioca koji je predloìo izvr{enje. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana tro{kove postupka snosi povjerilac koji je pokrenuo izvr{enje. (4.) Prodaja nepokretnosti Zaklju~ak o prodaji ^lan 81. Nakon provo|enja postupka za utvr|ivanje vrijednosti nepokretnosti Sud donosi zaklju~ak o prodaji nepokretnosti kojim se utvr|uje vrijednost nepokretnosti i odre|uje na~in i uslovi prodaje, te vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja obavlja nadmetanjem. U zaklju~ku o prodaji posebno }e se ista}i mogu}nost da se vrijednost nepokretnosti kona~no utvrdi na ro~i{tu za prodaju. Zaklju~ak o prodaji objavljuje se na sudskoj oglasnoj plo~i i na drugi uobi~ajeni na~in, a moè se objaviti, na prijedlog stranke, i u sredstvima javnog informiranja ako stranka unaprijed uplati za to potrebna sredstva. Od objavljivanja zaklju~ka o prodaji na sudskoj oglasnoj plo~i do dana prodaje mora prote}i najmanje trideset dana. Zaklju~ak o prodaji dostavlja se strankama, zalo`nim povjeriocima, u~esnicima u postupku, licima koja imaju upisano pravo pre~e kupovine i nadle`nom organu porezne uprave.
Sredstva potrebna radi provo|enja mjera iz stava 1. ovog ~lana duàn je unaprijed platiti povjerilac. (2.) Izuzimanje od izvr{enja Nepokretnosti koje ne mogu biti predmet izvr{enja ^lan 78. Ne mogu biti predmet izvr{enja poljoprivredno zemlji{te i privredni objekti poljoprivrednika u obimu potrebnom za njegovo izdràvanje i izdràvanje ~lanova njegove uè porodice, te drugih lica, koja je po zakonu duàn izdràvati. (3.) Odre|ivanje vrijednosti nepokretnosti Na~in utvr|ivanja vrijednosti ^lan 79. O na~inu utvr|ivanja vrijednosti nepokretnosti Sud }e odlu~iti zaklju~kom, odmah nakon {to se donese rje{enje o izvr{enju, a ako je to potrebno, Sud }e prije dono{enja zaklju~ka odràti ro~i{te sa strankama. Utvr|ivanju vrijednosti nepokretnosti pristupit }e se nakon {to rje{enje o izvr{enju postane pravosna`no, a i prije toga, ako povjerilac to predloì, unaprijed plati za to potrebna sredstva i izjavi da }e snositi tro{kove utvr|ivanja vrijednosti i ako izvr{enje bude obustavljeno. Vrijednost nepokretnosti utvr|uje se na osnovu procjene vje{taka i drugih ~injenica u visini njene trì{ne cijene na dan procjene, pri ~emu se vodi ra~una i o tome koliko ona manje vrijedi zbog toga {to na njoj ostaju odre|ena prava i poslije prodaje. Umjesto procjene iz stava 3. ovog ~lana Sud moè utvr|ivanje vrijednosti nepokretnosti zatraìti od nadle`nog organa porezne uprave. Sud }e, na prijedlog stranke, koji mora biti podnesen najkasnije osam dana prije ro~i{ta za prodaju, na ro~i{tu za
Broj 18 - Strana 402 Pravo pre~e kupovine ^lan 82.
Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje obezbje|enje u sudski depozit. Od polaganja obezbje|enja oslobo|eni su povjerilac, na ~iji je prijedlog odre|eno izvr{enje, i nosioci prava upisanih u zemlji{njoj knjizi, koja prestaju prodajom nepokretnosti, ako njihova potraìvanja dostiù iznos obezbje|enja i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvr|enu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponu|a~ima ~ija ponuda nije prihva}ena vratit }e se obezbje|enje, odmah nakon zaklju~enja javnog nadmetanja. Jedan ponu|a~ ^lan 86. Ro~i{te za prodaju nepokretnosti odràt }e se i kad na njemu u~estvuje samo jedan ponu|a~. Sud moè, na prijedlog stranke ili drugih lica, odrediti, prema okolnostima slu~aja, da se ro~i{te za prodaju odgodi ako u~estvuje samo jedan ponu|a~. Ko ne moè biti kupac ^lan 87. Kupac ne moè biti du`nik, sudija pojedinac ili drugo lice koje slu`beno u~estvuje u postupku prodaje, kao ni lice koje po zakonu ne moè ste}i nepokretnost, koja je predmet izvr{enja. Prodajna cijena ^lan 88. Na prvom ro~i{tu za nadmetanje ne moè se nepokretnost prodati ispod ~etiri petine utvr|ene vrijednosti. Ako se nepokretnost ne proda na prvom ro~i{tu, Sud }e zakazati drugo ro~i{te na kome se nepokretnost moè prodati ispod utvr|ene vrijednosti, ali ne ispod polovine te vrijednosti. Od prvog do drugog ro~i{ta mora prote}i najmanje trideset dana. Stranke i lica, koji se namiruju u postupku, mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Suda da se nepokretnost moè prodati nadmetanjem i za cijenu niù od one iz st. 1. i 2. ovog ~lana. Ako su se stranke prije pokretanja izvr{nog postupka u sporazumu, zaklju~enom pred Sudom, saglasile da se nepokretnost radi naplate potraìvanja povjerioca moè prodati i za cijenu niù od one iz st. 1. i 2. ovog ~lana, nepokretnost se ve} na prvom ro~i{tu za prodaju moè prodati po toj cijeni ako u postupku ne u~estvuju druga lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u zemlji{nu knjigu prije nego {to je u tu knjigu upisano pravo povjerioca, kome je obezbije|ena naplata njegovog potraìvanja. Najnià cijena, po kojoj se nepokretnost moè prodati u tom slu~aju, ne moè biti ispod jedne tre}ine utvr|ene vrijednosti. Odredbe st. 1. do 5. ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju prodaje nepokretnosti neposrednom pogodbom. Ro~i{te za nadmetanje i dosu|enje ^lan 89. Po{to utvrdi da je udovoljeno uslovima za odràvanje ro~i{ta za nadmetanje, Sud objavljuje da se pristupa nadmetanju. Nadmetanje se zaklju~uje po proteku deset minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude.
Lice koje ima zakonsko ili ugovorno pravo pre~e kupovine, upisano u zemlji{noj knjizi, ima prednost pred najpovoljnijim ponu|a~em ako odmah po zaklju~enju nadmetanja izjavi da nepokretnost kupuje uz iste uslove. Ako je nepokretnost prodata neposrednom pogodbom, Sud }e pozvati nosioca uknjiènog prava pre~e kupovine da se u odre|enom roku u zapisnik kod Suda izjasni ho}e li se tim pravom koristiti. Na~in prodaje ^lan 83. Prodaja nepokretnosti vr{i se usmenim javnim nadmetanjem. Ro~i{te za prodaju nepokretnosti odràva se u sudskoj zgradi, pred sudijom pojedincem, ako Sud nije druga~ije odredio. Stranke, zalo`ni povjerioci i nosioci li~nih slu`benosti i stvarnih tereta, koje prestaju prodajom nepokretnosti, mogu se sporazumjeti da se prodaja nepokretnosti obavi u odre|enom roku neposrednom pogodbom preko lica ovla{tenog za promet nepokretnosti, sudskog izvr{ioca ili na drugi na~in. Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom zaklju~uje se u pismenom obliku. Ugovor u ime i za ra~un du`nika zaklju~uje lice kome je povjerena prodaja na osnovu zaklju~ka kojim ga Sud ovla{}uje na zaklju~enje tog ugovora. Potpisi lica koja zaklju~uju ugovor moraju biti ovjereni u Sudu. Ugovor iz stava 5. ovog ~lana ima djejstvo od dana pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju. Uslovi prodaje ^lan 84. Uslovi prodaje, uz ostale podatke, sadrè: 1. 2. 3. bliì opis nepokretnosti sa pripadcima; naznaku prava koja ne prestaju prodajom; naznaku je li nepokretnost slobodna od lica i stvari, odnosno stanuje li du`nik sa ~lanovima svoje porodice na nepokretnosti ili je ona data u najam ili zakup; vrijednost nepokretnosti utvr|enu zaklju~kom o prodaji; cijenu po kojoj se nepokretnost moè prodati i ko je duàn platiti poreze i takse u vezi s prodajom; rok u kojem je kupac duàn poloìti cijenu; na~in prodaje; iznos obezbje|enja, rok u kome mora biti dato, kod koga i kako mora biti dato; posebne uslove koje kupac mora ispunjavati da bi mogao ste}i nepokretnost.
4. 5. 6. 7. 8. 9.
Rok u kome je kupac duàn da poloì kupovnu cijenu ne moè biti duì od {est mjeseci od dana prodaje, bez obzira na to ispla}uje li se cijena odjednom ili u ratama. Davanje obezbje|enja ^lan 85. U javnom nadmetanju kao kupci mogu u~estvovati samo lica koja su prethodno dala obezbje|enje.
Po zaklju~enju nadmetanja sudija pojedinac utvr|uje koji je ponu|a~ ponudio najve}u cijenu i da je ispunio uslove da mu se dosudi nepokretnost. O dosu|enju nepokretnosti Sud donosi pismeno rje{enje (rje{enje o dosu|enju), koje se objavljuje na sudskoj plo~i. Smatrat }e se da je rje{enje iz stava 4. ovog ~lana dostavljeno svim licima kojima se dostavlja zaklju~ak o prodaji te svim u~esnicima u nadmetanju istekom tre}eg dana od dana njegovog isticanja na oglasnoj plo~i. Ta lica imaju pravo traìti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda primjerak rje{enja. O ro~i{tu za prodaju vodi se zapisnik. Dosu|enje u slu~aju prodaje neposrednom pogodbom ^lan 90. U slu~aju prodaje neposrednom pogodbom, Sud }e donijeti rje{enje o dosu|enju nepokretnosti prodate neposrednom pogodbom, po{to utvrdi da je udovoljeno uslovima za pravovaljanost prodaje. Rje{enje o dosu|enju objavljuje se na sudskoj plo~i i dostavlja svim licima kojima se dostavlja zaklju~ak o prodaji te nepokretnosti kupcu. Polaganje cijene ^lan 91. Kupac je duàn poloìti u Sud cijenu u roku odre|enom u zaklju~ku o prodaji, u protivnom, Sud }e rje{enjem prodaju oglasiti nevaè}om i odrediti novu prodaju. Iz poloènog obezbje|enja izmirit }e se tro{kovi nove prodaje i nadoknaditi razlika izme|u cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Predaja nepokretnosti kupcu ^lan 92. U rje{enju o dosu|enju Sud }e odrediti da se nepokretnost preda kupcu nakon {to poloì cijenu i nakon {to to rje{enje postane pravosna`no. Nakon radnji iz stava 1. ovog ~lana, Sud }e zaklju~kom odrediti da se u zemlji{nu knjigu upi{e u korist kupca pravo vlasni{tva, kao i to da se bri{u ona prava za koja je rje{enjem o dosu|enju odre|eno da }e se brisati iz zemlji{ne knjige. Za{tita prava kupca ^lan 93. Ukidanje ili preina~enje rje{enja o izvr{enju poslije pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju nepokretnosti ne uti~e na pravo vlasni{tva kupca ste~eno po odredbama ~lana 92. ovog zakona. Obustava izvr{enja ^lan 94. Ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na drugom ro~i{tu, Sud }e odrediti novu prodaju samo na prijedlog povjerioca, koji on ne moè staviti prije isteka tri mjeseca od dana drugog ro~i{ta niti po isteku jedne godine od tog dana. Sud }e obustaviti izvr{enje ako povjerilac ne stavi prijedlog u roku odre|enom u stavu 1. ovog ~lana ili ako se nepokretnost nije mogla na prvom ro~i{tu u nastavljenom postupku prodati ni za polovinu utvr|ene vrijednosti. U slu~aju prodaje neposrednom pogodbom, Sud }e obustaviti izvr{enje ako se nepokretnost nije mogla prodati u
roku odre|enom sporazumom stranaka i lica koji se namiruju u postupku. Obustava izvr{enja ne spre~ava pokretanje novog izvr{nog postupka radi naplate istog potraìvanja na istoj nepokretnosti. (5.) Namirenje povjerilaca Pristupanje namirenju i lica koja se namiruju ^lan 95. Sud pristupa namirenju povjerilaca po pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju nepokretnosti kupcu i nakon {to kupac poloì cijenu. Iz prodajne cijene namiruju se povjerioci na ~iji je prijedlog odre|eno izvr{enje, zalo`ni povjerioci i kad nisu prijavili svoja potraìvanja, lica koja imaju pravo na naknadu za li~ne slu`benosti i druga prava koja prestaju prodajom, organi uprave po osnovu poreza i drugih taksi, te lica koja imaju potraìvanja navedena u ~lanu 96. stav 1. ta~ka 3 ovog zakona. Prvenstveno namirenje ^lan 96. Iz iznosa dobijenog prodajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redom: 1. 2. 3. tro{kovi izvr{nog postupka; porezi i druge takse dospjele za posljednju godinu koje terete prodatu nepokretnost; potraìvanja na osnovu zakonskog izdràvanja, potraìvanje na osnovu naknade {tete nastale zbog naru{avanja ili smanjenja,odnosno gubitka radne sposobnosti, potraìvanja naknade {tete za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja, potraìvanja zaposlenika te potraìvanja doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje, dospjela za posljednju godinu dana.
Potraìvanja iz stava 1. ta~. 2. i 3. ovog ~lana namiruju se ako su prijavljena najkasnije na ro~i{tu za diobu i ako se dokazuju izvr{nom ispravom. Vrijeme odre|eno u stavu 1. ta~. 2. i 3. ovog ~lana ra~una se do dana dono{enja rje{enja o dosu|enju nepokretnosti. Namirenje ostalih potraìvanja ^lan 97. Nakon namirenja potraìvanja iz ~lana 96. ovog zakona, namiruju se potraìvanja obezbije|ena zalo`nim pravom, potraìvanja povjerioca na ~iji je prijedlog odre|eno izvr{enje i naknada za li~ne slu`benosti i druga prava koja prestaju prodajom. Povjerioci iz stava 1. ovog ~lana namiruju se po redu sticanja zalo`nog prava i prava na namirenje povjerilaca koji su predloìli izvr{enje, odnosno po redu upisa u zemlji{nu knjigu li~nih slu`benosti. Tro{kovi i kamate za posljednje tri godine do dono{enja rje{enja o dosu|enju nepokretnosti kupcu, odre|eni izvr{nom ispravom, namiruju se po istom redu kao i glavno potraìvanje. Visina naknade za li~ne slu`benosti i druga prava koja prestaju prodajom ^lan 98. Ako se o visini naknade za li~ne slu`benosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne postigne sporazum izme|u nosioca tih prava i povjerilaca koji po redu za namirenje dolaze poslije njih, visinu naknade odre|uje Sud, uzimaju}i u obzir naro~ito
vrijeme za koje bi ta prava jo{ trajala, njihovu vrijednost i godine ìvota nosioca tih prava. Kupac i nosilac prava li~ne slu`benosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme slu`benost, a da se iznos naknade, utvr|en prema stavu 1. ovog ~lana, odbije od cijene. Srazmjerno namirenje ^lan 99. Vi{e potraìvanja koja imaju isti red namirenja namiruju se srazmjerno svojoj visini, ako iznos dobijen prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje. Osporavanje potraìvanja ^lan 100. Lice koje se namiruje iz prodajne cijene moè, ako to uti~e na njegovo namirenje, najkasnije na ro~i{tu za diobu, drugom takvom licu osporiti postojanje potraìvanja, njegovu visinu i red namirenja. Upu}ivanje na parnicu ^lan 101. Sud }e lice koje je osporilo potraìvanje uputiti da, u odre|enom roku, pokrene parnicu ako odluka zavisi od spornih ~injenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje pravosna`nom presudom, javnom ili privatnom ispravom, koja ima zna~enje javne isprave. U tom slu~aju, Sud }e o osporavanju odlu~iti u izvr{nom postupku, pa ~ak i u slu~aju kad nisu sporne ~injenice od kojih zavisi dono{enje odluke. Ako prihvati osporavanje, Sud }e na parnicu uputiti lice ~ije je potraìvanje osporeno. Ako lice koje je osporilo potraìvanje u~ini vjerovatnim postojanje razloga za osporavanje, Sud }e dono{enje rje{enja o namirenju lica ~ije je potraìvanje osporeno odgoditi do zavr{etka parnice. Izuzetno, Sud moè dono{enje rje{enja o namirenju i namirenje tog lica usloviti davanjem obezbje|enja. Iznos koji se odnosi na osporeno potraìvanje poloìt }e se u sudski depozit. Ako lice, koje je upu}eno na parnicu u roku koji mu je za to odre|en, ne dokaè da je parnicu pokrenulo, smatrat }e se da potraìvanje nije osporeno, odnosno da je odustalo od zahtjeva da njegovo potraìvanje bude namireno u izvr{nom postupku. Presuda donesena u parnici o osporenom potraìvanju djeluje protiv du`nika i svih povjerilaca. Odredbom stava 3. ovog ~lana ne dira se u pravo lica koje je upu}eno na parnicu da, i poslije zavr{etka izvr{nog postupka, pokrene parnicu protiv lica ~ije je potraìvanje osporilo. Na prijedlog lica ~ije je potraìvanje osporeno, Sud moè odga|anje dono{enja rje{enja o namirenju i namirenje potraìvanja tog lica usloviti davanjem primjerenog obezbje|enja za {tetu koju bi to lice moglo pretrpjeti zbog odga|anja namirenja. Ako lice koje je osporilo potraìvanje ne da primjereno obezbje|enje u roku koji mu je odre|en, smatrat }e se da potraìvanje nije osporeno. Lice, ~ije je potraìvanje bilo osporeno, ima pravo na naknadu {tete koju je pretrpjelo zbog neosnovanog osporavanja potraìvanja, ako je ono bilo u~injeno jedino radi toga da mu se {teti ili mu smeta u izvr{avanju i ostvarenju njegovih prava.
(6.) Posebne odredbe o na~inu namirenja nekih potraìvanja Nedospjelo potraìvanje ^lan 102. Potraìvanje zalo`nog povjerioca koje nije dospjelo do dana dono{enja rje{enja o namirenju a za koje nisu ugovorene kamate, isplatit }e se nakon odbijanja iznosa koji odgovara zakonskim kamatama, od dana dono{enja rje{enja o namirenju do dana dospjelosti tog potraìvanja. Nedospjela potraìvanja, za koja su ugovorene kamate, isplatit }e se zajedno s iznosom ugovorenih kamata obra~unatih do dana dono{enja rje{enja o namirenju. Nedospjelo potraìvanje povremenih primanja ^lan 103. Potraìvanja povremenih primanja po osnovu zakonskog izdràvanja, po osnovu naknade {tete nastale zbog naru{avanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i po osnovu naknade {tete za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja, koja su osigurana zalogom, a dospijevaju nakon dana dono{enja rje{enja o namirenju, namiruju se na izri~it zahtjev povjerioca, a obra~unavaju se na na~in na koji se obra~unava naknada za li~nu slu`benost. Potraìvanje uz uslov ^lan 104. Iznos uslovnog potraìvanja, koje je obezbije|eno zalo`nim pravom, izdvojit }e se i staviti u sudski depozit i isplatiti kad se odlo`ni uslov ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uslov ne}e ispuniti. Ako se odlo`ni uslov ne ispuni ili se ispuni raskidni uslov, izdvojeni iznos cijene sluì za namirenje povjerilaca ~ija potraìvanja nisu potpuno ili nisu uop}e namirena, a ako takvih povjerilaca nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj iznos, odnosno ostatak predat }e se du`niku. Predbilje`ba zalo`nog prava i zabilje`ba spora ^lan 105. Ako je u zemlji{nu knjigu upisana predbilje`ba zalo`nog prava, a lice u ~iju je korist predbilje`ba upisana dokaè da je u toku postupak za njeno opravdanje, odnosno da jo{ nije protekao rok za pokretanje tog postupka, potraìvanje na koje se predbilje`ba odnosi namiruje se na na~in na koji se namiruje potraìvanje uz odlo`ni uslov. Potraìvanje, za koje je u zemlji{njoj knjizi upisana zabilje`ba spora radi brisanja zalo`nog prava ili zabilje`ba o drugom sporu, namiruje se na na~in na koji se namiruje potraìvanje uz raskidni uslov. Zajedni~ke hipoteke ^lan 106. Potraìvanje obezbije|eno zajedni~kom hipotekom, ~iji je povjerilac zahtijevao namirenje iz neke od tako optere}enih nepokretnosti, namirit }e se po odredbama ovog zakona, ako zemlji{noknji`no pravo ne odre|uje {ta drugo u pogledu zajedni~kih hipoteka.
(7.) Ro~i{te za diobu, rje{enje o namirenju i brisanje prava i tereta Ro~i{te za diobu ^lan 107. Nakon pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju nepokretnosti kupcu, Sud odre|uje ro~i{te za diobu iznosa postignutog prodajom, na koje se pozivaju, pored stranaka i lica, koja, prema stanju spisa i prema podacima iz zemlji{ne knjige, polaù pravo da se namire iz tog iznosa. U pozivu ta }e se lica upozoriti na to da }e se potraìvanje povjerioca koji ne do|e na ro~i{te uzeti prema stanju koje proizilazi iz zemlji{ne knjige i spisa, te da, najkasnije na ro~i{tu za diobu, mogu drugom osporiti potraìvanje, njegovu visinu i red namirenja. Na ro~i{tu se raspravlja o namirenju povjerilaca i drugih lica koja postavljaju zahtjev za namirenje. Rje{enje o namirenju ^lan 108. O namirenju povjerilaca i drugih lica, kojima pripada pravo na namirenje, Sud odlu~uje rje{enjem nakon odrànog ro~i{ta, uzimaju}i u obzir podatke iz spisa i zemlji{ne knjige, te stanja utvr|enog na ro~i{tu. Pri dono{enju rje{enja iz stava 1. ovog ~lana uzet }e se u obzir samo ona potraìvanja po kojima je rje{enje o izvr{enju postalo pravosna`no najkasnije na dan ro~i{ta za diobu. Ako ima potraìvanja na kojima rje{enje o izvr{enju nije postalo pravosna`no najkasnije na dan ro~i{ta za diobu, ta }e se potraìvanja namiriti nakon pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju iz preostalog iznosa cijene ako je ima, a ostatak }e se vratiti du`niku. @alba protiv rje{enja o namirenju odga|a izvr{enje rje{enja, ako bi rje{enje kojim se prihva}a àlba moglo uticati na namirenje. Brisanje prava i tereta ^lan 109. Nakon pravosna`nosti rje{enja o dosu|enju, Sud }e rje{enjem odrediti da se u zemlji{noj knjizi bri{u upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nepokretnosti i poslije predaje nepokretnosti kupcu ili koje je kupac preuzeo. Kupac moè tu`bom traìti brisanje zalo`nih prava ~ije je brisanje Sud propustio odrediti u smislu odredbe stava 1. ovog ~lana. (8.) Pravni poloàj du`nika i tre}ih lica nakon prodaje nepokretnosti Gubitak prava na posjed nepokretnosti ^lan 110. Prodajom nepokretnosti du`nik gubi pravo posjeda nepokretnosti i duàn ju je predati kupcu odmah nakon dostave rje{enja o predaji nepokretnosti kupcu, ako zakonom ili sporazumom s kupcem nije druga~ije odre|eno. Iseljenje du`nika ^lan 111. Povjerilac moè ve} u prijedlogu za izvr{enje prodajom nepokretnosti, a i kasnije sve do predaje nepokretnosti kupcu, zatraìti i njeno ispra`njenje te predaju kupcu na osnovu zaklju~ka o predaji nepokretnosti kupcu.
U tom slu~aju, Sud }e u rje{enju o izvr{enju odrediti ispra`njenje nepokretnosti i njenu predaju kupcu nakon pravosna`nosti rje{enja o predaji nepokretnosti kupcu. Nakon {to donese zaklju~ak o predaji nepokretnosti kupcu, Sud }e, na prijedlog kupca, pristupiti izvr{enju radi ispra`njenja i predaje nepokretnosti kupcu, pri ~emu kupac sti~e poloàj povjerioca. Izvr{enje iz stava 3. ovog ~lana provodi se po pravilima ovog zakona o izvr{enju ispra`njenjem i predajom nepokretnosti. Du`nik i ~lanovi njegovog porodi~nog doma}instva, koji se iseljavaju, imaju pravo na nu`ni smje{taj samo ako je to odre|eno posebnim propisom. Obezbje|enje nu`nog smje{taja iz stava 1. ovog ~lana ne spre~ava provo|enje izvr{enja. Iseljenje drugih lica ^lan 112. Nakon {to donese rje{enje o predaji nepokretnosti kupcu, Sud }e, na prijedlog kupca, narediti drugim licima, koja ne raspolaù valjanim pisanim pravnim osnovom za kori{tenje nepokretnosti, da je bez odga|anja predaju kupcu i u istom rje{enju odrediti protiv tih lica izvr{enje ispra`njenjem i predajom nepokretnosti. @alba na rje{enje o provo|enju izvr{enju iz stava 1. ovog zakona ne odga|a izvr{enje. U postupku iz stava 1. ovog ~lana kupac ima poloàj povjerioca. Primjena odredbi ovog poglavlja na podru~ju gdje ne postoje zemlji{ne knjige ^lan 113. Ako se ne moè iz bilo kojeg razloga pribaviti dokaz o vlasni{tvu, povjerilac je, umjesto dokaza o vlasni{tvu iz ~lana 69. ovog zakona, duàn u prijedlogu za izvr{enje nazna~iti mjesto na kome se nepokretnost nalazi, njen naziv, granice i povr{inu. U tom slu~aju, Sud }e obaviti pljenidbeni popis nepokretnosti za koju je predloèno izvr{enje i na ro~i{te za pljenidbeni popis pozvati povjerioca, du`nika i lica s ~ijim nepokretnostima grani~i ta nepokretnost. Zapisnik o popisu ima zna~aj zabilje`be izvr{enja i objavljuje se na sudskoj plo~i. O obavljenom pljenidbenom popisu Sud }e objaviti oglas u kojem }e navesti broj predmeta, podatke o strankama i o nepokretnosti na kojoj se izvr{enje provodi, te obavje{tenje o tome gdje je i kad odràno ro~i{te na kome je nepokretnost popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na sudskoj plo~i. Tim oglasom Sud }e pozvati sva zainteresirana lica da pismeno ili usmeno obavijeste Sud o razlozima zbog kojih se izvr{enje ne moè provesti na toj nepokretnosti. Odredbe ovog ~lana primjenjivat }e se i kad se nepokretnost u katastru vodi na ime du`nika ako zemlji{ni vlasnik, odnosno njegovi nasljednici izjavom ovjerenom od nadle`nog organa potvrde da je du`nik vlasnik nepokretnosti koja je predmet izvr{enja.
SLU@BENI GLASNIK BiH (2.) Pljenidba i procjena pokretnih stvari Obavje{tenje o pljenidbi ^lan 117. ^lan 114.
X - IZVR[ENJE NA POKRETNIM STVARIMA (1.) Op}e odredbe Nadle`nost Za odlu~ivanje o prijedlogu za izvr{enje na pokretnim stvarima i za provo|enje tog izvr{enja nadleàn je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda. Izuzimanje od izvr{enja ^lan 115. Predmeti izvr{enja ne mogu biti: 1. odje}a, obu}a, rublje i drugi predmeti li~ne upotrebe, posteljne stvari, posu|e, namje{taj, {tednjak, friìder, ma{ina za pranje rublja i druge stvari koje sluè za zadovoljenje potreba doma}instva ako su nu`ni du`niku i ~lanovima njegovog doma}instva s obzirom na uobi~ajene uslove ìvota svoje dru{tvene okoline; hrana i ogrjev za potrebe du`nika i ~lanova njegovog doma}instva za {est mjeseci; radna i rasplodna stoka, poljoprivredne ma{ine i druga oru|a za rad, koji su du`niku poljoprivredniku nu`ni za odràvanje poljoprivrednog gazdinstva u mjeri u kojoj je to nu`no za njegovo izdràvanje i ~lanova njegovog porodi~nog doma}instva, te sjeme za upotrebu na tom gazdinstvu i hrana za stoku za ~etiri mjeseca; alat, ma{ine i drugi predmeti koji su du`niku zanatliji ili trgovcu nu`ni za obavljanje njegove registrirane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za ~etiri mjeseca; predmeti koji su nu`ni du`niku koji samostalno u vidu zanimanja obavlja registriranu advokatsku, lije~ni~ku, nau~nu, umjetni~ku ili drugu profesionalnu djelatnost; gotov novac du`nika po osnovu potraìvanja koja su izuzeta od izvr{enja, te gotov novac du`nika koji ima stalna mjese~na primanja do mjese~nog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvr{enja, srazmjerno vremenu do idu}eg primanja; odlikovanja, medalje, ratne spomenice i druga odlikovanja i priznanja, vjen~ani prsten, li~na pisma, rukopisi i drugi li~ni spisi du`nika, porodi~ne fotografije, li~ne i porodi~ne isprave i porodi~ni portreti; pomagala koja su invalidu ili drugom licu s tjelesnim nedostacima data na osnovu propisa ili koja je sam nabavio, a nu`na su za obavljanje ìvotnih funkcija; i druge pokretne stvari ako su odre|ene zakonom.
Sudski izvr{ilac, prije nego {to pristupi pljenidbi, predat }e du`niku rje{enje o izvr{enju i pozvati ga da plati iznos za koji je odre|eno izvr{enje s kamatama i tro{kovima. O vremenu i mjestu pljenidbe obavijestit }e se povjerilac ako je to traìo, a o obavljenoj pljenidbi obavijestit }e se i stranka koja joj nije bila prisutna. Neprisustvo povjerioca ne spre~ava provo|enje pljenidbe. Predmet pljenidbe ^lan 118. Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenog popisa. Popisati se mogu pokretne stvari koje se nalaze u posjedu du`nika te njegove pokretne stvari koje se nalaze u posjedu povjerioca. Du`nikove pokretne stvari koje se nalaze u posjedu tre}eg lica mogu se popisati samo ako ono na to pristane, a ako ne pristane, Sud }e na povjerioca, na njegov prijedlog, prenijeti du`nikovo pravo na predaju stvari. Smatra se da du`niku pripadaju pokretne stvari koje ima na sebi, odnosno koje se nalaze na ili u njegovoj nepokretnosti, u stanu u kojem stanuje, odnosno u poslovnoj prostoriji koju je zakupio. Smatra se da su bra~ni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnih stvari koje se zateknu u njihovoj ku}i, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nepokretnosti. Obim pljenidbenog popisa ^lan 119. Popisat }e se onoliko pokretnih stvari koliko je potrebno za namirenje povjerio~evog potraìvanja i tro{kova izvr{enja. Prvenstveno se popisuju pokretne stvari u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava koje bi spre~avalo izvr{enje i pokretne stvari koje se najlak{e mogu unov~iti, uzimaju}i u obzir i izjave prisutnih stranaka i tre}ih lica. Sud moè, na prijedlog du`nika, naknadno odrediti izvr{enje na drugom predmetu, a ne na onom koji je na prijedlog povjerioca popisan, ako postoji znatna nesrazmjera izme|u vrijednosti toga predmeta i iznosa potraìvanja, u kom slu~aju se primjenjuju odredbe ~lana 70. ovog zakona. ûvanje popisanih pokretnih stvari ^lan 120. Popisane pokretne stvari sudski izvr{ilac ostavit }e na ~uvanje du`niku, ako Sud, na prijedlog povjerioca, nije odredio da se one predaju na ~uvanje povjeriocu ili tre}em licu. Na popisanim stvarima koje su ostavljene du`niku na ~uvanje vidljivo }e se nazna~iti da su zaplijenjene. Opasnost od uni{tenja ili o{te}enja pokretnih stvari datih na ~uvanje povjeriocu ili tre}em licu snosi povjerilac, osim ako je uni{tenje ili o{te}enje posljedica vi{e sile. Gotov novac, hartije od vrijednosti i dragocjenosti predat }e se u sudski depozit, kao i druge stvari ve}e vrijednosti, ako su prikladne za takav na~in ~uvanja.
2. 3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Po{tanska po{iljka ili po{tanska nov~ana doznaka upu}ena du`niku ne moè biti predmet izvr{enja prije uru~enja. Izvr{ne radnje ^lan 116. Izvr{enje na pokretnim stvarima provodi se njihovom pljenidbom, procjenom i prodajom, te namirenjem povjerilaca iz iznosa dobijenog prodajom. Prijedlogom za izvr{enje moè se zahtijevati da se provede samo pljenidba i procjena, ali u tom slu~aju povjerilac je duàn u roku od tri mjeseca od dana pljenidbenog popisa, odnosno procjene podnijeti prijedlog za prodaju stvari, u protivnom, izvr{enje }e se obustaviti.
SLU@BENI GLASNIK BiH Zabilje{ka umjesto pljenidbenog popisa ^lan 126.
Zabrana raspolaganja popisanim pokretnim stvarima ^lan 121. Du`niku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima. U rje{enje o izvr{enju unosi se ta zabrana, kao i upozorenje du`niku na krivi~nopravne posljedice postupanja protivno zabrani. Sticanje zalo`nog prava ^lan 122. Povjerilac sti~e pljenidbenim popisom zalo`no pravo na popisanim pokretnim stvarima. Ako je popis obavljen u korist vi{e povjerilaca, red prvenstva zalo`nog prava ste~enog popisom ili zabilje{kom u zapisniku o pljenidbenom popisu odre|uje se prema danu kad je popis obavljen, odnosno prema danu kad je sastavljena zabilje{ka. Ako se stvari popisuju istovremeno u korist vi{e povjerilaca, red prvenstva odre|uje se prema danu kad je prijedlog za izvr{enje primljen u Sudu, a ako su prijedlozi za izvr{enje primljeni istog dana, njihova zalo`na prava imaju isti red prvenstva. Ako je prijedlog za izvr{enje upu}en po{tom preporu~enom po{iljkom, dan predaje po{ti smatra se kao dan prijema u Sudu. Bezuspje{an poku{aj pljenidbe ^lan 123. Ako se pri pljenidbi ne na|u pokretne stvari koje mogu biti predmet izvr{enja, Sud }e o tome obavijestiti povjerioca koji nije bio prisutan pljenidbi. Povjerilac moè u roku od tri mjeseca od dana prijema tog obavje{tenja, odnosno od dana poku{ane pljenidbe kojoj nije bio prisutan, predloìti da se pljenidba ponovno provede, u protivnom, Sud }e obustaviti izvr{enje. Procjena ^lan 124. Istovremeno s pljenidbenim popisom, obavit }e se i procjena pokretnih stvari, koju vr{i sudski izvr{ilac, ako Sud nije odredio da je obavi sudski vje{tak. Stranka moè predloìti da procjenu izvr{i vje{tak, iako to Sud nije odredio, te ako Sud prihvati taj prijedlog, tro{kove vje{ta~enja duàn je unaprijed platiti predlaga~, u roku koji Sud odredi, a ako ne budu pla}eni u roku, smatrat }e se da je predlaga~ odustao od svog prijedloga. O prijedlogu iz stava 3. ovog ~lana Sud odlu~uje zaklju~kom. Stranka moè, u roku od osam dana od obavljene procjene, predloìti Sudu utvr|ivanje niè, odnosno vi{e vrijednosti zaplijenjenih pokretnih stvari od procijenjene ili odre|ivanje nove procjene o ~emu Sud odlu~uje zaklju~kom. Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni ^lan 125. O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik, u kojem se, uz ostalo, pojedina~no nazna~uju zaplijenjene pokretne stvari s njihovom procijenjenom vrijedno{}u i unose izjave stranaka i u~esnika u postupku, kao i izjave tre}ih lica o postojanju prava koja spre~avaju izvr{enje.
Ako se nakon pljenidbenog popisa odredi izvr{enje na zaplijenjenim pokretnim stvarima, radi naplate drugog potraìvanja istog povjerioca, ne}e se obaviti ponovni popis i procjena tih stvari, nego }e se u nastavku zapisnika samo zabiljeìti podaci iz kasnijeg rje{enja o izvr{enju. (3.) Prodaja pokretnih stvari Vrijeme prodaje ^lan 127. Prodaja zaplijenjenih stvari moè se provesti tek po pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju, osim ako du`nik ne pristane da se prodaja obavi prije toga ili ako su u pitanju pokretne stvari koje su podlo`ne brzom kvarenju, ili ako postoji opasnost od znatnog pada njihove cijene, ili ako povjerilac da obezbje|enje za {tetu koju bi bio duàn naknaditi du`niku u slu~aju da rje{enje o izvr{enju ne postane pravosna`no. O prodaji prije pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju Sud odlu~uje zaklju~kom. Izme|u dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora prote}i najmanje petnaest dana, s tim da se prodaja moè provesti i prije proteka tog roka iz razloga navedenih u stavu 1. ovog ~lana. Na~in prodaje ^lan 128. Pokretne stvari prodaju se usmenim javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom, o ~emu odlu~uje zaklju~kom Sud, paze}i na to da se postigne najpovoljnije unov~enje stvari. Javno nadmetanje provodi sudski izvr{ilac. Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se izme|u kupca, s jedne strane, i sudskog izvr{ioca ili lica koje obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski izvr{ilac pokretne stvari prodaje, u ime i za ra~un du`nika, a lice koje obavlja komisione poslove u svoje ime, a za ra~un du`nika. Prodaja nadmetanjem odredit }e se ako su u pitanju pokretne stvari ve}e vrijednosti, a moè se o~ekivati da }e se prodati po ve}oj cijeni od procijenjene vrijednosti. Prodaja pokretnih stvari objavit }e se blagovremeno na oglasnoj plo~i Suda, ili na drugi uobi~ajeni na~in, a povjerilac i du`nik obavijestit }e se o mjestu, danu i satu prodaje. Prodajna cijena ^lan 129. Na prvom nadmetanju, odnosno u roku koji je Sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom, pokretne stvari ne mogu se prodati ispod dvije tre}ine procijenjene vrijednosti. Ako se na prvom nadmetanju ne postigne cijena iz stava 1. ovog ~lana, Sud }e, na prijedlog stranke, odrediti novo nadmetanje na kome se pokretne stvari mogu prodati ispod te cijene, ali ne ispod jedne tre}ine procijenjene vrijednosti. Odredbe stava 2. ovog ~lana primjenjuju se i kad se zaplijenjene pokretne stvari nisu mogle prodati neposrednom pogodbom, u visini procijenjene vrijednosti, u roku koji je odredio Sud. Prijedlog za drugo nadmetanje ili za prodaju neposrednom pogodbom stranka moè podnijeti u roku od petnaest dana od dana prvog nadmetanja, odnosno od dana isteka roka, koji je Sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom.
Sud }e obustaviti postupak ako nijedna od stranaka ne predloì u propisanom roku drugo nadmetanje, odnosno ponovnu prodaju neposrednom pogodbom, ili ako se stvari ne uspiju prodati ni na drugom nadmetanju, odnosno neposrednom pogodbom u ponovnom roku, koji Sud odredi. Obaveze i prava kupca ^lan 130. Kupac je duàn poloìti kupovnu cijenu i pokretne stvari uzeti, odmah po zaklju~enju nadmetanja, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Ako kupac odmah ne poloì kupovnu cijenu, smatrat }e se da nadmetanje nije uspjelo i duàn je strankama nadoknaditi {tetu koju su one pretrpjele njegovim odustajanjem, o ~emu Sud, na zahtjev stranaka, odlu~uje u izvr{nom postupku. Sudski izvr{ilac predat }e pokretne stvari kupcu iako nije poloìo kupovnu cijenu, ako na to pristane povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene. Ako kupac ne poloì kupovnu cijenu u roku koji mu je odre|en, povjerilac moè zatraìti od Suda da u istom postupku naloì kupcu da mu plati cijenu te nakon pravosna`nosti i izvr{nosti tog rje{enja protiv njega predloìti izvr{enje. Kupac u svakom slu~aju postaje vlasnik kupljenih pokretnih stvari, njihovim preuzimanjem, s tim da mu ne pripadaju po osnovu odgovornosti zbog nedostataka stvari. (4.) Namirenje povjerilaca Namirenje jednog povjerioca ^lan 131. Ako se iz prodajne cijene namiruje samo jedan povjerilac, Sud }e, bez odràvanja ro~i{ta, rje{enjem odrediti da se iz iznosa dobijenog prodajom stvari i oduzetog novca namire redom: tro{kovi postupka, tro{kovi odre|eni u izvr{noj ispravi, kamate do dana unov~enja pokretne stvari i glavno potraìvanje. Vi{ak prodajne cijene, koji ostane po namirenju, predat }e se du`niku, ako za to nema smetnji. Namirenje vi{e povjerilaca ^lan 132. Ako se u izvr{om postupku namiruje vi{e povjerilaca, odnosno lica ~ija prava prestaju prodajom pokretne stvari, ona se namiruju onim redom kojim su stekla zalo`no pravo, ako zakonom za odre|ena potraìvanja nije propisano prvenstveno pravo namirenja. Povjerioci istog reda, koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti, namiruju se srazmjerno iznosima svojih potraìvanja. Tro{kovi izvr{nog postupka, tro{kovi odre|eni izvr{nom ispravom i kamate imaju isti red namirenja kao i glavno potraìvanje. Pri dono{enju rje{enja o namirenju Sud }e uzeti u obzir samo ona potraìvanja za koja je rje{enje o izvr{enju postalo pravosna`no do dana prodaje popisanih stvari.
XI - IZVR[ENJE NA NOVÂNOM POTRA@IVANJU DU@NIKA (1.) Op}e odredbe Nadle`nost ^lan 133. Za odlu~ivanje o prijedlogu za izvr{enje na nov~anom potraìvanju du`nika i za provo|enje tog izvr{enja nadleàn je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda. Izuzimanje od izvr{enja ^lan 134. Od izvr{enja na nov~anom potraìvanju du`nika izuzeta su: 1. primanja po osnovu zakonskog izdraàvanja, naknade {tete nastale zbog naru{avanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade {tete za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja; primanja po osnovu naknade zbog tjelesnog o{te}enja po propisima o invalidskom osiguranju; primanja po osnovu socijalne pomo}i; primanja po osnovu privremene nezaposlenosti; primanja po osnovu dodatka na djecu; primanja po osnovu stipendije i pomo}i u~enicima i studentima; primanja vojnika i studenata vojnih {kola; naknada za rad osu|enih lica, osim za potraìvanja po osnovu zakonskog izdràvanja, te za potraìvanja naknade {tete prouzrokovane krivi~nim djelom osu|enih lica; primanja po osnovu odlikovanja i priznanja. ^lan 135. Izvr{enje na pla}i, naknadi umjesto pla}e, naknadi za skra}eno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja pla}e i penziji, radi naplate potraìvanja po osnovu zakonskog izdràvanja, naknade {tete nastale zbog naru{avanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade {tete za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja moè se provesti do iznosa od jedne polovine, a radi naplate po drugom osnovu do iznosa od jedne tre}ine pla}e, naknade umjesto pla}e ili penzije. Ograni~enje izvr{enja na nov~anim potraìvanjima du`nika iz stava 1. ovog ~lana primjenjuje se samo ako potraìvanja ne prelaze 1.000 KM mjese~no. Ako su potraìvanja ve}a od 1.000 KM mjese~no, ograni~enja se primjenjuju od iznosa potraìvanja od 1.000 KM mjese~no, a na preostalom dijelu potraìvanja moè se provesti izvr{enje bez ograni~enja. Ako du`nik prima zagarantiranu pla}u u skladu s kolektivnim ugovorom ili zakonom, izvr{enje radi naplate potraìvanja iz stava 1. ovog ~lana moè se provesti do iznosa od jedne tre}ine, odnosno do iznosa od jedne ~etvrtine takve pla}e. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana primjenjuju se i na pla}e vojnih lica te na primanja lica u rezervnom sastavu za vrijeme vojne slu`be. Izvr{enje na primanju invalida po osnovu nov~ane naknade za tjelesno o{te}enje i doplatu za tu|u pomo} i njegu moè se provesti samo radi naplate potraìvanja po osnovu zakonskog izdràvanja, naknade {tete nastale zbog naru{avanja zdravlja ili
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
9.
Ograni~enje izvr{enja
SLU@BENI GLASNIK BiH Zabrana potraìvanja po {tednom ulogu ^lan 140.
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade {tete za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja, i to do iznosa od jedne polovine tog primanja. Izvr{enje na primanju po osnovu ugovora o doìvotnom izdràvanju i doìvotnoj renti, te na primanju po osnovu ugovora o osiguranju ìvota moè se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najvi{e stalne socijalne pomo}i koja se ispla}uje. Izvr{ne radnje ^lan 136. Izvr{enje na nov~anom potraìvanju provodi se pljenidbom i prijenosom, ako Zakonom za pojedine slu~ajeve nije druga~ije odre|eno. Izvr{nim prijedlogom moè se zahtijevati da se odredi samo pljenidba nov~anog potraìvanja, ali u tom slu~aju povjerilac je duàn, u roku od tri mjeseca od dana kad mu je dostavljeno rje{enje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljeno obavje{tenje o izja{njenju du`nikovog du`nika ili o tome da se on nije izjasnio u odre|enom roku, podnijeti prijedlog za prijenos potraìvanja, a ako u tom roku ne podnese takav prijedlog, izvr{enje }e se obustaviti. Obim izvr{enja ^lan 137. Pljenidba i prijenos nov~anog potraìvanja mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje potraìvanja povjerioca, osim ako je u pitanju nedjeljivo potraìvanje. Ako vi{e povjerilaca traì izvr{enje na istom potraìvanju koje je djeljivo, pljenidba i prijenos odre|uju se u odgovaraju}im iznosima, posebno u korist svakog povjerioca. (2.) Pljenidba potraìvanja Djejstvo pljenidbe ^lan 138. Pljenidba se provodi dostavom du`nikovom du`niku rje{enja o izvr{enju kojim mu se zabranjuje da du`niku ispuni nov~ano potraìvanje, a du`niku se zabranjuje da to potraìvanje naplati ili da ina~e raspolaè njime i zalogom koji je dat za njegovo obezbje|enje. Povjerilac pljenidbom sti~e zalo`no pravo na du`nikovom potraìvanju. Du`nikov du`nik nema pravo àlbe protiv rje{enja o pljenidbi. Pljenidba potraìvanja zasnovanog na hartijama od vrijednosti ^lan 139. Pljenidbu nov~anog potraìvanja zasnovanog na hartiji od vrijednosti, koja se prenosi indosamentom ili za ~ije je ostvarenje ina~e potrebna ta hartija, provodi sudski izvr{ilac oduzimanjem hartije od du`nika i njenom predajom Sudu. Pravne radnje potrebne za o~uvanje ili ostvarenje prava iz hartije iz stava 1. ovog ~lana obavlja u du`nikovo ime sudski izvr{ilac po zaklju~ku Suda. Pljenidba nov~anog potraìvanja zasnovanog na dionici, za koju nije izdata isprava o dionici kao i na dionici koja glasi na ime za koju je izdata ta isprava, obavlja se dostavom rje{enja o pljenidbi dioni~kom dru{tvu, u kom slu~aju se primjenjuju odredbe ~lana 138. ovog zakona.
Izuzetno od odredbi ~lana 139. ovog zakona, pljenidba potraìvanja po {tednom ulogu kod banke moè se provesti i bez prethodnog oduzimanja {tedne knjiìce du`nika. Ako povjerilac ne raspolaè potrebnim podacima o {tednom ulogu du`nika, moè Sudu predloìti dono{enje rje{enja kojim }e privremeno zaplijeniti sve {tedne uloge du`nika kod banke (prijedlog za privremenu pljenidbu). Rje{enjem o privremenoj pljenidbi Sud }e od banke zatraìti i podatke o {tednim ulozima du`nika, koju je ona du`na bez odga|anja dati Sudu i ne smije obavijestiti du`nika da su ti podaci traèni. Nakon {to dobije traène podatke, Sud }e o njima obavijestiti povjerioca, koji je duàn u roku od osam dana predloìti izvr{enje na odre|enom {tednom ulogu, odnosno {tednim ulozima, povodom ~ega }e Sud donijeti rje{enje o pljenidbi odre|enog {tednog uloga ili odre|enih {tednih uloga i staviti van snage rje{enje o privremenoj pljenidbi {tednih uloga. Prijedlog za privremenu pljenidbu iz st. 2. i 4. ovog ~lana smatraju se, u smislu odredbi propisa o sudskim taksama, jednim prijedlogom. Ako {tedna knjiìca nije prethodno oduzeta od du`nika, smatrat }e se da je pljenidba provedena danom dostave rje{enja o privremenoj pljenidbi banci kod koje se vodi {tedni ulog. Banka koja vodi {tedni ulog ima pravo na naknadu tro{kova za obavljanje radnji u skladu s odredbama ovog ~lana, a zahtjev za naknadu tro{kova moè podnijeti u roku od petnaest dana od preduzimanja radnje, a ti tro{kovi ulaze u tro{kove izvr{nog postupka. Zalo`no pravo na kamatama ^lan 141. Zalo`no pravo ste~eno na potraìvanju po kome teku kamate odnosi se i na kamate koje dospijevaju nakon pljenidbe. Red prvenstva ^lan 142. Red prvenstva zalo`nih prava vi{e povjerilaca odre|uje se prema danu prijema izvr{nog prijedloga. Ako je izvr{ni prijedlog upu}en po{tom preporu~enom po{iljkom, dan predaje po{ti smatra se kao dan predaje Sudu. Ako su izvr{ni prijedlozi vi{e povjerilaca primljeni u Sudu istog dana, zalo`na prava imaju isti red prvenstva. Potraìvanja s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti. Ako zbog provo|enja izvr{enja na nov~anom potraìvanju prestaju zalo`na i druga prava, koja su ste~ena prije pokretanja postupka, red prvenstva u namirenju tih prava odre|uje se prema propisima koji ure|uju sticanje reda prvenstva tih prava van izvr{nog postupka. Izja{njenje du`nikovog du`nika ^lan 143. Sud }e, na prijedlog povjerioca, zatraìti od du`nikovog du`nika da se u roku koji odredi Sud izjasni o tome priznaje li i u kom iznosu zaplijenjeno potraìvanje i je li voljan da ga namiri, i pod kojim uslovima. Prijedlog za izja{njenje du`nikovog du`nika povjerilac moè spojiti s izvr{nim prijedlogom ili ga dati posebnim
SLU@BENI GLASNIK BiH Obaveza du`nika i povjerioca ^lan 149.
podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do prijenosa potraìvanja. Izja{njenje du`nikovog du`nika dostavit }e se povjeriocu bez odga|anja. Odgovornost du`nikovog du`nika ^lan 144. Du`nikov du`nik odgovara povjeriocu za {tetu koju mu je nanio time {to se nije izjasnio ili {to se neistinito ili nepotpuno izjasnio, o ~emu }e ga upozoriti Sud. Pljenidba potraìvanja obezbije|enog zalo`nim pravom upisanim u javnoj knjizi ^lan 145. Pljenidba potraìvanja obezbije|enog zalo`nim pravom upisanim u zemlji{noj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nepokretnostima provodi se upisom pljenidbe u tu knjigu. Upis se obavlja po slu`benoj du`nosti, uz naznaku da je pljenidba na osnovu koje je na potraìvanju ste~eno zalo`no pravo odre|ena radi namirenja potraìvanja povjerilaca. Ako ima vi{e povjerilaca, red prvenstva njihovih potraìvanja odre|uje se prema vremenu upisa. (3.) Prijenos potraìvanja Op}e odredbe Vrste prijenosa ^lan 146. Zaplijenjeno potraìvanje prenosi se na povjerioca u skladu s njegovim prijedlogom, radi naplate ili umjesto isplate. Povjerilac je duàn ve} u izvr{nom prijedlogu zatraìti da se potraìvanje na njega prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. O vrsti prijenosa Sud odlu~uje rje{enjem o izvr{enju u kome }e, ili u posebnom rje{enju o prijenosu, pozvati du`nikovog du`nika, da du`ni iznos poloì kod Suda uplatom na odre|eni ra~un i da o tome obavijesti Sud. Posebni uslovi za prijenos nedjeljivog potraìvanja ^lan 147. Potraìvanje koje se zasniva na hartiji od vrijednosti koja se prenosi indosamentom ili za ~ije je ostvarenje potrebno podno{enje te hartije, ili koje se iz drugih razloga ne moè dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja, moè se prenijeti samo u svom punom iznosu. Ako je vi{e povjerilaca podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, Sud }e prenijeti potraìvanje povjerioca koji je prvi podnio prijedlog, a ako je vi{e povjerilaca podnijelo prijedlog istog dana, potraìvanje }e se prenijeti na povjerioca ~ije je potraìvanje najve}e. Provo|enje prijenosa ^lan 148. Prijenos potraìvanja proveden je dostavom du`nikovom du`niku rje{enja kojim je prijenos odre|en. Prijenos potraìvanja zasnovan na hartiji od vrijednosti, koja se prenosi indosamentom ili koju je radi ostvarenja ina~e potrebno podnijeti, proveden je kada Sud na tu hartiju stavi izjavu o prijenosu i hartiju s tom izjavom preda povjeriocu.
Du`nik je duàn, u roku koji odredi Sud, na zahtjev povjerioca na koga je potraìvanje preneseno, dati obja{njenja koja su povjeriocu potrebna radi ostvarivanja tog potraìvanja i predati mu isprave koje se na to potraìvanje odnose. Povjerilac na koga je prenesen dio potraìvanja duàn je, ako to du`nik zatraì u roku koji odredi Sud, dati obezbje|enje da }e nakon ostvarenja tog potraìvanja, vratiti isprave koje se odnose na potraìvanje. Sud }e na prijedlog povjerioca provesti izvr{enje protiv du`nika radi predaje isprava, ako ih on sam ne preda. Predaju isprava koje se nalaze kod tre}eg lica povjerilac moè zahtijevati tu`bom. Na ispravi koja se daje povjeriocu, Sud }e zabiljeìti da je proveden prijenos potraìvanja za koje je odre|eno izvr{enje. Polaganje novca kod Suda ^lan 150. Du`nikov du`nik, kojem je dostavljeno rje{enje o izvr{enju ili posebno rje{enje o prijenosu, ispunjava svoju obavezu polaganjem novca kod Suda. Na prijedlog povjerioca, na koga je potraìvanje preneseno, provest }e se izvr{enje protiv du`nikovog du`nika i novac napla}en tim izvr{enjem, nakon podmirenja tro{kova postupka, dozna~iti po slu`benoj du`nosti Sudu i on }e se obavijestiti o obavljenoj doznaci. Prijenos radi naplate Ovla{tenja povjerioca ^lan 151. Prijenosom potraìvanja radi naplate ovla{}uje se povjerilac da traì od du`nikovog du`nika isplatu iznosa ozna~enog u rje{enju o izvr{enju ili posebnom rje{enju o prijenosu, ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi o~uvanja i ostvarenja prenesenog potraìvanja i da se koristi pravima u vezi sa zalogom koji je dat za obezbje|enje tog potraìvanja. Prijenosom potraìvanja radi naplate povjerilac nije ovla{ten na teret du`nika zaklju~iti poravnanje, du`nikovom du`niku oprostiti dug, ili prenesenim potraìvanjima ina~e raspolagati, te ni s du`nikovim du`nikom zaklju~iti ugovor da odluku o potraìvanju, ako je ono sporno, donese arbitraà. Povjeriocu, na koga je preneseno potraìvanje radi naplate, du`nikov du`nik moè istaknuti samo prigovor koji bi mogao ista}i du`niku. Ustupanje prenesenog potraìvanja, koje je obavio du`nik nakon prijenosa, bez djejstva je na prava koja je povjerilac stekao prijenosom. Prijenos radi naplate potraìvanja upisanog u javnoj knjizi ^lan 152. Prijenos radi naplate potraìvanja upisanog u zemlji{noj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nepokretnostima upisat }e se po slu`benoj du`nosti. Uslovljenost obaveze du`nikovog du`nika predajom stvari ^lan 153. Ako obaveza du`nikovog du`nika da isplati potraìvanje zavisi od obaveze du`nika utvr|ene pravosna`nom presudom da mu preda odre|enu stvar koja je u posjedu du`nika, Sud }e,
na prijedlog povjerioca na koga je potraìvanje preneseno radi naplate, naloìti du`niku predaju stvari Sudu radi predaje du`nikovom du`niku. Na prijedlog povjerioca, Sud }e, prema du`niku koji nije predao stvar u odre|enom roku, provesti izvr{enje radi predaje stvari. Obavje{tavanje du`nika o tu`bi za naplatu prenesenog potraìvanja ^lan 154. Povjerilac koji je podnio tu`bu radi naplate prenesenog potraìvanja duàn je bez odga|anja obavijestiti du`nika o pokrenutoj parnici, u protivnom, odgovara du`niku za {tetu koju on pretrpi zbog tog propusta. Zaka{njenje u naplati prenesenog potraìvanja ^lan 155. Povjerilac, koji se ne brine za naplatu prenesenog potraìvanja, odgovara za {tetu koja je time nanesena drugom povjeriocu koji ima zalo`no ili koje drugo pravo koje se namiruje iz potraìvanja. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, Sud moè, na prijedlog drugog povjerioca, ukinuti rje{enje o prijenosu potraìvanja na neurednog povjerioca i potraìvanje prenijeti na drugog povjerioca. Namirenje povjerioca ^lan 156. Povjerilac, na koga je potraìvanje preneseno radi naplate, namiruje se iz sredstava poloènih kod Suda. Namirenje povjerioca i drugih lica ~ija prava prestaju provo|enjem izvr{enja vr{i se primjenom odredbi ~l. 131. i 132. ovog zakona. (c) Prijenos umjesto isplate ^lan 157. Zaplijenjeno potraìvanje prelazi prijenosom umjesto isplate na povjerioca do prenesenog iznosa, sa djejstvom ustupanja potraìvanja uz naknadu. Ako je preneseno potraìvanje obezbije|eno zalo`nim pravom upisanim u zemlji{noj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nepokretnostima, Sud }e, po slu`benoj du`nosti, prenijeti du`nikova prava na povjerioca, a brisati zalo`no pravo upisano u korist du`nika. Povjerilac na koga je potraìvanje preneseno umjesto isplate duàn je potraìvanje naplatiti po pravilima koja vaè za potraìvanje preneseno radi naplate, s tim da se tako dobijen novac ispla}uje direktno povjeriocu, osim u slu~aju iz stava 4. ovog ~lana. Povjerilac na koga je potraìvanje preneseno umjesto isplate smatra se namirenim i samim prijenosom, u visini tog potraìvanja, ako u izvr{nom postupku nije u~estvovalo vi{e povjerilaca ili drugih povjerilaca koji se namiruju iz prenesenog potraìvanja. Ako u izvr{nom postupku u~estvuju takva lica, povjerilac na koga je potraìvanje preneseno umjesto isplate smatrat }e se povjeriocem na koga je potraìvanje preneseno radi naplate. Okolnost da je na povjerioca potraìvanje preneseno umjesto isplate ne uti~e na odgovornost du`nika za istinitost i naplativost prenesenog potraìvanja.
(4.) Posebne odredbe o izvr{enju na pla}i i drugim stalnim nov~anim primanjima Rje{enje o izvr{enju ^lan 158. Rje{enjem o izvr{enju na pla}i odre|uje se pljenidba odre|enog dijela pla}e i nalaè se poslodavcu, koji du`niku ispla}uje pla}u, da nov~ani iznos za koji je odre|eno izvr{enje isplati, odnosno ispla}uje povjeriocu nakon pravosna`nosti tog rje{enja. Rje{enje o izvr{enju odnosi se i na pove}anje pla}e do koga do|e nakon dostave rje{enja o izvr{enju. Izvr{enje kada pravo na izdràvanje ima vi{e lica ^lan 159. Ako pravo na zakonsko izdràvanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja prema istom du`niku ima vi{e lica, a ukupni iznos njihovih potraìvanja prelazi dio pla}e koji moè biti predmet izvr{enja, izvr{enje se odre|uje i provodi u korist svakog od takvih povjerilaca srazmjerno visini njihovih potraìvanja. Ako nakon zapo~etog provo|enja izvr{enja na pla}i, odnosno drugom stalnom nov~anom primanju bude podnesen novi prijedlog za izvr{enje na potraìvanju iz stava 1. ovog ~lana, Sud }e ranije doneseno rje{enje o izvr{enju izmijeniti po slu`benoj du`nosti u smislu stava 1. ovog ~lana i odrediti iznos koji }e se ubudu}e ispla}ivati pojedinim povjeriocima. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, rje{enje o izvr{enju dostavlja se i ranijem povjeriocu, koji protiv rje{enja ima pravo àlbe. Mjesto isplate ^lan 160. Potraìvanja, za koja nije propisano bezgotovinsko pla}anje, povjerilac napla}uje neposredno na blagajni na kojoj se du`niku ispla}uje pla}a, a ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos ispla}uje po{tom na adresu koju nazna~i ili na odre|eni ra~un kod banke, uz odbitak tro{kova doznake. Prestanak rada ^lan 161. Kad du`niku prestane rad, rje{enje o izvr{enju djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim du`nik zaklju~i ugovor o radu od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rje{enje o izvr{enju. Raniji poslodavac du`nika duàn je bez odga|anja preporu~enom po{iljkom s povratnicom dostaviti rje{enje o izvr{enju novom poslodavcu i o tome obavijestiti Sud. Raniji poslodavac obavijestit }e Sud o prestanku ugovora o radu bez odga|anja, ako mu nije poznat novi poslodavac, o ~emu }e Sud obavijestiti povjerioca, odre|uju}i mu rok radi pribavljanja podataka o novom poslodavcu. Ako povjerilac ne obavijesti Sud, u roku koji mu je odre|en, o novom poslodavcu, Sud }e obustaviti izvr{enje. Odgovornost poslodavca za propu{tenu obustavu i isplatu dospjelih rata ^lan 162. Povjerilac moè do zavr{etka izvr{nog postupka predloìti da Sud u izvr{nom postupku rje{enjem naloì poslodavcu da mu isplati sve rate {to ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rje{enju o izvr{enju.
Na osnovu pravosna`nog rje{enja iz stava 1. ovog ~lana, povjerilac moè traìti izvr{enje protiv poslodavca u istom izvr{nom postupku. Poslodavac, koji nije postupio prema rje{enju o izvr{enju ili je propustio postupiti po ~lanu 161. st. 2. i 3. ovog zakona, odgovara za {tetu koju je povjerilac zbog toga pretrpio. Pljenidba po pristanku du`nika ^lan 163. Du`nik moè ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraìvanja povjerioca zaplijeni dio njegove pla}e i da se isplati direktno povjeriocu, u kom slu~aju takva isprava ima pravno djejstvo rje{enja o izvr{enju. Ispravu iz stava 1. ovog ~lana poslodavcu dostavlja povjerilac preporu~enom po{tanskom po{iljkom s povratnicom. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, pljenidba na osnovu saglasnosti du`nika nema uticaja na provo|enje izvr{enja na pla}i, radi namirenja potraìvanja, po osnovu zakonskog izdràvanja, naknade {tete nastale po osnovu naru{avanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade {tete po osnovu izgubljenog izdràvanja zbog smrti davaoca izdràvanja. (5.) Izvr{enje na potraìvanju po ra~unu kod banke Prinudno izvr{enje ^lan 164. Izvr{enje na nov~anom potraìvanju, koje po ìrora~unu, deviznom ra~unu i drugim ra~unima kod banke, pripada du`niku, odre|uje se tako {to se rje{enjem o izvr{enju nalaè banci da nov~ani iznos za koji je odre|eno izvr{enje isplati povjeriocu nakon pravosna`nosti tog rje{enja. To rje{enje ima djejstvo rje{enja o izvr{enju kojim su odre|ena pljenidba nov~anog potraìvanja i prijenos radi naplate. U rje{enju o izvr{enju iz stava 1. ovog ~lana odredit }e se broj ra~una du`nika s koga treba obaviti isplatu, te broj ra~una povjerioca na koji isplatu treba obaviti. Rje{enje o izvr{enju dostavlja se banci prije pravosna`nosti. O pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju Sud izvje{tava banku po slu`benoj du`nosti. Na izvr{enje iz stava 1. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 140. ovog zakona. Odredbe st. 1. do 4. ovog ~lana ne primjenjuju se na potraìvanja po osnovu uloga na {tednju. Obaveza dostave podataka o ra~unu i odgovornost ^lan 165. Banka je du`na, na zahtjev Suda, dostaviti podatke o ìrora~unu, deviznom ili drugom ra~unu du`nika. Na odgovornost banke zbog nepostupanja po rje{enju o izvr{enju na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 162. ovog zakona. Zapljena ra~una po pristanku du`nika ^lan 166. Du`nik moè ovjerenom ispravom dati saglasnost da se radi naplate potraìvanja povjerioca zaplijeni odre|eni njegov ra~un kod banke, te da se nov~ana sredstva s tog ra~una, u skladu s njegovom izjavom sadrànom u toj ispravi, direktno s ra~una ispla}uju povjeriocu. Takva isprava ima djejstvo pravosna`nog rje{enja o izvr{enju kojim se zapljenjuje potraìvanje po ra~unu i prenosi na povjerioca radi naplate.
Ispravu iz stava 1. ovog ~lana banci dostavlja povjerilac neposredno u prijemnom uredu banke ili preporu~enom po{tanskom po{iljkom s povratnicom. Na izvr{enje iz stava 1. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuje se odredba ~lana 163. stav 3. ovog zakona. XII - IZVR[ENJE NA POTRA@IVANJU DA SE PREDAJU ILI ISPORUÊ POKRETNE STVARI ILI DA SE PREDA NEPOKRETNOST (1.) Op}e odredbe Izvr{ne radnje ^lan 167. Izvr{enje na du`nikovom potraìvanju da se predaju ili isporu~e pokretne stvari ili da se preda nepokretnost provodi se zapljenom tog potraìvanja, njenim prijenosom na povjerioca i prodajom stvari. Djejstvo prijenosa ^lan 168. Prijenos zaplijenjenog du`nikovog potraìvanja ima djejstvo prijenosa du`nikovog nov~anog potraìvanja radi naplate. Nedospjelost du`nikovog potraìvanja i tu`ba protiv du`nikovog du`nika ^lan 169. Ako du`nikovo potraìvanje jo{ nije dospjelo, Sud }e naloìti predaju stvari nakon dospjelosti. Protiv du`nikovog du`nika, koji nije voljan stvari predati, povjerilac moè, i prije pravosna`nosti rje{enja o prijenosu potraìvanja, tu`bom zahtijevati predaju, ako o obavezi predaje nema izvr{nu ispravu. Ako rje{enje o izvr{enju ne postane pravosna`no ili naknadno bude ukinuto ili preina~eno, Sud }e tu`bu iz stava 2. ovog ~lana odbiti. Primjena odredbi o izvr{enju na nov~anom potraìvanju ^lan 170. Odredbe o izvr{enju na nov~anom potraìvanju na odgovaraju}i na~in primjenjuju se i na izvr{enje na potraìvanje da se predaju ili isporu~e pokretne stvari ili da se preda nepokretnost, ako odredbama ovog poglavlja nije druga~ije odre|eno. (2.) Pokretne stvari Predaja stvari na ~uvanje ^lan 171. Rje{enjem, kojim se odre|uje prijenos du`nikovog potraìvanja, Sud }e naloìti du`nikovom du`niku da pokretne stvari, na koje se to potraìvanje odnosi, preda slu`benom licu ili drugom licu na ~uvanje. Na ~uvanje stvari na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 120. ovog zakona. Prodaja pokretnih stvari predatih sudskom izvr{iocu ili drugom licu na ~uvanje, te namirenje povjerioca obavlja se u skladu s odredbama o izvr{enju na pokretnim stvarima.
Utorak, 1. jula 2003. (3.) Nepokretnost Predaja povjeriocu ^lan 172.
Du`niku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom, a upozorenje o tome unijet }e se u rje{enje o izvr{enju. Sud moè zaklju~kom narediti dioni~kom dru{tvu da sudskom izvr{iocu omogu}i uvid u knjigu dionica i druge isprave. Protiv dioni~kog dru{tva i odgovornih lica koji spre~avaju ili ometaju sudskog izvr{ioca mogu se izre}i kaznene mjere propisane ovim zakonom. Sud je duàn preduzeti potrebne mjere da bi se sa~uvala tajnost pribavljenih podataka po pravilima o ~uvanju poslovne tajne. Procjena i prodaja dionica i namirenje povjerioca ^lan 176. Zaplijenjena dionica moè se prodati nadmetanjem ili neposrednom pogodbom. Neposrednom pogodbom dionicu prodaje sudski izvr{ilac ili lice ovla{teno za prodaju dionica, kome je Sud povjerio prodaju. Sudski izvr{ilac i lice ovla{teno za prodaju dionica zaklju~uju ugovor o prodaji dionica u ime du`nika na osnovu zaklju~ka Suda, koji ih na to ovla{}uje. Ako se dionica prodaje nadmetanjem ili neposrednom pogodbom, ona prethodno mora biti procijenjena. Sudski izvr{ilac utvr|uje trì{nu vrijednost dionica putem vje{taka ili ovla{tenih procjenitelja. Lice ovla{teno za prodaju dionica, kome je povjerena prodaja dionica, samo odre|uje cijenu po kojoj }e dionicu prodati, vode}i ra~una o trì{nim uslovima. Procjena, utvr|ivanje prodajne cijene i prodaja dionice te namirenje povjerilaca obavljaju se uz odgovaraju}u primjenu odredbi ovog zakona o izvr{enju na pokretnim stvarima. XIV - IZVR[ENJE NA DRUGIM IMOVINSKIM, ODNOSNO MATERIJALNIM PRAVIMA Op}e odredbe Nadle`nost ^lan 177. Za odlu~ivanje o prijedlogu za izvr{enje na patentu, tehni~kom unapre|enju, plodouìvanju ili nekom sli~nom pravu du`nika i za provo|enje tog izvr{enja nadleàn je sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda. Izvr{ne radnje ^lan 178. Izvr{enje na pravima iz ~lana 177. ovog zakona provodi se pljenidbom tog prava te njegovim unov~enjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnih stvari. XV - POSEBNE ODREDBE O IZVR[ENJU NA IMOVINI PRAVNIH LICA 1.) Izuzimanje od izvr{enja i ograni~enje izvr{enja Nepokretnosti ^lan 179. Nepokretnosti, koje se koriste kao uredske prostorije te nepokretnosti, koje nisu izgra|ene ili preure|ene radi obavljanja registrirane djelatnosti, ne smatraju se stvarima koje su nu`ne za obavljanje djelatnosti pravnog lica. Ako se ista nepokretnost koristi kao uredski prostor i za obavljanje registrirane djelatnosti, izvr{enje se moè provesti na dijelu nepokretnosti, koji se koristi kao uredski prostor. Nepokretnosti, koje su izgra|ene za obavljanje registrirane djelatnosti, mogu biti predmet izvr{enja ako se zbog njihovog otu|enja ne}e obustaviti djelatnost du`nika, naro~ito ako se ono {to du`nik dobiva djelatno{}u na toj nepokretnosti moè nadoknaditi nabavkama na trì{tu, odnosno ako se na trì{tu
Rje{enjem, kojim se odre|uje prijenos du`nikovog potraìvanja, Sud }e naloìti du`nikovom du`niku da napokretnost, na koju se to potraìvanje odnosi, preda povjeriocu. Povjerilac je duàn s nepokretnosti, u ime i za ra~un du`nika, upravljati kao dobar gospodar, i Sudu, na njegov zahtjev, poloìti ra~un o upravljanju. Prodaja i namirenje povjerioca ^lan 173. Povjerilac moè radi namirenja svog potraìvanja, u roku koji ne moè biti duì od trideset dana od dana kad mu je nepokretnost predata, predloìti Sudu prodaju te nepokretnosti, u protivnom, Sud }e obustaviti izvr{enje. Nepokretnost se prodaje i povjerilac namiruje prema odredbama ovog zakona o izvr{enju na nepokretnosti. XIII - IZVR[ENJE NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDATA ISPRAVA O DIONICI TE NA OSNIVA^KOM ILI DRUGOM UDJELU U PRAVNOM LICU Izvr{ne radnje ^lan 174. Na dionici, za koju nije izdata isprava o dionici, izvr{enje se provodi pljenidbom dionice, njenom procjenom i prodajom, te namirenjem povjerioca. Na udjelu u pravnom licu izvr{enje se provodi pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom te namirenjem povjerioca. Pljenidba dionice ^lan 175. Pljenidba dionice, za koju nije izdata isprava o dionici, obavlja se dostavom rje{enja o izvr{enju pravnom licu kod koga je upisana dionica. Pljenidbom povjerilac sti~e zalo`no pravo na dionici. Pravno lice iz stava 1. ovog ~lana du`no je u knjigu dionica upisati da je dionica koja glasi na ime zaplijenjena istog dana po dostavi rje{enja o izvr{enju, a zatim bez odga|anja obavijestiti Sud o obavljenom upisu, odnosno o razlozima zbog kojih ga nije bilo mogu}e obaviti. Pravno lice nema pravo àlbe protiv rje{enja o izvr{enju. Pravno lice iz stava ovog ~lana du`no je bez odga|anja obavijestiti Sud o svakoj promjeni u pogledu zaplijenjenih dionica, naro~ito o prinudnom izvr{enju radi naplate ili obezbje|enju kog drugog potraìvanja. Pravno lice iz stava 1. ovog ~lana odgovara za {tetu koju bi povjerilac mogao pretrpjeti zbog nepostupanja po odredbama st. 2. i 3. ovog ~lana. Za {tetu solidarno odgovaraju i lica koja obavljaju poslovodnu funkciju u pravnom licu. U rje{enje o izvr{enju unijet }e se upozorenje o odgovornosti pravnog lica, ~lanova uprave i drugih odgovornih lica dioni~kog dru{tva. Povjerilac moè do zavr{etka izvr{nog postupka zatraìti da Sud u tom postupku odlu~i o njegovom zahtjevu za naknadu {tete, te na osnovu pravosna`nog rje{enja o zahtjevu za naknadu {tete moè protiv dioni~kog dru{tva i lica koja obavljaju poslovodnu funkciju u pravnom licu traìti prinudno izvr{enje. Nakon zavr{etka izvr{nog postupka povjerilac svoje pravo na naknadu {tete moè ostvarivati tu`bom.
moè zakupiti poslovni prostor u kome se moè obavljati takva djelatnost. Nepokretnosti, koje sluè obavljanju neke od vi{e djelatnosti du`nika i zbog ~ijeg otu|enja ne}e prestati ostale djelatnosti du`nika, ne smatraju se stvarima koje su nu`ne za obavljanje njegove djelatnosti. Pokretne stvari i prava pravnog lica koje svoju djelatnost obavlja radi sticanja dobiti ^lan 180. Izvr{enje protiv pravnog lica koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti moè se odrediti na ovim pokretnim stvarima i pravima: 1. 2. 3. gotovom novcu i hartijama od vrijednosti, bez ograni~enja; gotovom proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ograni~enja; sirovinama, poluproizvodima namijenjenim preradi i pogonskim materijalima (gorivo, mazivo, i sl.), iznad koli~ine koja je izvr{eniku potrebna za jednomjese~nu prosje~nu proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovno nabavljati na trì{tu i ako je to nu`no radi urednog odvijanja proizvodnje; drugim pokretnim stvarima, koje nisu nu`ne za obavljanje djelatnosti du`nika; patentima, tehni~kim unapre|enjima i drugim pravima, bez ograni~enja.
imaju kod banaka, ne moè se odrediti ako su ta sredstva nu`na za obavljanje osnovne djelatnosti tih pravnih lica. Odredba stava 2. ovog ~lana primjenjuje se i na organe pravnih lica iz te odredbe. Sud }e, na prigovor pravnog lica, odnosno organa iz st. 2. i 3. ovog ~lana, saslu{ati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze nakon ~ega }e rje{enjem odrediti iznose do kojih se u odre|enim razmacima moè provesti izvr{enje radi naplate potraìvanja povjerioca. @alba protiv rje{enja iz stava 4. ovog ~lana ne odga|a njegovo provo|enje. 2.) Izvr{enje na sredstvima na ra~unu pravnog lica Redoslijed naplate ^lan 183. Banka naplatu vr{i redom, prema vremenu dostave rje{enja o izvr{enju, ako zakonom nije druga~ije odre|eno. Banka vodi evidenciju redoslijeda rje{enja o izvr{enju po danu i satu dostave i izdaje povjeriocu, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraìvanja u tom redoslijedu. Banka ne moè provesti nalog du`nika prije isplate potraìvanja utvr|enog rje{enjem o izvr{enju, ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. Sa rje{enjem o izvr{enju izjedna~ena je isprava za koju je to predvi|eno posebnim zakonom. Ako je izvr{enje odgo|eno na prijedlog du`nika, odgovaraju}i iznos sredstava izdvaja se radi zadràvanja reda naplate potraìvanja. Banka odgovara povjeriocu za {tetu koju mu nanese povredom odredbi ovog zakona o obimu, redoslijedu i na~inu namirenja potraìvanja povjerioca. O zahtjevu za naknadu {tete iz stava 5. ovog ~lana odlu~uje Sud u izvr{nom postupku. Na osnovu pravosna`nog rje{enja, kojim je banci naloèno da povjeriocu nadoknadi {tetu, povjerilac moè traìti izvr{enje protiv banke u posebnom izvr{nom postupku. Naznaka ra~una ^lan 184. Povjerilac je duàn u prijedlogu za izvr{enje, uz ostalo, nazna~iti banku kod koje se vode du`nikova nov~ana sredstva, te broj njegovog ra~una. Ako se za potraìvanje, koje se namiruje, naplata obavlja preko ra~una, povjerilac je duàn u prijedlogu za izvr{enje ozna~iti i banku kod koje se vode njegova nov~ana sredstva, te broj svoga ra~una. Na izvr{enje iz ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 140. ovog zakona. Rje{enje o izvr{enju ^lan 185. Rje{enjem o izvr{enju na nov~anim sredstvima, koja se vode na ra~unu du`nika kod banke, nalaè se banci da, nakon pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju, nov~ani iznos za koji je izvr{enje odre|eno prenese s ra~una du`nika na ra~un povjerioca. Ako u prijedlogu za izvr{enje povjerilac predloì da se prijenos po odredbi stava 1. ovog ~lana provede prije pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju i ponudi obezbje|uje za {tetu koju bi du`nik mogao trpjeti zbog takvog prijenosa, Sud }e mu zaklju~kom odrediti rok za davanje obezbje|enja, ~iju }e
4. 5.
Sud odre|uje da li su ispunjeni uslovi za ograni~enje izvr{enja iz stava 1. ta~ke 3. ovog ~lana u pogledu pravnog lijeka du`nika, odnosno u pogledu prijedloga du`nika nakon {to su pojedinim izvr{nim radnjama zaplijenjene odre|ene stvari. Takav prijedlog du`nik mora staviti u roku od osam dana od dana provo|enja izvr{ne radnje. Ne}e se smatrati da je pokretna stvar nu`na za obavljanje djelatnosti du`nika, ako sluì obavljanju djelatnosti koju druga lica pruàju odgovaraju}im pokretnim stvarima na trì{tu, ili ako se moè iznajmiti na trì{tu. Ne}e se smatrati da je vozilo nu`no pravnom licu koje obavlja prevozni~ku djelatnost, odnosno koje iznajmljuje vozila, ako se zbog izvr{enja na tom vozilu djelatnost tog lica ne}e smanjiti za vi{e od dvije tre}ine. Pokretne stvari i prava drugog pravnog lica ^lan 181. Izvr{enje protiv pravnog lica, koje ne obavlja djelatnost radi sticanja dobiti, moè se odrediti na pokretnim stvarima i pravima koja nisu nu`na za obavljanje njegove djelatnosti. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe stava 1. ta~. 1., 4. i 5., te st. 3. i 4. ~lana 180. ovog zakona. Obim izvr{enja na nov~anim sredstvima na ra~unu pravnog lica ^lan 182. Izvr{enje radi ostvarenja nov~anog potraìvanja prema pravnom licu moè se provesti na svim sredstvima na njegovim ra~unima kod banke. Izvr{enje na nov~anim sredstvima, na ra~unu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantona-ùpanija, op}ina i grada i upravnih organizacija, koje
visinu odmjeriti prema okolnostima slu~aja, i nakon {to obezbje|enje bude dato, rje{enjem o izvr{enju odrediti da se prijenos obavi prije pravosna`nosti. Ako povjerilac ne da obezbje|enje u odre|enom roku, smatrat }e se da je odustao od prijedloga da se prijenos obavi prije pravosna`nosti rje{enja o izvr{enju. Povremena davanja ^lan 186. Ako je rje{enjem o izvr{enju naloèno banci pla}anje odre|enih iznosa u odre|enim razmacima, ona }e obavljati isplate u skladu s nalogom iz rje{enja o izvr{enju, s tim da se redoslijed naplate svih budu}ih rata ra~una prema vremenu dostave rje{enja o izvr{enju. Banka vodi posebnu evidenciju rje{enja o izvr{enju kojim su naloèna budu}a povremena pla}anja. Zastajanje sa izvr{enjem ^lan 187. Banka kojoj je dostavljeno rje{enje o izvr{enju na sredstvima na ra~unu du`nika zastat }e s izvr{enjem na zahtjev povjerioca, u kom slu~aju se ne}e izdvajati nov~ana sredstva. Postupak u slu~aju kad nema sredstava na ra~unu ^lan 188. Ako u vrijeme kad je banci dostavljeno rje{enje o izvr{enju nema sredstava na ra~unu du`nika, banka }e to rje{enje dràti u evidenciji i po njemu obaviti prijenos kad sredstva pristignu na ra~un. O tome da nema sredstava na ra~unu banka }e obavijestiti Sud bez odga|anja. Izvr{enje prema solidarnom du`niku ^lan 189. Ako na osnovu izvr{ne isprave dva ili vi{e du`nika solidarno odgovaraju, Sud }e, na prijedlog povjerioca, protiv njih donijeti jedno rje{enje o izvr{enju, uz uslov da svi oni imaju ra~une kod iste banke. Povjerilac moè u prijedlogu za izvr{enje odrediti redoslijed po kome }e se obaviti naplata od pojedinih du`nika, a ako to nije u~injeno, naplata }e se izvr{iti onim redom, kojim su oni navedeni u prijedlogu. Ako se ra~uni solidarnih du`nika vode kod razli~itih banaka, Sud }e rje{enje o izvr{enju dostaviti onoj banci kod koje se vodi ra~un du`nika, koga je povjerilac odredio kao prvog solidarnog du`nika, odnosno koji je u prijedlogu ozna~en na prvom mjestu. Ako u slu~aju iz stava 3. ovog ~lana na ra~unu du`nika nema sredstava, banka kojoj je rje{enje o izvr{enju dostavljeno, proslijedit }e to rje{enje, na prijedlog povjerioca, nekoj drugoj banci kod koje se vode ra~uni solidarnih du`nika. Izvr{enje na sredstvima na deviznom ra~unu ^lan 190. Ako se izvr{enje provodi radi naplate potraìvanja u drugim sredstvima, sredstva s deviznog ra~una du`nika prera~unavaju se u ta sredstva po kursu po kojem bi banka kod koje se vodi ra~un obavila to prera~unavanje na njegov zahtjev, i isplata se obavlja po pravilima o isplatama s ra~una koji se vode u tim sredstvima.
Izvr{enje radi naplate potraìvanja u stranoj valuti ^lan 191. Ako potraìvanje utvr|eno u izvr{noj ispravi glasi na stranu valutu i ako du`nik ima devizni ra~un u toj valuti, rje{enjem o izvr{enju naloìt }e se banci kod koje se vodi devizni ra~un du`nika da prenese odgovaraju}i iznos u stranoj valuti s ra~una du`nika na ra~un povjerioca, ili da isplatu u stranoj valuti izvr{i na neki drugi dopu{teni na~in. Povjerilac moè zatraìti da se izvr{enje radi namirenja njegovog potraìvanja u odre|enoj stranoj valuti odredi i provede na drugim ra~unima ili predmetima du`nika kao izvr{enje radi naplate potraìvanja u drugim sredstvima u iznosu koji je potreban da bi se od ovla{tenog lica kupila du`na devizna sredstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana primjenjuju se i kada se izvr{enje odre|uje protiv du`nika koji nisu pravna lica. XVI - IZVR[ENJE RADI OSTVARENJA NENOVÂNIH POTRA@IVANJA 1.) Sudski penali Izricanje sudskih penala ^lan 192. Kad du`nik ne izvr{i u roku neku svoju nenov~anu obavezu utvr|enu pravosna`nom sudskom odlukom ili sudskim poravnanjem, Sud }e u izvr{nom postupku, na prijedlog povjerioca, odrediti du`niku naknadni primjereni rok i upozoriti ga da }e, ako svoju obavezu ne ispuni u tom roku, biti duàn isplatiti povjeriocu odre|eni iznos novca za svaki dan zaka{njenja (sudski penali) u smislu pravila o obligacionim odnosima, po~ev od isteka tog roka. Naknadno odre|eni primjereni rok iz stava 1. ovog ~lana po~inje te}i od dostave du`niku rje{enja, kojim je taj rok odre|en. @alba ne uti~e na tok toga roka. Ako du`nik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravosna`nosti rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ispuni svoju obavezu, Sud moè u istom izvr{nom postupku, na njegov zahtjev, podnesen u roku od osam dana od ispunjenja obaveze, smanjiti iznos dosu|enih penala, vode}i ra~una o svrsi zbog koje je naredio njihovo pla}anje. Pla}anje sudskih penala moè se traìti sve dok se, na osnovu izvr{ene isprave, ne predloì izvr{enje radi ostvarenja nenov~anog potraìvanja. Pravo na sudske penale prestaje od dana podno{enja prijedloga za izvr{enje iz stava 4. ovog ~lana. Ako izvr{enje iz stava 5. ovog ~lana bude obustavljeno, pravo povjerioca na sudske penale oìvljava. Izvr{enje radi naplate dosu|enih penala ^lan 193. Na osnovu pravosna`nog rje{enja o pla}anju sudskih penala iz ~lana 192. ovog zakona, Sud }e u istom izvr{nom postupku u kome je donio to rje{enje, na prijedlog povjerioca, donijeti rje{enje o izvr{enju, radi prinudne naplate dosu|enih penala. Ako du`nik u àlbi protiv rje{enja o izvr{enju istakne da je svoju obavezu ispunio, Sud }e njegovu àlbu prihvatiti u izvr{nom postupku, samo ako njegovu osnovanost dokaè javnom ili privatnom ispravom koja ima zna~enje javne isprave, a u protivnom }e du`nika uputiti na parnicu.
SLU@BENI GLASNIK BiH Pravo na naknadu {tete ^lan 198.
XVII - IZVR[ENJE RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNIH STVARI Izvr{enje radi predaje odre|enih stvari koje se nalaze kod du`nika ili kod tre}eg lica ^lan 194. Izvr{enje radi predaje jedne ili vi{e odre|enih stvari koje se nalaze kod du`nika provodi se tako {to sudski izvr{ilac oduzima te stvari od du`nika i predaje ih uz potvrdu povjeriocu. Na na~in iz stava 1. ovog ~lana izvr{enje }e se provesti i kad se stvari nalaze kod tre}eg lica, koje ih je voljno predati sudskom izvr{iocu. Ako tre}e lice nije voljno predati stvari, povjerilac moè Sudu predloìti da na njega prenese du`nikovo potraìvanje prema tre}em licu na predaju stvari. Na postupak po prijedlogu iz stava 3. ovog ~lana primjenjuju se odredbe ovog zakona o izvr{enju na potraìvanju da se predaju ili isporu~e pokretne stvari. Izvr{enje radi predaje odre|enih stvari koje se nisu mogle na}i ni kod du`nika ni kod tre}eg lica ^lan 195. Ako stvari nisu na|ene ni kod du`nika ni kod tre}eg lica, Sud }e u istom postupku, na prijedlog povjerioca, procijeniti vrijednost tih stvari i rje{enjem naloìti du`niku da povjeriocu u odre|enom roku isplati iznos te vrijednosti. Povjerilac moè prijedlog iz stava 1. ovog ~lana podnijeti u roku od osam dana od dana obavje{tenja da stvari nisu na|ene, u protivnom, Sud }e obustaviti izvr{enje. Na osnovu rje{enja iz stava 1. ovog ~lana, povjerilac moè i prije njegove pravosna`nosti, a najkasnije u roku od petnaest dana od pravosna`nosti rje{enja, predloìti u istom postupku izvr{enje radi naplate dosu|enog iznosa. Ako prijedlog iz stava 3. ovog ~lana ne bude podnesen u odre|enom roku, Sud }e obustaviti izvr{enje, ukinuti rje{enje iz stava 1. ovog ~lana i druge provedene radnje. Povjerilac moè s prijedlogom za izvr{enje iz ~lana 194. st. 1. i 2. ovog zakona spojiti i prijedlog za dono{enje rje{enja iz stava 1. ovog ~lana, u kom slu~aju se izvr{enje prema ~lanu 194. ovog zakona i postupak iz ovog ~lana provode istovremeno. Izvr{enje radi isporuke zamjenjivih stvari koje se nalaze kod du`nika ili tre}eg lica ^lan 196. Ako je izvr{nom ispravom utvr|ena obaveza na isporuku odre|ene koli~ine zamjenjivih stvari koje se nalaze kod du`nika ili tre}eg lica, izvr{enje se provodi na na~in propisan za predaju odre|enih stvari. Izvr{enje kad zamjenjive stvari nisu na|ene ni kod du`nika ni kod tre}eg lica ^lan 197. Ako zamjenjive stvari nisu na|ene ni kod du`nika ni kod tre}eg lica, izvr{enje }e se provesti uz odgovaraju}u primjenu odredbi ~lana 195. ovog zakona. Ako tokom izvr{nog postupka do|e do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari, povjerilac moè zatraìti od Suda novu procjenu i naloìti du`niku pla}anje razlike u vrijednosti, u kom slu~aju se primjenjuju odredbe ~lana 195. ovog zakona i stava 1. ovog ~lana.
Odredbama ovog poglavlja ne dira se u pravo povjerioca da u parnici traì od du`nika naknadu {tete nastalu time {to mu predaja, odnosno isporuka stvari nije izvr{ena. XVIII - IZVR[ENJE RADI ISPRA@NJENJA I PREDAJE NEPOKRETNOSTI Na~in provo|enja izvr{enja ^lan 199. Izvr{enje radi ispra`njenja i predaje nepokretnosti provodi se tako da sudski izvr{ilac, nakon {to udalji lica i ukloni stvari s te nepokretnosti, predaje istu u posjed povjeriocu. Ispra`njenju i predaji nepokretnosti moè se pristupiti po isteku osam dana od dana dostave rje{enja o izvr{enju du`niku i prije njegove pravosna`nosti. Ako se dostava du`niku nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi niti na na~in predvi|en u odredbama ~lana 8. st. 1. i 2. ovog zakona, Sud }e mu bez odga|anja postaviti privremenog zastupnika, kome }e se rje{enje dostaviti. Ako je to potrebno, Sud }e, protiv lica koja ometaju provo|enje izvr{enja, izre}i nov~anu kaznu. Na zahtjev Suda, policija i slu`ba socijalne à{tite du`ni su pruìti svu potrebnu pomo} u provo|enju radnji iz stava 1. ovog ~lana. Pri provo|enju izvr{enja primijenit }e se odredbe ~lana 38. ovog zakona. Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provo|enja izvr{enja duàn je obezbijediti povjerilac, na zahtjev sudskog izvr{ioca, koji mora biti saop}en najkasnije osam dana prije provo|enja izvr{enja. Uklanjanje pokretnih stvari ^lan 200. Pokretne stvari koje su uklonjene s nepokretnosti predaju se du`niku, a ako on nije prisutan, odraslom ~lanu njegovog doma}instva. Ako pri preduzimanju izvr{nih radnji nije prisutno nijedno lice kojem se stvari mogu predati ili ta lica ne}e da ih prime, stvari se predaju na ~uvanje drugom licu, na tro{ak du`nika. Povjerilac je duàn obezbijediti drugo lice kome }e se predati uklonjene stvari, a moè i sam preuzeti stvari du`nika na ~uvanje. Uklonjene stvari predaje na ~uvanje drugom licu ili povjeriocu sudski izvr{ilac, na osnovu zalju~ka Suda. Sud moè naknadno zaklju~kom odrediti da se stvari povjere nekom tre}em licu, umjesto onom kome su predate. O predaji drugom licu i o tro{kovima ~uvanja Sud obavje{tava du`nika ostavljaju}i mu primjereni rok u kome moè zatraìti predaju stvari nakon {to nadoknadi tro{kove ~uvanja i istovremeno }e ga upozoriti, da }e, nakon proteka odre|enog roka, stvari biti prodate i da }e se iz prodajne cijene namiriti tro{kovi ~uvanja i prodaje stvari. Prodaja pokretnih stvari ^lan 201. Sud }e, po slu`benoj du`nosti, odrediti prodaju stvari za ra~un du`nika, ako ovaj u ostavljenom roku ne zatraì njihovu predaju i ne nadoknadi tro{kove ~uvanja.
Dio cijene postignut prodajom, koji preostane nakon podmirenja tro{kova ~uvanja i prodaje stvari, polaè se kod Suda, u korist du`nika. Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovog zakona o izvr{enju na pokretnim stvarima. Izvr{enje radi naplate tro{kova postupka ^lan 202. Povjerilac moè u prijedlogu za izvr{enje zatraìti da se zajedno s izvr{enjem radi ispra`njenja i predaje nepokretnosti odredi izvr{enje na du`nikovim pokretnim stvarima koje treba ukloniti s nepokretnosti radi naplate tro{kova izvr{nog postupka. Izvr{enje iz stava 1. ovog ~lana odre|uje se i provodi po pravilima o izvr{enju na du`nikovim pokretnim stvarima radi naplate nov~anog potraìvanja. XIX - IZVR[ENJE RADI OSTVARENJA POTRA@IVANJA NA RADNJU, TRPLJENJE ILI NEÎNJENJE Izvr{enje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moè obaviti i drugo lice ^lan 203. Izvr{enje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moè obaviti i drugo lice provodi se tako da Sud ovla{}uje povjerioca da na tro{ak du`nika povjeri drugom licu da tu radnju obavi ili da je obavi on sam. U prijedlogu za izvr{enje povjerilac moè predloìti da Sud rje{enjem naloì du`niku da unaprijed poloì kod Suda odre|eni iznos potreban za podmirenje tro{kova, koji }e nastati obavljanjem radnje od strane drugog lica ili povjerioca. Visinu iznosa Sud odre|uje po slobodnoj ocjeni uzimaju}i u obzir, po mogu}nosti, tro{kovnik lica, ovla{tenog za obavljanje takve radnje, koji uz prijedlog za izvr{enje priloì povjerilac. Ako se naknadno utvrdi da je po osnovu rje{enja iz stava 2. ovog ~lana pribavljeno od du`nika vi{e sredstava nego {to je bilo potrebno za pokri}e tro{kova obavljanja radnje i tro{kova izvr{nog postupka, Sud }e, na du`nikov prijedlog, razliku vratiti du`niku, odnosno naloìti povjeriocu da u odre|enom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolaganje. Na osnovu rje{enja iz stava 2. ovog ~lana, moè se predloìti izvr{enje prije njegove pravosna`nosti, a na osnovu rje{enja iz stava 3. ovog ~lana tek po njegovoj pravosna`nosti. Izvr{enje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moè obaviti samo du`nik ^lan 204. Ako radnju utvr|enu u izvr{noj ispravi moè obaviti samo du`nik, Sud }e rje{enjem o izvr{enju odrediti du`niku primjereni rok za ispunjenje obaveze. Rje{enjem o izvr{enju Sud }e istovremeno zaprijetiti du`niku, a i odgovornim licima u pravnom licu da }e im izre}i nov~anu kaznu u odre|enom iznosu, ako u odre|enom roku ne ispune obavezu. Du`niku i odgovornom licu u pravnom licu moè se izre}i prva nov~ana kazna u iznosu od 500 KM do 3.000 KM, a pravnom licu u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM, zavisno od ekonomske snage du`nika. Ako du`nik u odre|enom roku ne ispuni obavezu, Sud }e, na prijedlog povjerioca, rje{enjem izre}i nov~anu kaznu, kojom je zaprijetio, i odrediti novi rok za ispunjenje obaveze i zaprijetiti novom nov~anom kaznom u ve}em iznosu nego {to je bila ona ranija.
Sud }e du`niku i odgovornim licima u pravnom licu izricati nov~ane kazne i prijetiti novim odre|uju}i dalje rokove za ispunjavanje obaveze sve dok ukupni zbir izre~enih nov~anih kazni ne dostigne desetorostruki iznos prve izre~ene kazne. Ako du`nik ili odgovorno lice u pravnom licu ne plati nov~anu kaznu, u roku koji je odre|en odlukom Suda, ta kazna zamijenit }e se zatvorskom kaznom i izvr{iti po propisima krivi~nog prava. Pri odmjeravanju visine nov~ane kazne, u propisanim granicama, Sud }e voditi ra~una o zna~enju radnje koju je du`nik bio duàn izvr{iti, kao i o drugim okolnostima slu~aja. Du`nik, koji je ispunio svoju obavezu u roku koji mu je Sud odredio, duàn je bez odga|anja o tome obavijestiti Sud i priloìti nesumnjive dokaze o tome (ovjerena pisana izjava povjerioca o tome da je radnja obavljena, zapisnik sudskog izvr{ioca o obavljanju radnje, nalaz i mi{ljenje sudskog vje{taka da je radnja obavljena, predaja djela koji je radnjom u~injeno u sudski depozit), u protivnom, smatrat }e se da radnja nije obavljena. Ako radnja koju moè obaviti samo du`nik ne zavisi isklju~ivo od njegove volje (npr. stvaranje odre|enog umjetni~kog djela i sl.), povjerilac nema pravo traìti izvr{enje iz stava 1. ovog ~lana, ve} samo naknadu {tete. Du`nik i drugo lice iz stava 2. ovog ~lana mogu izjaviti àlbu protiv rje{enja o izricanju nov~ane kazne i rje{enja o zamjeni nov~ane kazne zatvorskom kaznom, u roku od tri dana od dana prijema rje{enja. Odredbe ovog ~lana o izricanju nov~ane kazne i zamjeni ove kazne zatvorskom kaznom ne}e se primjenjivati ako je du`nik Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Republika Srpska, Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, kantoni-ùpanije, grad, op}ine i upravne organizacije, te organi ovih pravnih lica. Ako ovi izvr{ioci ne postupe po rje{enju iz stava 1. ovog ~lana, moè se zahtijevati samo naknada {tete. Izvr{enje radi ostvarenja obaveze na trpljenje i ne~injenje ^lan 205. Ako je na osnovu izvr{ne isprave du`nik duàn trpjeti preduzimanje neke radnje ili se uzdràvati od njenog preduzimanja, Sud }e, na prijedlog povjerioca, rje{enjem naloìti du`niku da se pona{a u skladu sa svojom obavezom i zaprijetiti mu nov~anom kaznom ili kaznom zatvora ako se nastavi pona{ati protivno svojoj obavezi. U pravnom lijeku protiv rje{enja o izvr{enju du`nik moè osporiti tvrdnju povjerioca da se pona{ao protivno svojoj obavezi iz izvr{ne isprave, a Sud moè, po potrebi, u povodu pravnog lijeka, odrediti ro~i{te radi izvo|enja dokaza i saslu{anja stranaka. Povjerilac je duàn podnijeti prijedlog da se du`niku izrekne nov~ana kazna ili kazna zatvora zato {to se i nakon naloga Suda pona{ao protivno svojoj obavezi, u roku od petnaest dana od saznanja za takvo pona{anje, a najkasnije u roku jedne godine od povrede obaveze. Sud }e na prijedlog povjerioca izricati du`niku nov~ane kazne ili kazne zatvora i prijetiti mu novim kaznama sve dok se ne prestane pona{ati protivno svojoj obavezi. Ukupno trajanje kazni zatvora, kojima se zamjenjuju izre~ene nov~ane kazne, povodom iste izvr{ne isprave, ne moè pre}i {est mjeseci. Prijedlog za izricanje pojedine nov~ane kazne ili kazne zatvora povjerilac moè povu}i sve do pravosna`nosti odluke o izricanju tih kazni i smatrat }e se kao da on nije podnesen, a tro{kove postupka izazvane povu~enim prijedlogom snosi povjerilac, osim ako se stranke nisu druga~ije sporazumjele.
Kada se nov~ana kazna izri~e pravnom licu, Sud }e izre}i nov~anu kaznu i odgovornim licima u pravnom licu ako utvrdi da su svojim radnjom ili propustom doveli do pona{anja du`nika protivno obavezi iz izvr{ne isprave. Sud }e, na prijedlog povjerioca, rje{enjem naloìti du`niku da da obezbje|enje za {tetu, ako povjerilac u~ini vjerovatnim da bi {tetu pretrpio time {to bi se du`nik i dalje pona{ao protivno svojoj obavezi. Visinu i trajanje obezbje|enja, prema okolnostima slu~aja, odre|uje Sud. Izvr{enje radi uspostavljanja pre|a{njeg stanja ^lan 206. Ako je zbog pona{anja du`nika protivno obavezi iz izvr{ne isprave nastala promjena koja nije u skladu s pravom povjerioca, Sud }e ovlastiti povjerioca, na njegov prijedlog, da sam ili uz pomo} sudskog izvr{ioca, uspostavi pre|a{nje stanje na tro{ak i opasnost du`nika. U pogledu polaganja iznosa potrebnog za podmirenje tro{kova za uspostavljanje pre|a{njeg stanja i odre|ivanje kona~ne visine tih tro{kova, primjenjuju se odredbe o tro{kovima za izvr{enje radnje koju moè, pored du`nika, obaviti i drugo lice. Ako je do promjena iz stava 1. ovog ~lana do{lo nakon nastanka izvr{ne isprave, Sud }e postupiti po odredbama stava 1. ovog ~lana tek po{to utvrdi da je do promjene do{lo zbog pona{anja du`nika. Ponovno smetanje posjeda ^lan 207. Ako je na osnovu izvr{ne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, izvr{enje provedeno, ili je du`nik dobrovoljno ispunio svoju obavezu, pa poslije toga ponovno u~inio smetanje posjeda, koje se, u biti, ne razlikuje od ranijeg, Sud }e, na prijedlog povjerioca, na osnovu iste izvr{ne isprave, ako je njome zabranjeno takvo budu}e potraìvanje, donijeti novo rje{enje o izvr{enju, radi uspostave pre|a{njeg stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti du`niku izricanjem nov~ane kazne ako ponovno u~ini smetanje posjeda, u kom slu~aju }e se primijeniti odredbe ~lana 205. ovog zakona. Prijedlog za izvr{enje, iz stava 1. ovog ~lana, povjerilac moè podnijeti u roku od trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenog smetanja. Pravo na naknadu {tete ^lan 208. Odredbama ovog poglavlja ne dira se u pravo povjerioca da u parnici traì naknadu {tete koja mu je nanesena time {to se du`nik pona{ao protivno svojoj obavezi utvr|enoj u izvr{noj ispravi. XX - IZVR[ENJE RADI VRA]ANJA ZAPOSLENIKA NA RAD, ODNOSNO U SLU@BU Na~in provo|enja izvr{enja ^lan 209. Izvr{enje na osnovu izvr{ne isprave, kojom je du`niku naloèno da povjerioca vrati na rad, odnosno u slu`bu, provodi se primjenom odgovaraju}ih odredbi ovog zakona.
Rok za podno{enje prijedloga za izvr{enje ^lan 210. Prijedlog za izvr{enje iz ~lana 209. ovog zakona moè se podnijeti u roku od trideset dana od dana kada je povjerilac stekao pravo da taj prijedlog podnese. Naknada pla}e u slu~aju vra}anja zaposlenika na rad ^lan 211. Povjerilac koji je podnio prijedlog da bude vra}en na posao, odnosno u slu`bu moè predloìti da Sud donese rje{enje kojim }e odrediti da mu je du`nik duàn isplatiti na ime pla}e mjese~ne iznose dospjele od pravosna`nosti odluke pa dok ponovno ne bude vra}en na posao, te odrediti izvr{enje radi naplate dosu|enih iznosa. Prijedlog za naknadu moè se spojiti s prijedlogom za izvr{enje radi vra}anja na rad ili moè biti podnesen naknadno do zavr{etka izvr{nog postupka. Rje{enje kojim se prijedlog za naknadu prihvata ima djejstvo rje{enja kojim se utvr|uje postojanje obaveze du`nika i djejstvo rje{enja o izvr{enju i moè biti provedeno prije njegove pravosna`nosti. Du`nik moè predloìti da se rje{enje iz stava 3. ovog ~lana stavi van snage, ako su se nakon njegovog dono{enja izmijenile okolnosti na osnovu kojih je doneseno. Mjese~na naknada pla}e odre|uje se u iznosu koji bi povjerilac ostvario da je bio na radu, a obuhvata i pla}anje poreza te drugih davanja po osnovu pla}e. XXI - IZVR[ENJE UPISIVANJEM PRAVA U JAVNU KNJIGU Na~in provo|enja izvr{enja ^lan 212. Na osnovu izvr{ne isprave, kojom je utvr|ena obaveza upisa u javnu knjigu, Sud odre|uje da se u javnoj knjizi obavi odgovaraju}i upis, koji se provodi po slu`benoj du`nosti. Upis prava vlasni{tva kad du`nik nije upisan kao vlasnik ^lan 213. Kad du`nik nije upisan kao vlasnik nepokretnosti, upis prava vlasni{tva povjerioca na toj nepokretnosti moè se obaviti ako povjerilac, uz prijedlog za izvr{enje, podnese dokaz u skladu sa zemlji{noknji`nim pravilima, da je pravni prethodnik du`nika lice koje je upisano kao vlasnik. Upis drugog prava kad du`nik nije upisan kao vlasnik ^lan 214. Kad je povjerilac izvr{nom ispravom ovla{ten traìti u odnosu na du`nika upis zalo`nog ili nekog drugog prava na nepokretnosti, osim prava vlasni{tva, povjerilac moè u prijedlogu za izvr{enje zahtijevati da se pravo vlasni{tva upi{e na du`nika, a zatim da se obavi upis njegovog prava, ako podnese dokaz, u skladu sa zemlji{noknji`nim pravilima, da je du`nik stekao pravo vlasni{tva na toj nepokretnosti. XXII - IZVR[ENJE DIOBOM STVARI Fizi~ka dioba ^lan 215. Fizi~ku diobu zajedni~ke stvari Sud }e odrediti ako je takva dioba predvi|ena izvr{nom ispravom. Pojedine radnje provo|enja fizi~ke diobe preduzima, prema okolnostima slu~aja, sudija pojedinac ili sudski izvr{ilac.
SLU@BENI GLASNIK BiH Sredstva obezbje|enja ^lan 222.
Sud }e pozvati u~esnike da budu prisutni provo|enju diobe, a u slu~aju potrebe, odredit }e i vje{ta~enje. Dioba prodajom ^lan 216. Ako na osnovu izvr{ne isprave zajedni~ku stvar treba, radi njene diobe, prodati, prodaja }e se obaviti na na~in propisan ovim zakonom za izvr{enje na pokretnoj stvari ili nepokretnosti, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima druga~ije ne sporazumiju. Odre|ivanje na~ina diobe rje{enjem Suda ^lan 217. Sud pred kojim te~e izvr{ni postupak odlu~uje, po pravilima imovinskog prava, ho}e li se dioba obaviti fizi~ki ili prodajom, ako izvr{nom ispravom na~in diobe nije odre|en niti su se stranke o tome sporazumjele. Dioba }e se obaviti prodajom ako se u izvr{nom postupku utvrdi da fizi~ka dioba, odre|ena izvr{nom ispravom, nije mogu}a ili je mogu}a samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari. Ako nije mogu}a ni dioba prodajom, suvlasnici mogu, nakon obustave izvr{nog postupka, tu`bom zahtijevati diobu isplatom svog suvlasni~kog udjela, po propisima o vlasni~ko-pravnim odnosima. Tro{kovi postupka ^lan 218. Tro{kove provo|enja izvr{enja po odredbama ovog poglavlja snose svi u~esnici srazmjerno vrijednosti svojih udjela u zajedni~koj stvari. Stranka koja je prouzrokovala posebne tro{kove du`na ih je nadoknaditi onim strankama koje su ih imale. XXIII - OSTVARENJE POTRA@IVANJA NA DAVANJE IZJAVE VOLJE Bezuslovno potraìvanje ^lan 219. Ako je du`nik odlukom, koja ima svojstvo izvr{ne isprave, obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu dao pravosna`no{}u te odluke. Ako je du`nik sudskim ili upravnim poravnanjem obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu dao danom dospjelosti njegove obaveze. Uslovno potraìvanje ^lan 220. Ako ispunjenje potraìvanja na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze povjerioca ili nekog drugog uslova, smatra se da je du`nik dao izjavu volje kad povjerilac ispuni svoju obavezu ili kad bude ispunjen neki drugi uslov. DIO TRE]I OBEZBJE\ENJE I - OP]E ODREDBE Primjena odredbi o izvr{enju ^lan 221. Na obezbje|enje potraìvanja prema ovom dijelu zakona, na dogovaraju}i na~in, primjenjuju se odredbe Zakona o izvr{enju radi ostvarenja potraìvanja.
Kao sredstva obezbje|enja mogu se odrediti samo sredstva predvi|ena ovim ili drugim zakonom. Nadle`nost za odre|ivanje obezbje|enja po slu`benoj du`nosti ^lan 223. Za odre|ivanje i provo|enje obezbje|enja po slu`benoj du`nosti nadleàn je Sud koji je nadleàn po prijedlogu predlaga~a obezbje|enja, osim ako zakonom nije druga~ije odre|eno. II - OBEZBJE\ENJE PRINUDNIM ZASNIVANJEM ZALO@NOG PRAVA NA NEPOKRETNOSTI Pretpostavke zasnivanja ^lan 224. Na osnovu izvr{ne isprave, kojom je utvr|eno nov~ano potraìvanje, predlaga~ obezbje|enja ima pravo traìti obezbje|enje tog potraìvanja zasnivanjem zalo`nog prava na nepokretnosti protivnika obezbje|enja. Na~in zasnivanja zalo`nog prava ^lan 225. Na nepokretnosti upisanoj u zemlji{noj knjizi zalo`no pravo zasniva se uknji`bom. Pri uknji`bi zalo`nog prava u zemlji{noj knjizi nazna~it }e se izvr{nost potraìvanja, radi ~ijeg obezbje|enja je uknji`ba odre|ena. Ako je predlaga~ obezbje|enja prije nego {to je potraìvanje postalo izvr{no ve} stekao na osnovu ugovora zalo`no pravo za to potraìvanje na istoj nepokretnosti ili je zalo`no pravo predbiljeèno, Sud }e, na prijedlog predlaga~a obezbje|enja, odrediti da se u zemlji{noj knjizi zabiljeì izvr{nost potraìvanja. Ako protivnik obezbje|enja nije upisan u zemlji{noj knjizi kao vlasnik nepokretnosti, predlaga~ obezbje|enja duàn je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasni{tva protivnika obezbje|enja. Djejstvo uknji`be i zabilje`be ^lan 226. Uknji`ba zalo`nog prava i zabilje`ba izvr{nosti potraìvanja imaju takvo djejstvo da se izvr{enje na toj nepokretnosti moè provesti i prema tre}em licu koje je tu nepokretnost kasnije steklo. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana izvr{enje na nepokretnosti odredit }e se protiv lica koje je upisano kao vlasnik, i to na osnovu izvr{ne isprave na osnovu koje je u zemlji{nu knjigu upisano zalo`no pravo i zabilje`ba izvr{nosti te izvoda iz zemlji{ne knjige iz koga proizilazi da je to lice upisano kao vlasnik nakon upisa zalo`nog prava i zabilje`be izvr{nosti. III - SUDSKO OBEZBJE\ENJE NA OSNOVU SPORAZUMA STRANAKA 1.) Sudsko obezbje|enje nov~anog potraìvanja zasnivanjem zalo`nog prava na osnovu sporazuma stranaka Prijedlog za obezbje|enje ^lan 227. Radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja predlaga~a obezbje|enja sticanjem zalo`nog prava na odre|enim
SLU@BENI GLASNIK BiH Odre|ivanje i provo|enje obezbje|enja ^lan 229.
predmetima obezbje|enja, predlaga~ obezbje|enja i protivnik obezbje|enja mogu saglasno traìti od Suda da odredi i provede u korist predlaga~a obezbje|enja: 1. 2. uknji`bu zalo`nog prava na nepokretnosti protivnika obezbje|enja; pljenidbu nepokretnosti koje nisu upisane u zemlji{ne knjige po pravilima po kojima se provodi izvr{enje radi naplate nov~anog potraìvanja na tim nepokretnostima; pljenidbu pokretnih stvari protivnika obezbje|enja; pljenidbu nov~anog potraìvanja protivnika obezbje|enja; pljenidbu dijela primanja protivnika obezbje|enja po osnovu ugovora o radu ili slu`bi; pljenidbu dijela penzije, invalidnine ili naknade izgubljene zarade; pljenidbu potraìvanja koje protivnik obezbje|enja ima na ra~unu kod banke ili na {tednoj knjiìci; pljenidbu potraìvanja da se predaju ili isporu~e pokretne stvari ili da se preda nepokretnost; pljenidbu drugih imovinskih, odnosno materijalnih prava;
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Na osnovu sporazuma iz ~lana 228. ovog zakona, Sud }e rje{enjem odrediti mjere obezbje|enja iz ~lana 227. ovog zakona i preduzeti sve potrebne radnje radi njihovog provo|enja, u skladu s odredbama ovog zakona o izvr{nim radnjama kojima se u izvr{enju radi naplate nov~anog potraìvanja sti~e zalo`no pravo na odre|enim predmetima izvr{enja. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ima va`nost rje{enja o obezbje|enju. Provo|enjem radnji obezbje|enja iz stava 1. ovog ~lana predlaga~ obezbje|enja sti~e zalo`no pravo na odre|enom predmetu obezbje|enja. Odre|ivanje i provo|enje izvr{enja ^lan 230. Na prijedlog predlaga~a obezbje|enja Sud }e rje{enjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz ~lana 228. ovog zakona postao izvr{an, radi namirenja obezbije|enog nov~anog potraìvanja predlaga~a obezbje|enja odrediti i provesti izvr{enje na predmetima protivnika obezbje|enja na kojima je, na osnovu sporazuma stranaka, ste~eno zalo`no pravo, prema odredbama ovog zakona o izvr{enju na stvarima, odnosno pravima du`nika. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ima va`nost rje{enja o izvr{enju. Zabilje`ba izvr{enja na nepokretnosti ima pravno djejstvo od dana uknji`be zalo`nog prava na nepokretnosti u postupku obezbje|enja. U postupku izvr{enja radi naplate nov~anog potraìvanja obezbije|enog zalo`nim pravom prema odredbama ovog poglavlja, radnje kojima je zalo`no pravo ste~eno ne}e se ponavljati ve} }e imati pravno djejstvo od dana sticanja zalo`nog prava u postupku obezbje|enja. U izvr{nom postupku iz stava 1. ovog ~lana ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o za{titi du`nika, o izuze}u od izvr{enja i o ograni~enju izvr{enja na odre|enim predmetima izvr{enja. Obezbje|enje sticanjem zalo`nog prava na stvarima i pravima drugih lica ^lan 231. Ako je drugo lice saglasno da se na njegovoj stvari ili pravu zasnuje zalo`no pravo radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja predlaga~a obezbje|enja, to lice pozvat }e se na ro~i{te iz ~lana 228. ovog zakona, a Sud }e u zapisnik s tog ro~i{ta, u sporazum stranaka o obezbje|enju, unijeti i njegovu izjavu o toj saglasnosti. Potpisani zapisnik iz stava 1. ovog ~lana ima va`nost sudskog poravnanja i prema licu koje je saglasno da se na njegovoj stvari ili pravu zasnuje zalo`no pravo. Zalo`no pravo na predmetu tre}eg lica sti~e se na na~in na koji se sti~e na predmetu protivnika obezbje|enja. Na osnovu zapisnika iz stava 1. ovog ~lana, predlaga~ obezbje|enja moè radi naplate obezbije|enog potraìvanja neposredno predloìti izvr{enje protiv lica iz te odredbe na predmetu na kome je radi obezbje|enja njegovog potraìvanja zasnovano zalo`no pravo.
10. pljenidbu isprava o dionici i drugih hartija od vrijednosti, te njihovo povjeravanje na ~uvanje; 11. pljenidbu dionica za koje nije izdata isprava o dionici te udjela, odnosno poslovnih udjela u trgova~kim dru{tvima. Ro~i{te povodom prijedloga i sporazum stranaka ^lan 228. Na prijedlog jedne ili obiju stranaka, Sud }e odrediti ro~i{te, na kome }e u zapisniku utvrditi sporazum stranaka o postojanju potraìvanja predlaga~a obezbje|enja i vrijeme njenog dospije}a, te njihovu saglasnost da se radnjama obezbje|enja iz ~lana 227. ovog zakona, u zavisnosti od predmeta obezbje|enja, obezbijedi to nov~ano potraìvanje zasnivanjem zalo`nog prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta obezbje|enja koja }e u izvr{nom postupku biti osnova za utvr|ivanje vrijednosti predmeta obezbje|enja radi njegovog unov~enja. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stava 1. ovog ~lana ima snagu sudskog poravnanja. Stranke mogu obezbijediti i nenov~ano potraìvanje predlaga~a obezbje|enja tako da u sporazumu iz stava 1. ovog ~lana utvrde njegovu nov~anu protuvrijednost. Obezbje|enje }e se odrediti i provesti radi obezbje|enja nov~ane protuvrijednosti nenov~anog potraìvanja. Ako stranke u sporazumu iz stava 1. ovog ~lana druga~ije ne odrede, nenov~ano potraìvanje ne prestaje zaklju~enjem tog sporazuma. Nakon dospjelosti nenov~anog potraìvanja iz stava 3. ovog ~lana, predlaga~ obezbje|enja moè, po svom izboru, traìti izvr{enje radi ostvarenja nenov~anog potraìvanja ili izvr{enje radi naplate njene nenov~ane protuvrijednosti. Ako se u postupku izvr{enja radi naplate nov~ane protuvrijednosti nenov~anog potraìvanja predlaga~ obezbje|enja makar i djelimi~no namiri, prestaje u cijelosti njegovo nenov~ano potraìvanje i smatrat }e se da predlaga~ obezbje|enja ima prema protivniku samo nov~ano potraìvanje koje odgovara nenamirenom dijelu nov~ane protuvrijednosti nenov~anog potraìvanja.
SLU@BENI GLASNIK BiH 1.
IV - OBEZBJE\ENJE PRETHODNIM IZVR[ENJEM Pretpostavke za odre|ivanje izvr{enja ^lan 232. Radi obezbje|enja nenov~anog izvr{enja, koje se ne moè obezbijediti predbilje`bom u javnoj knjizi, Sud moè, na osnovu presude donesene u parni~nom postupku, odrediti prethodno izvr{enje ako povjerilac u~ini vjerovatnom opasnost da bi se zbog odga|anja izvr{enja, dok presuda ne postane izvr{na, izvr{enje onemogu}ilo ili znatno oteàlo te ako da obezbje|enje za {tetu koju bi du`nik mogao pretrpjeti zbog takvog izvr{enja. Postupak povodom prijedloga za prethodno izvr{enje ^lan 233. Prije nego {to odlu~i o prijedlogu povjerioca, Sud }e odràti ro~i{te radi rasprave o prijedlogu i obezbje|enju. Ako se stranke o tome ne sporazumiju, Sud }e, ako prihvati prijedlog za izvr{enje, po slobodnoj ocjeni odrediti visinu obezbje|enja i rok u kome ono treba biti dato, te sve dok obezbje|enje ne bude dato, ne moè se po~eti s provo|enjem izvr{enja. Ako obezbje|enje ne bude dato u odre|enom roku, Sud }e obustaviti izvr{enje. Ako to posebne okolnosti slu~aja zahtijevaju, Sud moè odrediti izvr{enje i visinu obezbje|enja, te po~eti s provo|enjem izvr{enja ~im obezbje|enje bude poloèno, i prije nego {to du`niku omogu}i da se o prijedlogu izjasni. Na zahtjev du`nika koji u~ini vjerovatnim da bi zbog izvr{enja pretrpio nenadoknadivu ili te{ko nadoknadivu {tetu, Sud moè odbiti prijedlog za izvr{enje ili njegovo odbijanje usloviti davanjem primjerenog obezbje|enja u odre|enom roku. Ako izvr{enik ne da obezbje|enje u odre|enom roku, Sud }e donijeti rje{enje o izvr{enju. Povodom prigovora du`nika, kome nije omogu}eno da se prethodno izjasni o prijedlogu povjerioca, Sud moè obustaviti izvr{enje ako bi njegovim provo|enjem du`niku mogla biti nanesena nenadoknadiva ili te{ko nadoknadiva {teta, ili obustavu usloviti davanjem obezbje|enja u odre|enom roku. Ako du`nik ne da obezbje|enje u roku, smatrat }e se da je odustao od svog prigovora. V - OBEZBJE\ENJE PRETHODNIM MJERAMA Pretpostavke za odre|ivanje prethodne mjere ^lan 234. Prethodna mjera odre|uje se radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja na osnovu: 1. 2. odluke Suda ili upravnog organa koja nije postala izvr{na; poravnanja zaklju~enog pred Sudom ili upravnim organom, ako potraìvanje koje je u njoj utvr|eno jo{ uvijek nije dospjelo.
platnog naloga, odnosno rje{enja o izvr{enju na osnovu vjerodostojne isprave protiv koga je blagovremeno podnesen prigovor; presude donesene u krivi~nom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopu{teno ponavljanje krivi~nog postupka; odluke koja se mora izvr{iti u inozemstvu; presude na osnovu priznanja protiv koje je izjavljena àlba; poravnanja iz ~lana 234. stava 1. ta~ke 2. ovog zakona, koja se pobija na na~in previ|en zakonom.
2.
3. 4. 5.
U slu~aju iz stava 1. ta~. 4. i 5. ovog ~lana Sud moè, na prijedlog protivnika obezbje|enja, prethodnu mjeru usloviti davanjem obezbje|enja od strane predlaga~a obezbje|enja za {tetu koju bi protivnik obezbje|enja mogao pretrpjeti njenim odre|ivanjem. Obezbje|enje potraìvanja ~ije rate nisu dospjele ^lan 236. Obezbje|enje prethodnom mjerom za nedospjele rate potraìvanja po osnovu zakonskog izdràvanja, potraìvanja po osnovu naknade {tete za izgubljeno izdràvanje zbog smrti davaoca izdràvanja i potraìvanja po osnovu naknade {tete zbog naru{avanja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odre|uje se samo za rate koje }e dospjeti u jednoj godini. U slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana pretpostavlja se da opasnost postoji ako se protiv protivnika obezbje|enja ve} moralo voditi izvr{enje radi naplate dospjele rate ili je takvo izvr{enje predloèno. Vrste prethodnih mjera ^lan 237. Kao prethodne mjere Sud moè odrediti: 1. 2. 3. predbilje`bu zalo`nog prava na nepokretnosti protivnika obezbje|enja ili na pravu uknjiènom na nepokretnosti; koju od mjera obezbje|enja iz ~lana 227. ta~. 2. do 10. ovog zakona; zabranu banci da protivniku obezbje|enja ili tre}em licu, po nalogu protivnika obezbje|enja, isplati s njegovog ra~una nov~ani iznos, za koji je odre|ena prethodna mjera.
Sud moè, na prijedlog predlaga~a obezbje|enja, odrediti, s obzirom na okolnosti slu~aja, dvije ili vi{e prethodnih mjera, ako je to potrebno, a moè, ako su za to ispunjeni uslovi predvi|eni ovim zakonom, uz prethodnu mjeru odrediti i neku privremenu mjeru. Provo|enjem prethodne mjere predlaga~ obezbje|enja sti~e zalo`no pravo na predmetu obezbje|enja. Iznos nov~anih sredstava protivnika obezbje|enja kod banke, za koji je odre|ena zabrana isplate, ne moè se prenijeti s tog ra~una dok zabrana traje, osim radi namirenja obezbije|enog potraìvanja. Prodaja zaplijenjenih pokretnih stvari i prijenos potraìvanja protivnika obezbje|enja ^lan 238. Sud }e odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnih stvari, koje su podlo`ne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari. Prodaja popisanih stvari obavit }e se po odredbama ovog zakona o izvr{enju na pokretnim stvarima.
Sud }e, na osnovu isprava iz stava 1. ovog ~lana, odrediti prethodnu mjeru ako predlaga~ obezbje|enja u~ini vjerovatnom opasnost da bi se bez tog obezbje|enja onemogu}ilo ili znatno oteàlo ostvarenje potraìvanja. Pretpostavljena opasnost ^lan 235. Smatrat }e se da opasnost u smislu odredbe ~lana 234. ovog zakona postoji ako je odre|ivanje prethodne mjere predloèno na osnovu:
Ako je prethodna mjera odre|ena pljenidbom potraìvanja, Sud moè, na prijedlog predlaga~a obezbje|enja ili protivnika obezbje|enja, odrediti da se na predlaga~a obezbje|enja prenese zaplijenjeno potraìvanje radi naplate ili druga~ijeg ostvarenja, u slu~aju u kojem postoji opasnost da se to potraìvanje, zbog zaka{njenja u njenom ostvarenju, ne}e mo}i naplatiti ili druga~ije ostvariti ili }e se izgubiti pravo na regres prema tre}im licima. Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraìvanja ~uvat }e se u sudskom depozitu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlaga~ obezbje|enja ne predloì izvr{enje, a najduè trideset dana po{to potraìvanje postane izvr{no. Druge koristi, dobivene ostvarenjem potraìvanja, poloìt }e se u sudski depozit ako je to mogu}e, ili }e se na drugi na~in odrediti njihovo ~uvanje do obustave prethodne mjere, odnosno dok predlaga~ obezbje|enja ne predloì izvr{enje, ali najduè trideset dana po{to potraìvanje postane izvr{no. Rje{enje o odre|ivanju prethodne mjere ^lan 239. U rje{enju kojim se odre|uje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti nazna~eni iznos potraìvanja koje se obezbje|uje, s kamatama i tro{kovima, mjera obezbje|enja i vrijeme za koje se ona odre|uje. Vrijeme za koje se prethodna mjera odre|uje moè trajati najduè do proteka petnaest dana nakon nastupanja uslova za izvr{enje. Ako vrijeme iz stava 1. ovog ~lana protekne prije nego {to odluka na osnovu koje je odre|ena prethodna mjera postane izvr{na, Sud }e, na prijedlog predlaga~a obezbje|enja podnesenog Sudu prije isteka vremena za koje je mjera odre|ena, produìti to vrijeme uz uslov da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera odre|ena. Rje{enje o odre|ivanju prethodne mjere mora biti obrazloèno. Ukidanje prethodne mjere ^lan 240. Sud }e, na prijedlog protivnika obezbje|enja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje: 1. 2. ako protivnik obezbje|enja poloì Sudu du`ni iznos potraìvanja koje se obezbje|uje, s kamatama i tro{kovima; ako protivnik obezbje|enja u~ini vjerovatnim da je potraìvanje u vrijeme dono{enja rje{enja o odre|ivanju prethodne mjere ve} bilo napla}eno ili dovoljno obezbije|eno; ako je pravosna`no utvr|eno da potraìvanje nije nastalo ili da je prestalo; ako odluka na osnovu koje je prethodna mjera odre|ena bude ukinuta povodom pravnog lijeka, odnosno ako sudsko poravnanje na osnovu koga je prethodna mjera odre|ena bude stavljeno van snage.
postupku obezbje|enja najkasnije u roku od trideset dana od zavr{etka postupka, a nakon toga u parnici. U postupku obezbje|enja postojanje i visinu {tete iz stava 4. ovog ~lana utvr|uje Sud rje{enjem, na prijedlog protivnika obezbje|enja. @alba protiv rje{enja iz stava 5. ovog ~lana zadràva njegovo izvr{enje. Obustava u slu~aju da predlaga~ obezbje|enja ne traì izvr{enje ^lan 241. Ako se pretpostavke za izvr{enje radi naplate obezbije|enog potraìvanja ispune prije proteka vremena za koje je odre|ena prethodna mjera, Sud }e, na prijedlog protivnika obezbje|enja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlaga~ obezbje|enja ne podnese prijedlog za izvr{enje u roku od petnaest dana od nastupanja tih uslova. VI - PRIVREMENE MJERE 1.) Op}e odredbe Prijedlog za odre|ivanje privremene mjere ^lan 242. Privremena mjera moè se predloìti prije pokretanja i tokom sudskog ili upravnog postupka te nakon zavr{etka tih postupaka, sve dok izvr{enje ne bude provedeno. U prijedlogu za odre|ivanje privremene mjere predlaga~ obezbje|enja mora ista}i zahtjev u kojem }e ta~no ozna~iti potraìvanje ~ije osiguranje traì, odrediti kakvu mjeru traì i vrijeme njenog trajanja te, kada je to potrebno, sredstva obezbje|enja kojima }e se privremena mjera prinudno ostvariti te predmet obezbje|enja uz odgovaraju}u primjenu pravila ovog zakona o sredstvima i predmetu izvr{enja. U prijedlogu se moraju navesti ~injenice na kojima se zasniva zahtjev za odre|ivanje privremene mjere te predloìti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga~ obezbje|enja duàn je te dokaze, po mogu}nosti, priloìti uz prijedlog. Rje{enje o odre|ivanju privremene mjere ^lan 243. U rje{enju o odre|ivanju privremene mjere Sud }e, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba posti}i, odrediti na prijedlog predlaga~a obezbje|enja i sredstva kojima }e se ona prinudno ostvariti, te predmet obezbje|enja, uz odgovaraju}u primjenu pravila ovog zakona o odre|ivanju sredstava i predmeta izvr{enja u rje{enju o izvr{enju. Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izre~eni u rje{enju o odre|ivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prinude iz stava 1. ovog ~lana ili ve} odre|enim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlaga~ obezbje|enja moè predloìti, u istom postupku, da se na osnovu ve} izre~enih naloga ili zabrana odrede ta sredstva. Rje{enje o odre|ivanju privremene mjere ima djejstvo rje{enja o izvr{enju. Na rje{enja iz stava 2. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ovog zakona o rje{enju o izvr{enju. Rje{enje iz st. 1. i 2. ovog ~lana mora biti obrazloèno. U slu~aju odre|ivanja privremene mjere po slu`benoj du`nosti Sud }e na odgovaraju}i na~in primijeniti odredbe st. 1. do 4. ovog ~lana.
3. 4.
Sud }e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest dana od dana proteka vremena za koje je prethodna mjera odre|ena ne bude udovoljeno uslovima za prinudno izvr{enje. U slu~ajevima iz stava 1. ta~. 2., 3. i 4., te stava 2. ovog ~lana, tro{kove prouzrokovane odre|ivanjem i provo|enjem prethodne mjere predlaga~ obezbje|enja duàn je nadoknaditi protivniku obezbje|enja. U slu~ajevima iz stava 3. ovog ~lana protivnik obezbje|enja moè protiv predlaga~a obezbje|enja traìti naknadu {tete u
Utorak, 1. jula 2003. Dopustivost privremene mjere ^lan 244.
Privremena mjera moè se odrediti i radi obezbje|enja nedospjelih i uslovnih potraìvanja. Privremena mjera nije dopu{tena ako postoje uslovi za odre|ivanje prethodne mjere kojom se moè posti}i ista svrha obezbje|enja. 2.) Privremene mjere radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja Pretpostavke za odre|ivanje privremene mjere ^lan 245. Privremena mjera radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja moè se odrediti ako predlaga~ obezbje|enja u~ini vjerovatnim postojanje potraìvanja i opasnost da }e bez takve mjere protivnik obezbje|enja sprije~iti ili znatno oteàti naplatu potraìvanja, time {to }e svoju imovinu otu|iti, prikriti ili na drugi na~in njome raspolagati. Predlaga~ obezbje|enja ne mora dokazivati opasnost iz stava 1. ovog ~lana ako u~ini vjerovatnim da bi predloènom mjerom protivnik obezbje|enja pretrpio samo neznatnu {tetu. Smatra se da opasnost iz stava 1. ovog ~lana postoji ako bi se potraìvanje imalo ostvariti u inozemstvu. Vrste privremenih mjera radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja ^lan 246. Radi obezbje|enja nov~anog potraìvanja moè se odrediti svaka mjera kojom se postiè svrha takvog obezbje|enja, a naro~ito: 1. zabrana protivniku obezbje|enja da otu|i ili optereti pokretne stvari, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na ~uvanje predlaga~u obezbje|enja ili tre}em licu; oduzimanje i polaganje gotovog novca, hartija od vrijednosti i sl. u Sud; zabrana protivniku obezbje|enja otu|enja ili optere}enja nepokretnosti ili stvarnih prava koja su na nepokretnosti uknjièna u njegovu korist, uz zabilje`bu te zabrane u zemlji{nu knjigu; zabrana du`niku protivnika obezbje|enja da dobrovoljno ispuni svoju obavezu protivniku obezbje|enja te zabrana protivniku obezbje|enja da primi ispunjenje te obaveze, odnosno da raspolaè svojim potraìvanjima; nalog banci da protivniku obezbje|enja ili tre}em licu, na osnovu naloga protivnika obezbje|enja, uskrati s du`nikovog ra~una isplatu nov~anog iznosa za koji je odre|ena privremena mjera. Privremenom mjerom ne sti~e se zalo`no pravo. Zabrane iz stava 1. ovog ~lana smatraju se provedenim dostavom licu kome su izre~ene, odnosno zemlji{noknji`nom odjelu Suda. Otu|enje i optere}enje pokretnih stvari iz stava 1. ta~ka 1. ovog ~lana, koje protivnik obezbje|enja izvr{i protivno zabrani, bez pravnog su djejstva osim ako ima mjesta primjeni pravila o za{titi po{tenog sticatelja. U~inak zabilje`be zabrane iz stava 1. ta~ka 3. ovog ~lana je u tome {to predlaga~ obezbje|enja moè predloìti izvr{enje radi naplate svog potraìvanja kad ono postane izvr{no na nepokretnosti uknjiènoj u zemlji{noj knjizi ili na pravu uknjiènom na nepokretnosti, na koje se zabrana odnosi bez
obzira na to {to je poslije te zabrane tre}e lice na osnovu dobroboljnog raspolaganja protivnika obezbje|enja steklo i uknjiìlo u zemlji{nu knjigu neko svoje pravo. Izvr{enje na nepokretnosti, odnosno pravu uknjiènom na nepokretnosti predlaga~ obezbje|enja moè predloìti direktno protiv lica koje je uknjièno kao vlasnik nepokretnosti, odnosno nosilac stvarnog prava uknjiènog na nepokretnosti na osnovu izvr{ne isprave, kojom je protiv protivnika obezbje|enja utvr|eno njegovo potraìvanje, radi obezbje|enja zbog kojeg je zabrana zabiljeèna, te dokaza da je lice protiv koga se izvr{enje predlaè steklo vlasni{tvo nepokretnosti, odnosno pravo na nepokretnost, nakon zabilje`be zabrane. Djejstvo zabrana iz stava 1. ta~. 4. i 5. ovog ~lana je u tome {to predlaga~ obezbje|enja moè od du`nika protivnika obezbje|enja, odnosno banke traìti u parnici naknadu {tete koju su mu nanijeli postupiv{i protivno zabrani. Predlaga~u obezbje|enja pripadaju i druga prava protiv tih lica po op}im pravilima obligacionog prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama. 3.) Privremene mjere radi obezbje|enja nenov~anog potraìvanja Pretpostavke za odre|ivanje privremene mjere ^lan 247. Radi obezbje|enja nenov~anog potraìvanja moè se odrediti privremena mjera ako predlaga~ obezbje|enja u~ini vjerovatnim postojanje svog potraìvanja, zatim: 1. ako u~ini vjerovatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbje|enja sprije~io ili znatno oteào ostvarenje potraìvanja naro~ito time {to bi promijenio postoje}e stanje stvari, ili ako u~ini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se sprije~ilo nasilje ili nastanak nenadoknadive {tete koja prijeti.
2.
2. 3.
Odredbe ~lana 245. st. 2. i 3. ovog zakona primjenjuju se i pri odre|ivanju privremenih mjera radi obezbje|enja nenov~anih potraìvanja. Vrste privremenih mjera radi obezbje|enja nenov~anih potraìvanja ^lan 248. Radi obezbje|enja nenov~anih potraìvanja moè se odrediti svaka mjera kojom se postiè svrha takvog obezbje|enja, a naro~ito: 1. zabrana otu|enja i optere}enja pokretnih stvari na koje je upravljeno potraìvanje, njihovo oduzimanje i povjeravanje na ~uvanje predlaga~u obezbje|enja ili tre}em licu; zabrana otu|enja i optere}enja dionica, osniva~kog i drugih udjela na koje su upravljena potraìvanja, uz zabilje`bu zabrane u knjigu dionica, a po potrebi i u sudskom registru; zabrana kori{tenja ili raspolaganja pravima po osnovu takvih dionica, odnosno udjela; povjeravanje dionica ili udjela na upravu tre}em licu; zabrana otu|enja i optere}enja drugih prava na koja je upravljeno potraìvanje, uz povjerenje uprave tim pravima tre}em licu; zabrana otu|enja i optere}enja nepokretnosti na koju je upravljeno potraìvanje ili stvarnih prava upisanih na nepokretnosti na koje je upravljeno potraìvanje, uz zabilje`bu zabrane u zemlji{nu knjigu, oduzimanje nepokretnosti i njeno povjeravanje na ~uvanje i upravu predlaga~u obezbje|enja ili tre}em licu;
4.
5.
2.
3.
4.
Broj 18 - Strana 424 5.
SLU@BENI GLASNIK BiH (4) Zajedni~ke odredbe Obezbje|enje umjesto privremene mjere ^lan 249.
zabrana du`niku protivnika obezbje|enja da protivniku obezbje|enja preda stvari, prenese koje pravo ili obavi koju drugu nenov~anu radnju na koju je upravljeno potraìvanje; zabrana protivniku obezbje|enja da preduzima radnje koje mogu nanijeti {tetu predlaga~u obezbje|enja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljeno potraìvanje; nalog protivniku obezbje|enja da obavi odre|ene radnje potrebne da bi se sa~uvale pokretne stvari ili nepokretnosti ili da bi se odràlo postoje}e stanje stvari; ovla{tenje predlaga~u obezbje|enja da zadrì stvari protivnika obezbje|enja, koje se kod njega nalaze i na koje se potraìvanje odnosi, sve dok se parnica pravosna`no ne zavr{i; ovla{tenje predlaga~u obezbje|enja da sam ili preko tre}eg lica obavi odre|ene radnje ili nabavi odre|ene stvari, naro~ito radi uspostave pre|a{njeg stanja;
6.
7.
Predlaga~ obezbje|enja moè u prijedlogu za odre|ivanje privremene mjere ili naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem odre|enog obezbje|enja od strane protivnika obezbje|enja. Davanje obezbje|enja umjesto privremene mjere moè se odrediti i na prijedlog protivnika obezbje|enja {to ne odga|a provo|enje obezbje|enja dok se o tom prijedlogu ne odlu~i. Ako protivnik obezbje|enja da obezbje|enje, Sud }e obustaviti postupak i ukinuti ve} provedene radnje. Obezbje|enje kao uslov za odre|ivanje privremene mjere ^lan 250. Sud moè, na prijedlog predlaga~a obezbje|enja, odrediti privremenu mjeru i kad nije u~inio vjerovatnim postojanje potraìvanja i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je Sud odredio, da obezbje|enje za {tetu koja bi protivniku obezbje|enja mogla nastati odre|ivanjem i provo|enjem privremene mjere. Ako predlaga~ obezbje|enja ne da obezbje|enje u odre|enom roku, Sud }e odbiti prijedlog za obezbje|enje. Sud moè, na prijedlog protivnika obezbje|enja, prema okolnostima slu~aja, postupiti po odredbi stava 1. ovog ~lana i kad je predlaga~ obezbje|enja u~inio vjerovatnim postojanje potraìvanja i opasnosti. Ako predlaga~ obezbje|enja ne da obezbje|enje u odre|enom roku, Sud }e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Okolnosti da je protivnik obezbje|enja zatraìo davanje obezbje|enja ne odga|a provo|enje postupka obezbje|enja dok se ne odlu~i o njegovom prijedlogu. Obezbje|enje se odre|uje do isteka roka, do koga protivnik obezbje|enja moè u postupku obezbje|enja zatraìti naknadu {tete. Odre|ivanje vi{e privremenih mjera ^lan 251. Sud moè, s obzirom na okolnosti, odrediti i vi{e privremenih mjera, ako je to potrebno. Ako je u pojedinom slu~aju mogu}e odrediti vi{e privremenih mjera, Sud }e odrediti onu koja je najprikladnija da bi se ostvarila svrha obezbje|enja, a ako su sve jednako prikladne, Sud }e odrediti onu koja je najmanje te{ka za protivnika obezbje|enja. Vrijeme za koje se odre|uje privremena mjera ^lan 252. U rje{enju kojim se odre|uje privremena mjera odredit }e se i trajanje te mjere, a ako je mjera odre|ena prije podno{enja tu`be ili pokretanja kog drugog postupka, i rok u kome predlaga~ obezbje|enja mora podnijeti tu`bu, odnosno prijedlog za pokretanje drugog postupka, radi opravdanja mjere. Sud }e, na prijedlog predlaga~a obezbje|enja, produìti trajanje privremene mjere, uz uslov da se nisu promijenile okolnosti pod kojim je ta mjera odre|ena. Prijedlog iz stava 2. ovog ~lana moè se podnijeti samo prije nego {to protekne vrijeme za koje je privremena mjera odre|ena.
8.
9.
10. privremeno vra}anje zaposlenika na rad, pla}anje naknade za vrijeme radnog spora, ako je to nu`no za njegovo izdràvanje i izdràvanje lica koje je po zakonu duàn izdràvati. Ako je to nu`no radi spre~avanja nastanka nenadoknadive ili te{ko nadoknadive {tete, ili ako je iz drugih va`nih razloga to potrebno radi obezbje|enja pravnog reda, Sud moè odrediti mjeru kojom }e privremeno urediti sporni odnos me|u strankama. Zabrane iz stava 1. ovog ~lana smatraju se provedenim dostavom licu kojeg se ti~u, odnosno zemlji{noknji`nom odjelu Suda ili drugom upisniku. Djejstvo zabilje`be zabrane iz stava 1. ta~ka 4. ovog ~lana je u tome {to se upisima obavljenim u zemlji{noj knjizi na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbje|enja, nakon upisa zabilje`be zabrane, mogu ste}i u odnosu prema predlaga~u obezbje|enja neka prava na nepokretnosti ili pravu na njoj upisanom samo ako predlaga~ obezbje|enja bude pravosna`no odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarivanja potraìvanja za ~ije je obezbje|enje zabilje`ba upisana. Na osnovu izvr{ne isprave ste~ene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika obezbje|enja radi ostvarenja potraìvanja za ~ije je obezbje|enje zabilje`ba zabrane upisana te dokaza da je lice, koje je steklo odre|eno pravo na nepokretnosti ili pravu upisanom na nepokretnosti na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbje|enja, to pravo steklo nakon upisa zabrane, predlaga~ obezbje|enja moè direktno protiv tog lica traìti izvr{enje radi ostvarenja svoga prava utvr|enog izvr{nom ispravom. Djejstvo zabrane iz stava 1. ovog ~lana, osim one iz ta~ke 4. ovog ~lana, jeste u tome {to lica kojima je zabrana izre~ena odgovaraju predlaga~u obezbje|enja za {tetu koju su mu nanijeli time {to su, nakon dostave zabrane, postupili protivno zabrani. Lica kojima je zabrana izre~ena mogu se osloboditi svoje odgovornosti tako da poloè u Sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni, ili tako da ih predaju ~uvaru ili upravitelju koga na njihov prijedlog odredi Sud. Odredbe ~lana 246. st. 3., 4. i 5. ovog zakona primjenjuju se na odgovaraju}i na~in i na privremene mjere radi obezbje|enja nenov~anog potraìvanja.
Utorak, 1. jula 2003. Pravni lijekovi ^lan 253.
OKVIRNI ZAKON
O OSNOVNOM I SREDNJEM OBRAZOVANJU U BOSNI I HERCEGOVINI I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uju se principi pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja, obrazovanja odraslih i osnivanja i funkcioniranja institucija za pruànje usluga u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kao i dopunska nastava za djecu dràvljana BiH u inozemstvu. Zakonom se regulira sljede}e: I - Op}eodredbe 1. svrha obrazovanja, 2. op}i ciljevi obrazovanja, priroda i osnovna polazi{ta obrazovanja i odgoja. II - Na~ela u obrazovanju 1. pravo djeteta na obrazovanje, 2. zna~aj dje~ijih prava, 3. unapre|enje po{tivanja ljudskih prava, 4. sloboda kretanja. III - Nivoi obrazovanja IV - Prava i obaveze i roditelji V - Javne i privatne {kole VI - Uloga i obaveze {kole VII - Autonomija {kole VIII - Standardi u obrazovanju IX - Tijela za uspostavu standarda u obrazovanju X - Upravljanje u {kolama 1. organi upravljanja u {koli/{kolski odbori, 2. direktor {kole, 3. vije}e roditelja, 4. vije}a u~enika, 5. stru~ni organi {kole. XI - Pra}enje i nadzor nad provo|enjem ovog zakona XII - Za{tita prava XIII - Prijelazne i zavr{ne odredbe Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r. Organi vlasti nadle`ni za organiziranje obrazovnog sistema u Br~ko Distriktu BiH, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i kantonima, u skladu sa ustavom (u daljem tekstu: nadle`ne obrazovne vlasti), ustanove koje se prema vaè}im zakonima u Bosni i Hercegovini registriraju za pruànje usluga u oblasti pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: {kole), i druge stru~ne institucije u oblasti obrazovanja, obavezni su primjenjivati i po{tivati principe i norme utvr|ene ovim zakonom i osigurati obrazovanje pod jednakim uslovima za sve u~enike. Principi i standardi utvr|eni ovim zakonom i na osnovu ovog zakona ne mogu se smanjivati.
Odredbe ovog zakona o àlbi i prigovoru protiv rje{enja o izvr{enju na odgovaraju}i na~in primjenjuju se i u postupku obezbje|enja privremenom mjerom. Ukidanje privremene mjere ^lan 254. Ako predlaga~ obezbje|enja u odre|enom roku nije podnio tu`bu, odnosno nije pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je odre|ena privremena mjera proteklo, Sud }e, na prijedlog protivnika obezbje|enja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Na prijedlog protivnika obezbje|enja postupak }e se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odre|ena kasnije promijenile tako da vi{e nije potrebna. Naknada {tete protivniku obezbje|enja ^lan 255. Protivnik obezbje|enja ima prema predlaga~u obezbje|enja pravo na naknadu {tete koja mu je nanesena privremenom mjerom za koje je utvr|eno da je bila neosnovana ili koju predlaga~ obezbje|enja nije opravdao. Protivnik obezbje|enja ima prema predlaga~u obezbje|enja pravo na naknadu {tete koja mu je nanesena privremenom mjerom, za koju je utvr|eno da je bila neosnovana ili koju predlaga~ obezbje|enja nije opravdao, u kom slu~aju se na odgovaraju}i na~in primjenjuju odredbe ~lana 233. ovog zakona. Primjena odredbi o obezbje|enju prethodnim mjerama ^lan 256. U postupku obezbje|enja privremenim mjerama na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~lana 239. i ~lana 240. st. 2. do 4. ovog zakona. DIO ÊTVRTI PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE Stupanje na snagu Zakona ^lan 257. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 58/03 23. aprila 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r.
172
Na osnovu ~l. IV. 4.a) i II.4.) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 27. juna 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odrànoj 30. juna 2003. godine, usvojila je
Broj 18 - Strana 426 1. Svrha obrazovanja ^lan 2.
najbolji na~in razvije svoje uro|ene i potencijalne umne, fizi~ke i moralne sposobnosti, na svim nivoima obrazovanja. 2. Zna~aj dje~ijih prava ^lan 5. Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravna briga za dobrobit njegovog fizi~kog i mentalnog zdravlja i sigurnosti, u {kolama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim pravima. U slu~aju sukoba prava, prednost se daje onom pravu, tuma~enju ili djelovanju, koje }e najvi{e koristiti interesu djeteta. 3. Unapre|enje po{tivanja ljudskih prava ^lan 6. [kola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju takve kulture koja po{tuje ljudska prava i osnovne slobode svih gra|ana, kako je to utemeljeno Ustavom i ostalim me|unarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala Bosna i Hercegovina. ^lan 7. Jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavat }e se u svim {kolama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Svi u~enici }e u {kolama izu~avati pisma koja su u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. ^lan 8. Jezik i kultura svake zna~ajnije manjine koja ìvi u Bosni i Hercegovini po{tivat }e se i uklapati u {kolu u najve}oj mjeri u kojoj je to izvodivo, u skladu s Okvirnom konvencijom o za{titi prava nacionalnih manjina. ^lan 9. [kola }e unapre|ivati i {tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga. Imaju}i na umu razli~itost ubje|enja/vjerovanja u BiH, u~enici }e poha|ati ~asove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubje|enjem ili ubje|enjima njihovih roditelja. [kola ne moè preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograni~avala sloboda izraàvanja sopstvenih i upoznavanja drugih i druga~ijih vjerskih uvjerenja. U~enici koji ne èle poha|ati vjeronauku ne}e ni na koji na~in biti dovedeni u nepovoljan poloàj u odnosu na druge u~enike. ^lan 10. U nastavnim i drugim aktivnostima u {koli se ne mogu upotrebljavati ili izlagati didakti~ki i drugi materijali, niti davati izjave od strane nastavnika i drugog {kolskog osoblja, koji bi se opravdano mogli smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju u~enika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, etni~koj grupi ili religiji. U nadle`nosti je entitetskih, kantonalnih i obrazovnih vlasti Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine osnivanje organa koji }e vr{iti nadgledanje u vezi s povredama koje mogu nastati u {kolama kr{enjem principa navedenog u prethodnom stavu. Organi i tijela iz stava 2. ovog ~lana donose obavezuju}e odluke i preporuke. Sastav, na~in rada i druga pitanja od zna~aja za rad ovih tijela ure|uju se aktom o njihovom osnivanju.
Svrha obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fizi~ki, moralni i dru{tveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogu}nostima i sposobnostima, doprinese stvaranju dru{tva zasnovanog na vladavini zakona i po{tivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvoju koji }e osigurati najbolji ìvotni standard za sve gra|ane. 2. Op}i ciljevi obrazovanja ^lan 3. Op}i ciljevi obrazovanja proizlaze iz op}eprihva}enih, univerzalnih vrijednosti demokratskog dru{tva, te vlastitih vrijednosnih sistema zasnovanih na specifi~nostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ìve u Bosni i Hercegovini. Op}i ciljevi obrazovanja su: a) omogu}avanje pristupa znanju kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ìvi; b) osiguravanje optimalnog razvoja za svaku osobu, uklju~uju}i i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogu}nostima i mentalnim i fizi~kim sposobnostima; c) promocija po{tivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svake osobe za ìvot u dru{tvu koje po{tuje principe demokratije i vladavine zakona; d) razvijanje svijesti o pripadnosti dràvi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na na~in primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznaju}i i uvaàvaju}i druge i druga~ije, po{tuju}i razli~itosti i njeguju}i me|usobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost me|u svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu; e) osiguranje jednakih mogu}nosti za obrazovanje i mogu}nost izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodi~ni status, vjeroispovijest, psihofizi~ke i druge li~ne osobine; f) postizanje kvalitetnog obrazovanja za gra|ane; g) postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na me|unarodnom, odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju uklju~ivanje i nastavak {kolovanja u evropskom obrazovnom sistemu; h) podsticanje cjeloìvotnog u~enja; i) promocija ekonomskog razvoja; j) uklju~ivanje u proces evropskih integracija. II - NAÊLA U OBRAZOVANJU 1. Pravo djeteta na obrazovanje ^lan 4. Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogu}nosti u~e{}a u odgovaraju}em obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogu}nosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za po~etak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovaraju}e obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje u skladu s utvr|enim standardima osigurava djetetu da na
Utorak, 1. jula 2003. 4. Sloboda kretanja ^lan 11.
SLU@BENI GLASNIK BiH III - NIVOI OBRAZOVANJA ^lan 15.
U procesu uspostave i organizacije obaveznog obrazovnog sistema i procesa u Bosni i Hercegovini, nadle`ne obrazovne vlasti obavezne su osigurati uslove za nesmetano i slobodno kretanje roditelja, u~enika i nastavnika, u smislu po{tivanja njihovih prava na izbor prebivali{ta i zapo{ljavanje. ^lan 12. Sve javne osnovne {kole imaju upisno podru~je. Svi u~enici u dobi obaveznog poha|anja nastave upisuju se u {kolu u upisnom podru~ju u kojem su nastanjeni. Poha|anje odre|ene {kole je obavezno, osim ako u~enik ne poha|a privatnu {kolu ili je izuzet od poha|anja {kole kao {to je to predvi|eno ovim zakonom. Na zahtjev roditelja djeteta, nadle`no ministarstvo moè, u iznimnim slu~ajevima, dijete izuzeti od obaveze poha|anja odre|ene {kole iz ovog ~lana, ako je to potrebno da bi se za{titila prava djeteta i ako se na|e da je to najbolje u interesu djeteta. Nadle`no ministarstvo moè izdati smjernice za odlu~ivanje po zahtjevima iz prethodnog stava, imaju}i u vidu da su smjernice u skladu s principima i pravima utvr|enim ovim zakonom. U~enici po zavr{etku osnovnog obrazovanja imaju pravo konkurirati za prijem u bilo koju srednju {kolu u Bosni i Hercegovini. Upis u ove {kole zasnivat }e se na uslovima jednakopravnog natjecanja. [kole su du`ne osigurati svu mogu}u pomo} roditeljima i u~enicima i, u skladu s vaè}om regulativom, osigurati neophodne uslove za ostvarivanje ovih prava, naro~ito kada se radi o izbjeglicama, raseljenim osobama ili povratnicima. ^lan 13. Svjedo~anstva i diplome o zavr{enom obrazovanju, ste~ene po vaè}em nastavnom planu i programu i izdate od verificiranih obrazovnih ustanova, imaju jednak status na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Vrijeme obrazovanja u odgovaraju}em obrazovnom programu, koje nije okon~ano dodjelom svjedo~anstva ili diplome, priznaje se, bez uslovljavanja, za dalji nastavak i zavr{etak obrazovanja u tom istom programu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. U~eniku koji prelazi iz jednog obrazovnog programa u drugi, u okviru iste struke, vrijeme obrazovanja u prethodnom obrazovnom programu priznaje se za dalji nastavak obrazovanja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, u skladu s nastavnim planom i programom i drugim uslovima utvr|enim vaè}im propisima. U~enik se upisuje u naredni razred, a {kola je du`na da mu omogu}i polaganje eventualne razlike predmeta najkasnije do 15. aprila teku}e godine. ^lan 14. Javne isprave o obrazovnim i profesionalnim kvalifikacijama nastavnika imaju jednaku va`nost u Bosni i Hercegovini. Ste~ene kvalifikacije nastavnika priznaju se u skladu s utvr|enim stu~nim i profesionalnim standardima za izvo|enje nastave na pojedinim nivoima obrazovanja.
Pred{kolsko obrazovanje ustanovljava se kao dio ukupne brige dru{tva za pobolj{anje kvaliteta ìvljenja i razvoja djece u ranom djetinjstvu. Pred{kolsko obrazovanje ~ini sastavni dio obrazovnog sistema. Pred{kolsko obrazovanje regulirat }e se zakonima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima definiranim ovim zakonom. ^lan 16. Osnovno obrazovanje obavezno je za svu djecu. Obavezno obrazovanje po~inje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. aprila navr{ava {est godina ìvota i traje bez prekida tokom perioda koji ne moè biti kra}i od osam godina. Nadle`ne obrazovne vlasti i {kole u Bosni i Hercegovini obavezne su, najkasnije do juna 2004. godine, stvoriti sve potrebne uslove za normalno otpo~injanje osnovne {kole u trajanju od devet godina. Nadle`ne obrazovne vlasti, na inicijativu ili uz saglasnost roditelja i uz konsultacije s drugim stru~nim i nadle`nim institucijama, mogu dozvoliti jednu godinu ranijeg ili odgo|enog po~etka obaveznog obrazovanja, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta. Obavezno obrazovanje je besplatno. Besplatno osnovno obrazovanje osigurava se svoj djeci. Dijete u smislu ovog zakona je svaka osoba do navr{ene osamnaeste godine ìvota. ^lan 17. Srednjo{kolsko obrazovanje je svima dostupno, u skladu s postignutim uspjehom u osnovnoj {koli, li~nim interesom i sposobnostima. Srednjo{kolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno u skladu sa zakonom. ^lan 18. Tokom perioda obaveznog obrazovanja, nadle`ni organi vlasti preduzimaju sve neophodne mjere kako bi u~enicima osigurali uslove za slobodan pristup i u~e{}e u obrazovanju, naro~ito u pogledu osiguranja pristupa besplatnim ud`benicima, priru~nicima i drugom didakti~kom materijalu. ^lan 19. Djeca i mladi s posebnim obrazovnim potrebama sti~u obrazovanje u redovnim {kolama i prema programima prilago|enim njihovim individualnim potrebama. Individualni program, prilago|en njihovim mogu}nostima i sposobnostima, izradit }e se za svakog u~enika, uz obavezno odre|ivanje defektolo{kog i logopedskog statusa. Djeca i mladi sa ozbiljnim smetnjama i pote{ko}ama u razvoju mogu se djelimi~no ili u cjelini obrazovati u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u slu~ajevima kad je nemogu}e pruìti odgovaraju}e obrazovanje u redovnim {kolama. Kategorije, postupak identifikacije, planiranje i na~in rada, profil, obuka i profesionalni razvoj stru~nog kadra za rad s djecom i mladima s posebnim potrebama i druga pitanja, bliè se ure|uju propisima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima utvr|enim ovim zakonom.
Obrazovanje odraslih organizira se u odre|enim predmetima, te za njihov profesionalni i li~ni razvoj. Obrazovanje odraslih uklju~uje profesionalnu obuku, dokvalifikacije, prekvalifikacije i druge aktivnosti koje osiguravaju cjeloìvotno u~enje. Obrazovanje odraslih detaljnije }e biti regulirano zakonima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima definiranim ovim zakonom. ^lan 21. Radi sticanja novih znanja, usavr{avanja i profesionalnog razvoja, nastavni kadar, pedagozi, psiholozi, defektolozi, logopedi i direktori {kola obuhva}eni su obaveznim programima obuke, usavr{avanja i provjere. Takve programe ustanovit }e obrazovne vlasti u entitetu, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima definiranim ovim zakonom. IV - PRAVA I OBAVEZE RODITELJA ^lan 22. Roditelji, staratelji i usvojioci (u daljem tekstu: roditelji) osnovni su vaspita~i svoje djece. Prava i obaveze, koja proisti~u iz te uloge, roditelji ostvaruju u skladu s ovim zakonom i ostalim vaè}im propisima. ^lan 23. Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Pravo je roditelja da, u skladu s njihovim uvjerenjima o tome {ta je u najboljem interesu njihove djece, koliko je to dostupno, odaberu vrstu obrazovanja koju }e njihova djeca sticati, pod uslovom da je takvim izborom ostvareno pravo djeteta na odgovaraju}e obrazovanje. ^lan 24. U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograni~iti prava svoje djece da imaju pristup i uìvaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima. ^lan 25. Svoje pravo na izbor obrazovanja djece roditelji ne mogu ostvarivati na na~in kojim se promoviraju predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezi~koj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi, kao i na na~in protivan ovom zakonu. ^lan 26. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj {koli. Privatne {kole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogu}nosti za upis svim kandidatima. Nadle`ne obrazovne vlasti obavezne su osigurati mehanizme kontrole rada i pedago{kog pra}enja i procjene obrazovnih standarda koji se primjenjuju u privatnoj {koli kako bi se osiguralo da dijete dobije odgovaraju}e obrazovanje. ^lan 27. Roditelji su obavezni svojoj djeci osigurati redovno poha|anje {kole tokom perioda obaveznog {kolovanja. U slu~aju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi, roditelji podlijeù sankcijama u skladu sa zakonom. Roditelji, tako|er, imaju pravo i obavezu, prema prilikama i svojim mogu}nostima, podsticati dalje obrazovanje svoje djece.
Pravo i obaveza roditelja je redovno informiranje, konsultiranje i pra}enje obrazovnog napretka svoje djece, kao i pravo da prate i vrednuju rad direktora, nastavnik i drugog {kolskog osoblja, te kvalitet rada {kole u cjelini. Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u {kolskim organima i tijelima i putem svojih asocijacija, na svim nivoima odlu~ivanja, u~estvovati u odlu~ivanju o pitanjima od zna~aja za rad {kole i funkcioniranje obrazovnog sistema uop}e. V - JAVNE I PRIVATNE [KOLE ^lan 29. Javne i privatne {kole obavljaju djelatnost redovnog obrazovanja u skladu s propisanim planovima i programima obrazovnih vlasti. Javne {kole osnivaju nadle`ni organi vlasti, u skladu s principima i standardima utvr|enim ovim zakonom i ostalim uslovima i kriterijima utvr|enim propisima u oblasti obrazovanja. ^lan 30. Privatnu {kolu mogu osnovati doma}e i strane fizi~ke i pravne osobe, u skladu s principima i standardima utvr|enim ovim zakonom i ostalim uslovima i kriterijima utvr|enim u propisima u oblasti obrazovanja. ^lan 31. Privatna {kola moè po~eti s radom po dobivanju saglasnosti nadle`nih obrazovnih vlasti za primjenu odgovaraju}eg plana i programa, kada, u skladu s vaè}im propisima, osigura i druge standarde i uslove koji garantiraju da }e u~enici dobiti odgovaraju}e obrazovanje, njegu i sigurnost, u skladu sa specifi~nostima datih privatnih {kola u koje spadaju i vjerske {kole. Samo me|unarodne privatne {kole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedni~ko jezgro nastavnih planova i programa. ^lan 32. Privatna {kola ne moè se osnovati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vr{iti na na~in protivan zakonu, odnosno na na~in kojim se navedene predrasude promoviraju. ^lan 33. S ciljem organiziranja dopunske nastave iz grupe tzv. ''nacionalnih predmeta'' za u~enike osnovnih i srednjih {kola dràvljane BiH u inozemstvu, nadle`na ministarstva BiH inicirat }e potpisivanje posebnih sporazuma sa svim dràvama u kojima za BiH postoji takav interes. Finansijska sredstva za tro{kove nastavnog osoblja, ukoliko iz domicilnih propisa ne proizilazi da padaju na teret zemalja prijema, planirat }e se u budètu institucija BiH. Nastavni plan i program za predmete dopunske nastave, na osnovu zajedni~kih jezgri iz ~lana 42. ovog zakona, utvr|uje posebna komisija koju imenuje Vije}e ministara, u saradnji s Agencijom za nastavne planove i programe. VI - ULOGA I OBAVEZE [KOLE ^lan 34. U {koli se podu~avaju u~enici i redovno se prati i vr{i procjena njihovog obrazovnog napretka, kako bi se osiguralo potrebno obrazovanje koje odgovara njihovim potrebama i mogu}nostima.
[kola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruènju koje razvija motivaciju za sticanje znanja, koje po{tuje i podràva individualnost svakog u~enika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik zastra{ivanja, zlostavljanja, fizi~kog ka`njavanja, vrije|anja, poniàvanja ili degradiranja ili {tete po zdravlje, uklju~uju}i i {tetu izazvanu pu{enjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava. ^lan 35. [kola ne smije vr{iti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom u~e{}u u obrazovnom procesu, na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, politi~kog ili drugog mi{ljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga {to su djeca s posebnim potrebama, ili na bilo kojoj drugoj osnovi. U smislu stava 1. ovog ~lana, nadle`ni organi vlasti i institucije, zajedno sa {kolama, posebno su odgovorni za osiguranje funkcionalnog smje{taja i prate}e infrastrukture za nesmetan pristup i u~e{}e u obrazovnom procesu djeci s posebnim potrebama, mladima i odraslima. ^lan 36. [kola promovira jednake {anse za sve svoje u~enike, nastavnike i ostale zaposlenike, uvaàvaju}i i promoviraju}i istovremeno i pravo na razli~itosti me|u njima. U tom cilju nadle`ne obrazovne vlasti i {kola utvr|uju i provode vlastite programe koji podràvaju i njeguju razli~ite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih u~enika i zaposlenika. ^lan 37. [kola promovira i razvija stalno i dinami~no partnerstvo {kole, roditelja i sredine u kojoj ìve, u svim pitanjima od zna~aja za ostvarivanje funkcije {kole i interesa i potreba u~enika. [kola, roditelji, djeca i lokalna sredina naro~ito promoviraju i provode programe zajedni~kog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, pu{enja i maloljetni~ke delikvencije, te svih drugih pojava koje ugroàvaju zdravlje i ìvot u~enika. ^lan 38. Pitanja funkcija i aktivnosti {kole, njene organizacije, na~ina rada i ku}nog reda u {koli bliè se ure|uju op}im aktima {kole, u skladu s vaè}im propisima, izra|enim uz konsultacije sa u~enicima, roditeljima i nastavnicima. ^lan 39. Rad {kole je javan. Nadzor nad radom {kole ostvaruje se u skladu s vaè}im propisima. VII - AUTONOMIJA [KOLE ^lan 40. U {kolama je zabranjeno djelovanje politi~kih stranaka i njihovih podmladaka. ^lan 41. [kola uìva odgovaraju}i stepen autonomije, u skladu s vaè}im propisima, a naro~ito u pogledu zapo{ljavanja nastavnog, stru~nog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika. [kola po{tuje slobodu nastavnika da izvode nastavu na na~in koji smatraju odgovaraju}im, pri ~emu {kola mora voditi ra~una o standardima i odrìvosti postoje}ih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu.
[kola pruà nastavnicima optimalnu podr{ku pri ostvarivanju profesionalnih standarda u izvo|enju nastave. VIII - STANDARDI U OBRAZOVANJU ^lan 42. U svim javnim i privatnim {kolama u Bosni i Hercegovini uspostavit }e se i primjenjivati zajedni~ko jezgro nastavnih planova i programa. ^lan 43. Zajedni~ko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i programa sa {to je mogu}e {irom zajedni~kom jezgrom za sve predmete osnovnog i op}eg srednjeg obrazovanja. Zajedni~ko jezgro nastavnih planova i programa izra|uje posebano ad hoc privremeno tijelo. ^lanove ovog tijela imenuju ministri obrazovanja entiteta, kantona i Br~ko Distrikta BiH, a jednog ~lana imenuje ministar civilnih poslova. Na prijedlog privremenog tijela iz prethodnog stava, sporazum o zajedni~kom jezgru nastavnih planova i programa usvajaju i potpisuju ministri obrazovanja entiteta, ministri obrazovanja svih kantona iz Federacije Bosne i Hercegovine, te predstavnik Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Zajedni~ko jezgro nastavnih programa i planova }e: a) osigurati da se kroz vaspitno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osje}aj pripadnosti dràvi Bosni i Hercegovini; b) garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavaju}eg standarda znanja, vje{tina i sposobnosti; c) osigurati dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim {kolama i na svim nivoima obrazovanja; d) osigurati zadovoljavaju}u uskla|enost nastavnih planova i programa, kao i njihovu prilagodljivost, u skladu sa specifi~nim potrebama {kole i lokalne zajednice; e) osigurati primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog na~ina ìvota kao najve}eg interesa u~enika, roditelja, nastavnog osoblja i dru{tva; f) osigurati slobodu obrazovanju; kretanja i jednak pristup
g) garantirati ekonomi~nost i efikasnost u finansiranju i radu {kole. ^lan 44. Velika ve}ina pedago{kih aktivnosti u {koli sastojat }e se od predmeta i nastavnih programa i planova predvi|enih zajedni~kim jezgrama nastavnih programa i planova. U okviru zajedni~kog jezgra nastavnih programa i planova, javne i privatne {kole imaju slobodu kreiranja i realizacije nastavnih sadràja po svom izboru, u skladu sa ~l. 3., 7., 8., 10., 34., 36. i ~lanom 41. ovog zakona. ^lan 45. Nadle`ne obrazovne vlasti utvr|uju i ostale standarde i normative u obrazovanju, u pogledu: a) prostora, opreme i nastavnih sredstava u {kolama, b) vremena za {kolske i nastavne aktivnosti,
c) ud`benika i drugog didakti~kog materijala, d) obrazovnog procesa, e) obrazovnih i profesionalnih kompetencija nastavnika, f) ocjenjivanja u~enika, g) normativa o obimu rada (nastavna norma i radna norma za sve uposlene u {koli), normativa o uslovima rada (broj u~enika u razredu i vaspitnoj grupi u nastavnim i vannastavnim aktivnostima). Standardima i normativima u obrazovanju osigurava se dosljedna i efikasna primjena zajedni~kih jezgara nastavnih programa i planova u svim {kolama u Bosni i Hercegovini. IX - TIJELA ZA USPOSTAVU STANDARDA U OBRAZOVANJU ^lan 46. Tijela za uspostavu standarda u obrazovanju u Bosni i Hercegovini su: Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju osnovana me|uentiteskim sporazumom 2000. godine, Agencija za nastavne programe i planove, postoje}e stru~ne ustanove entiteta i kantona, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i druga stalna i povremena stru~na tijela. ^lan 47. Agencija za standarde i ocjenjivanje ustanovljuje standarde uspjeha u~enika i ocjenjivanja postignutih rezultata; provodi istraìvanja u cilju ocjenjivanja razvoja i objavljuje rezultate istraìvanja; daje savjete nadle`nim obrazovnim vlastima u pitanjima propisanih standarda i njihove primjene; ustanovljuje i vodi mehanizme izvje{tavanja o stanju u {kolama na teritoriji Bosne i Hercegovine; uspostavlja kontakte s tijelima koja imaju sli~ne funkcije u drugim zemljama, sa ciljem da propisani standardi ne budu ispod nivoa standarda koji se primjenjuju u tim zemljama; pruà pomo} pri priznavanju doma}ih svjedo~anstava i diploma u drugim zemljama; provodi druge aktivnosti u vezi s primjenom standarda. ^lan 48. Agencija za nastavne planove i programe je nezavisno stru~no tijelo zaduèno za implementaciju zajedni~kog jezgra nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja, koje tretira ovaj zakon. Zajedni~ko jezgro nastavnih programa i planova objavljuje se u svim slu`benim glasilima u Bosni i Hercegovini. Agencija za nastavne planove i programe odgovorna je za implementaciju, pra}enje, evaluaciju, usavr{avanje i razvoj zajedni~kog jezgra za nastavne programe i planove, u skladu sa standardima utvr|enim ovim zakonom i standardima u dràvama obuhva}enim evropskim integracijama. Agencija za nastavne planove i programe radit }e u saradnji s Agencijom za standarde i ocjenjivanje. ^lan 49. Sporazumom izme|u vlada entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine regulirat }e se pitanja organizacije, nadle`nosti, na~ina rada, finansiranja, sjedi{ta i druga pitanja u vezi s radom tijela osnovanih u skladu sa ~lanom 45. ovog zakona. X - UPRAVLJANJE OBRAZOVNIM SISTEMOM U [KOLAMA ^lan 50. Zakonima u oblasti obrazovanja i drugim propisima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine detaljnije se ure|uju pitanja osnivanja, organiziranja i
nadle`nosti organa, tijela i procedura za upravljanje obrazovnim sistemom. Zakonima iz stava 1. ovog ~lana ure|uju se nadle`nosti i odgovornosti za upravljanje obrazovnim sistemom, posebno u pogledu: finansiranja obrazovanja, odnosa {kole i obrazovnih vlasti, odnosa obrazovnih vlasti i {kola prema dru{tvenoj zajednici, partnerstva svih subjekata u obrazovanju, {kolskog menad`menta i svih drugih pitanja od zna~aja za efikasno upravljanje obrazovnim sistemom. 1. [kolski organi i tijela ^lan 51. Svaka {kola ima {kolski odbor. [kolski odbor odgovoran je za utvr|ivanje i provo|enje politike {kole, generalno rukovo|enje radom {kole i efikasno kori{tenje kadrovskih i materijalnih resursa. ^lanovi {kolskog odbora biraju se iz reda osoblja {kole, osniva~a {kole, lokalne zajednice i roditelja, u skladu sa zakonom propisanom procedurom, a po principu ravnopravne zastupljenosti predstavnika navedenih struktura. Sastav upravnog {kolskog odbora mora odraàvati nacionalnu strukturu u~enika i roditelja, {kolskog osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda u principu prema popisu stanovni{tva u BiH 1991. godine. Vr{enje du`nosti ~lana {kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. 2. Direktor {kole ^lan 52. Direktora javne {kole imenuje {kolski odbor, po proceduri koja se bliè ure|uje zakonima entiteta, kantona, Br~ko Distrikta BiH i op}im aktima {kole. Direktor je odgovoran za svakodnevno rukovo|enje {kolom i za vo|enje pedago{kih aktivnosti {kole. 3. Vije}e roditelja ^lan 53. Roditelji u~enika imaju pravo, a {kola obavezu, pomo}i roditeljima da osnuju vije}e roditelja, ~ije ~lanove biraju roditelji u~enika. Na~in i procedura osnivanja i rada vije}a roditelja utvr|uje se op}im aktima {kole. Vije}e roditelja: a) promovira interese {kole u zajednici na ~ijem podru~ju se {kola nalazi, b) predstavlja stavove roditelja u~enika {kolskom odboru, c) podsti~e anga`man roditelja u radu {kole, d) informira {kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu {kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odosi na rad i upravljanje {kolom, e) u~estvuje u izradi i realizaciji odgovaraju}ih projekata kojima se poti~e i unapre|uje obrazovni rad u {koli i f) kandiduje i bira predstavnike roditelja u {kolski odbor. 4. Vije}e u~enika ^lan 54. Uzimaju}i u obzir dob u~enika koji poha|aju {kolu, {kola im pomaè da osnuju vije}e u~enika, ~ija je funkcija da:
a) promovira interese {kole u zajednici na ~ijoj lokaciji se {kola nalazi, b) predstavlja stavove u~enika {kolskom odboru {kole, c) podsti~e anga`man u~enika u radu {kole i d) informira {kolski odbor o svojim stavovima kad ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu {kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje {kolom. Na~in i procedura osnivanja i rada vije}a u~enika utvr|uje se op}im aktima {kole. 5. Stru~ni organi {kole ^lan 55. [kola ima stru~ne organe: nastavni~ko vije}e, odjeljensko vije}e i stru~ni aktiv. Ovla{tenja, sastav i na~in rada stru~nih organa {kole bliè se ure|uju zakonima iz oblasti obrazovanja na nivou entiteta, kantona, Br~ko Distrikta BiH i op}im aktima {kole. XI - PRA]ENJE I NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA ^lan 56. Nadzor nad primjenom ovog zakona vr{it }e Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Nadle`ne obrazovne vlasti odgovorne su za provo|enje kao i za pra}enje i nadzor ovog zakona, svaka u okviru svoje nadle`nosti. XII - ZA[TITA PRAVA ^lan 57. Prijave za kr{enje principa definiranih ovim zakonom mogu se podnijeti nadle`noj obrazovnoj instituciji ili inspekciji nadle`noj za podru~je obrazovanja, koja }e putem rje{enja utvrditi opravdanost takvog kr{enja i naloìti njegovo otklanjanje. Ako rje{enje ne bude doneseno u roku od 30 dana od datuma podno{enja prijave, ili ako stranka ne bude zadovoljna rje{enjem, ona moè podnijeti pritu`bu nadle`nom ministarstvu, koje je obavezno pritu`bu rije{iti u roku od 30 dana. Nezadovoljna stranka moè pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom. ^lan 58. Protiv osobe koja se pona{a suprotno ovom zakonu disciplinski postupak moè pokrenuti {kola, nadle`na inspekcija ili resorno ministarstvo. U slu~aju sumnje da je izvr{eno krivi~no djelo, {kola, nadle`na inspekcija ili resorno ministarstvo obavijestit }e odgovaraju}i organ krivi~nog gonjenja. XIII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 59. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine preduzet }e korake ka zaklju~ivanju sporazuma iz ~lana 48., odmah nakon stupanja na snagu ovog zakona. Postupak zaklju~ivanja sporazuma provodi se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Svi zakoni u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu BiH, kao i drugi odgovaraju}i propisi iz oblasti obrazovanja uskladit
}e se s odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od {est mjeseci po stupanju na snagu ovog zakona. Kako bi se postigao odgovaraju}i kvalitet obrazovanja i standarda znanja, te njihove uporedivosti na doma}em i me|unarodnom planu, nadle`ne obrazovne vlasti du`ne su osigurati da se do po~etka 2003./2004. godine nastava u svim {kolama u Bosni i Hercegovini realizira na osnovu zajedni~kih jezgara nastavnih planova i programa kako je to utvr|eno ovim zakonom. Do dono{enja posebnog zakona, principi utvr|eni ovim zakonom primjenjivat }e se i na {kole srednjeg usmjerenog obrazovanja. ^lan 60. Ako u rokovima utvr|enim ovim zakonom ne bude ispunjena bilo koja propisana obaveza, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine donijet }e obavezuju}e privremene mjere. Privremene mjere primjenjivat }e se do ispunjenja obaveza propisanih ovim zakonom. ^lan 61. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u ''Slu`benom glasniku BiH''. PSBiH broj 59/03 30. juna 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
173
Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 27. juna 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odrànoj 30. juna 2003. godine, usvojila je
PRIJELAZNI ZAKON
O SPAJANJU CARINSKIH UPRAVA I OSNIVANJU UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE ^lan 1. Nadle`nost Ovim zakonom osniva se jedinstvena carinska uprava Bosne i Hercegovine ~iji je naziv Uprava za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: Uprava). Uprava se sastoji iz svih carinskih uprava koje su prethodno funkcionirale na teritoriji Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i i Carinsku slu`bu Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 2. Svrha Uprave Uprava je zaduèna za izvr{enje zadataka koji su prethodno bili dodijeljeni entitetskim carinskim upravama i Carinskoj slu`bi Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine prema odgovaraju}im zakonima dràve, entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca nakon imenovanja direktora. Uprava je odgovorna za ostala pitanja koja joj mogu biti povjerena zakonom.
Broj 18 - Strana 432 ^lan 3. Status Uprave
^lan 7. Odnos izme|u direktora i entitetskih ministara finansija Direktor redovno obavje{tava entitetske ministre finansija i gradona~elnika Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine o pitanjima iz ~lana 5. ovog zakona. ^lan 8. Odnos izme|u direktora i Prijelaznog upravnog odbora Direktor je odgovoran Prijelaznom upravnom odboru koji se sastoji od ministara finansija entiteta i Bosne i Hercegovine, ~etiri druge osobe i predsjedavaju}eg Komisije za indirektnu poresku politiku. Prijelazni upravni odbor donosi odluke konsenzusom. ^lan 9. Slu`bena saradnja Du`nost svih organa u Bosni i Hercegovini jeste da slu`beno sara|uju s Upravom kada obavljaju poslove i du`nosti u okviru njenih odgovornosti propisanih ovim zakonom. ^lan 10. Primjena entitetskih zakona Entitetski zakoni, pravila i propisi, koji se odnose na ranije entitetske carinske uprave i raniju Carinsku slu`bu Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, primjenjuju se samo u onoj mjeri u kojoj ne dolaze u sukob s odredbama ovog zakona i izvr{avanjem posebnog mandata dodijeljenog Upravi. ^lan 11. Imovina i osoblje Uprava koristi svu pokretnu i nepokretnu imovinu ranijih carinskih uprava Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i ranije Carinske slu`be Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine od dana kada ovaj zakon stupi na snagu. Uposlenici ranijih entitetskih carinskih uprava i ranije Carinske slu`be Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i dalje podlijeù zakonima o radnim odnosima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, uklju~uju}i i zakone kojima se propisuju pla}e i beneficije. ^lan 12. Zavr{na odredba Ovaj zakon ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na dràvnom nivou kojim se detaljnije propisuje naplata i upravljanje indirektnim porezima od strane Uprave. ^lan 13. Objavljivanje i stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 60/03 30. juna 2003. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Dàferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r.
Uprava je samostalna upravna organizacija u Bosni i Hercegovini i vr{i svoje du`nosti prema zakonima, pravilima i propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, osim ako ovim zakonom to nije druk~ije propisano. Uprava ima svojstvo pravne osobe i ovla{tenje da upo{ljava osoblje i da ugovara, nabavlja i koristi pokretnu i nepokretnu imovinu, kao i da u~estvuje u pravnim postupcima. Uprava ima pe~at koji treba biti u skladu sa Zakonom o pe~atu institucija Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03). Komisija Bosne i Hercegovine za indirektnu poresku politiku uspostavljena Odlukom o uspostavi Komisije za indirektnu poresku politiku ("Slu`beni glasnik BiH", broj 4/03), odredit }e lokaciju sjedi{ta Uprave u roku od 10 dana nakon stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 4. Imenovanje direktora Uprava ima direktora kojeg bira Komisija za indirektnu poresku politiku i imenuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 7/03), koji je zaduèn za rukovo|enje Upravom. Direktor se imenuje na osnovu iskazane profesionalnosti i stru~nosti. ^lan 5. Odgovornosti direktora Direktor predstavlja Upravu i posebno je odgovoran za sljede}e: 1. Pra}enje provo|enja ovog zakona, te pravila i propisa usvojenih u skladu s ovim zakonom kao i ostalih zakona, pravila i propisa u BiH kojima su propisani zadaci prethodno obavljani od entitetskih carinskih uprava i Carinske slu`be Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine prema relevantnim dràvnim, entitetskim i zakonima Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. Upravljanje i usmjeravanje resursa i rada Uprave. Izvje{tavanje Vije}a ministara Bosne i Hercegovine o radu Uprave u skladu sa ~lanom 6. ovog zakona. Dono{enje propisa i uputstava potrebnih za provo|enje ovog zakona. Druge odgovornosti za koje je zaduèn zakonom.
2. 3. 4. 5.
Direktori ranijih entitetskih carinskih uprava i Carinske slu`be Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine odgovaraju i primaju instrukcije isklju~ivo od direktora kada bude imenovan u skladu s odredbama ~lana 4. ovog zakona. ^lan 6. Odnosi izme|u Uprave i Vije}a ministara Bosne i Hercegovine Uprava redovno podnosi izvje{taj Vije}u ministara o aktivnostima Uprave. Uprava obavje{tava Vije}e ministara Bosne i Hercegovine o svim preprekama za provo|enje i izvr{enje navedenih zakona, pravila i propisa i, gdje je to primjenjivo, o poèljnoj izmjeni ovih instrumenata.
SADR@AJ
PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 170 Op}i zakon o zadrugama 381 171 Zakon o izvr{nom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine 390
172 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini 425 173 Prijelazni zakon o spajanju carinskih uprava i osnivanju Uprave za indirektno oporezivanje 431

Broj 18

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 18

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina VII - Broj 18

Utorak, 1. jula 2003. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 18 - Strana 382 ^lan 9.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003. ^lan 17.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 18 - Strana 383

Broj 18 - Strana 384 ^lan 30.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003. 3. Nadzorni odbor ^lan 40.

SLU@BENI GLASNIK BiH 4. Direktor zadruge ^lan 45.

Broj 18 - Strana 385

Broj 18 - Strana 386 ^lan 49.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003. 2. Sjedi{te ^lan 63.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 18 - Strana 387

Broj 18 - Strana 388

SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 77.

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH ^lan 89.

Broj 18 - Strana 389

Broj 18 - Strana 390

SLU@BENI GLASNIK BiH Zna~enje pojedinih izraza ^lan 2.

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 18 - Strana 391

Broj 18 - Strana 392 Pravni lijekovi ^lan 11.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003. Odluka i poravnanje ^lan 20.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 18 - Strana 393

Broj 18 - Strana 394

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003. III - PROVO\ENJE IZVR[ENJA Nadle`nost ^lan 36.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 18 - Strana 395

Broj 18 - Strana 396 Odlu~ivanje o `albi ^lan 42.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH VI - PROTUIZVR[ENJE Razlozi za protuizvr{enje ^lan 52.

Broj 18 - Strana 397

Broj 18 - Strana 398

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH Redoslijed namirenja vi{e povjerilaca ^lan 66.

Broj 18 - Strana 399

Broj 18 - Strana 400 2.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 1. jula 2003.

Utorak, 1. jula 2003. Razgledanje nepokretnosti ^lan 76.

SLU@BENI GLASNIK BiH