Broj 22

Godina VII - Broj 22
Utorak, 29. jula 2003. godine SARAJEVO
ISSN 1512-7486 Bosanski jezik
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

200
Na osnovu ~lana 17. i ~lana 45. stav 1. ta~ka l. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 38/02), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 17. sjednici odrànoj 3. jula 2003. godine, usvojilo je
^lan 3. Dopuna Poslovnika Ako neko pitanje u vezi sa radom Vije}a ministara nije ure|eno ovim poslovnikom, uredit }e se zaklju~kom Vije}a ministara. ^lan 4. Imunitet Predsjedavaju}i Vije}a ministara (u daljem tekstu: predsjedavaju}i) i ministri imaju pravo na imunitet u skladu sa Zakonom o imunitetu Bosne i Hercegovine. Licima iz prethodnog stava izdaje se legitimacija, ~iji oblik ureduje Vije}e ministara svojom odlukom.
1. 2.
POSLOVNIK
O RADU VIJE]A MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE I - OSNOVNE ODREDBE ^lan l. Obim Poslovnika Ovim poslovnikom, u skladu sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine i Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o Vije}u), ureduje se: unutra{nja organizacija Vije}a ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Vije}e ministara), uredi, slu`be i radna tijela Vije}a ministara; programiranje rada Vije}a ministara; sjednice Vije}a ministara; akti Vije}a ministara; odnosi Vije}a ministara prema Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament), Predsjedni{tvu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedni{tvo), Domu za ljudska prava Bosne i Hercegovine i Uredu ombudsmena Bosne i Hercegovine; saradnja sa izvr{nim i zakonodavnim organima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, ministarstvima i drugim institucijama i organima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: druge institucije i organi BiH), vladama drugih dràva i me|unarodnim organima i organizacijama, kao i druga pitanja od zna~aja za rad Vije}a ministara. ^lan 2. Sjedi{te i pe~at Vije}a ministara 1. 2. Sjedi{te Vije}a ministara je u Sarajevu, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine, Trg Bosne i Hercegovine broj l. Vije}e ministara ima pe~at, ~iji je oblik, sadràj i na~in kori{tenja utvr|en Zakonom o pe~atu institucija Bosne i Hercegovine.
II - ORGANIZACIJA VIJE]A MINISTARA ^lan 5. Vije}e ministara Vije}e ministara ~ine predsjedavaju}i i ministri Vije}a ministara utvr|eni u ~lanu 5. Zakona o Vije}u. ^lan 6. Predsjedavaju}i Predsjedavaju}i, u skladu sa Zakonom o Vije}u, predstavlja Vije}e ministara i odgovoran je za: a) uskla|ivanje rada Vije}a ministara; b) uskla|ivanje ustavnih odnosa Vije}a ministara sa radom Predsjedni{tva, Parlamenta, kao i sa entitetima i Br~ko Distriktom BiH; c) osiguranje saradnje izme|u Vije}a ministara i vlada entiteta i niìh nivoa vlasti; d) sazivanje sjednica Vije}a ministara; e) predsjedavanje sjednicama Vije}a ministara; f) dnevni red sjednica Vije}a ministara; g) provo|enje odluka Vije}a ministara; h) rad Direkcije za evropske integracije. Na~in izvr{avanja ovih nadle`nosti regulisan je ovim poslovnikom i posebnim odlukama Vije}a ministara. Predsjedavaju}i u saradnji sa svojim zamjenicima utvr|uje politiku rada Vije}a ministara, a naro~ito prioritete i dinamiku u radu Vije}a ministara.
1.
2.
Broj 22 - Strana 472 3.
SLU@BENI GLASNIK BiH
Utorak, 29. jula 2003.
4.
Predsjedavaju}i uskla|uje i prati aktivnosti institucija vlasti u BiH vezane za integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te u cilju djelotvornog obavljanja ovih poslova i zadataka, predsjedavaju}em je direktno odgovorna Direkcija za evropske integracije. Predsjedavaju}i potpisuje odluke i druge akte koje donosi Vije}e ministara, kao i prijedloge, mi{ljenja, izja{njenja i inicijative koje utvr|uje Vije}e ministara i dostavlja Parlamentu i Predsjedni{tvu u skladu sa odlukama Vije}a ministara. ^lan 7. Zamjenici predsjedavaju}eg Predsjedavaju}i imenuje dva ministra za zamjenike predsjedavaju}eg, koji ne mogu biti iz reda naroda iz kojeg je predsjedavaju}i. Zamjenici predsjedavaju}eg obavezni su da doprinose efikasnijem i kvalitetnom radu funkcija Vije}a ministara utvr|enih Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine. Zamjenici predsjedavaju}eg zamjenjuju predsjedavaju}eg u slu~aju njegove odsutnosti ili sprije~enosti po redu kojeg odredi predsjedavaju}i i u tom slu~aju imaju sva prava i du`nosti predsjedavaju}eg. ^lan 8. Ministri Ministri u skladu sa Zakonom o Vije}u, obavezni su da u~estvuju u radu Vije}a ministara i u radu radnih tijela i komisija u skladu sa odlukom Vije}a ministara, te da izvr{avaju druge im povjerene zadatke. Ministri su odgovorni za podràvanje i sprovo|enje odluka i mi{ljenja Vije}a ministara. Ministri imaju pravo i du`nost da prate pripreme odre|enih materijala, da budu upoznati sa mogu}im rje{enjima i alternativama, da predlaù razmatranje pojedinih pitanja iz nadle`nosti Vije}a ministara, da daju inicijativu za pripremanje zakona, drugih propisa i normativnih akata koje predlaè Vije}e ministara i propisa i drugih normativnih akata koje donosi Vije}e ministara. Ministri odre|eni da u~estvuju u radu drugog organa ili tijela, uz ovla{tenje predsjedavaju}eg, obavezni su postupati u skladu sa nadle`nostima, uputstvima i mi{ljenjima Vije}a ministara.
^lan 12. Stalna tijela Vije}a ministara Stalna tijela Vije}a ministara su: a) Direkcija za evropske integracije, b) Generalni sekretarijat, c) Ured za zakonodavstvo, d) Odbor za unutra{nju politiku i e) Odbor za ekonomiju. Vije}e ministara }e posebnim odlukama utvrditi djelokrug rada i unutra{nju organizaciju Direkcije za evropske integracije, Generalnog sekretarijata i Ureda za zakonodavstvo. ^lan 13. Odbor za unutra{nju politiku Odbor za unutra{nju politiku je koordiniraju}i organ za oblasti iz djelokruga rada: Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde i Ministarstva sigurnosti. Sva pitanja iz nadle`nosti ministarstava iz stava 1. ovog ~lana, prije rasprave na sjednici Vije}a ministara, obavezno se prethodno raspravljaju na sjednici Odbora za unutra{nju politiku. ^lan 14. Odbor za ekonomiju Odbor za ekonomiju je koordiniraju}i organ za oblasti iz djelokruga rada: Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa. Sva pitanja iz nadle`nosti ministarstava iz stava 1. ovog ~lana, prije rasprave na sjednici Vije}a ministara, obavezno se prethodno raspravljaju na sjednici Odbora za ekonomiju. ^lan 15. Sastav odbora Odborom iz ~l. 15. i 16. ovog poslovnika, po pravilu, predsjedava zamjenik predsjedavaju}eg. Predsjedavaju}eg Odbora i ukupan sastav Odbora utvr|uje Vije}e ministara odlukom u skladu sa odredbama ~l. 26. i 27. Zakona o Vije}u ministara. ^lan 16. Na~in rada odbora Odbori iz ~l. 15. i 16. ovog poslovnika rade u sjednicama i svoje stavove, prijedloga i sugestije daju u formi izja{njenja. Sazivanje i odràvanje odbora vr{i se shodno odredbama ovog poslovnika i u okviru organizacije i rasporeda poslova utvr|enih aktom o unutra{njoj organizaciji stalnih tijela Vije}a ministara.
1. 2. 3.
1.
2.
l.
1.
2.
2.
1. 2.
3.
^lan 9. Zamjenik ministra koji u~estvuje na sjednici Vije}a ministara umjesto odsutnog ministra, ima pravo odlu~ivati u njegovo ime po svim ili po pojedinim pitanjima u skladu sa ovla{tenjem koje mu odsutni ministar prenese i koji o tome pismeno obavijesti predsjedavaju}eg Vije}a ministara. III - UREDI, SLU@BE I RADNA TIJELA VIJE]A MINISTARA ^lan 10. Stalni i privremeni uredi i druga tijela Vije}a ministara Radi obezbje|enja potpunog, djelotvornog, kvalitetnog i uskla|enog obavljanja poslova, Vije}e ministara osniva stalne ili privremene urede, direkcije, slu`be, odbore i druge tijela. ^lan 11. Uredi predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}ih 1. Za vr{enje poslova u vezi sa radom predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg Vije}e ministara posebnom odlukom osniva Ured predsjedavaju}eg Vije}a ministara i urede zamjenika predsjedavaju}ih Vije}a ministara. 2. Nadzor nad radom Ureda predsjedavaju}eg odnosno zamjenika predsjedavaju}ih Vije}a ministara, vr{i predsjedavaju}i, odnosno zamjenici predsjedavaju}eg Vije}a ministara.
1. 2.
^lan 17. Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine vr{i poslove iz ta~ke II Odluke o osnivanju Slu`be za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 17/99). IV - PROGRAMIRANJE RADA VIJE]A MINISTARA ^lan 18. Program rada Vije}e ministara donosi godi{nji program rada, po pravilu, do po~etka kalendarske godine. Program rada sadrì najzna~ajnije zadatke koje Vije}e ministara treba da izvr{i u toku godine, nosioce priprema materijala, rokove za razmatranje pojedinih pitanja, a prema potrebi i kra}a obrazloènja za programirane zadatke.
1. 2.
Utorak, 29. jula 2003. 3.
Broj 22 - Strana 473
Program rada, po pravilu, se sastoji od tematskog i zakonodavnog dijala i dijela koji se odnosi na utvr|ivanje me|unarodne aktivnosti Vije}a ministara.
Vije}a ministara, ako utvrdi da obradiva~ nije o tom propisu pribavio mi{ljenje Ureda za zakonodavstvo ili drugog organa utvr|enog u ~lanu 31. ovog poslovnika. ^lan 28. Materijali za redovnu sjednicu Poziv za sjednicu Vije}a ministara, sa odgovaraju}im materijalima, dostavlja se ~lanovima Vije}a ministara, zamjenicima ministara, generalnom sekretaru, generalnom sekretaru Stalnog komiteta za vojna pitanja, direktoru Direkcije za evropske integracije i direktoru Ureda za zakonodavstvo. Materijali za sjednicu dostavljaju se sedam dana, a najkasnije tri dana prije odràvanja sjednice Vije}a ministara. Materijali za sjednicu Vije}a ministara mogu se, izuzetno, dostaviti neposredno prije odràvanja sjednice Vije}a ministara - ako se radi o pitanjima o kojima treba odlu~iti zbog hitnosti - kao i na samoj sjednici Vije}a ministara. ^lan 29. Priprema materijala za redovnu sjednicu Materijale za razmatranje na sjednicama Vije}a ministara, u okviru svoje nadle`nosti, pripremaju i predlaù ministarstva i druge institucije i organi Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: obradiva~), na na~in utvr|en ovim poslovnikom. Materijali iz prethodnog stava obavezno se prethodno razmatraju na Kolegiju ministarstva.
^lan 19. Prijedlog programa rada Prijedloge pitanja za program rada Vije}a ministara daju predsjedavaju}i, ministri i zamjenici ministara i druge institucije i tijela Bosne i Hercegovine polaze}i od Ustava Bosne i Hercegovine, Zakona o Vije}u i drugih propisa kojima su utvr|ena prava i du`nosti Vije}a ministara. ^lan 20. Objedinjavanje prijedloga programa rada Prijedlog programa rada Vije}a ministara priprema i objedinjuje Ured predsjedavaju}eg, u skladu sa zaklju~cima Vije}a ministara, a na osnovu prijedloga iz ~lana 19. ovog poslovnika. ^lan 21. Nemogu}nost izvr{enja programa rada Ministarstva ili druge institucije i organi Bosne i Hercegovine, ako smatraju da ne mogu ili ako ne mogu u roku izvr{iti neki od utvr|enih zadataka u programu rada Vije}a ministara, blagovremeno obavje{tavaju o tome Vije}e ministara, sa obrazloènjem o razlozima neizvr{avanja utvr|enih zadataka. V - SJEDNICE VIJE]A MINISTARA Prvi dio - Op}e odredbe ^lan 22. U~estalost Sjednice Vije}a ministara odràvaju se, po pravilu, odre|enog dana ili odre|enih dana u sedmici. ^lan 23. Mjesto Po pravilu, Vije}e ministara odràva svoje sjednice u sjedi{tu Vije}a ministara u Sarajevu, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine, Trg Bosne i Hercegovine broj 1. Drugi dio - Redovne sjednice ^lan 24. Sazivanje redovne sjednice O sazivanju sjednice Vije}a ministara odlu~uje predsjedavaju}i. Generalni sekretarijat obavje{tava ~lanove Vije}a ministara, dostavljanjem poziva za sjednicu Vije}a ministara. Predsjedavaju}i saziva sjednice Vije}a ministara, pismenim putem.
1.
2. 3.
1.
2.
^lan 30. Dostavljanje materijala Materijale za razmatranje na sjednicama Vije}a ministara obra|iva~i dostavljaju Vije}u ministara u obliku: a) nacrta i prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa koje Vije}e ministara predlaè Parlamentu kao prijedloge radi razmatranja i dono{enja; b) kada se radi o izmjenama i dopunama postoje}eg zakona, uz izmjene i dopune dostavlja se i pregled odredaba koje se mijenjaju ili dopunjavaju; c) nacrta budèta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine koji Vije}e ministara dostavlja Predsjedni{tvu Bosne i Hercegovine radi predlaganja Parlamentu na odobrenje i usvajanje; d) nacrta i prijedloga me|unarodnih ugovora, protokola i memoranduma koji se dostavljaju radi zaklju~ivanja i ratifikacije; e) prijedloga odluka, uputstava, zaklju~aka, rje{enja i drugih normativnih akata koje donosi Vije}e ministara; i f) programa, planova, analiza, informacija, izvje{taja, strategijskih dokumenata, izja{njenja i mi{ljenja. ^lan 31. Pribavljanje mi{ljenja za predloène materijale U pripremi nacrta i prijedloga zakona i prijedloga odluka, uputstava, zaklju~aka, rje{enja i drugih normativnih akata obra|iva~, prije dostavljanja Vije}u ministara, obavezno uskla|uje njihov tekst odnosno pribavlja mi{ljenja od: a) Ureda za zakonodavstvo u pogledu njihove usagla{enosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonima Bosne i Hercegovine i metodolo{kim jedinstvom u izradi propisa; b) Ministarstva pravde u pogledu pitanja koja se odnose na sankcije, organizaciju i funkcionisanje organa uprave Bosne i Hercegovine i njihove me|usobne
1.
2.
^lan 25. Poziv za redovnu sjednicu Poziv za sjednicu Vije}a ministara sadrì: vrijeme i mjesto odràvanja sjednice, prijedlog dnevnog reda, obavje{tenje o tome koji su materijali dostavljeni ranije, koji se materijali dostavljaju uz poziv, a koji }e biti dostavljeni naknadno, kao i druga obavje{tenja i napomene od zna~aja za odràvanje sjednice. ^lan 26. Dnevni red redovne sjednice Predsjedavaju}i utvr|uje prijedlog dnevnog reda sjednice Vije}a ministara. Pripremu dnevnog reda vr{e ministri.
1.
1. 2.
^lan 27. Neuvr{tavanje ta~ke dnevnog reda redovne sjednice Predsjedavaju}i moè odloìti uvr{tavanje odre|enog zakona i drugog propisa u prijedlog dnevnog reda sjednice
odnose i na pravilnike o unutra{njoj organizaciji ministarstava, upravnih organizacija i drugih organa uprave Bosne i Hercegovine; c) Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u pogledu uskla|enosti sa propisima o ostvarivanju gra|anskih prava i sloboda i osnovnih sloboda me|unarodnog humanitarnog prava; d) Ministarstva vanjskih poslova u postupku pokretanja, zaklju~ivanja i izvr{avanja me|unarodnih ugovora; e) Ministarstva finansija i trezora u pogledu finansijskih sredstava ako sprovo|enje zakona, odnosno drugog propisa zahtijeva obezbje|enje finansijskih sredstava i na programe rada ministarstava, upravnih organizacija i drugih organa uprave Bosne i Hercegovine o finansijskom aspektu programa; f) Direkcije za evropske integracije u vezi sa uskla|ivanjem legislative Bosne i Hercegovine sa direktivama "Bijele knjige - Pripreme pridruènih zemalja Centralne i Isto~ne Evrope za integraciju u unutra{nje trì{te Unije" i procedurama zadovoljavanja zahtjeva relevantne direktive. Propisi iz stava 1. ovog ~lana treba da sadrè i odgovaraju}e obrazloènje i izja{njenje obra|iva~a povodom mi{ljenja ministarstava iz stava 1. ovog ~lana, Ureda za zakonodavstvo i Direkcije za evropske integracije. U prilogu propisa dostavljaju se i mi{ljenja ministarstava, Ureda za zakonodavstvo i Direkcije za evropske integracije. Kada su u pitanju materijali iz nadle`nosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde i Ministarstva sigurnosti, prije razmatranja na sjednici Vije}a ministara, obavezno se ti materijali prethodno raspravljaju na sjednici Odbora za unutra{nju politiku. Kada su u pitanju materijali iz nadle`nosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa, prije razmatranja na sjednici Vije}a ministara, obavezno se ti materijali prethodno raspravljaju na sjednici Odbora za ekonomiju. Kada su u pitanju drugi materijali koje razmatra ili usvaja Vije}e ministara, obra|iva~ je duàn pribaviti mi{ljenje odgovaraju}eg ministarstva i drugih institucija i organa Bosne i Hercegovine u pogledu dobijanja podr{ke o opravdanosti materijala, te iskazati finansijska sredstva za izradu materijala i realizaciju predloènih i utvr|enih zaklju~aka i mjera. ^lan 32. Obrazloènja za predloène materijale Nacrt i prijedlog zakona, odnosno prijedlog odluke, uputstva, zaklju~ka, rje{enja i drugog normativnog akta priprema se i dostavlja u obliku u kome treba donijeti zakon, odnosno drugi normativni akt. Uz nacrt i prijedlog zakona, prijedlog odluke, uputstva, zaklju~ka, rje{enja i drugog normativnog akta dostavlja se obrazloènje koje sadrì: a) ustavni osnov za dono{enje zakona, odnosno pravni osnov za dono{enje drugog propisa ili normativnog akta; b) razloge zbog kojih treba donijeti zakon, odnosno drugi propis ili normativni akt; c) obrazloènje predloènih pravnih rje{enja i na~ela ure|enja odnosa; d) na~in izvr{enja zakona, drugog propisa ili normativnog akta (koje sprovedbene propise i koji organ i u kom 3.
roku treba da donese sa tezama za dono{enje tih sprovedbenih propisa, odnosno mjera i akcija koje treba preduzeti i u kom roku, kao i druga obavje{tenja od zna~aja za izvr{enje zakona, drugog propisa ili normativnog akta); e) ocjenu potrebnih finansijskih sredstava, izvore i na~in obezbje|enja sredstava za izvr{enje zakona, drugog propisa i normativnog akta. Ako se predlaù pojedine odredbe u alternativama, obrazlaù se i rje{enja predloènih alternativa.
^lan 33. Vremenski rok za davanje mi{ljenja Ured za zakonodavstvo, ministarstva i druga tijela iz ~lana 31. ovog poslovnika du`ni su da daju svoje mi{ljenje obra|iva~u najkasnije u roku od deset dana od dana prijema materijala, a kada se radi o pitanjima o kojima treba hitno zauzeti stav, organi su du`ni dati mi{ljenje odmah. ^lan 34. Forma dostavljenog materijala Prijedlog propisa ili drugog normativnog akta, koji donosi Vije}e ministara, priprema se i dostavlja Vije}u ministara u obliku u kome se donosi s obrazloènjem. ^lan 35. Nepotpuni materijali Materijale koji su dostavljeni Vije}u ministara na razmatranje, a nisu pripremljeni u skladu sa ovim poslovnikom i ne sadrè mi{ljenja Ureda za zakonodavstvo, ministarstava i drugih tijela iz ~lana 31. ovog poslovnika - Generalni sekretarijat vratit }e obra|iva~u, radi kompletiranja materijala, uz utvr|ivanje roka za njihovo kompletiranje. ^lan 36. Propratno pismo Obra|iva~ dostavlja materijale Vije}u ministara uz propratno pismo. Propratno pismo potpisuje ministar, ili zamjenik ministra po ovla{tenju ministra. Obra|iva~ u propratnom pismu obavje{tava Vije}e ministara o tome da li je materijal izra|en po programu rada Vije}a ministara, ili na osnovu zaklju~ka Parlamenta, Predsjedni{tva, odnosno Vije}a ministara i da li se materijal dostavlja radi razmatranja na sjednici Vije}a ministara ili radi informisanja ~lanova Vije}a ministara. Materijali za sjednice Vije}a ministara dostavljaju se Generalnom sekretarijatu u 27 primjeraka na jezicima u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini: bosanskom, hrvatskom i srpskom, ijekavskog izgovora, latinicom i }irilicom.
2.
3.
4.
1. 2. 3.
5.
4.
1.
Tre}i dio - Vanredne sjednice ^lan 37. Vanredne sjednice Vije}e ministara moè po potrebi odràvati i vanredne sjednice. Vanredna sjednica Vije}a ministara saziva se najmanje 24 sata unaprijed na prijedlog predsjedavaju}eg. ^lan 38. Dnevni red vanredne sjednice Dnevni red vanredne sjednice sastoji se od ta~aka predloènih od strane predsjedavaju}eg. ^lan 39. Materijali za vanrednu sjednicu Materijali za vanrednu sjednicu podnose se na samoj sjednici.
2.
Utorak, 29. jula 2003. êtvrti dio - Odràvanje i tok sjednice
1.
2.
3.
^lan 40. Javnost rada Vije}e ministara saop{tenjem, pres-konferencijama, izjavama i drugim vidovima informisanja obavje{tava javnost o svom radu i o donesenim odlukama, zaklju~cima i zauzetim stavovima, kao i o zna~ajnim pitanjima koja su u toku razmatranja ili }e se razmatrati. Predsjedavaju}i Vije}a ministara moè odlu~iti da ~lan Vije}a ministara i funkcioneri koji predstavljaju druge institucije i organe Bosne i Hercegovine mogu organizovati razgovore, odnosno konferencije za {tampu sa predstavnicima sredstava javnog informisanja o odre|enim pitanjima iz rada Vije}a ministara odnosno institucije kojom rukovode. Vije}e ministara moè odrediti koji se materijali o pitanjima koja se razmatraju na sjednicama Vije}a ministara i njegovih radnih tijela ne mogu stavljati na raspolaganje predstavnicima {tampe i drugih sredstava javnog informisanja, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. ^lan 41. Prisustvovanje sjednicama Vije}a ministara ^lanovi Vije}a ministara i generalni sekretar obavezni su prisustvovati svim sjednicama Vije}a ministara i u~estvovati u radu. Ako je predsjedavaju}i sprije~en da prisustvuje sjednicama Vije}a ministara, predsjedavaju}eg u vo|enju sjednice Vije}a ministara zamjenjuje zamjenik predsjedavaju}eg kojega odredi predsjedavaju}i. Sjednicama Vije}a ministara mogu prisustvovati i zamjenici ministara, direktor Direkcije za evropske integracije, direktor Ureda za zakonodavstvo i generalni sekretar Stalnog komiteta za vojna pitanja, ukoliko ih pozove predsjedavaju}i Vije}a ministara. Prisutni sjednici Vije}a ministara iz ovog stava mogu u~estvovati u raspravi, ukoliko ih eksplicitno pozove predsjedavaju}i Vije}a ministara. Sjednicama Vije}a ministara prisustvuju predstavnici drugih institucija i organa Bosne i Hercegovine ~iji je materijal na dnevnom redu, i to samo za tu ta~ku dnevnog reda. Sjednicama na poziv predsjedavaju}eg mogu prisustvovati istaknuti stru~njaci, kao i predstavnici entiteta, koji svojim prijedlozima mogu doprinijeti rje{avanju konkretnih pitanja. Sjednicama Vije}a ministara mogu prisustvovati i predstavnici OHR-a, me|unarodni koordinator stalnih tijela Vije}a ministara i predstavnici drugih me|unarodnih institucija, na poziv predsjedavaju}eg.
1.
2.
^lan 44. Usvajanje zapisnika Prva ta~ka dnevnog reda je, po pravilu, usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Vije}a ministara. ^lanovi Vije}a ministara imaju pravo staviti primjedbe na zapisnik sjednice Vije}a ministara. O primjedbi stavljenoj na zapisnik Vije}a ministara, odlu~uje se prilikom usvajanja zapisnika. ^lan 45. Tok sjednice Razmatranje i odlu~ivanje na sjednicama Vije}a ministara vr{i se po ta~kama utvr|enog dnevnog reda. O svakoj ta~ki dnevnog reda otvara se rasprava. ^lanovi Vije}a ministara na sjednici Vije}a ministara obrazlaù pitanja iz svoje oblasti za koja je potrebno potpunije obavje{tenje ~lanova Vije}a ministara. ^lan 46. Razmatranje materijala na sjednicama Vije}e ministara odlu~uje o materijalu na osnovu prijedloga koji su dali predlaga~i, mi{ljenja Ureda za zakonodavstvo i mi{ljenja ministarstava i drugih tijela iz ~lana 31. ovog poslovnika. Vije}e ministara moè zaklju~kom odrediti da pojedini posao u vezi sa materijalom koji se razmatra izvr{i ~lan Vije}a ministara, vi{e ~lanova Vije}a ministara, uredi, slu`be i radna tijela, ministarstvo i druge institucije i organi Bosne i Hercegovine. Materijal koji se razmatra na sjednici Vije}a ministara moè se primiti na znanje, usvojiti u cjelini, prihvatiti djelimi~no ili vratiti obradiva~u radi ponovne izrade ili dopune. Vije}e ministara moè zaklju~iti da se materijal dostavi Parlamentu i Predsjedni{tvu, radi razmatranja ili upoznavanja.
1. 2. 3.
l.
1. 2.
2.
3. 4.
3.
4.
^lan 47. Prvo i drugo ~itanje Nacrt ili prijedlog zakona, drugog propisa ili normativnog akta, koje Vije}e ministara predlaè Parlamentu po svojoj inicijativi ili na osnovu zaklju~ka Parlamenta, razmatra se u na~elu i u pojedinostima, ako Vije}e ministara ne odlu~i da se vodi jedinstvena rasprava. ^lan 48. Odlu~ivanje Vije}e ministara donosi akte iz svoje nadle`nosti ve}inom glasova od ukupnog broja svojih ~lanova o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri kona~no odlu~uje Parlament. O ostalim pitanjima Vije}e ministara, po pravilu, odlu~uje konsenzusom, naro~ito o propisima, imenovanjima i postavljenjima iz djelokruga Vije}a ministara, Poslovniku i njegovom tuma~enju. U slu~aju da se konsenzus ne postigne, predsjedavaju}i Vije}a ministara saziva ~lana odnosno ~lanove Vije}a ministara koji je (su) protiv kako bi se postiglo rje{enje. U slu~aju da konsenzus ne bude postignut u roku od sedam dana ni na taj na~in, odluku donosi Vije}e ministara ve}inom glasova koja podrazumijeva i po najmanje dva ~lana iz svakog konstitutivnog naroda. ^lan 49. Glasanje Vije}e ministara odluke donosi glasanjem. Pravo glasanja imaju samo ~lanovi Vije}a ministara. Glasanje je javno na sjednici Vije}a ministara i vr{i se izja{njavanjem prijedloga "za" i "protiv". Rezultate glasanja utvr|uje predsjedavaju}i.
5.
1.
6.
2.
^lan 42. Kvorum Da bi Vije}e ministara moglo donositi odluke na sjednici, mora biti prisutno vi{e od polovine ~lanova Vije}a ministara, od kojih najmanje po dva iz svakog konstitutivnog naroda. ^lan 43. Otvaranje sjednice i utvr|ivanje dnevnog reda Predsjedavaju}i otvara sjednicu Vije}a ministara i utvr|uje da li sjednici prisustvuje potreban broj ~lanova Vije}a ministara za odlu~ivanje, nakon ~ega se pristupa utvr|ivanju dnevnog reda sjednice Vije}a ministara. Dnevni red sjednice Vije}a ministara utvr|uje Vije}e ministara na osnovu ranije dostavljenog prijedloga dnevnog reda iz ~lana 26. ovog poslovnika od strane predsjedavaju}eg, kao i na osnovu naknadno predloènih dopuna ili izmjena dostavljenog dnevnog reda.
3.
1.
2.
1. 2. 3.
SLU@BENI GLASNIK BiH d) izvje{taje,
Peti dio - Materijali sa sjednice Vije}a ministara ^lan 50. Zapisnik Vije}a ministara O toku sjednice Vije}a ministara vodi se zapisnik. O vo|enju zapisnika stara se generalni sekretar. U zapisnik se unosi: redni broj sjednice, dan i sat po~etka i zavr{etka sjednice, ime predsjedavaju}eg, imena prisutnih i odsutnih ~lanova Vije}a ministara, imena lica koja po pozivu prisustvuju sjednici, dnevni red i zaklju~ci doneseni po pojedinim ta~kama dnevnog reda. Svaki ~lan Vije}a ministara ima pravo da traì da se njegova izjava i prijedlog unese u zapisnik. ^lan 51. Potpisivanje zapisnika Usvojeni zapisnik potpisuje predsjedavaju}i, ili zamjenik predsjedavaju}eg koji je predsjedavao sjednicama Vije}a ministara. Zapisnik se ovjerava pe~atom Vije}a ministara. O ~uvanju ovjerenog zapisnika stara se generalni sekretar. Zapisnik sa povjerljivim sadràjem ozna~ava se stepenom povjerljivosti na na~in kako su ozna~eni materijali za sjednicu Vije}a ministara sa povjerljivim sadràjem. ^lan 52. Distribucija zapisnika Zapisnik se umnoàva u potrebnom broju primjeraka i dostavlja ~lanovima Vije}a ministara, zamjenicima ministara, generalnom sekretaru Stalnog komiteta za vojna pitanja, direktoru Direkcije evropskih integracija i direktoru Ureda za zakonodavstvo. Zaklju~ke utvr|ene zapisnikom Generalni sekretarijat dostavlja ministarstvima i drugim institucijama i organima Bosne i Hercegovine na koje se zaklju~ci odnose, radi izvr{avanja zaklju~aka. ^lan 53. Magnetofonski snimak Tok sjednice rada Vije}a ministara se magnetofonski snima. Magnetofonski snimci sjednica Vije}a ministara smatraju se povjerljivim materijalom i materijalom za internu upotrebu, osim ako Vije}e ministara za pojedine slu~ajeve ne odredi druga~ije. ^lanovi Vije}a ministara mogu koristiti magnetofonske snimke sa sjednica Vije}a ministara. O ~uvanju i kori{tenju magnetofonskih snimaka sa sjednica Vije}a ministara stara se generalni sekretar. Vije}e ministara moè odlu~iti da se sjednice, odnosno pojedini dijelovi sjednice Vije}a ministara magnetofonski ne snimaju. ^lan 54. Akti Vije}a ministara Vije}e ministara u ostvarivanju svojih prava i du`nosti donosi slijede}e akte: a) odluke, b) zaklju~ke, c) rje{enja, 2. d) uputstva. Vije}e ministara usvaja: a) nacrte i prijedloge zakona koji se upu}uju Parlamentu, b) analize, c) informacije, 1.
e) druge akte koje razmatra Vije}e ministara. ^lan 55. Odluka Odlukom se ure|uju odre|ena pitanja za izvr{avanje zakona, drugih propisa i op}ih akata, osnivaju radna tijela Vije}a ministara, ure|uju odre|ena pitanja i odre|uju mjere iz okvira prava i du`nosti Vije}a ministara i vr{e izmjene i dopune Poslovnika o radu Vije}a ministara. ^lan 56. Zaklju~ak Zaklju~ci sadrè, po pravilu, prijedloge konkretnih mjera, kao i radne zadatke ministarstava i drugih organa dràvne vlasti sa rokovima za njihovo izvr{enje. Prijedlozi zaklju~aka, odnosno stavova datih u materijalima izlaù se u obliku u kome Vije}e ministara treba da ih usvoji. Ako se kao mjera predlaè dono{enje propisa ili drugog normativnog akta, prilaè se prijedlog propisa, odnosno normativnog akta.
1. 2. 3.
4.
1.
1. 2. 3.
2.
1.
^lan 57. Rje{enja Vije}e ministara donosi akte u obliku rje{enja kada odlu~uje o imenovanjima, postavljenjima i razrje{enjima, o osnivanju privremenih radnih tijela, o pojedina~nim pitanjima, o davanju saglasnosti na op}e i druge akte ministarstava i drugih institucija i organa Bosne i Hercegovine, ako je takva saglasnost predvi|ena zakonom, kao i u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom. ^lan 58. Uputstva Uputstvom se propisuje na~in rada ministarstava i drugih organa i institucija Bosne i Hercegovine u izvr{avanju pojedinih odredaba zakona, drugih propisa i op}ih akata. ^lan 59. Nacrt i prijedlog zakona Vije}e ministara iz okvira svoje nadle`nosti podnosi prijedloge zakona Parlamentu radi njihovog razmatranja i usvajanja. Zakon se podnosi u obliku kakav treba da se usvoji u formi prijedloga, s obrazloènjem. ^lan 60. Analiza Analizom se, na osnovu detaljnog pra}enja i izu~avanja pojava i problema u pojedinim oblastima ili o pojedinim pitanjima iz odre|ene oblasti za odre|eni vremenski period, potpunije ocjenjuje postoje}e stanje i ukazuje na uzroke i posljedice takvog stanja. Analiza treba da sadrì prijedloge zaklju~aka u pogledu preduzimanja potrebnih mjera ili dono{enja propisa i normativnih akata i moè biti potkrijepljena odgovaraju}im dokumentacionim materijalom.
2.
1. 2.
3. 4. 5.
1.
VI - AKTI VIJE]A MINISTARA 2.
1.
^lan 61. Informacija Informacijom se Vije}e ministara informi{e o odre|enim pitanjima, odnosno problemima. Informacija treba da bude saèta, pregledna, da obuhvata podatke koji omogu}avaju ocjenu odre|enog pitanja, odnosno problema i da, po pravilu, sadrì prijedloge zaklju~aka. ^lan 62. Izvje{taj U izvje{taju se prikazuje rad, problemi u radu i rezultati postignuti u pojedinim oblastima u odre|enom vremenskom periodu, a naro~ito u pogledu sprovo|enja
2. 3. 4.
utvr|ene politike i izvr{avanja zakona, drugih propisa i op}ih akata Parlamenta i propisa Vije}a ministara, kao i provo|enja smjernica i na~elnih stavova ovih organa i daje ocjena postignutih rezultata. Izvje{taj se podnosi i radi obavje{tavanja Vije}a ministara o izvr{enju odre|enog zadatka. Izvje{taj sadrì i prijedloge zaklju~aka. Izvje{taj iz stava l. ovog ~lana podnosi se u rokovima odre|enim propisom, programom rada Vije}a ministara, po zaklju~ku Vije}a ministara ili po inicijativi drugih institucija i organa Bosne i Hercegovine.
d) finansijska i druga sredstva neophodna za sprovo|enje zakona; e) mi{ljenja institucija i organizacija koje su konsultovane tokom izrade zakona; f) i bilo koje druge okolnosti koje bi mogle pojasniti Parlamentu razloge za dono{enje zakona. Vije}e ministara prilikom usvajanja teksta prijedloga zakona odlu~uje kojem domu Parlamenta }e prijedlog zakona uputiti. Prijedlog zakona podnosi se predsjedavaju}em onog doma Parlamenta, prema kojem se prijedlog zakona {alje. ^lan 67. Skra}eni postupak Kada iznosi prijedlog zakona koji nije tako sloèn, Vije}e ministara moè zatraìti da se zakon razmatra po skra}enom postupku. U tom slu~aju, Vije}e ministara du`no je da pred domom posebno obrazloì razloge koji opravdavaju skra}eni postupak. Zahtjev iz stava l. ovog ~lana podnosi direktno domu Parlamenta na prvoj slijede}oj sjednici. Dom }e odlu~ivati o zahtjevu nakon rasprave. ^lan 68. Hitni postupak Kada iznosi prijedlog zakona visokog stepena hitnosti, Vije}e ministara moè pismenim putem zatraìti od doma Parlamenta da se zakon razmatra po hitnom postupku. Zahtjev iz stava l. ovog ~lana podnosi direktno domu Parlamenta na prvoj slijede}oj sjednici. Dom }e odlu~ivati o zahtjevu nakon rasprave. ^lan 69. Prisustvo sjednici komisije Vije}e ministara kao predlaga~ zakona du`no je putem svog predstavnika da prisustvuje sjednici komisije na kojoj se prijedlog zakona razmatra. Predstavnik Vije}a ministara u komisijskoj fazi zakonodavnog postupka izlaè mi{ljenje i brani stavove Vije}a ministara kao predlaga~a o pitanjima u vezi sa predloènim zakonom i, po potrebi, moè predloìti materijale kori{tene u izradi prijedloga zakona. Predstavnik Vije}a ministara nema pravo da u ime Vije}a ministara podnosi amandmane na prijedlog zakona, niti da glasa o predloènim amandmanima. Vije}e ministara u komisijskoj fazi zakonodavnog postupka predstavlja ministar ili zamjenik ministra. Kada to okolnosti zahtijevaju, Vije}e ministara u komisijskoj fazi zakonodavnog postupka moè predstavljati i pomo}nik ministra. Ako Vije}e ministara kao predlaga~ zakona propusti da prisustvuje sjednici komisije, a komisija utvrdi da je njegovo prisustvo potrebno, komisija moè odgoditi raspravu o tom pitanju i obavijestiti o tome predlaga~a - od koga }e se traìti da prisustvuje slijede}oj sjednici. Ukoliko predlaga~ po pozivu ne prisustvuje ni na slijede}oj sjednici, smatrat }e se da je odustao od prijedloga. Vije}e ministara kao predlaga~ zakona moè traìti od komisije da prijedlog zakona povu~e iz procedure u slu~aju da Vije}e ministara odustane od prijedloga zakona. O zahtjevu iz ovog stava odlu~uje komisija na kojoj se prijedlog zakona razmatra. ^lan 70. Obavje{tavanje Vije}a ministara Predstavnik Vije}a ministara blagovremeno i u pismenoj formi obavje{tava Vije}e ministara o raspravi i predloènim amandmanima, a nakon zavr{etka komisijske faze i o
4.
^lan 63. Stupanje na snagu Odluke, zaklju~ci, rje{enja, uputstva, kao i drugi akti Vije}a ministara doneseni su danom usvajanja na sjednici, osim ako Vije}e ministara ne odlu~i druga~ije. ^lan 64. Objavljivanje akata Akti Vije}a ministara objavljuju se u "Slu`benom glasniku BiH". VII - ODNOSI VIJE]A MINISTARA S PARLAMENTOM ^lan 65. Prava i du`nosti Vije}a ministara Vije}e ministara u okviru svojih prava i du`nosti utvr|enih u Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonu: a) moè podnositi prijedloge zakona Parlamentu; b) preko svog predstavnika prisustvuje i aktivno u~estvuje na sjednicama komisija i plenarnim sjednicama oba doma Parlamenta; c) preko svog predstavnika u~estvuje na sjednicama pro{irenog kolegija oba doma Parlamenta; d) dostavlja mi{ljenja o prijedlozima zakona koji nisu podneseni od strane Vije}a ministara; e) daje odgovore na poslani~ka i delegatska pitanja i interpelacije; f) ima pravo traìti sazivanje sjednice komisije ili doma Parlamenta da bi se razmotrilo pitanje o kojem Vije}e ministara èli iznijeti svoje stavove; g) podnosi godi{nji izvje{taj o svom radu Parlamentu; h) ostvaruje prema Parlamentu i druga prava, du`nosti i odgovornosti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, zakonima Bosne i Hercegovine, ovim poslovnikom, kao i poslovnicima oba doma Parlamenta. a) Predlaganje zakona Parlamentu ^lan 66. Redovni postupak Vije}e ministara iz okvira svoje nadle`nosti podnosi prijedloge zakona Parlamentu radi njihovog razmatranja i usvajanja. Prijedlog zakona podnosi se u obliku teksta zakona sa ~lanovima. Uz prijedlog zakona se dostavlja obrazloènje koje sadrì: a) ustavni osnov za usvajanje zakona; b) razloge za usvajanje zakona; c) principi na kojima se zakon zasniva, s obrazloènjem predloènih rje{enja;
1.
2.
1. 2.
b) U~e{}e u radu Parlamenta
1.
2.
3.
1. 2. 3.
4.
1.
2.
usvojenom prijedlogu zakona u komisiji sa prihva}enim amandmanima. U slu~ajevima kada usvojeni prijedlog zakona u komisijskoj fazi su{tinski odstupa od prijedloga zakona koji je utvrdilo Vije}e ministara, predstavnik Vije}a ministara duàn je o tome blagovremeno i u pismenoj formi, a u hitnim slu~ajevima i usmeno obavijestiti Vije}e ministara i predloìti konkretne mjere radi prevazilaènja nastale situacije. ^lan 71. Prisustvo na plenarnoj sjednici Predstavnik Vije}a ministara u plenarnoj fazi zakonodavnog postupka izlaè mi{ljenje Vije}a ministara kao predlaga~a o pitanjima u vezi sa predloènim zakonom kada god zatraì rije~ u skladu sa instrukcijama predsjedavaju}eg Doma. Predstavnik Vije}a ministara nema pravo da u ime Vije}a ministara podnosi amandmane na prijedlog zakona u plenarnoj fazi zakonodavnog postupka. Vije}e ministara u plenarnoj fazi zakonodavnog postupka predstavlja predsjedavaju}i ili jedan ili vi{e ~lanova Vije}a ministara. Ministre u plenarnoj fazi zakonodavnog postupka mogu predstavljati zamjenici ministara, ako to okolnosti zahtijevaju.
2. 3. 4.
Pitanja poslanika se odnose na specifi~ne ~injenice, situacije ili dio informacije iz njihove nadle`nosti. Odgovore na pitanja poslanika upu}ena Vije}u ministara daje ~lan Vije}a ministara kojeg odredi Vije}e ministara, nakon {to je Vije}e ministara na sjednici utvrdilo odgovor. Odgovore na pitanja poslanika upu}ena ministarstvima daje adresirani ministar nakon {to je Vije}e ministara na sjednici utvrdilo odgovor. Zavisno od zahtjeva poslanika, odgovor na poslani~ko pitanje moè se dati usmeno ili pismeno. ^lan 75. Usmeni odgovor Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan daje usmeni odgovor na poslani~ko pitanje u roku od najmanje sedam i ne kasnije od 30 dana od njegovog primitka. Obrazloènje pitanja u domu Parlamenta obavit }e se u skladu i na na~in propisan Poslovnikom doma Parlamenta. Vije}e ministara ili ministar mogu zatraìti, iz odre|enih razloga i samo jednom, da se rasprava o pitanju odgodi za prvu slijede}u sjednicu doma. ^lan 76. Pismeni odgovor Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan daje pismeni odgovor na poslani~ko pitanje u roku od 15 dana. Pismeni odgovor na poslani~ko pitanje daje se u formi propisanoj Poslovnikom doma. Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan moè traìti produènje roka od 10 dana maksimalno.
1.
1.
2.
2.
c) Prisustvo u radu Pro{irenog kolegija ^lan 72. U~e{}e u radu Pro{irenog kolegija doma Parlamenta 1. Vije}e ministara u skladu sa poslovnikom oba doma Parlamenta u~estvuje na sastancima ili dijelu sastanka Pro{irenog kolegija radi konsultacija u vezi sa dnevnim redom plenarnih sjednica. 2. Vije}e ministara na sastancima Pro{irenog kolegija predstavlja predsjedavaju}i ili jedan ili vi{e njegovih ~lanova. Ministre, na sastancima Pro{irenog kolegija mogu predstavljati zamjenici ministara. 3. Vije}e ministara putem svojih predstavnika na sjednicama Pro{irenog kolegija moè: a) traìti da se uvrsti jedna ta~ka na dnevni red doma Parlamenta u kom slu~aju zatraèna ta~ka }e se uvrstiti na dnevni red doma; b) traìti odga|anje rasprave o jednoj neobaveznoj ta~ki dnevnog reda kako bi zauzeo stav i iznio ga na slijede}oj sjednici, i u tom slu~aju zatraèna ta~ka }e biti skinuta sa dnevnog reda doma Parlamenta. d) Mi{ljenje Vije}a ministara o nacrtu ili prijedlogu zakona ~iji predlaga~ nije Vije}e ministara ^lan 73. Mi{ljenje Vije}a ministara o nacrtu i prijedlogu zakona ~iji predlaga~ nije Vije}e ministara 1. U slu~aju kada se to od njega traì, Vije}e ministara }e dostavljati mi{ljenja o nacrtima i prijedlozima zakona koji nisu podneseni od strane Vije}a ministara. 2. Po prijemu nacrta ili prijedloga zakona Vije}e ministara }e odrediti nadle`no ministarstvo, koje }e u roku od sedam dana po primitku materijala dati svoje mi{ljenje o opravadanosti prijedloga, njegovoj uskla|enosti sa planom rada i politikom Vije}a ministara, finansijskim sredstvima potrebnim za implementaciju dostavljenog prijedloga. e) Odgovori na poslani~ka pitanja i interpelacije ^lan 74. Poslani~ka pitanja Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan duàn je dati odgovor na poslani~ko ili delegatsko pitanje (u daljem tekstu poslani~ko pitanje), postavljeno u domu Parlamenta.
1.
2.
^lan 77. Slu`bena tajna Ako odgovor na poslani~ko pitanje poslanika u Parlamentu predstavlja dràvnu ili slu`benu tajnu, na tu okolnost upozorit }e se poslanik u Parlamentu. ^lan 78. Interpelacije Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan duàn je dati odgovor na interpelaciju podnesenu u domu Parlamenta. Interpelacija se odnosi na stanja u pojedinim oblastima iz nadle`nosti institucija BiH ili aktivnostima Vije}a ministara i bilo kojeg ministarstva na sprovodenju utvr|ene politike. Odgovore na interpelaciju poslanika upu}ene Vije}u ministara daje ~lan Vije}a ministara kojeg odredi Vije}e ministara, nakon {to je Vije}e ministara na sjednici utvrdilo odgovor. Odgovore na interpelaciju poslanika upu}ene ministarstvima daje adresirani ministar nakon {to je Vije}e ministara na sjednici utvrdilo odgovor. Odgovor na interpelaciju daje se usmeno. ^lan 79. Odgovor na interpelaciju Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan daje odgovor na interpelaciju podnesenu u domu u najmanje 15 i ne kasnije od 60 dana po prijemu interpelacije. Obrazloènje interpelacije u domu Parlamenta obavit }e se u skladu i na na~in propisan Poslovnikom doma Parlamenta.
1.
2.
3. 4.
1. 2.
f) Informisanje Parlamentarne skup{tine o aktivnostima Vije}a ministara ^lan 80. Sazivanje plenarnih i komisijskih sjednica Vije}e ministara moè traìti sazivanje sjednice doma Parlamenta da bi se razmatralo pitanje o kojem Vije}e ministara èli iznijeti svoj stav i gdje bi mu bio prezentiran stav doma Parlamenta.
1.
1.
Utorak, 29. jula 2003. 2.
Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan }e na svoje vlastito traènje ili na traènje nadle`ne komisije iza}i pred komisiju radi odràvanja informativne sjednice.
d) Izvje{tavanje Predsjedni{tva o radu Vije}a ministara ^lan 86. Informacije o radu Vije}a ministara Vije}e ministara }e predloìti Predsjedni{tvu izvje{taj o izvr{enju Budèta institucija Bosne i Hercegovine za prethodnu godinu. U slu~aju kada se to od njega traì, ili na sopstvenu inicijativu, Vije}e ministara }e dostavljati Predsjedni{tvu informaciju o odlukama i aktivnostima Vije}a ministara. Vije}e ministara }e odrediti nadle`no ministarstvo, koje }e u roku od sedam dana po prijemu zahtjeva dostaviti traènu informaciju.
g) Godi{nji izvje{taj Vije}a ministara Parlamentu ^lan 81. Izvje{taj o radu Vije}a ministara 1. Vije}e ministara jednom godi{nje podnosi Parlamentu izvje{taj o svom radu, a Parlament moè zatraìti i vanredni izvje{taj. 2. Izvje{taj iz ovog ~lana podnosi predsjedavaju}i, odnosno ~lan Vije}a ministara koga odredi predsjedavaju}i. VIII - ODNOSI VIJE]A MINISTARA S PREDSJEDNI[TVOM ^lan 82. Prava i du`nosti Vije}a ministara Vije}e ministara u okviru svojih prava i du`nosti utvr|enih u Ustavu i zakonu: a) predlaè ta~ke dnevnog reda Predsjedni{tvu; b) priprema i preporu~uje Predsjedni{tvu nacrt Budèta institucija Bosne i Hercegovine; c) sprovodi spoljnu politiku u skladu sa Ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine; d) izvje{tava Predsjedni{tvo o svojim odlukama i drugim aktivnostima; e) na poziv Predsjedni{tva u~estvuje na sjednicama; f) na poziv Stalnog komiteta za vojna pitanja u~estvuje na sjednicama Stalnog komiteta za vojna pitanja; g) na zahtjev Predsjedni{tva saziva sjednicu Vije}a ministara; h) ostvaruje prema Predsjedni{tvu i druga prava, du`nosti i odgovornosti u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, zakonima Bosne i Hercegovine, ovim poslovnikom, kao i poslovnikom Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. a) Predlaganje ta~ke dnevnog reda Predsjedni{tvu ^lan 83. Prijedlog ta~ke dnevnog reda Vije}e ministara moè traìti uvr{tavanje ta~ke dnevnog reda za sjednicu Predsjedni{tva da bi se razmatralo pitanje o kojem Vije}e ministara èli iznijeti svoj stav. Zatraèna ta~ka bit }e uvr{tena na dnevni red po proceduri utvr|enoj Poslovnikom Predsjedni{tva.
1. 2. 3.
e) Prisustvo sjednicama Predsjedni{tva ^lan 87. Prisustvo sjednicama U slu~aju kada se to od njega traì, Vije}e ministara ili bilo koji njegov ~lan prisustvovat }e sjednicama Predsjedni{tva radi obezbje|ivanja informacija i stru~nog mi{ljenja. f) Sazivanje sjednice na zahtjev Predsjedni{tva ^lan 88. Zahtjev za sazivanje sjednice Vije}a ministara Predsjedni{tvo moè predloìti sazivanje sjednice Vije}a ministara na kojoj bi se raspravljalo o pitanju od posebne va`nosti. Zavisno od hitnosti situacije, predsjedavaju}i }e sazvati sjednicu u skladu sa ovim poslovnikom.
1. 2.
g) U~estvovanje u radu Stalnog komiteta za vojna pitanja ^lan 89. Prisustvo sjednicama Stalnog komiteta za vojna pitanja Stalni ~lanovi Stalnog komiteta za vojna pitanja iz Vije}a ministara obavezni su prisustvovati sjednicama Stalnog komiteta za vojna pitanja. IX - ODNOS VIJE]A MINISTARA S DOMOM ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE I UREDOM OMBUDSMENA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 90. Odnos Vije}a ministara s Domom za ljudska prava i Uredom ombudsmena Vije}e ministara, ministarstva i druge institucije i organi Bosne i Hercegovine du`ni su, predstavnicima Vije}a ministara koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu pred Domom za ljudska prava Bosne i Hercegovine i Uredom ombudsmena Bosne i Hercegovine, pruàti informacije koje su potrebne u postupcima predstavljanja pred ovim domom i uredom. X - ODNOS VIJE]A MINISTARA SA ENTITETIMA I BR^KO DISTRIKTOM BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 91. Konsultacija sa entitetima Vije}e ministara sara|uje u okviru svoje nadle`nosti sa izvr{nim i zakonodavnim organima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 92. Na~in konsultacija Saradnja Vije}a ministara sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, Vladom Republike Srpske i Vladom Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, ostvaruje se u svim pitanjima koja su od interesa za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br~ko Distrikt BiH. Saradnja iz prethodnog stava, po pravilu, ostvaruje se pismenim putem ili organizovanjem zajedni~kih sastanaka,
1. 2.
b) Pripremanje nacrta Budèta institucija Bosne i Hercegovine ^lan 84. Nacrt Budèta institucija Bosne i Hercegovine Vije}e ministara predlaè nacrt Budèta institucija BiH Predsjedni{tvu najkasnije do 15. septembra. Ministarstvo finansija i trezora nadle`no je da pripremi nacrt Budèta za razmatranje i usvajanje na sjednici Vije}a ministara, na na~in predvi|en zakonom i ovim poslovnikom.
1. 2.
c) Sprovo|enje vanjske politike ^lan 85. Sprovo|enje vanjske politike Odnos Vije}a ministara i Predsjedni{tva u sprovo|enju vanjske politike odre|en je Ustavom i odgovaraju}im zakonima Bosne i Hercegovine.
1.
2.
pribavljanjem mi{ljenja o odre|enim pitanjima i na drugi na~in koji odredi Vije}e ministara. XI - NAÎN OSTVARIVANJA SARADNJE IZME\U VIJE]A MINISTARA, MINISTARSTAVA I DRUGIH INSTITUCIJA I ORGANA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 93. Utvr|ivanje stavova U ostvarivanju svojih prava, du`nosti i odgovornosti Vije}e ministara moè utvrditi stavove koji su obavezni za ministarstva i druge institucije i organe Bosne i Hercegovine o na~inu sprovo|enja zakona i drugih propisa Parlamenta, te propisa i odluka Vije}a ministara. ^lan 94. Nalog za dono{enje propisa Vije}e ministara moè naloìti ministarstvima i drugim institucijama i organima Bosne i Hercegovine dono{enje propisa ili preduzimanje mjera za koje su ovla{teni, utvrditi rokove za realizaciju tih zadataka i naloìti ispitivanje stanja u oblasti iz njihovog djelokruga. ^lan 95. Izvje{tavanje Vije}a ministara Vije}e ministara moè od ministarstava i drugih institucija i organa Bosne i Hercegovine zahtijevati redovne i povremene izvje{taje o njihovom radu i izradu odgovaraju}ih informacija i analiza o pitanjima vezanim za sprovo|enje zakona i drugih propisa. XII - NAÎN OSTVARIVANJA SARADNJE VIJE]A MINISTARA SA VLADAMA DRUGIH DR@AVA I ME\UNARODNIM ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA ^lan 96. Saradnja sa vladama drugih dràva Vije}e ministara ostvaruje saradnju sa vladama drugih dràva i me|unarodnim organima i organizacijama na osnovu programa koji se donosi svake godine. Saradnja iz stava 1. ovog ~lana moè se ostvariti i izvan utvr|enog godi{njeg programa kada Vije}e ministara ili predsjedavaju}i ocijene da je to od interesa za Bosnu i Hercegovinu.
XIII - PREÎ[]ENI TEKST I VR[ENJE ISPRAVKI PROPISA VIJE]A MINISTARA ^lan 100. Pre~i{}eni tekst Ured za zakonodavstvo zajedno sa obra|iva~em rediguje tekst nacrta, odnosno prijedloga zakona, kao i drugih normativnih akata koje je utvrdilo Vije}e ministara, ~ime se obezbje|uje da u tekst budu ugra|ene primjedbe i sugestije koje je prihvatilo Vije}e ministara u raspravi. Redigovani tekst propisa priprema obra|iva~ na jezicima u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i nakon toga dostavlja Generalnom sekretarijatu koji, uz propratni akt, dostavlja Parlamentu odnosno Predsjedni{tvu pozivom na zaklju~ak Vije}a ministara i prati dalju proceduru razmatranja ovih materijala. ^lan 101. Vr{enje ispravki Prijedlog akta za ispravku gre{aka u objavljenom tekstu propisa ili drugog akta Vije}a ministara podnose ministarstvo i druga institucija i organ Bosne i Hercegovine u ~ijem je djelokrugu staranje o izvr{avanju tog propisa, odnosno akta Vije}a ministara. Prijedlog tog akta dostavlja se Uredu za zakonodavstvo. Ured za zakonodavstvo obezbje|uje da se u "Slu`benom glasniku BiH" objavi ispravka gre{aka u aktima Vije}a ministara.
1.
2.
1.
2.
XIV - ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Amandmani na Poslovnik Izmjene i dopune ovog poslovnika vr{e se odlukom Vije}a ministara. ^lan 103. Stavljanje van snage postoje}eg Poslovnika Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da vaì Poslovnik Vije}a ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 7/02). ^lan 104. Stupanje na snagu Ovaj poslovnik stupa na snagu danom dono{enja i objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". VM broj 107/03 Predsjedavaju}i 3. jula 2003. godine Vije}a ministara BiH Sarajevo Adnan Terzi}, s. r.
1. 2.
^lan 97. Izvje{tavanje Vije}a ministara Predsjedavaju}i, ministar ili njegov zamjenik koji u~estvuju u razgovorima sa predstavnicima vlada drugih dràva i me|unarodnih organa i organizacija, podnose Vije}u ministara izvje{taj o obavljenom razgovoru. ^lan 98. Odnosi predsjedavaju}eg sa diplomatskim korom Predstavnike vlada drugih dràva, ambasadore i druge diplomatsko - konzularne predstavnike, odnosno predstavnike me|unarodnih organa i organizacija, po pravilu, prima predsjedavaju}i. Predsjedavaju}i moè odrediti da predstavnike iz stava l. ovog ~lana primi jedan od ~lanova Vije}a ministara, koji je duàn podnijeti Vije}u ministara usmeno ili pismeno izvje{taj o obavljenom razgovoru.
1.
PRAVOBRANILA[TVO BOSNE I HERCEGOVINE

201
Na osnovu ~lana 17. Zakona o pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/02) Kolegij Pravobranila{tva Bosne i Hercegovine, na sjednici odrànoj 11. juna 2003. godine, donio je
2.
PRAVILNIK
O NAÎNU RADA I VO\ENJU EVIDENCIJE U PRAVOBRANILA[TVU BOSNE I HERCEGOVINE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim pravilnikom ure|uje se unutra{nje poslovanje i vo|enje evidencije u Pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravobranila{tvo).
^lan 99. Odnosi drugih ~lanova sa diplomatskim korom ^lanovi Vije}a ministara mogu primiti predstavnike iz ~lana 8. ovog poslovnika na zahtjev tog predstavnika i uz prethodno obavje{tenje predsjedavaju}eg.
^lan 2. Unutra{nje poslovanje obuhvata vr{enje administrativnih, upravnih, finansijskih i tehni~kih poslova u Pravobranila{tvu. ^lan 3. O sprovo|enju ovog pravilnika u Pravobranila{tvu stara se Pravobranilac. II - POSLOVI UPRAVE U PRAVOBRANILA[TVU ^lan 4. U poslove uprave u Pravobranila{tvu spadaju poslovi kojima se obezbje|uju potrebni uslovi za pravilan rad i poslovanje Pravobranila{tva a naro~ito: rukovo|enje i organizovanje rada u Pravobranila{tvu; staranje da se poslovi i zadaci vr{e zakonito, transparentno i javno, efikasno, ekonomi~no i profesionalno nepristrasno; materijalno-finansijsko poslovanje u Pravobranila{tvu; poslovi u vezi sa radnim odnosima zaposlenih u Pravobranila{tvu; poslovi statistike; staranje o stru~nom osposobljavanju i usavr{avanju zaposlenika; drugi poslovi za koje je to odre|eno zakonom i ovim pravilnikom.
^lan 9. Prijem pismena od suda, pravnih i fizi~kih osoba, potvr|uje se stavljanjem {tambilja, datuma prijema i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici. Na zahtjev podnosioca pismena izdat }e se i posebna potvrda o prijemu, stavljanjem otiska prijemnog {tambilja i uno{enjem datuma. 2. Otvaranje i pregled pismena ^lan 10. Pismena primljena u zatvorenim omotima otvara zaposlenik pisarnice. Povjerljiva pismena koja su kao takva ozna~ena na omotu uposlenik na prijemu po{te ozna~ava prijemnim {tambiljem, bez otvaranja daje broj na omotu i zavodi u posebnu evidenciju te nakon toga predaje pravobraniocu neotvoreno. Prilikom otvaranja pismena vodi se ra~una da se pismena ne o{tete,da se prilozi raznih pismena ne pomije{aju, da neka pismena i prilozi ne ostanu u omotu i da se provjeri da li se brojevi napisani kao prilog slaù sa brojevima primljenih pismena. 3. Stavljane prijemnog {tambilja ^lan 11. Na svaki primjerak pismena stavlja se otisak prijemnog {tambilja sa datumom prijema pismena. Otisak prijemnog {tambilja stavlja se, po pravilu, na prvu stranu u gornji desni dio pismena. Ako tu nema mjesta, otisak se stavlja na pogodno mjesto na prvoj stranici pismena (obrazac br. 1). 4. Raspore|ivanje pismena ^lan 12. Primljena pismena raspore|uju se prema oznaci odgovaraju}eg upisnika. Pismena hitne prirode i pismena po kojima treba odmah postupiti predaju se u rad bez odlaganja, a ostala pismena u toku radnog vremena istog dana kada je pismeno primljeno. 5. Osnivanje predmeta i popis spisa ^lan 13. Primljena i raspore|ena pismena zavode se u odgovaraju}i upisnik pod datumom kada su primljena, ako se pismenom osniva novi predmet. Pismeno iz prethodnog stava stavlja se u omot sa oznakom predmeta. ^lan 14. Oznaka predmeta se sastoji od skra}enog naziva upisnika, rednog broja i posljednja dva broja godine u kojoj je pismeno zavedeno u upisnik. ^lan 15. Ako se u toku postupka nastavi vo|enje predmeta pod oznakom drugog upisnika ili se izmijeni oznaka istog upisnika i broj predmeta u istom upisniku, ranija oznaka na omotu predmeta se precrtava i ispod nje stavlja nova oznaka. ^lan 16. Prilikom osnivanja predmeta upisni~ar uvodi u popis spisa prvo pismeno na osnovu kojeg je predmet osnovan i nazna~uje broj lista. Uvo|enje drugih pismena u popis i ozna~avanje listova vr{i se hronolo{kim redom u pisarnici. ^lan 17. U popis spisa unose se pismena po redu prijema. Redni broj popisa ozna~ava se na pismenu (podbroj). Listovi spisa ozna~avaju se teku}im brojem crvenom olovkom u desnom gornjem uglu od broja 1. bez obzira na podbroj. Broj lista se upisuje i u odgovaraju}u rubriku popisa spisa.
III - ADMINISTRATIVNO-TEHNI^KI I RAÛNOVODSTVENO-MATERIJALNI POSLOVI ^lan 5. Administrativno-tehni~ki poslovi u Pravobranila{tvu vr{e se u pisarnici. Radom pisarnice neposredno rukovodi zaposlenik odre|en aktom o unutra{njoj organizaciji. Ra~unovodstveno-materijalni poslovi Pravobranila{tva obavljaju se u Pravobranila{tvu pod neposrednim rukovo|enjem Pravobranioca. A) Postupanje sa pismenima l. Primanje pismena ^lan 6. Primanje podnesaka, spisa, telegrama, paketa i drugih pismena vr{i se u toku radnog vremena u pisarnici. Primanje pismena koja se odnose na nov~ano poslovanje, kao i primanje novca vr{i zaposlenik koji obavlja ra~unovodstveno-materijalne poslove. ^lan 7. Ako Pravobranila{tvo nije nadle`no za postupanje po odre|enom pismenu koje podnosilac neposredno predaje, zaposlenik koji prima pismeno upozorit }e podnosioca i uputiti da pismeno preda nadle`nom organu. Ako i nakon toga podnosilac zahtijeva da se pismeno primi, primit }e pismeno, ali }e na njemu zabilje{kom nazna~iti da je podnosilac upozoren i da mu je data uputa. ^lan 8. Prilikom neposrednog prijema pismena uposlenik na prijemu provjerit }e urednost pismena i zatraìti da se uo~eni nedostaci odmah otklone (nedovoljan broj priloga, nedostatak adresa, potpis i sl.) Ako podnosilac i nakon upozorenja ne otkloni nedostatke, primit }e se neuredno i nepotpuno pismeno, a na pismenu staviti zabilje{ku o upozorenju o kakvom se nedostatku radi.
^lan 18. Primljena i raspore|ena pismena kojim se ne osniva novi predmet, nakon stavljanja odluke ulaù se u predmet na koji se odnose. 6. Sre|ivanje spisa ^lan 19. Pismena se ulaù u predmet i spajaju redom kojim su uvedena u popis spisa, tako da pismeno kasnijeg datuma bude iznad pismena ranijeg datuma. Zaposlenik koji unosi pismena u popis spisa duàn je da ih odmah spoji, osim orginalne dokumentacije koja se vra}a stranci. 7. Predaja predmeta u rad ^lan 20. Sre|ene predmete pisarnica predaje u rad. Predaja i vra}anje predmeta pisarnici vr{i se preko interne dostave knjige i evidentira u upisniku i rubrici za primjedbe. 8. Otpremanje pismena ^lan 21. Otpremanje pismena radi dostavljanja vr{i zaposlenik pisarnice istog dana kada je pismeno primljeno. Na primjerku pismena koje ostaje Pravobranila{tvu konstatuje se otpremanje, datum otpreme i potpis radnika koji vr{i otpremanje. ^lan 22. Sve po{iljke koje se otpremaju putem po{te razvrstavaju se u dvije grupe: obi~ne i preporu~ene, s tim da se redom upisuju u dostavnu knjigu za po{tu. ^lan 23. Pismena koja se dostavljaju putem kurira i dostavlja~a zavode se u posebnu dostavnu knjigu. B) Upisnici, pomo}ne knjige i druge evidencije 1. Osnivanje i vo|enje upisnika, pomo}nih knjiga i drugih evidencija ^lan 24. Upisnici sluè za upisivanje pismena kojima se u Pravobranila{tvu osniva odre|eni predmet, evidentira tok postupka i pojedine radnje obavljene u toku postupka. Pomo}ne knjige sluè za evidentiranje podataka na osnovu kojih se mogu brè i lak{e prona}i pojedina pismena, kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne evidentiraju u upisnicima. ^lan 25. Upisnike i pomo}ne knjige vode radnici pisarnice. Upisnici i pomo}ne knjige vode se zasebno za svaku vrstu predmeta. ^lan 26. Upisnici i pomo}ne knjige sastoje se iz potrebnog broja tabaka propisanog obrasca, koji su povezani u knjigu sa tvrdim koricama. Propisani obrasci sastavni su dio ovog poslovnika. Na koricu se stavlja oznaka upisnika i pomo}ne knjige i godina na koju se upisnik i pomo}na knjiga odnose. ^lan 27. U Pravobranila{tvu se obavezno vodi imenik. Podaci u imeniku unose se istovremeno sa upisom predmeta u upisnik. ^lan 28. Imenici se vode u povezanim knjigama, sa posebnim listovima za svako slovo abecede.
U jednoj knjizi imenika moè se upisivati vi{e godina. U tom slu~aju na po~etku svake godine kod pojedinog slova stavlja se crvenom olovkom oznaka sljede}e godine. Ako se u jednom predmetu postupak odnosi na vi{e osoba, svaka osoba upisat }e se posebno u odgovaraju}i imenik. U imenik se upisuje naziv organa ili pravne osobe, odnosno prezime i ime osobe na koju se upis odnosi ili u ~ijem se interesu postupak vodi, njegovo sjedi{te odnosno prebivali{te, kao i broj predmeta u upisniku (obrazac br. 2). ^lan 29. Zavo|enje pismena u upisnik i pomo}ne knjige vr{e se hronolo{kim redom. ^lan 30. Prvi podnesci i druga pismena kojima se pokre}e postupak i preduzimaju radnje u postupku zavode se u odgovaraju}e upisnike i pomo}ne knjige. Pismeno koje se odnosi na ve} zavedeni predmet, a koje zbog va`nosti treba da bude vidljivo iz upisnika (àlba, prigovor, vanredni pravni lijek) upisivat }e se u rubriku za primjedbe pod rednim brojem predmeta. Ostala pismena ulaù se u predmet bez posebnog upisivanja u upisnik. ^lan 31. Upis se ne moè brisati. Ako je neki predmet pogre{no zaveden precrtava se crvenom olovkom u vodoravnom redu cijeli spis kosom crtom od lijevog donjeg prema desnom gornjem uglu i u rubriku za primjedbe stavlja se oznaka "pogre{an upis". Predmet koji se zavodi iza pogre{no zavedenog predmeta dobija novi sljede}i redni broj, a poni{teni redni brojevi pri zaklju~ivanju upisnika na kraju godine se odbijaju od posljednjeg rednog broja. Ostali pogre{ni upisi se popravljaju uno{enjem ta~nog upisa s tim {to se pogre{an upis precrtava tako da ostane ~itak. 2. Ozna~avanje rije{enih predmeta ^lan 32. Kad je predmet kona~no rije{en, ispred rednog broja stavlja se crvena oznaka kona~nog rije{enja. Predmet se smatra kona~no rije{enim kad to Pravobranilac u predmetu odredi. ^lan 33. Ako se u predmetu koji je u upisniku ozna~en kao kona~no rije{en nastavi postupak, predmet se upisuje kao novi sa potrebnim ranijim upisima. U rubrici za primjedbe novog broja upisuje se ranija oznaka predmeta a kod ranijeg upisa upisuje se nova oznaka predmeta. 3. Spajanje i pripajanje predmeta u upisnicima ^lan 34. Kada se vi{e predmeta spoji radi sprovo|enja jedinstvenog postupka, uz oznaku kona{nog rije{enog predmeta u rubrici za primjedbe ozna~ava se redni broj predmeta sa kojim je spojen. U rubrici za primjedbe pod rednim brojem zajedni~kog predmeta stavlja se zabilje{ka. Spojeni predmet se vodi dalje pod oznakom zajedni~kog predmeta. ^lan 35. Kad se neki predmet prilaè drugom, prilaganje }e se zabiljeìti obi~nom olovkom u rubrici za primjedbe kod rednog broja predmeta koji se prilaè, sa datumom prilaganja. Ovakva bilje{ka stavlja se i u rubriku za primjedbe upisnika pod rednim brojem predmeta kojem je drugi predmet priloèn.
4. Zaklju~ivanje upisnika, pomo}nih knjiga i drugih evidencija ^lan 36. Upisnici se zaklju~uju na kraju godine. Zaklju~ivanje upisnika vr{i se tako {to se iza posljednjeg upisanog rednog broja stavlja konstatacija koja sadrì sljede}e podatke: dan, mjesec i godinu zaklju~enja, redni broj posljednjeg upisa, broj rije{enih predmeta i broj nerije{enih predmeta. Ovu konstataciju potpisuje radnik koji vodi upisnik i pravobranilac. Imenici i ostale pomo}ne knjige se ne zaklju~uju. 5. Upisnici ^lan 37. Pravobranila{tvo vodi slijede}e upisnike: "P" - upisnik za parni~ne predmete "I" - upisnik za izvr{ne predmete "U" - upisnik za upravne predmete "Pn" - upisnik za predmete vansudske nagodbe "M" - upisnik za predmete pravnih mi{ljenja - upisnik za predmete sa elementom inostranosti "Ei" "R" - upisnik za ostale predmete - upisnik za predmete uprave u pravobranila{tvu "PBiH" - upisnik za adhezioni postupak "A" - upisnik za postupke pred Ustavnim sudom BiH i Domom za ljudska prava "Usd" ^lan 38. U upisnik "P" upisuju se svi predmeti u kojima Pravobranila{tvo zastupa stranku u parni~nom postupku u svojstvu tuìtelja, tuènog ili umje{a~a, u vanparni~nom postupku u svojstvu predlagatelja ili protivnika (obrazac br. 3). ^lan 39. U upisnik "I" zavode se predmeti u kojima Pravobranila{tvo zastupa stranku u izvr{nom postupku u svojstvu povjerioca, du`nika ili u~esnika, kao i u postupku izvr{enja konfiskacije imovine (obrazac br. 4). ^lan 40. U upisnik "U" zavode se predmeti u upravnom postupku i upravnom sporu u kojima Pravobranila{tvo zastupa stranku (obrazac br. 5) ^lan 41. U upisnik "Pn" zavode se predmeti prethodnog sporazumijevanja povodom zahtjeva stranaka za naknadu {tete od pravnih osoba koje zastupa Pravobranila{tvo (obrazac br. 6). ^lan 42. U upisnik "Ei" zavode se predmeti sa elementom inostranosti (obrazac br. 7). ^lan 43. U upisnik "M" zavode se zahtjevi pravnih osoba koje Pravobranila{tvo zastupa radi davanja pravnog mi{ljenja i pruànja druge pravne pomo}i u vezi sa zaklju~ivanjem imovinsko-pravnih ugovora, kao i zahtjevi za davanje pravnih mi{ljenja u postupku dono{enja zakona, drugih propisa i op}ih akata. U upisnik iz prethodnog stava zavode se i usmeni zahtjevi za davanje pravnog mi{ljenja i pruànja drugih vidova stru~ne
pomo}i, o kojima se sa~injava slu`bena zabilje{ka (obrazac br. 8). ^lan 44. U upisnik "R" zavode se pismena koja se ne upisuju ni u jedan drugi upisnik i pogre{no dostavljena pismena (obrazac br. 9). ^lan 45. U upisnik "PBiH" zavode se pismena koja se odnose na poslove uprave Pravobranila{tva, a naro~ito na organizacione poslove, op}a uputstva i raspise, statistiku i izvje{taje, finansijsko-materijalno poslovanje i poslove u vezi sa radnim odnosima (obrazac br. 10). ^lan 46. U upisnik adhezionih predmeta "A" zavode se pismena koja se odnose na krivi~ni postupak u kojem Pravobranila{tvo postavlja od{tetni zahtjev u ime subjekata koje zastupa kao o{te}ene u krivi~nom postupku (obrazac br. l1). ^lan 47. U upisnik "Usd" zavode se pismena koja se odnose na zastupanje subjekata koje zastupa Pravobranila{tvo pred Ustavnim sudom BiH i Domom za ljudska prava (obrazac br. 12). 6. Odlaganje predmeta u arhivu, ~uvanje i izdavanje predmeta ^lan 48. Pravosna`no rije{eni predmeti odlaù se u arhivu i ~uvaju kao zavr{eni. Odlaganje predmeta u arhivu vr{i se na osnovu pismene naredbe Pravobranioca BiH ili njegovog zamjenika. ^lan 49. Prije odlaganja u arhivu, iz predmeta se izdvajaju pismena koja treba vratiti strankama. Na predmetu koji se odlaè u arhivu stavlja se oznaka roka ~uvanja. ^lan 50. Predmeti odloèni u arhivu sre|uju se po vrsti (parni~ni, upravni, izvr{ni i dr.) i po rednim brojevima u posebne fascikle. Na omote se stavljaju skra}ene oznake, redni broj predmeta i godina (npr.P-I-1/03). ^lan 51. Predmetima odloènim u arhivu rukuje odre|eni radnik pisarnice. O izdatim predmetima iz arhive vodi se posebna evidencija sa nazna~enjem kome je predmet izdat i kad predmet treba da bude vre}en arhivi. Predmet iz arhiva izdaje se na osnovu pismenog zahtjeva, koji se stavlja na mjesto izdatog predmeta (obrazac br. 13kl). ^lan 52. Obrasci prijemnog {tambilja, imenika i upisnika predvi|eni ovim pravilnikom od{tampani su uz ovaj pravilnik i ~ine njegov sastavni dio. IV - ZAVR[NA ODREDBA ^lan 53. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom dono{enja a objavit }e se u "Slu`benom glasniku BiH". P BiH broj 4/03 Pravobranilac 11. juna 2003. godine Bosne i Hercegovine Sarajevo Dragica Mileti}, s. r.
SLU@BENI GLASNIK BiH Skra}eni naziv Agencije je: AOD.
AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu ~lana 8. stav 4. te ~lana 18.4. ta~ka 12. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovne ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02), Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, na 1. sjednici odrànoj 9. septembra 2002. godine, donosi sljede}u
ODLUKU
I Naknada za izdati certifikat, kojim banka dokazuje da je uklju~ena u program osiguranja depozita, iznosi 20.000,00 KM. II Naknada za certifikat se pla}a u punom iznosu na po~etku osiguranja. III Ova odluka }e se objaviti u "Slu`benom glasniku BiH", a stupa na snagu danom dono{enja. Predsjedavaju}i Broj UO-11-3/03 Upravnog odbora 9. septembra 2002. godine Peter Nicholl, s. r. Na osnovu ~lana 10. stav 5., te ~lana 18.4. ta~ka 10. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02), Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, na 1. sjednici odrànoj 9. septembra 2002. godine, donosi slijede}u
^lan 3. Agencija ima svojstvo pravne osobe sa pravima, obavezama i odgovornostima utvr|enim Zakonom i ovim statutom. Agencija je samostalno, neprofitno pravno lice sa punim ovla{tenjima u skladu sa Zakonom. Agencija ima kapacitet sklapanja ugovora, nabavke i raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom, te da bude strana u pravnom postupku. Agencija se sastoji od sjedi{ta i dvije filijale u svakom entitetu. Filijale nemaju svojstvo pravnog lica niti neke druge ovlasti neovisno od Agencije. ^lan 4. Odredbama ovog statuta ure|uje se: - organizacija i na~in poslovanja Agencije; - nadle`nost i na~in rada Agencije; - ovla{tenja za zastupanje Agencije; - prava, obaveze i odgovornosti lica koja obavljaju poslove i zadatke sa posebnim ovla{tenjima i odgovornostima; - druga organizaciona pitanja u vezi poslovanja Agencije. ^lan 5. Agencija ima najmanje jedan operativni ra~un i ra~un Fonda. Svaki operativni ra~un mora biti otvoren kod banke ~lanice programa osiguranja depozita. Ra~un Fonda otvoren je kod Centralne banke BiH. ^lan 6. Agencija ima pe~at okruglog oblika promjera 50mm. Pe~at u koncentri~nim krugovima sadrì tekst: "Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovne", a u sredini pe~ata se nalazi grb Bosne i Hercegovine i oznaka rednog broja pe~ata ispod grba. Filijale imaju pe~at identi~nog sadràja uz dodatnu naznaku naziva filijale i njene lokacije. Na~in upotrebe, ~uvanja i za{tite pe~ata odre|uje direktor Agencije. Agencija ima svoj znak koji se sastoji od slova O u crnoj boji i slova D u ùtoj boji, postavljenih jedno preko drugog. II - ZADACI I POSLOVI AGENCIJE ^lan 7. Osnovni zadaci Agencije su: - osiguranje prikladnih depozita fizi~kih i pravnih lica u bankama ~lanicama, u skladu sa Zakonom; - izdavanje certifikata o ~lanstvu bankama koje zadovoljavaju kriterije za u~e{}e u programu osiguranja depozita; - oduzimanje, putem suspenzije ili okon~anja, certifikata o ~lanstvu; - investiranje sredstava koja ~ine Fond za osiguranje depozita u skladu sa ograni~enjima Politike investiranja Agencije u skladu sa Zakonom; - isplata osiguranih depozita u slu~aju prestanka rada banke ~lanice u skladu sa ovim Zakonom; - dono{enje podzakonskih akata kojima se regulira osiguranje depozita, i poslovanje Agencije.
ODLUKU
O VISINI STOPE PREMIJE I Utvr|uje se stopa premije osiguranja u visini od 0,3%. II Utvr|ena stopa premije osiguranja }e se primjenjivati po~ev od 12. oktobra 2002. godine. III Odluka o visini stope premije }e se objaviti u "Slu`benom glasniku BiH". Predsjedavaju}i Broj UO-11-5/02 Upravnog odbora 9. septembra 2002. godine Peter Nicholl, s. r. Na osnovu ~lana 17. i ~lana 18.4. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02), Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, na sjednici odrànoj 20. septembra 2002. godine, donosi
STATUT
AGENCIJE ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Agencija za osiguranje depozita u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Agencija) osnovana je Zakonom o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02), (u daljem tekstu: Zakon). ^lan 2. Naziv Agencije je: - Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine. Sjedi{te Agencije je u Banjoj Luci.
Broj 22 - Strana 488 III - NEOVISNOST AGENCIJE
^lan 8. Agencija samostalno rukovodi svojim poslovanjem prema opisu djelatnosti i u skladu sa Zakonom. Od dana osnivanja Agencije ~lanovi Upravnog odbora, direktor Agencije, direktori filijala i njihovo osoblje, kao i druga lica preporu~ena ili imenovana od strane Agencije za obavljanje odre|enih radnji u okviru Zakona, ne mogu se goniti u krivi~nom ili gra|ansko-pravnom postupku za bilo koje radnje koje su izvr{ili u dobroj vjeri i u skladu sa Zakonom tokom izvr{enja ili provo|enja zadataka iz okvira svojih ovlasti. Agencija snosi tro{kove ili iste nakna|uje za svoje uposlenike, bez obzira na poziciju, za sve pravne sporove inicirane protiv uposlenog, iz bilo kojeg izvora, za radnje preduzete u dobroj vjeri prilikom izvr{enja ili provo|enja zadataka u okviru ovlasti propisanih Zakonom ili drugih delegiranih ovlasti ukoliko ti tro{kovi ne mogu biti napla}eni od strana koje su podnijele tu`bu protiv Agencije ili njenog osoblja. IV - FINANSIRANJE AGENCIJE ^lan 9. Finansiranje rada Agencije se provodi u okviru finansijskog plana za narednu godinu, prethodno usvojenog od strane Upravnog odbora. Operativni tro{kovi Agencije finansiraju se iz prihoda od naknada i prihoda od investicija kapitala Fonda. Sredstva sa operativnog ra~una Agencije mogu se koristiti isklju~ivo za operativne tro{kove Agencije, a sredstva koja ~ine ra~un Fonda mogu se koristiti jedino za isplatu osiguranja depozita u slu~aju isplate osiguranja. Za finansiranje operativnih tro{kova Agencije mogu se koristiti sredstva iz donacija. Za sve donacije i sve uslove vezane za njih, a koje nisu uklju~ene u odboreni finansijski plan Agencije, potrebno je odobrenje Upravnog odbora. Godi{nji vi{ak prihoda nad rashodima Agencije, dobijen iz izvora iz st. 1. i 2. ovog ~lana, raspore|uje se u Fond odlukom Upravnog odbora a na prijedlog direktora Agencije. Sve premije koje upla}uju banke ~lanice dodaju se Fondu. U situaciji kada kori{tenje prihoda Agencije, u skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana, nisu dovoljna za finansiranje operativnih tro{kova Agencije, Upravni odbor Agencije, na prijedlog direktora Agencije, moè donijeti odluku o privremenoj upotrebi uplata premija osiguranja u svrhu obezbje|enja potrebnih sredstava. Ovakva odluka ne moè vaìti duè od godinu dana i primjenjuje se samo ukoliko je Agencija iscrpila sve prakti~ne na~ine umanjenja operativnih tro{kova. Upravni odbor Agencije }e, u skladu sa usvojenim programom i finansijskim planom, donijeti odluku o povratu tako kori{tenih sredstava premije u Fond. Za slu~aj kad Fond nije dostatan za ispunjenje obaveza Agencije u vezi sa isplatom osiguranih depozita, Agencija u okvirima pozitivnih zakonskih propisa moè osigurati kredite i garancije za obezbje|enje potrebnih sredstava. U takvom slu~aju Upravni odbor Agencije, na prijedlog direktora Agencije, moè odobriti upotrebu budu}ih potraìvanja premije osiguranja kao garanciju i budu}ih naplata premije osiguranja kao izvor otplate duga Agencije. V - UPRAVLJANJE I RUKOVO\ENJE AGENCIJOM ^lan 10. Upravljanje i rukovo|enje Agencijom ure|uje se Zakonom, Statutom i drugim op}im aktima u skladu sa Zakonom. IV - UPRAVNI ODBOR ^lan 11. Jedini organ koji upravlja Agencijom je Upravni odbor.
Upravni odbor se sastoji od 5 ~lanova. Guverner Centralne banke, ili osoba koju on imenuje, je ex officio ~lan Upravnog odbora, i ministar Trezora institucija Bosne i Hercegovine, ili osoba koju on imenuje, je ex officio ~lan Upravnog odbora. Upravni odbor Centralne banke imenuje jednog ~lana Upravnog odbora i, u skladu sa ograni~enjima odgovaraju}ih zakona svakog entiteta, ministar finansija FBiH i ministar finansija RS imenuju po jednog ~lana Upravnog odbora. ^lanovi Upravnog odbora, koji to nisu ex officio, moraju biti osobe koje su stekle visok ugled finansijskog i bankarskog stru~njaka i koje posjeduju visoke moralne osobine za vr{enje povjerene im du`nosti. Upravni odbor bira predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg iz reda svojih ~lanova. Me|utim, direktori agencija za bankarstvo, u slu~aju da ih imenuje u ovaj Upravni odbor jedna strana sa pravom imenovanja, ne mogu sluìti kao predsjedavaju}i ili zamjenik predsjedavaju}eg Upravnog odbora. Osobe koje su predloène za ~lanove Upravnog odobra moraju predo~iti pismenu izjavu kao dokaz kvalificiranosti i potvrde prihvatanja u slu~aju imenovanja. Mandat ~lanova Upravnog odbora, isklju~uju}i ex officio ~lanove, je pet godina. Svaka osoba, isklju~uju}i ex officio ~lanove, moè biti imenovana za ~lana Upravnog odbora Agencije samo na dva uzastopna mandata, tako da prilikom imenovanja za sljede}i mandat najmanje dva ~lana iz prethodnog saziva Upravnog odbora budu ponovo imenovana. ^lanovi Upravnog odbora ne mogu biti me|usobno povezani ili povezani sa direktorom ili direktorima organizacionih jedinica, krvno ili brakom, zaklju~no s tre}im stepenom srodstva. ^lanovi Upravnog odbora ne mogu za vrijeme svog mandata imati izvr{nu vlast ili biti ~lanovi nadzornog ili upravnog odbora banke ~lanice ili bilo koje druge banke koja ima dozvolu za rad. ^lanovi Upravnog odbora ne mogu posjedovati, direktno ili indirektno, vi{e od pet procenata kapitala banke ~lanice, te su du`ni obavijestiti Upravni odbor u pismenoj formi o interesima koje imaju u banci ~lanici oni li~no ili neko s njima povezan, krvno ili brakom, zaklju~no s tre}im stepenom srodstva. ^lanovi Upravnog odbora du`ni su obavijestiti Agenciju u pismenoj formi o interesima koje imaju oni ili s njima povezane osobe, krvno ili brakom, zaklju~no s tre}im stepenom srodstva, u nekoj drugoj banci ili komercijalnom preduze}u u kojem posjeduju vi{e od pet procenata kapitala banke ili preduze}a. ^lan 12. Ve}ina ~lanova Upravnog odbora ima pravo smijeniti ~lana Upravnog odbora u slu~aju krivi~nog ili nezakonitog pona{anja, kr{enjem ili postupanjem suprotno pravilima obavljanja du`nosti u vezi s radom u Upravnom odboru. Naknadno imenovanje osobe za upra`njeno mjesto ~lana bit }e obavljeno u skladu sa Zakonom, vezano za izvor ovlasti imenovanja u ~lanstvo u Upravnom odboru. Du`nost je i obaveza Upravnog odbora da obavijesti Vije}e ministara o krivi~nom ili nezakonitom postupanju bilo kojeg ~lana Upravnog odbora. ^lan Upravnog odbora, za slu~aj da postupi suprotno odredbama ~lana 18.1. st. 10., 11., 12. i 13. Zakona o osiguranju depozita, automatski se suspenduje s du`nosti. Svaki ~lan Upravnog odbora je odgovoran za obavje{tavanje Upravnog odbora o svom statusu u smislu ~lana 18.1. st. 10., 11., 12. i 13. Zakona. Za vrijeme obavljanja du`nosti u Upravnom odboru ~lanovi Upravnog odbora ne mogu biti gonjeni u krivi~nom ili gra|anskom postupku za aktivnosti koje su preduzeli u skladu sa Zakonom i u dobroj vjeri, a u skladu sa njihovim du`nostima kao ~lanova Upravnog odbora.
^lan Upravnog odbora moè biti razrije{en du`nosti prije isteka mandata na li~ni zahtjev. Osoba imenovana umjesto ~lana koji je smijenjen, suspendiran ili razrije{en du`nosti, ~lana Upravnog odbora obavlja du`nost do isteka mandata njegovog prethodnika. ^lan 13. Sjednice Upravnog odbora mogu se odràvati na ad hoc osnovi, ali se moraju odràvati najmanje jedanput svakog kalendarskog tromjese~ja. Upravni odbor }e sa~initi raspored svojih sastanaka kako bi se obezbijedilo da se sastanci odràvaju redovno, naizmjeni~no na lokacijama organizacionih jedinica Agencije. Sjednice Upravnog odbora saziva predsjedavaju}i. Predsjedavaju}i tako|er saziva posebnu sjednicu na zahtjev direktora Agencije ili na zahtjev dva ~lana Upravnog odbora najkasnije 14 dana od dana prijema zahtjeva, a u suprotnom osoba koja je podnijela zahtjev ovla{tena je da sazove posebnu sjednicu. Pismeni poziv za sjednicu Upravnog odbora sadrì datum i mjesto odràvanja sjednice, vrijeme po~etka i dnevni red koji se dostavlja ~lanovima Upravnog odbora najkasnije 7 dana prije odràvanja sjednice. Materijal za svaku ta~ku dnevnog reda prilaè se uz poziv za sjednicu. Osobe koje nisu ~lanovi Upravnog odbora mogu prisustvovati sjednici samo uz pismeni poziv predsjedavaju}eg. Za odràvanje sjednice Upravnog odbora potreban je kvorum ve}ine ukupnog broja ~lanova. Upravni odbor donosi odluke na osnovu ve}ine glasova ukupnog broja ~lanova. Predsjedavaju}i ili ~lan Upravnog odbora ne glasa kada su pitanja vezana za njega li~no. Direktor Agencije i direktori filijala prisustvuju svim sjednicma Upravnog odbora bez prava glasa. Predsjedavaju}i moè odrediti da direktor Agencije i direktori filijala ne prisustvuju sjednici Upravnog odbora, ali tada mora obrazloìti takvu odluku direktoru ili direktorima filijala, te Upravnom odboru. Upravni odbor, na prijedlog direktora Agencije, moè imenovati savjetnike Upravnog odbora. Savjetnici se imenuju iz banaka, Udruènja banaka ili donatora. Pored toga, svaka agencija, donator ili zemlja donator, strana ili doma}a, moè imenovati savjetnika Upravnog odbora Agencije. Prava i obaveze savjetnika reguliraju se sporazumom izme|u Agencije i zemlje donatora ili agencije donatora. ^lan 14. Upravni odbor naro~ito: bira predsjedavaju}eg i zamjenika predsjedavaju}eg Upravnog odbora; donosi statut Agencije i druge op}e akte, te donosi odluku koji od njih }e biti objavljeni u zavisnosti da ili predstavljaju poslovnu tajnu; imenuje direktora Agencije i direktore filijala Agencije; donosi sve propise, politike, uputstva i naknade za upravljanje i poslovanje Agencije i njenog Fonda u skladu sa Zakonom i praksom dobrog upravljanja; razmatra godi{nje Zakon o osiguranju depozita u vezi sa Zakonom o bankama; utvr|uje i odobrava stru~nu kvalificiranost direktora Agencije i direktora filijala; odobrava, na prijedlog direktora Agencije, u~e{}e banaka u ~lanstvu i prekide ~lanstva banaka ~lanica; donosi finansijski plan Agencije na prijedlog direktora Agencije; donosi politiku investiranja Fonda na prijedlog direktora Agencije;
10. donosi, na prijedlog direktora Agencije, odluku o visini stope premije osiguranja koja se napla}uje od banaka ~lanica; 11. donosi odluku o davanju prijedloga Vije}u ministara o izmjeni iznosa pokri}a osiguranja prikladnih depozita na inicijativu direktora Agencije; 12. donosi odluku o visini naknade za certifikat u ~lanstvu banke ~lanice, a na prijedlog direktora Agencije; 13. odobrava pla}e i beneficije za sve uposlene u Agenciji, a na prijedlog direktora Agencije; 14. donosi sve potrebne propise i uputstva o radu samog Upravnog odbora; 15. godi{nje odobrava imenovanje vanjskog revizora Agencije, a na prijedlog direktora Agencije; 16. donosi odluku o imenovanju nezavisnog revizora u slu~aju sukoba s bankom ~lanicom u vezi ta~nosti izvje{taja u skladu sa Zakonom; 17. osniva i imenuje ~lanove Komisije za prekr{aje Agencije; 18. donosi pravilnik o vo|enju prekr{ajnog postupka; 19. donosi odluku o osnivanju organizacijskih jedinica u drugim gradovima dràve, ali samo ako su predloène organizacijske jedinice fiskalno odrìve od dana njihovog osnivanja. ^lan 15. Upravni odbor je odgovoran za aktivnosti Agencije. Upravni odbor je duàn usvojiti godi{nji izvje{taj o radu i finansijski plan za narednu godinu u roku od tri mjeseca po zavr{etku prethodne kalendarske godine i istu u tom roku dostaviti na objavljivanje u "Slu`benom glasniku BiH". Upravni odbor dostavlja kopiju svog godi{njeg izvje{taja o radu i svog finansijskog plana Predsjedni{tvu BiH kao informaciju u roku od tri mjeseca od zavr{etka prethodne kalendarske godine. ^lan 16. ^lan Upravnog odbora ima pravo na naknadu za svoj rad u Upravnom odboru, kao i naknadu ostalih tro{kova u vezi sa prisustvovanjem sjednicama. VII - DIREKTOR ^lan 17. Upravni odbor imenuje direktora i direktore filijala Agencije na period od pet godina, imaju}i u vidu njihovo obrazovanje, odnosno stru~nu spremu, li~ni ugled i profesionalno iskustvo. Direktor i direktori filijala mogu biti ponovo imenovani od strane Upravnog odbora bez ograni~enja na broj imenovanja, ali se proces potvrde mora ponoviti prilikom svakog imenovanja. Upravni odbor je duàn imenovati direktora ili direktore filijala Agencije u roku od 60 dana nakon {to jedna pozicija ostane upra`njena. Za slu~aj da direktor ili direktori filijala nisu imenovani od strane Upravnog odbora u datom roku, predsjedavaju}i Upravnog odbora imenuje direktora ili direktore filijala, kako odgovara, privremeno do imenovanja od strane Upravnog odbora. Direktor ili direktori filijala, imenovani u smislu prethodnog stava, imaju puna ovla{tenja relevantnih pozicija u skladu s odredbama Zakona. Direktor i direktori filijala ne mogu sami biti ~lanovi nadzornog ili upravnog odbora banke ~lanice ili neke druge banke ili nekog njima vezanog krvno ili u braku do tre}eg stepena srodstva. Direktor ili direktori filijala ne mogu posjedovati, sami ili neko s kim su vezani, krvno ili brakom, do tre}eg stepena srodstva, direktno ili indirektno, vi{e od pet procenata kapitala banke ~lanice.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Direktor i direktori filijala du`ni su pismeno obavijestiti Agenciju o interesima koje oni sami, ili neko s njima vezan, krvno ili brakom, do tre}eg stepena srodstva, imaju u banci ~lanici ili nekoj drugoj banci ili komercijalnom preduze}u, u kojem posjeduje udio u kapitalu banke ili posjeduje vi{e od pet procenata kapitala preduze}a, ili o ~lanstvu u nadzornom ili upravnom odboru komercijalnog preduze}a. Direktor i direktori filijala ne}e prihvatiti poziciju u banci ~lanici u roku od dvije godine nakon zavr{etka zaposlenja u Agenciji bez prethodnog pismenog odobrenja Upravnog odbora Agencije. ^lan 18. Direktor Agencije predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi radom Agencije i odgovoran je za poslovanje Agencije. Direktor Agencije vr{i sljede}e poslove: - predlaè Upravnom odboru u~e{}e banke u ~lanstvu ili prestanak ~lanstva banke ~lanice; - predlaè Upravnom odboru sva pojedina~na akta vezano za banke ~lanice; - predlaè Upravnom odboru sva op}a akta, uputstva o bankama ~lanicama; - predlaè Upravnom odboru finansijski plan Agencije i politiku investiranja sredstava Fonda; - zastupa Agenciju u odnosima sa bankama ~lanicama i svim drugim institucijama; - provodi sve politike i odluke koje je donio Upravni odbor; - utvr|uje i odobrava stru~nu kvalificiranost osoblja Agencije ispod nivoa direktora filijale; - odlu~uje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa svih uposlenih ispod nivoa direktora organizacionih jedinica uz konsultacije sa direktorima filijala; - predlaè Upravnom odboru pla}e i beneficije za sve uposlene u Agenciji; - najmanje jednom godi{nje razmatra visinu stope premije osiguranja koja se napla}uje bankama ~lanicama i daje Upravnom odboru prijedlog u vezi iste; - predlaè Upravnom odboru Agencije izbor vanjskog revizora Agencije; - predlaè Upravnom odboru Agencije izbor nezavisnog revizora u slu~aju sukoba sa bankom ~lanicom u vezi sa ta~nosti izvje{taja, a u smislu Zakona; - pokre}e inicijativu prema Upravnom odboru na planu zakonske izmjene iznosa pokri}a osiguranog depozita. Direktori filijala Agencije rukovode i organiziraju rad filijala i pomaù direktoru Agencije u obavljanju njegovih du`nosti iz prethodnog stava, a jedan od direktora filijala vr{i du`nost direktora kada mu direktor prenese to ovla{tenje u slu~aju slu`benog odsustva direktora. Bilo koji posao iz prethodnog stava direktor moè prenijeti na direktore filijala kao pojedina~no ovla{tenje ili kao ovla{tenje koje on dijeli sa direktorom. Sva ovla{tenja koja direktor prenese na direktore filijala prenose se u pismenoj formi. Svako ovla{tenje se moè povu}i u bilo koje vrijeme uz stupanje na snagu odmah, uz odgovaraju}u pismenu obavijest. Direktor Agencije moè prenositi svoja ovla{tenja samo na direktore filijala. Direktor je obavezan kotinuirano informisati direktore filijala o svim aspektima poslovanja Agencije, kako bi direktori filijala mogli preuzeti obaveze direktora u skladu sa stavom 4. ovog ~lana. Direktor i direktori filijala u~estvuju u radu Upravnog odbora, ali nemaju pravo glasa u Upravnom odboru.
Direktor i direktori filijala za svoj rad su odgovorni Upravnom odboru Agencije; Direktor Agencije konsultuje se sa direktorima filijala, kao i sa drugim odgovaraju}im osobljem Agencije, prilikom dono{enja odluka u vezi sa poslovanjem Agencije ili priprema prijedloga Upravnom odboru Agencije. Me|utim, sve odluke i prijedlozi predstavljaju kona~no ovla{tenje i odgovornost direktora Agencije. VIII - ORGANIZIRANJE RADA AGENCIJE ^lan 19. Organiziranje Agencije, njeno unutra{nje ustrojstvo, na~in rada, broj izvr{ilaca, struktura i naziv izvr{ilaca ure|uje se Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. IX - JAVNOST RADA AGENCIJE ^lan 20. Agencija osigurava javnost rada saradnjom sa sredstvima informisanja te izvje{tavanjem javnosti o radu i poslovanju Agencije, a u skladu sa Zakonom i politikom promocije Agencije. Vode}i princip informisanja javnosti je da se djelatnost i rad Agencije u~ini dostupnim javnosti putem objavljivanja svih informacija koje nisu posebnom odlukom Upravnog odbora progla{ene za poslovnu tajnu. Upravni odbor }e obezbijediti provo|enje ovih principa putem periodi~nih saop{tenja za javnost, a po potrebi i drugim na~inima putem pisanih i elektronskih medija, sve u ovisnosti o vrsti aktivnosti koja se vodi u Agenciji. X - POSLOVNA TAJNA ^lan 21. Svi ~lanovi Upravnog odbora Agencije, direktor i direktori filijala, kao i svi uposleni u Agenciji, te sve druge osobe koje je angaòvala Agencija u svom poslovanju, kao i sve druge osobe koje obavljaju poslove na kratkoro~noj osnovi, obavezne su ~uvati kao poslovnu tajnu sve informacije do kojih do|u u okviru svog posla. Obaveza iz stava 1. ovog ~lana traje i po prestanku radnog odnosa, anga`mana ili ~lanstva u Upravnom odboru ili zaposlenja bilo koje vrste u Agenciji. Jedino Agencija moè odobriti otkrivanje poslovne tajne u krivi~nom postupku pred nadle`nim sudom za lica iz stava 1. ovog ~lana. XI - OP]I AKTI AGENCIJE ^lan 22. Op}i akti Agencije se ogla{avaju na oglasnoj plo~i Agencije i objavljuju u "Slu`benom glasniku BiH" i po mogu}nosti u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i "Slu`benom glasniku RS". Upravni odbor }e posebnom odlukom utvrditi koja op}a akta predstavljaju poslovnu tajnu i koja nisu predmet javnog objavljivanja. ^lan 23. Izmjene i dopune ovog Statuta i op}ih akata vr{e se na na~in i po postupku njihovog dono{enja. XII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 24. Upravni odbor Agencije }e donijeti op}e akte kojima se utemeljuje rad Agencije najkasnije do 12. oktobra 2002. godine. Op}i akti, u smislu odredbe ovog ~lana, su: - Statut; - Poslovnik o radu Upravnog odbora; - Pravilnik o radnim odnosima;
Utorak, 29. jula 2003. -
SLU@BENI GLASNIK BiH b) likvidnost; c) kvalitet aktive; d) upravljanje; e) profitabilnost; f) ra~unovodstveni standardi; g) rezerve.
Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji; Pravilnik o poslovnoj tajni; Pravilnik o politici investiranja sredstava Fonda za osiguranje depozita.
^lan 25. Tuma~enje ovog Statuta daje Upravni odbor Agencije. ^lan 26. Ovaj Statut stupa na snagu danom usvojanja od strane Upravnog odbora i objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH". Broj UO-11-2-2/02 Predsjedavaju}i 20. septembra 2002. godine Upravnog odbora Sarajevo Peter Nicholl, s. r. Na osnovu ~lana 10. stav 5., te ~lana 18.4. ta~ka 10. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02), Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita BiH, na 4. sjednici odrànoj 19. novembra 2002. godine, donosi
ODLUKU
O VISINI STOPE PREMIJE I Utvr|uje se stopa premije osiguranja u visini od 0,3%. II Utvr|ena stopa premije osiguranja }e se primjenjivati po~ev od 1. januara 2003. godine. III Odluka o visini stope premije }e se objaviti u "Slu`benom glasniku BiH". Broj UO-11-4-3/02 Predsjedavaju}i 19. novembra 2002. godine Upravnog odbora Sarajevo Peter Nicholl, s. r. Na osnovu ~lana 18.4. stav 1. ta~ka 4., te ~lana 31. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02, Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, na svojoj 4. sjednici, odrànoj 19. novembra 2002. godine, donosi
^lan 3. Kapital Minimalni iznos dioni~kog kapitala u novcu, i najniì iznos neto kapitala koje je banka du`na odràvati, ne moè biti ispod 15 miliona KM. Naprijed navedeni iznos dioni~kog i neto kapitala je zasnovan i izra~unat na bazi Zakona o bankama u FBiH i RS i odluka o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka donesenim od strane entitetskih agencija za bankarstvo. Banka ne smije u svoja stalna sredstva investirati vi{e od 50% iznosa svog osnovnog kapitala. Prekora~enje ulaganja u stalna sredstva iznad navedenog iznosa je dozvoljeno uz posebnu dozvolu nadle`ne agencije za bankarstvo. Banka je du`na imati i odràvati neto kapital u odnosu na rizikom ponderisanu aktivu najmanje u visini od 12%. ^lan 4. Likvidnost Banka je du`na odràvati prosje~ni desetodnevni minimum likvidnosti u nov~anim sredstvima u visini od najmanje 20% iznosa kratkoro~nih izvora sredstava prema knjigovodstvenom stanju na posljednji dan prethodnog mjeseca. Najniè ukupno dnevno stanje nov~anih sredstava ne moè iznositi manje od 10% kratkoro~nih izvora sredstava. Pored navedenih minimalnih uslova banka je du`na ispunjavati ostale zahtjeve u pogledu likvidnosti, koji su propisani odlukama o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka. ^lan 5. Kvalitet aktive Kvalitet aktive banke mora biti usagla{en sa standardima i zahtjevima entitetskih agencija za bankarstvo sa posebnim naglaskom na Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciji aktive banaka. ^lan 6. Upravljanje Agencija mora biti sigurna, na osnovu odgovaraju}e dokumentacije, da organi upravljanja banke imaju potrebno iskustvo u bankarskom sektoru da bi obezbijedili uspje{an rad banke. Svakodnevno upravljanje poslovanjem banke je najva`niji aspekt u razvoju i radu banke i isti se postiè unapre|ivanjem adekvatnih pravila upravljanja. Agencija }e zahtijevati od svih ~lanova Nadzornog odbora banke sljede}e: - odabir kompetentne uprave; - odre|ivanje sa upravom dugoro~nih i kratkoro~nih poslovnih ciljeva banke i usvajanje poslovnih strategija za ostvarenje ovih ciljeva na legalan na~in; - nadgledanje poslovanja kako bi bili sigurni da je isto adekvatno kontrolisano i da se odvija u skladu sa zakonom i drugim propisima; - nadgledanje izvr{enja poslova; - ostvarivanje ciljeva osnivanja banke.
ODLUKU
O KRITERIJIMA ZA ^LANSTVO BANAKA U OSIGURANJU DEPOZITA U TOKU PRIJELAZNOG PERIODA KOD AGENCIJE ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE I - PRAVNI OSNOV ZA DONO[ENJE ODLUKE ^lan 1. U smislu ~lana 31. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) banka ~lanica du`na je, u toku prijelaznog razdoblja, ispuniti kriterije ~ije standarde odre|uje Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) svojim propisom koji, na osnovu ~lana 18.4. stav 1. ta~ka 4., donosi Upravni odbor Agencije. II - KRITERIJI ZA UÊ[]E BANAKA U PROGRAMU OSIGURANJA ^lan 2. U smislu odredbe ~lana 31. Zakona, banke ~lanice i banke koje apliciraju za u~e{}e u programu osiguranja depozita (u daljem tekstu: banke), du`ne su ispuniti sljede}e kriterije: a) kapital;
^lan 7. Profitabilnost Banka je du`na u toku svog poslovanja iskazati pozitivan finansijski rezultat, i to u najmanje dvije od prethodne tri godine. Ukoliko banka nije bila profitabilna tokom prethodne dvije godine, treba dostaviti Agenciji svoj plan za prevazilaènje nedostatka profitabilnosti koji Agenciji mora biti prihvatljiv Agenciji. Izuzeto od navedenog, novoformirane banke su du`ne, uz zahtjev za prijem u ~lanstvo, dostaviti Agenciji plan kao dokaz o njihovoj sposobnosti da }e poslovati profitabilno najkasnije u roku od tri godine od dana izdavanja dozvole za rad od nadle`ne agencije za bankarstvo. ^lan 8. Ra~unovodstveni standardi Banka je du`na voditi svoje ra~unovodstvene knjige u skladu sa me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima odobrenim od nadle`nih institucija za primjenu istih. Tako|er, banke su du`ne ispunjavati zahtjeve Odluke o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama. ^lan 9. Rezerve Banka je du`na formirati i odràvati op}e rezerve za kreditne gubitke ne manje od 2% od aktive klasifikovane u kategoriju A dobra aktiva, isklju~uju}i nov~ana sredstva u blagajni i na rezervnom ra~unu kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, te stalna sredstva koja su u cijelosti osigurana i dokumentovana. Pored op}ih rezervi, banka je du`na formirati i odràvati posebne rezerve za kreditne gubitke u skladu sa zahtjevima Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka. ^lan 10. Pored navedenih kriterija, banke su du`ne ispunjavati i sljede}e dodatne kriterije: a) finansijske zahtjeve ustanovljene Zakonom o bankama, b) privatno vlasni{tvo od najmanje devedeset procenata. ^lan 11. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". Broj UO-11-4-5/03 Predsjedavaju}i 19. novembra 2002. godine Upravnog odbora Sarajevo Peter Nicholl, s. r. Na osnovu ~lana 18.4., stav 1., ta~ka 4. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH" broj 20/02) ta~ka 14., stav 1., ta~ka 4. Statuta Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, na svojoj 11. sjednici, odrànoj 10. jula 2003. godine, donosi sljede}u
godine, posljednjeg dana prijelaznog perioda. Poslije prijelaznog perioda, po~ev{i od 13. augusta 2003., ovi novi propisi }e odrediti kriterije za u~e{}e svih banaka u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH). II - Op}i principi ^lan II.1. Obavezno ~lanstvo Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hecegovine (u daljem tekstu: Zakon o AODBiH), u svom ~lanu 6. predvi|a obavezno ~lanstvo za sve banke sa dozvolom za rad u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da one ispunjavaju odre|ene zahtjeve. Ovi su zahtjevi navedeni u Zakonu o AODBiH, Zakonu o bankama u Federaciji (u daljem tekstu: Zakon o bankama FBiH) i Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Zakon o bankama RS) ^lan II.2. Kriteriji za ~lanstvo Za u~e{}e u osiguranju depozita, kao banka ~lanica AODBiH, u skladu sa ~l. 6. i 7. Zakona o AODBiH, sve banke moraju ispuniti: - sve zahtjeve ustanovljene zakonima o bankama FBiH i RS, - sve zahtjeve Zakona o AODBiH, - sve kriterije sigurnosti i boniteta, ustanovljene od strane Agencije za bankarstvo Federacije i Republike Srpske (u daljem tekstu: FBA i ABRS), - privatno vlasni{tvo od najmanje 90%. Osim toga, prikupljanje nov~anih depozita mora biti jedna od osnovnih aktivnosti svake banke kvalifikovane za u~estvovanje u osiguranju depozita kao banka ~lanica AODBiH. ^lan II.3. Utvr|ivanje kvalifikovanosti AODBiH, prema ~lanu 6. Zakona o AODBiH, mora utvrditi, da banka ispunjava sve gore navedene kriterije, prije izdavanja certifikata o ~lanstvu toj banci. III - Kriteriji za u~e{}e banaka u programu osiguranja depozita ^lan III.1. Oblasti procjene Za u~e{}e u programu osiguranja depozita AODBiH, sve banke ~lanice moraju ispuniti odre|ene standarde kvaliteta u sljede}im oblastima: - vlasni{tvo, - kapital, - likvidnost, - kvalitet aktive, - rezerve, - profitabilnost, - trì{ni rizik, - ra~unovodstveni standardi, - upravljanje, - rangiranje. AODBiH }e, od slu~aja do slu~aja, utvrditi da li su, gore navedeni zahtijevani standardi kvaliteta, ispunjeni. ^lan III.2. Vlasni{tvo Najmanje 90% akcionarskog kapitala mora biti u privatnom vlasni{tvu (Zakon o AODBIH, ~lan 7.).
ODLUKU
O KRITERIJIMA ZA UÊ[]E BANAKA U PROGRAMU OSIGURANJA DEPOZITA AGENCIJE ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE POSLIJE PRIJELAZNOG PERIODA I - Preambula ^lan I. Ovi propisi }e zamijeniti Odluku o kriterijima za u~e{}e banaka u osiguranju depozita kod Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine u toku prijelaznog perioda od 19. novembra 2002. godine koja prestaje vaìti 12. augusta 2003.
^lan III.3. Kapital Minimalni iznos akcionarskog kapitala u gotovini i neto kapitala, koji banka stalno mora odràvati, ne smije biti manji od iznosa od 15 miliona KM. Investicije u fiksnu aktivu ne smiju prekora~iti 50% osnovnog kapitala banke, osim ako nadle`na Agencija za bankarstvo nije izdala dozvolu za prekora~enje ovog ograni~enja. Neto kapital banke mora, u svakom trenutku, pokrivati najmanje 12% njene rizikom ponderisane aktive. Pored gore navedenih minimalnih zahtjeva, banka mora ispuniti sve ostale zahtjeve vezane za kapital iz odnosnog Zakona o bankama i uskladiti se sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom u bankama, koju je izdala nadle`na Agencija za bankarstvo. ^lan III.4. Likvidnost Banka mora ispuniti sve zahtjeve vezane za likvidnost iz odnosnog Zakona o bankama i uskladiti se sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti, izdate od strane nadle`ne Agencije za bankarstvo. Manje privremene neuskla|enosti dospije}a mogu biti prihva}ene od strane AODBiH, ako banka sprovodi akcioni plan ~iji je cilj ispravljanje takve neuskla|enosti, a sa kojim se sloìla nadle`na Agencija za bankarstvo. ^lan III.5. Kvalitet aktive Banka mora ispuniti sve zahtjeve vezane za aktivu iz odnosnog Zakona o bankama i uskladiti se sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasificiranje aktive, Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom kreditnog rizika, Odlukom o minimalnim standardima za poslovanje banke sa povezanim licima, Odlukom o izvje{tavanju o nesolventnim klijentima koji predstavljaju poseban kreditni rizik za banku i Odlukom o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka, izdatih od strane nadle`ne Agencije za bankarstvo. ^lan III.6. Rezerve Banka mora uspostaviti i odràvati Op}e rezerve za kreditne gubitke (ORKG) ne manje od 2% dobre aktive, klasifikovane u A kategoriju. Detalji su regulisani u Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive, izdate od strane nadle`ne Agencije za bankarstvo. Pored ORKG, posebne rezerve za kreditne gubitke moraju biti uspostavljene i odràvane u skladu sa zahtjevima prethodno navedene odluke. ^lan III.7. Profitabilnost Banke trebaju imati pozitivne finansijske rezultate u svom nedavnom i teku}em poslovanju. Ako banka nije bila profitabilna u prethodnoj i/ili teku}oj godini, dostavit }e AODBiH-u sveobuhvatan poslovni plan koji obja{njava kako banka navodi probleme i koje daje dokaz da }e banka prevazi}i nedostatak profitabilnosti bez ugroàvanja minimalnih zahtjeva za kapital kako stoji u navedenom ~lanu III.3. AODBiH }e razmotriti i procijeniti takav poslovni plan i moè, u slu~aju pozitivnog rezultata svoje procjene, smatrati da je kriterij za profitabilnost ispunjen. Od novoosnovanih i restruktuiranih banaka se zahtijeva da, zajedno sa svojim zahtjevom za ~lanstvo, dostave AODBiH sli~an poslovni plan kao {to je navedeno gore. Takav poslovni plan mora objasniti strategiju banke kako }e banka do}i do praga ekonomi~nosti i posti}i profitabilnost u teku}em
poslovanju, a da nikad ne ugrozi minimalne zahtjeve za kapital kao {to je navedeno u ~lanu III.3. gore. AODBiH }e razmotriti i procijeniti ovaj plan i moè, kada je zadovoljan sa svojim pretpostavkama, smatrati da je kriterij za profitabilnost ispunjen. ^lan III.8. Trì{ni rizik Banka ne smije prekora~iti ograni~enja postavljena od strane nadle`ne Agencije za bankarstvo za svaku individualnu deviznu poziciju i za ukupnu deviznu poziciju. Banka mora uspostaviti pravila i propise kako }e upravljati deviznim rizikom, rizikom kamatne stope i rizikom trì{ne cijene kojima je izloèna u toku svog poslovanja. Pored ovog, banka se mora uskladiti sa svim propisima nadle`ne Agencije za bankarstvo vezanim za trì{ni rizik, posebno sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom. Manja privremena prekora~enja kod pozicije u EURO valuti moè biti prihva}ena od strane AODBiH ako banka sprovodi akcioni plan ~iji je cilj ispravljanje takve neuskla|enosti, a sa kojim se sloìla nadle`na Agencija za bankarstvo. ^lan III.9. Ra~unovodstveni standardi Banka i njena supsidijarna lica moraju stalno odràvati poslovne knjige koje adekvatno prikazuju finansijsko stanje u takvom obliku i sa takvim sadràjem koji su u skladu sa me|unarodnim ra~novodstvenim standardima, Zakonom o bankama i relevantnim propisima nadle`ne Agencije za bankarstvo. Osim toga, banka se mora uskladiti sa ra~unovodstvenim odredbama i odredbama izvje{tavanja iz odnosnog Zakona o bankama i sa Odlukom o minimalnim standardima za internu i eksternu reviziju, izdate od strane nadle`ne Agencije za bankarstvo. Na zahtjev AODBiH-a, banka mora blagovremeno obezbijediti takve informacije koje AODBiH smatra neophodnim za procjenu kvalifikovanosti banke za ~lanstvo u svom programu osiguranja depozita. AODBiH }e zasnivati svoju procjenu na izvje{taju odobrenog nezavisnog eksternog revizora, dopunjenog nedavnim izvje{tajima koje je pripremila banka. U slu~aju statusne promjene banke, tj. na na~in restruktuiranja ili spajanja sa drugom bankom, novoosnovana ili restruktuirana banka mora dostaviti AODBiH izvje{taj/izvje{taje odobrenog nezavisnog eksternog revizora, koji obuhvataju period od datuma statusne promjene, zajedno sa revidiranim po~etnim bilansom stanja i konsolidovanim izvje{tajem banke nasljednice na dan statusne promjene. ^lan III.10. Upravljanje Banka mora razviti i pratiti adekvatne i smotrene direktive za upravljanje za dnevno rukovo|enje bankom i njen dugoro~ni razvoj i mora osigurati da njeni organi upravljanja posjeduju neophodne kvalifikacije za uspje{no poslovanje banke. Pored toga, banka se mora uskladiti sa svim propisima entitetskog zakona o bankama koji upravljaju rukovo|enjem banke, uklju~uju}i uspostavljanje Odbora revizije, te sa relevantnim propisma nadle`ne Agencije za bankarstvo, naro~ito sa Odlukom o minimalnim standardima za sistem interne kontrole i za poslovanje banke sa povezanim licima. ^lan III.11. Rangiranje AODBiH }e razmatrati banke koje se prijave za ~lanstvo u programu osiguranja depozita samo ako je njihovo zadnje i sada jo{ uvijek validno rangiranje na kompozitnoj osnovi kod

2. I. 3. 4. 5. II. Prihodi od kamate kod komercijalnih banaka FINANSIJSKI PRIHODI Prihodi od ~lanarine (12 banaka x 20.000) Prihodi od donacije USAID-a Prihodi od amortizacije doniranih sredstava OSTALI PRIHODI UKUPNI PRIHODI

4.000,00 1.143.325,00 240.000,00 200.000,00 70.000,00 510.000,00 1.653.325,00
nadle`ne agencije za bankarstvo "3" ili bolje, i bez pojedina~ne komponente rangiranja ocijenjene sa "5". ^lan IV. Zavr{ne odredbe Ova odluka stupa na snagu osmi dan po objavljivanju u "Slu`benom glasniku BiH" kada prestaje da vaì Odluka o kriterijima za u~e{}e banaka u osiguranju depozita kod Agencije za osiguranje depozita Bosne Hercegovine od 19. novembra 2002. godine. Broj UO-11-2/03 Predsjedavaju}i 10. jula 2003. godine Upravnog odbora Sarajevo Peter Nicholl, s. r. Na osnovu ~lana 18. 4. stav 1. ta~ka 8. Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 20/02), te ~lana 14. stav 1. ta~ka 8. Statuta Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, na 5. sjednici odrànoj 16. decembra 2002. godine, donosi sljede}u
Red. broj 1. 2. 3. 4.
Rashodi Agencije
2003. god. planirano ostvareno
Tro{kovi osoblja Materijalni tro{kovi i tro{kovi odràvanja Tro{kovi provizija Tro{kovi amortizacije UKUPNI RASHODI
835.742,00 474.500,00 130.000,00 100.000,00 1.540.242,00
ODLUKU
I Usvaja se finansijski plan Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine za 2003. godinu. II Ova odluka primjenjivat }e se po~ev od 1. januara 2003. godine. Broj UO-11-5-2/02 Predsjedavaju}i 16. decembra. 2002. godine Upravnog odbora Banja Luka Peter Nicholl, s. r.
VI[AK PRIHODA NAD RASHODIMA
113.083,00
PLANIRANI RASHODI AODBiH ZA 2003. GODINU

Red. broj I. Opis tro{kova 2003. god. planirano Tro{kovi osoblja 835.742,00 ostvareno %
FINANSIJSKI PLAN
AGENCIJE ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2003. GODINU AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE (AODBiH) PRETPOSTAVKE ZA NACRT BUD@ETA ZA PERIOD OD 1. JANUARA DO 31. DECEMBRA 2003. GOD. Op}e pretpostavke Kao osnova za izradu ovog prijedloga budèta kori{teni su ostvareni rezultati poslovanja Agencije za osiguranje depozita u FBiH za devet mjeseci 2002. godine. Pretpostavlja se da }e AODBiH raditi sa stalnim osobljem od 14 zaposlenih na dvije lokacije (Sarajevo i Banja Luka). Kancelarije, od ukupno 500 m2 (vrijednost oko 1,5 miliona KM), bit }e, u vlasni{tvu AODBiH, zahvaljuju}i donaciji USAID-a i Vlade RS. Glavni izvor prihoda bit }e kamata od investiranja sredstava Fonda. Predvi|a se da }e kamatna stopa u prvom kvartalu biti na nivou od 3,50%, a u zadnja tri kvartala 3,00% (procjena od strane Deutsche Asset Manager-a, koji investira sredstva Fonda). Predvi|a se da }e se stopa premije i prihoda od premije zadràti na nivou 2002. godine. Njema~ki doprinos Fondu osiguranja od 5 miliona KM o~ekuje se do kraja 2002. godine. Nisu predvi|eni slu~ajevi isplate osiguranih depozita u 2003. godini. FINANSIJSKI PLAN AODBiH ZA PERIOD OD 1. JANUARA DO 31. DECEMBRA 2003. GOD.
Red. broj 1. Prihodi Agencije 2003. god. planirano Prihodi od investiranja (38 miliona) 1.139.325,00 ostvareno %
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. II. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.
Bruto pla}e Naknada za regres Naknada za topli obrok Naknada za prijevoz sa posla na posao Naknada za odvojeni ìvot Naknada za smje{taj du`nosnika Naknada za privremene poslove Naknada za Upravni odbor Materijalni tro{kovi i tro{kovi odràvanja Izdaci za nabavku materijala Izdaci za otpis sitnog inventara Izdaci za energiju (struja, grijanje, voda) Izdaci za gorivo i registraciju vozila Izdaci za teku}e odràvanje Izdaci za zakupninu Izdaci za reprezentaciju Izdaci za PTT usluge Izdaci za usluge vje{ta~enja i revizije Izdaci za stru~no usavr{avanje
610.212,00 24.700,00 30.400,00 6.175,00 27.360,00 51.300,00 6.650,00 78.945,00 474.500,00 18.000,00 2.500,00 18.000,00 18.000,00 12.000,00 30.000,00 25.000,00 33.000,00 20.000,00 30.000,00

19. 20. 21. 22. III. 23. 24. IV. Izdaci za putne tro{kove Izdaci za tro{kove marketinga Tro{kovi osiguranja objekata i opreme Izdaci za ostale usluge Tro{kovi provizije Izdaci za proviziju i druge bankarske usluge Izdaci za usluge investiranja i brokera Tro{kovi amortizacije UKUPNI RASHODI 40.000,00 200.000,00 10.000,00 18.000,00 130.000,00 30.000,00 100.000,00 100.000,00 1.540.242,00
4. Prihod od donacije USAID-a Sredstva u iznosu od 200.000,00 KM predstavljaju preostali dio sredstava od donacije USAID-a iz 2000. godne od 1 milion KM. 5. Prihod od amortizacije doniranih stalnih sredstava Iznos od 70.000,00 KM predstavlja prihod od amortiziranih stalnih sredstava, koje su donirali USAID (amortizacija softwera 30.000,00 KM i zgrade 20.000,00 KM) i Vlada RS (amortizacija zgrade 20.000,00 KM). RASHOD I - Tro{kovi osoblja 1. Bruto pla}e Tro{kovi bruto pla}a ra|eni su na bazi 14 zaposlenih u skladu sa odlukom Upravnog odbora i na nivou su 2002. godine. 2. Naknada za regres Ovi tro{kovi su ra|eni na bazi 14 zaposlenih, 70% pla}e ispla}ene u prethodna tri mjeseca svakog zaposlenog i doprinosa od 52% koji se pla}aju za zaposlene sa prebivali{tem u RS. 3. Naknada za topli obrok Naknada za topli obrok je ra|ena na bazi 14 zaposlenih, 11 mjeseci, 22 radna dana, u iznosu od 8,00 KM po danu i doprinosima od 52% za zaposlene sa prebivali{tem u RS. 14 x 11 x 8,00 KM = 26.600,00 KM doprinosi 3.800,00 KM UKUPNO 30.400,00 KM 4. Naknada za prijevoz sa posla na posao Ovi tro{kovi su ra|eni na bazi uve}anja ostvarenih tro{kova Agencije za osiguranje depozita u FBiH za 50% (pove}an broj zaposlenih). 5. Naknada za odvojeni ìvot 6 zap. x 12 mj. x 380,00 KM = 27.360,00 KM 6. Naknada za smje{taj du`nosnika 6 zap. x 12.mj. x 712,50 KM = 51.300,00 KM 8. Izdaci za naknadu Upravnog odbora Ovi tro{kovi su ra|eni na bazi odluke Upravnog odbora. II - Materijalni tro{kovi i tro{kovi odràvanja Materijalni tro{kovi i tro{kovi odràvanja planirani su na bazi ostvarenih tro{kova Agencije za osiguranje depozita u FBiH za devet mjeseci 2002. godine. Pri planiranju tro{kova uklju~en je i odre|eni procenat pove}anja zbog pove}anja broja zaposlenih. 9. Izdaci za nabavku materijala Ovi tro{kovi, u iznosu od 18.000,00 KM, obuhvataju tro{kove nabavke kancelarijskog materijala, sredstava za odràvanje ~isto}e, ~asopisa i dr. 11. Izdaci za energiju Planirani tro{kovi za energiju, u iznosu od 18.000,00 KM, obuhvataju tro{kove struje, vode i grijanja za poslovne prostore u Sarajevu i Banjoj Luci. 12. Izdaci za gorivo i registraciju vozila Ovi tro{kovi su planirani u iznosu od 18.000,00 KM radi planiranog pove}anja broja vozila Agencije i ~e{}e komunikacije na relaciji sjedi{te - filijala Sarajvo. 14. Izdaci za zakupninu Ovim tro{kovima je obuhva}ena zakupnina kancelarijskog prostora Agencije za I. kvartal 2003. godine u Federaciji i RS.
PRIHODI - RASHODI - VI[AK PRIHODA Planirani ukupni prihodi AODBiH za 2003. god. iznose 1.653.325,00 KM. Planirani ukupni rashodi AODBiH za 2003. god. iznose 1.540.242,00 KM. Planirani vi{ak prihoda AODBiH za 2003. god. iznosi 113.083,00 KM. PRIHOD Stanje sredstava Fonda na dan 31. oktobra 2002. godine iznosi 32 miliona KM. Po~etkom I. kvartala 2003. godine o~ekuje se uplata premije za I. kvartal u iznosu od 1,3 miliona KM, tako da }e u tom periodu biti investirano ukupno 33,3 miliona KM. Po~etkom II. kvartala 2003. godine o~ekuje se donacija od strane Vlade Republike Njema~ke u iznosu od 5 miliona KM i uplata premije za II. kvartal 2003. godine u iznosu od 1,3 miliona KM, tako da }e biti investirano ukupno 39,6 miliona KM. 1. Prihod od investiranja Struktura sredstava Fonda: - donacija USAID-a 15 miliona - donacija Vlade Republike Njema~ke 15 miliona - napla}ena premija osiguranja 8,3 miliona 33,3 mil @ 3,00% za 3 mjeseca = 249,750,00 KM 39,6 mil @ 2,90% za 3 mjeseca = 287,100,00 KM 40,9 mil @ 2,90% za 3 mjeseca = 296.525,00 KM 42,2 mil @ 2,90% za 3 mjeseca = 305.950,00 KM Prihod od investiranja 1.139.325,00 KM 2. Prihod od kamate kod komercijalnih banaka Ovi prihodi uklju~uju prihode od kamata na sredstva kod komercijalnih banaka u iznosu od 4.000,00 KM. 3. Prihod od ~lanarine banaka U skladu sa novim Zakonom o bankama, dozvola za rad od strane Agencije za bankarstvo je uvjetovana ~lanstvom u Agenciji za osiguranje dopozita BiH, zaklju~no sa augustom 2003. godne. Prilikom planiranja prihoda za 2003. godinu vodilo se ra~una da }e, u cilju ispunjenja cenzusa (15 miliona KM dioni~arskog kapitala u novcu), do}i do spajanja pojedinih banaka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, i da }e 12 banaka ispuniti uslove za prijem u ~lanstvo Agencije (8 iz Federacije i 4 iz RS). 12 banaka @ 20.000,00 KM = 240.000,00 KM
15. Izdaci za reprezentaciju Tro{kovi reprezentacije planirani su na iznos od 25.000,00 KM, {to obuhvata redovne tro{kove za reprezentaciju i dodatne tro{kove za reprezentaciju vezane za odràvanje seminara i konferencija u organizaciji Agencije. 16. Izdaci za PTT usluge Ovi tro{kovi obuhvataju tro{kove po{te, telefona, mobitela, interneta i brze po{te. 17. Izdaci za usluge vje{ta~enja i revizije Ove usluge su planirane u iznosu od 20.000,00 KM jer je Agencija du`na da, u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita i na zahtjev me|unarodne zajednice, izvr{i reviziju svog poslovanja i da revizorski izvje{taj dostavi nadle`nim institucijama. Reviziju poslovanja Agencije je do sada radila revizorska ku}a Deloitt & Touche. 18. Izdaci za stru~no usavr{avanje Ovi tro{kovi obuhvataju tro{kove organiziranja seminara od strane Agencije, radi obuke u vezi sa analizom banaka i investiranjem sredstava u vrijednosne papire. 19. Izdaci za putne tro{kove Ova pozicija obuhvata tro{kove vezane za kontrolu banaka ~lanica, kao i potencijalnih ~lanica programa osiguranja. Ona obuhvata i tro{kove putovanja na seminare u zemlji i inostranstvu. 20. Izdaci za tro{kove marketinga Ovi tro{kovi, u iznosu od 200.000,00 KM, planirani su radi promocije Agencije putem javnih medija, {tampanja bro{ura, certifikata i drugog reklamnog materijala. 22. Izdaci za ostale usluge Ovi tro{kovi su planirani u iznosu od 18.000,00 KM i obuhvataju sve tro{kove koji nisu obuhva}eni finansijskim planom (administrativne takse, izrada vizit-karata, uvezivanje dokumentacije, ostale tro{kove vezane za stalna sredstva i dr.). III - Tro{kovi provizije 23. Izdaci za proviziju i bankarske usluge Ovi tro{kovi obuhvataju tro{kove provizije CBBiH za usluge vo|enja ra~una i usluge agenta kod investiranja sredstava Fonda, kao i tro{kove provizije kod komercijalnih banaka. 24. Izdaci za upravljanje portfeljom i naknada za Custodian Ova naknada je izra~unata na bazi ukupne vrijednosti portfelja, provizije Asset Managera od 0,20% na ukupni portfelj, provizije Deutsche bank i njema~kog PDV.
IV - Tro{kovi amortizacije Tro{kovi amortizacije su planirani u izosu od 100.000,00 KM. Amortizacija na aktivirana donirana sredstva iznosi 70.000,00 KM i ona }e imati apsolutno neutralan karakter po planirani bilans uspjeha, jer }e se u istom iznosu evidentirati prihodi po osnovu donacije. - Amortizacija po osnovu aktiviranih stalnih sredstava 30.000,00 KM; - Amortizacija po osnovu aktiviranih stalnih sredstava nabavljenih iz donacije - SOFTWER 30.000,00 KM; - Amortizacija po osnovu stalnih sredstava nabavljenih iz donacije u 2002. godini, koja }e se aktivirati u 2003. godini. 20.000,00 KM; - ZGRADA FILIJALE SARAJEVO - Amortizacija po osnovu stalnih sredstava nabavljenih iz donacije u 2002. godini, koja }e se aktivirati u 2002. godini - ZGRADA SJEDI[TA BANJA LUKA 20.000,00 KM; 100.000,00 KM; - UKUPNO - AMORTIZACIJA PRIJEDLOG INVESTICIJA AODBiH ZA 2003. GODINU
Redni broj 1. 2. Opis Investicije u opremu Investicije u kupovinu poslovnih prostora UKUPNO INVESTICIJE Iznos u KM 50.000,00 931.950,00 981.950,00
1. Investicije u opremu Prilikom preseljenja filijale Agencije u Sarajevu u nove prostore vr{it }e se i preseljenje starog namje{taja u nove prostore. Planirani iznos od 50.000,00 KM podrazumijeva nabavku novog kancelarijskog namje{taja, koji nedostaje, da bi nove prostorije bile adekvatno opremljene. 2. Investicije u kupovinu poslovnih prostora Ova investicija, u iznosu od 931.950,00 KM, zapo~eta je krajem oktobra 2002. godine, a trebala bi biti zavr{ena krajem marta 2003. godine. Investicija se odnosi na kupovinu poslovnog prostora u Jadranskoj ulici u Sarajevu. Investicija je avansirana. Investicije se finansiraju iz sredstava koje je donirao USAID.
SADR@AJ
VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 200 Poslovnik o radu Vije}a ministara Bosne i Hercegovine 471 PRAVOBRANILA[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 201 Pravilnik o na~inu rada i vo|enju evidencije u Pravobranila{tvu Bosne i Hercegovine 480 AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE Odluka o naknadi za izdati certifikat, kojim banka dokazuje da je uklju~ena u program osiguranja depozita 487 Odluka o visini stope premije 487
Statut Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine Odluka o visini stope premije Odluka o kriterijima za ~lanstvo banaka u osiguranju depozita u toku prijelaznog perioda kod Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine Odluka o kriterijima za u~e{}e banaka u programu osiguranja depozita Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine poslije prijelaznog perioda Odluka o usvajanju finansijskog plana Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine za 2003. godinu
487 491
491
492 494

Broj 22

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj 22

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina VII - Broj 22

Utorak, 29. jula 2003. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7486 Bosanski jezik

VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 22 - Strana 472 3.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003. 3.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 473

Broj 22 - Strana 474

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003. ^etvrti dio - Odr`avanje i tok sjednice

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 475

Broj 22 - Strana 476

SLU@BENI GLASNIK BiH d) izvje{taje,

Utorak, 29. jula 2003.

VI - AKTI VIJE]A MINISTARA 2.

Utorak, 29. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 477

b) U~e{}e u radu Parlamenta

Broj 22 - Strana 478

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003. 2.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 479

Broj 22 - Strana 480

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

PRAVOBRANILA[TVO BOSNE I HERCEGOVINE

Utorak, 29. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 481

Broj 22 - Strana 482

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 483

Broj 22 - Strana 484

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 485

Broj 22 - Strana 486

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH Skra}eni naziv Agencije je: AOD.

Broj 22 - Strana 487

AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj 22 - Strana 488 III - NEOVISNOST AGENCIJE

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 29. jula 2003.

Utorak, 29. jula 2003.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Broj 22 - Strana 489

Broj 22 - Strana 490